Predstavljanje godišnjih izvješća Europskog revizorskog suda za 2021.

Predsjednikova uvodna riječ

Godišnje izvješće Suda za financijsku godinu 2021. prvo je izvješće u novom programskom razdoblju 2021. – 2027. Tijekom 2021. pandemija bolesti COVID-19 nastavila je ostavljati dubok trag na Europskoj uniji i njezinim državama članicama. Sud, kao vanjski revizor Europske unije, učinio je sve u svojoj moći da nastavi djelotvorno djelovati kao javni revizor EU-a unatoč kontinuiranim operativnim problemima uzrokovanima pandemijom bolesti COVID-19.

Kao i prethodnih godina, Sud je zaključio da računovodstvena dokumentacija EU-a istinito i vjerno prikazuje financijsko stanje EU-a. Sud izražava pozitivno mišljenje o pouzdanosti računovodstvene dokumentacije Europske unije za 2021. Prihodi za 2021. bili su zakoniti i pravilni te u njima nije bilo značajnih pogrešaka.

Povrh tradicionalnih proračunskih sredstava dogovorenih u okviru višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2021. – 2027., EU je pokrenuo inicijativu „NextGenerationEU” (NGEU) – paket mjera za oporavak koji obuhvaća dodatna financijska sredstva koja se temelje na dužničkim vrijednosnim papirima. Otprilike 90 % financijskih sredstava iz instrumenta NGEU otpada na Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF, od engl. Recovery and Resilience Facility).

Sud iznosi dva zasebna mišljenja o zakonitosti i pravilnosti rashoda za 2021.: jedno o uobičajenom proračunu EU-a i jedno o RRF-u.

Sud je za 2021. procijenio da stopa pogreške u rashodima iz proračuna EU-a iznosi 3,0 % (2020.: 2,7 %).

Tijekom 2021. rashodi iz RRF-a obuhvaćali su jedinu isplatu sredstava izvršenu jednoj državi članici (Španjolskoj). Sud smatra da jedna od 52 ključne etape uključene u španjolski zahtjev za plaćanje nije bila dosegnuta. Sud smatra da povezana pogreška nije značajna. Sud je svoju procjenu temeljio na uvjetima za plaćanje, tj. na tome da su ključne etape i ciljne vrijednosti dosegnute u zadovoljavajućoj mjeri. Usklađenost s pravilima EU-a i nacionalnima pravilima nije obuhvaćena procjenom pravilnosti.

Kad je riječ o ključnim područjima potrošnje proračuna EU-a za koja Sud iznosi posebnu procjenu, stopa pogreške značajna je za područja „Jedinstveno tržište, inovacije i digitalizacija” i „Kohezija, otpornost i vrijednosti”. U slučaju područja „Prirodni resursi” Sud na temelju rezultata ispitivanja transakcija i drugih dokaza dobivenih iz kontrolnog sustava procjenjuje da je stopa pogreške blizu praga značajnosti. Rezultati Suda ujedno upućuju na to da stopa pogreške nije bila značajna za izravna plaćanja, na koje otpada 68 % rashoda u okviru tog naslova VFO-a, te da je, cjelokupno gledajući, bila značajna za rashodovna područja koja je Sud utvrdio kao područja većeg rizika (ruralni razvoj, tržišne mjere, ribarstvo, okoliš i djelovanje u području klime). U području „Europska javna uprava” stopa pogreške ne prelazi prag značajnosti.

Već nekoliko godina Sud provodi reviziju prihoda i rashoda EU-a na način da pravi razliku između onih proračunskih područja u kojima ocijeni rizike za zakonitost i pravilnost visokima te onih u kojima ih ocijeni niskima. Zbog načina na koji je proračun EU-a sastavljen i kako se s vremenom mijenja, postotak visokorizičnih rashoda u revizijskom statističkom skupu dodatno se povećao u odnosu na prethodne godine i sada doseže oko 63 % statističkog skupa koji je Sud obuhvatio revizijom za 2021. (2020.: 59 %). Sud procjenjuje da stopa pogreške u toj vrsti rashoda iznosi 4,7 % (2020.: 4,0 %). U tom kontekstu Sud je izrazio nepovoljno mišljenje o rashodima.

Procijenjena stopa pogreške za niskorizične rashode, na koje je otpadao ostatak revizijskog statističkog skupa Suda tj. otprilike 37 % (2020.: 41 %), bila je ispod praga značajnosti od 2 %.

Nepredviđene obveze s kojima je povezan rizik za proračun EU-a povećale su se 2021. za 146,0 milijardi eura (111 %), sa 131,9 milijardi eura na 277,9 milijardi eura. To je uglavnom posljedica izdavanja obveznica u iznosu od 91,0 milijarde eura za financiranje instrumenta NGEU tijekom 2021. i povećanja vrijednosti zajmova koji su izdani državama članicama u okviru Europskog instrumenta za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE) za 50,2 milijarde eura. Ruska ratna agresija na Ukrajinu također je doprinijela tom povećanju zbog jamstava koje je EU izdao za pokrivanje zajmova zemljama izvan EU-a.

U tim je okolnostima dobro i djelotvorno upravljanje financijama EU-a važnije nego ikad prije. To podrazumijeva još veću odgovornost Komisije i država članica, ali i nas na Europskom revizorskom sudu.

Ukupni rezultati

Ključni nalazi

• Sud je zaključio da računovodstvena dokumentacija EU-a istinito i vjerno prikazuje financijsko stanje EU-a.
• Prihodi za 2021. bili su zakoniti i pravilni te u njima nije bilo značajnih pogrešaka. Sud iznosi više informacija o osnovi svojeg mišljenja o prihodima u Izjavi Suda o jamstvu.
• Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF) čini središnji dio instrumenta „NextGenerationEU” (NGEU). Riječ je o privremenom instrumentu u okviru kojeg se primjenjuje drukčiji model provedbe u usporedbi s rashodima iz proračuna EU-a u sklopu naslova višegodišnjeg financijskog okvira (VFO). Za razliku od rashoda iz proračuna EU-a, koji se temelje na nadoknadi troškova i/ili ispunjavanju određenih uvjeta, u sklopu RRF-a isplate državama članicama izvršavaju se nakon što one dostignu unaprijed definirane ključne etape ili ciljne vrijednosti. Sud stoga za 2021. iznosi zasebna mišljenja o rashodima iz proračuna EU-a i rashodima u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost.
• Ukupna procijenjena stopa pogreške u rashodima iz proračuna EU-a bila je značajna i iznosila je 3,0 % (2020.: 2,7 %).
• Sud u okviru svoje procjene rizika visokorizičnima smatra rashode EU-a u slučaju kojih korisnici pri podnošenju zahtjeva za povrat nastalih troškova često moraju poštovati složena pravila. Postotak visokorizičnih rashoda u revizijskom statističkom skupu Suda dodatno se povećao te je dosegnuo visokih 63,2 % (2020.: 59 %). Sud ove godine procjenjuje stopu pogreške na 4,7 % (2020.: 4,0 %) u tom dijelu revizijskog statističkog skupa. Kao i prethodnih dviju godina, pogreška je značajna i raširena te Sud izražava nepovoljno mišljenje o rashodima iz proračuna EU-a.
• Tijekom 2021. rashodi iz RRF-a obuhvaćali su jedinu isplatu sredstava izvršenu jednoj državi članici (Španjolskoj). Sud smatra da jedna od 52 ključne etape uključene u španjolski zahtjev za plaćanje nije bila dosegnuta u zadovoljavajućoj mjeri. Sud smatra da povezana pogreška nije značajna. Sud iznosi više informacija o osnovi svojeg mišljenja o rashodima iz RRF-a u Izjavi Suda o jamstvu.
• Sud je Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) prijavio 15 slučajeva (2020.: šest slučajeva) u kojima postoji sumnja na prijevaru koje je otkrio tijekom 2021., a OLAF je u vezi s njima već pokrenuo pet istraga. Sud je jedan od tih slučajeva usporedno prijavio i Uredu europskog javnog tužitelja (EPPO), kao i još jedan slučaj koji je otkrio tijekom 2021.
• Komisija iznosi sažeti prikaz ključnih informacija o svojoj unutarnjoj kontroli i financijskom upravljanju u godišnjem izvješću o upravljanju proračunom EU-a i njegovoj uspješnosti (AMPR, od engl. Annual Management and Performance Report, poznato i kao godišnje izvješće o upravljanju i uspješnosti). Ograničenja u ex post provjerama koje Komisija i države članice provode za naslove VFO-a „Jedinstveno tržište, inovacije i digitalizacija”, „Kohezija, otpornost i vrijednosti” te „Susjedstvo i svijet” utječu na rizik u trenutku plaćanja naveden u AMPR-u, a time i na pouzdanost Komisijine procjene rizika.
• U izvješćivanju o financijskim ispravcima i povratima u okviru AMPR-a zabilježena su poboljšanja u odnosu na prošlu godinu, ali način na koji su prikazani „ispravci prethodnih plaćanja” (5,6 milijardi eura) mogao bi dovesti do pogrešnog tumačenja jer se preventivne mjere uključene u taj iznos ne odnose na prethodna plaćanja ili prihvaćene rashode. Osim toga, preventivne mjere država članica ne mogu se izravno pripisati Komisiji.
• Komisija u AMPR-u ne navodi pojedinosti o obavijesti poslanoj Mađarskoj u okviru „općeg režima uvjetovanosti”, kao ni o načinu na koji bi ona mogla utjecati na pravilnost povezanih rashoda.
• Nepodmirene obveze na kraju 2021. ukupno su iznosile 341,6 milijardi eura, pri čemu se 251,7 milijardi eura odnosi na proračun EU-a, a 89,9 milijardi eura na instrument NGEU. Nepodmirene obveze iz proračuna EU-a znatno su se smanjile u odnosu na rekordno visoku razinu od 303,2 milijarde eura na kraju 2020., i to uglavnom zbog kašnjenja u primjeni fondova pod podijeljenim upravljanjem u sklopu VFO-a za razdoblje 2021. – 2027.
• Ukupna izloženost proračuna EU-a nepredviđenim obvezama povećala se 2021. za 146,0 milijardi eura (111 %), sa 131,9 milijardi eura na 277,9 milijardi eura. To je uglavnom posljedica izdavanja obveznica u iznosu od 91,0 milijarde eura za financiranje instrumenta NGEU tijekom 2021. i povećanja vrijednosti zajmova koji su izdani državama članicama u okviru Europskog instrumenta za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE) za 50,2 milijarde eura. Ruska ratna agresija na Ukrajinu također je doprinijela tom povećanju zbog jamstava koje je EU izdao za pokrivanje zajmova zemljama izvan EU-a.

Cjeloviti tekst godišnjih izvješća Suda o proračunu EU-a za 2021. godinu i aktivnostima koje se financiraju iz 8., 9., 10. i 11. europskog razvojnog fonda dostupan je na internetskim stranicama Suda (eca.europa.eu).

Predmet revizije

Brojčani podatci za 2021.

Europski parlament i Vijeće donose godišnji proračun EU-a unutar okvira za dugoročni proračun za razdoblje od nekoliko godina (koji je poznat kao višegodišnji financijski okvir ili VFO). Ukupni rashodi iz proračuna EU-a 2021. iznosili su 181,5 milijardi eura, tj. 2,4 % ukupnih rashoda opće države u državama članicama EU-a, odnosno 1,3 % njihova bruto nacionalnog dohotka.

U svibnju 2020. Vijeće Europske unije uvelo je instrument NGEU, privremeni instrument uspostavljen kao odgovor na društveno-gospodarski učinak pandemije bolesti COVID-19 koji se financira izdavanjem obveznica. Otprilike 90 % financijskih sredstava iz instrumenta NGEU otpada na RRF. Rashodi za nepovratnu potporu iz RRF-a (bespovratna sredstva) iznosili su 2021. godine 46,5 milijardi eura.

Ako se uzmu u obzir rashodi iz RRF-a, plaćanja EU-a 2021. ukupno su iznosila 228,0 milijardi eura.

Izvori sredstava

Ukupni prihodi za 2021. iznosili su 239,6 milijardi eura. Najveći dio proračuna EU-a financira se doprinosima koje države članice daju razmjerno svojem bruto nacionalnom dohotku (115,8 milijardi eura). Ostali izvori uključuju carinske pristojbe (19,0 milijardi eura), doprinos utemeljen na porezu na dodanu vrijednost koji ubiru države članice (17,9 milijardi eura), doprinos utemeljen na nerecikliranom plastičnom ambalažnom otpadu, koji je uveden 2021. (5,9 milijardi eura), te druge prihode (5,7 milijardi eura).

Dodatni prihodi iznosili su 2021. godine 75,3 milijarde eura, uključujući 55,5 milijardi eura vanjskih namjenskih prihoda za proračunska jamstva te poslove zaduživanja i kreditiranja (instrument NGEU) i 19,8 milijardi eura doprinosa i povrata proizašlih iz sporazuma i programa EU-a.

Područja potrošnje

Proračun EU-a troši se u velikom broju raznovrsnih područja, kao što su:

• poticanje gospodarskog razvoja strukturno nerazvijenijih regija;
• promicanje inovacija i istraživanja;
• projekti prometne infrastrukture;
• osposobljavanje za nezaposlene osobe;
• poljoprivreda i promicanje biološke raznolikosti;
• borba protiv klimatskih promjena;
• upravljanje granicama;
• pomoć susjednim zemljama i zemljama u razvoju.

Približno tri četvrtine proračunskih sredstva troše se u okviru „podijeljenog upravljanja”. U okviru te metode izvršenja proračuna države članice raspodjeljuju financijska sredstva, odabiru projekte i upravljaju rashodima EU-a, dok krajnju odgovornost i dalje snosi Komisija. To je primjerice slučaj s područjima „Prirodni resursi i okoliš” i „Kohezija, otpornost i vrijednosti”.

Rashodima iz RRF-a financiraju se ulaganja i reforme u područjima politika koja su relevantna na razini cijelog EU-a i koja su strukturirana u šest stupova (vidjeti sliku 1.).

Države članice unaprijed utvrđuju te reforme i ulaganja u svojim nacionalnim planovima za oporavak i otpornost, a Komisija im izvršava plaćanja za dostizanje povezanih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti.

Područje obuhvaćeno revizijom

Sud svake godine obavlja reviziju prihoda i rashoda EU-a kako bi ispitao je li godišnja računovodstvena dokumentacija pouzdana i jesu li povezane prihodovne i rashodovne transakcije usklađene s pravilima na razini EU-a i država članica. Sud ispituje rashode u trenutku kada krajnji primatelji financijskih sredstava EU-a počnu provoditi aktivnosti koje se financiraju tim sredstvima ili kad im nastanu povezani troškovi ili, u slučaju rashoda iz RRF-a, u trenutku kada države članice zatraže plaćanje za dostizanje unaprijed utvrđenih ključnih etapa ili ciljnih vrijednosti i u trenutku kada Komisija prihvati njihov zahtjev. U praksi to znači da revizijski statistički skup transakcija koje Sud obrađuje obuhvaća međuplaćanja i završna plaćanja. Sud nije ispitivao predujmove isplaćene tijekom 2021. osim u slučaju da su oni i poravnani tijekom te godine.

Revizijskim statističkim skupom Suda za 2021. godinu obuhvaćen je iznos od ukupno 154,3 milijardi eura. Sud je sastavio zasebne revizijske statističke skupove za rashode iz proračuna EU-a (142,8 milijardi eura) i rashode u okviru RRF-a (11,5 milijardi eura) kao temelj za svoja povezana dva mišljenja (vidjeti sliku 2.).

Ove godine područje „Prirodni resursi i okoliš” imalo je najveći udio u revizijskom statističkom skupu Suda za rashode iz proračuna EU-a (39,7 %), nakon čega slijede „Kohezija, otpornost i vrijednosti” (33,5 %) te „Jedinstveno tržište, inovacije i digitalizacija” (10,0 %).

Revizijski statistički skup za RRF-a obuhvaćao je jedino plaćanje (11,5 milijardi eura) izvršeno jednoj državi članici (Španjolskoj) tijekom 2021.

Zbog ograničenja putovanja uslijed pandemije bolesti COVID-19 Sud u većini slučajeva i dalje nije mogao obaviti terenske provjere. Stoga je Sud većinu svojih aktivnosti proveo u obliku pregleda dokumentacije i razgovora sa subjektima revizije na daljinu. Iako neprovođenje terenskih provjera može dovesti do većeg rizika od neotkrivanja, dokazi koje je Sud prikupio od subjekata revizije omogućili su mu da dovrši svoj rad i donese zaključak na temelju njega.

Više informacija o revizijskom pristupu Suda izneseno je u dijelu Kontekst.

Nalazi revizije

Izjava Suda o jamstvu

U skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) Sud Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izjavu o jamstvu kojom su obuhvaćene pouzdanost konsolidirane računovodstvene dokumentacije EU-a te zakonitost i pravilnost transakcija. To je središnji element godišnjeg izvješća Suda.

RRF je privremeni instrument koji se primjenjuje i financira na način koji se bitno razlikuje od rashoda EU-a iz proračuna EU-a. Dok korisnici proračuna EU-a primaju plaćanja za poduzimanje određenih aktivnosti ili im se nadoknađuju nastali troškovi, u sklopu RRF-a isplate državama članicama izvršavaju se nakon što one u zadovoljavajućoj mjeri dostignu unaprijed definirane ključne etape ili ciljne vrijednosti. Sud stoga iznosi dva zasebna mišljenja o zakonitosti i pravilnosti rashoda: jedno za rashode iz proračuna EU-a i jedno za rashode u okviru RRF-a.

Budući da se plaćanja u okviru RRF-a temelje na zadovoljavajućem dostizanju unaprijed utvrđenih ključnih etapa ili ciljnih vrijednosti, Sud je ispitao je li Komisija prikupila dostatne i odgovarajuće dokaze za procjenu ispunjenosti tog uvjeta. Usklađenost s drugim pravilima EU-a i nacionalnima pravilima nije obuhvaćena tom procjenom.

Kad je riječ o prihodima prikupljenima od tradicionalnih vlastitih sredstava, u slučaju carinskih pristojbi postoji rizik od toga da ih uvoznici nacionalnim carinskim tijelima ne prijave ili da ih ne prijave točno. Iznos stvarno naplaćenih uvoznih carina u tom će slučaju biti niži od iznosa koji bi teoretski trebalo naplatiti. Ta se razlika naziva manjkom sredstava prikupljenih od carina. Ti utajeni iznosi nisu evidentirani u računovodstvenim sustavima država članica za tradicionalna vlastita sredstva i nisu obuhvaćeni revizorskim mišljenjem Suda o prihodima.

Računovodstvena dokumentacija EU-a pruža istinit i vjeran prikaz stanja

Računovodstvena dokumentacija EU-a za 2021. u svim značajnim aspektima vjerno prikazuje financijske rezultate EU-a i njegovu imovinu i obveze na kraju godine, u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima za javni sektor.

Sud stoga može izraziti pozitivno mišljenje o pouzdanosti računovodstvene dokumentacije, kao i svake godine od 2007.

U bilancu EU-a uključene su obveze za mirovine i ostala primanja zaposlenih koje su zabilježile dodatno povećanje i koje su na kraju 2021. iznosile 122,5 milijardi eura (2020.: 116 milijardi eura). Dodatno povećanje tog procijenjenog iznosa uglavnom je posljedica smanjenja nominalne diskontne stope.

Od 1. veljače 2020. Ujedinjena Kraljevina više nije država članica EU-a. Na datum bilance u računovodstvenoj dokumentaciji EU-a prikazana su neto dospjela potraživanja od Ujedinjene Kraljevine u iznosu od 41,8 milijardi eura (2020.: 47,5 milijardi eura) na temelju uzajamnih obveza utvrđenih u sporazumu o povlačenju. To je smanjenje uglavnom posljedica plaćanja zaprimljenih od Ujedinjene Kraljevine tijekom 2021. u skladu s uvjetima sporazuma o povlačenju.

Kad je riječ o zajmovima i bespovratnim sredstvima povezanima s Ukrajinom uključenima u računovodstvenu dokumentaciju EU-a, obavljena je njihova procjena te su oni odgovarajuće prikazani i o njima su objavljene odgovarajuće informacije u skladu sa zahtjevima utvrđenima računovodstvenim pravilima.

Sud iznosi pozitivno mišljenje o prihodima

Sud je zaključio da u prihodima ne postoje značajne pogreške.

Sud iznosi nepovoljno mišljenje o rashodima iz proračuna EU-a

Sud definira pogrešku kao količinu novca koji nije trebao biti isplaćen iz proračuna EU-a. Pogreške nastaju kada se novac ne iskorištava u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a te stoga nije u skladu s onim što su Vijeće i Europski parlament namjeravali postići donošenjem tog zakonodavstva ili kada se ne iskorištava u skladu s posebnim nacionalnim pravilima.

Kad je riječ o rashodima iz proračuna EU-a, Sud procjenjuje da se stopa pogreške nalazi unutar raspona od 2,2 % do 3,8 %. Srednja točka tog raspona, prethodno poznata kao „najvjerojatnija stopa pogreške”, povećala se u odnosu na prošlu godinu s 2,7 % na 3,0 % (vidjeti sliku 3.).

Značajne pogreške ponovno postoje u više od polovice revizijskog statističkog skupa Suda

Sud je i za 2021. utvrdio da je način isplate sredstava EU-a utjecao na rizik od pogreške. U tom kontekstu Sud pravi razliku između plaćanja za nadoknadu troškova i plaćanja utemeljenih na dodijeljenim pravima (vidjeti okvir u nastavku).

Najčešće pogreške koje je Sud utvrdio u visokorizičnim rashodima u glavnim naslovima VFO-a bile su sljedeće:

• neprihvatljivi troškovi i projekti, kršenja pravila o unutarnjem tržištu (posebno neusklađenost s pravilima o državnim potporama), nepostojanje ključne popratne dokumentacije i neusklađenost s pravilima o javnoj nabavi u području „Kohezija, otpornost i vrijednosti”;
• neprihvatljivi korisnici, projekti ili troškovi, administrativne pogreške i neispunjavanje okolišnih obveza u poljoprivredi najčešće su pogreške otkrivene u rashodovnim područjima ruralnog razvoja, tržišnih mjera, okoliša, djelovanja u području klime i ribarstva, na koje skupno otpada oko 33 % ukupnih rashoda u području „Prirodni resursi i okoliš”;
• neprihvatljivi izravni troškovi za osoblje i ostali izravni troškovi glavni su izvori pogrešaka u rashodima za istraživanje (program Obzor 2020. i Sedmi okvirni program u okviru područja „Jedinstveno tržište, inovacije i digitalizacija”). Ozbiljno nepoštovanje pravila o javnoj nabavi i neprihvatljivi ostali izravni troškovi najčešće su pogreške utvrđene u drugim programima i aktivnostima (uglavnom Instrument za povezivanje Europe);
• rashodi koji nisu nastali, neprihvatljivi troškovi, nepostojanje popratne dokumentacije i javna nabava u području „Susjedstvo i svijet”.

Visokorizični rashodi dodatno su se povećali 2021. u odnosu na prethodne godine te su sa 63,2 % činili gotovo dvije trećine revizijskog statističkog skupa Suda (2020.: 59 %). Procijenjena stopa pogreške za visokorizične rashode iznosi 4,7 % (2020.: 4,0 %).

Niskorizični rashodi činili su preostalih 36,8 % revizijskog statističkog skupa Suda (2019.: 41 %) i uglavnom su obuhvaćali plaćanja utemeljena na dodijeljenim pravima. Sud je procijenio da je stopa pogreške u tom dijelu statističkog skupa bila ispod praga značajnosti od 2 % koji primjenjuje (vidjeti sliku 4.).

Na slici 5. prikazana je usporedba stopa pogreške koje je Sud procijenio u različitim rashodovnim područjima u razdoblju 2017. – 2021. Dodatne informacije o rezultatima iznesene su u odjeljku Pobliže o rezultatima revizije te u relevantnim poglavljima godišnjeg izvješća Suda za 2021. godinu.

Sud iznosi pozitivno mišljenje o prvom plaćanju u okviru RRF-a

Sud je revizijom za 2021. prvi put obuhvatio zakonitost i pravilnost rashoda u okviru RRF-a. Revizijski statistički skup Suda obuhvaćao je jedinu isplatu za 2021. – plaćanje izvršeno Španjolskoj – i poravnanje povezanog pretfinanciranja. Španjolski zahtjev za plaćanje uključivao je 52 ključne etape, za koje je Španjolska smatrala da su dosegnute. U provedbenoj odluci Vijeća utvrđeno je da Španjolskoj treba platiti 11,5 milijardi eura.

Sud je svoju procjenu temeljio na uvjetu za plaćanje, tj. na tome da su ključne etape i ciljne vrijednosti utvrđene u Provedbenoj odluci Vijeća dosegnute u zadovoljavajućoj mjeri. Ukupni revizijski dokazi koje je Sud prikupio u okviru svojih aktivnosti upućuju na to da jedna od 52 ključnih etapa povezanih s prvom isplatom Španjolskoj nije bila dosegnuta. Komisija još nije utvrdila metodu za kvantificiranje učinka nedostizanja ključne etape ili ciljne vrijednosti. Sud smatra da pogreška nije značajna. Ostali nedostatci utvrđeni u aktivnostima Komisije pri ocjenjivanju ključnih etapa odnose se na nedovoljno pouzdane kriterije za ključnu etapu dodatne kontrole i nedovoljno dokumentiranje aktivnosti Komisije, iako to ne utječe na ocjenu dostignuća određene ključne etape.

Usporedba procjena stope pogreške koje su iznijeli Sud i Komisija

U godišnjem izvješću o upravljanju i uspješnosti (AMPR), za koje je odgovoran kolegij Komisijinih povjerenika, sažeto su prikazane ključne informacije o unutarnjoj kontroli i financijskom upravljanju iznesene u godišnjim izvješćima o radu. To uključuje i rizični iznos u trenutku plaćanja, što je Komisijina procjena iznosa koji nije isplaćen u skladu s primjenjivim pravilima. Cjelokupno gledajući, Komisija je za 2021. procijenila rizik u trenutku plaćanja na 1,9 %. To je ispod praga značajnosti koji Sud primjenjuje (2,0 %) i manje od stope pogreške koju je procijenio (3,0 %) za rashode iz proračuna EU-a.

Kao i stopa pogreške koju je procijenio Sud, Komisijina procjena ne uključuje rashode u okviru RRF-a, za koje informacije o rezultatima kontrole objavljuje zasebno i na temelju kvalitativne procjene. Osim toga, godišnje izvješće o radu svake Komisijine glavne uprave (GU) sadržava izjavu u kojoj relevantni glavni direktor potvrđuje da ima jamstvo da su financijske informacije navedene u izvješću točne te da su transakcije za koje je odgovoran zakonite i pravilne. U tu svrhu svi GU-ovi dostavljaju procjene rizika u trenutku plaćanja u svojim rashodima, osim za RRF, za koji Komisija procjenjuje rezultate kontrole na temelju kombinacije rezultata revizija i kontrola koje su provele države članice te vlastitih revizija i kontrola.

Za svaki naslov VFO-a za koji iznosi posebnu procjenu Sud je usporedio Komisijin rizik u trenutku plaćanja za 2021. sa stopom pogreške koju je procijenio. Usporedba pokazuje da je Komisijin rizik u trenutku plaćanja niži od stope pogreške koji je Sud procijenio za područja „Jedinstveno tržište, inovacije i digitalizacija” i „Kohezija, otpornost i vrijednosti”. Za područje „Prirodni resursi” Komisijina procjena rizika u trenutku plaćanja (1,8 %) u skladu je s procjenom koju je iznio Sud.

Komisija u AMPR-u iznosi ukupnu procjenu rizika godišnjih rashoda za 2021. kako bi utvrdila visokorizična područja i usmjerila svoje djelovanje na njih. Komisija je procijenila da je rizik bio nizak za 55 % rashoda, srednji za njih 23 % i visok za njih 22 %. Međutim, Sud je na temelju vlastitih aktivnosti utvrdio ograničenja u ex post aktivnostima Komisije koja, cjelokupno gledajući, utječu na pouzdanost Komisijine procjene rizika.

Sud je ujedno provjerio mjere poduzete u pogledu njegova prošlogodišnjeg opažanja da je način na koji Komisija izvješćuje o financijskim ispravcima i povratima u AMPR-u složen i da nije uvijek jasan. Sud je utvrdio da je Komisijino preispitivanje načina na koji ona izvješćuje dovelo do poboljšanja. Međutim, Sud također smatra da je način na koji su prikazani „ispravci prethodnih plaćanja” (5 620 milijuna eura) i povezani postotak relevantnih rashoda (3,3 %) nesvrhovit i da navodi na pogrešno tumačenje. Ta kategorija obuhvaća preventivne mjere, koje nisu povezane s prethodnim plaćanjima ili prihvaćenim rashodima. Osim toga, preventivne mjere država članica ne mogu se izravno pripisati Komisiji.

Sud napominje da je Komisija u AMPR-u navela da je u travnju 2022. poslala prvu obavijest Mađarskoj u sklopu općeg režima uvjetovanosti. Time je pokrenut postupak koji bi mogao dovesti do uvođenja mjera protiv države članice zbog kršenja načela vladavine prava. Međutim, u AMPR-u se ne navode pojedinosti o toj obavijesti, kao ni o načinu na koji bi ona mogla utjecati na pravilnost povezanih rashoda.

Slučajeve u kojima postoji sumnja na prijevaru Sud je prijavio OLAF-u i EPPO-u

Sud već dugi niz godina surađuje s OLAF-om, a s EPPO-om surađuje od početka njegova rada u lipnju 2021. Sud je OLAF-u prijavio 15 slučajeva (2020.: šest slučajeva) koje je otkrio tijekom revizijskih aktivnosti za 2021. i u kojima je posumnjao na prijevaru, a OLAF je u vezi s njima već pokrenuo pet istraga. Jedan od tih slučajeva Sud je usporedno prijavio i EPPO-u, kao i još jedan slučaj koji je otkrio tijekom revizijskih aktivnosti za 2021. Sud je u ožujku 2022. odlučio da će, u relevantnim slučajevima, slučajeve sumnje na prijevaru istodobno prosljeđivati i OLAF-u i EPPO-u.

Želite li doznati više? Iscrpne informacije o glavnim nalazima iznesene su u poglavljima 1. i 10. godišnjeg izvješća Suda za 2021. Cjeloviti tekst godišnjeg izvješća dostupan je na internetskim stranicama Suda (eca.europa.eu).

Pobliže o rezultatima revizije

Proračunsko i financijsko upravljanje

Izvršenje i uporaba proračuna 2021.

Izvršenje proračuna bilo je na niskoj razini kad je riječ o preuzetim obvezama, no na visokoj razini kad je riječ o plaćanjima

Uredbom o VFO-u utvrđeni su maksimalni iznosi za svaku od sedam godina obuhvaćenih VFO-om. Te gornje granice primjenjuju se na nove financijske obveze EU-a (odobrena sredstva za preuzimanje obveza) i na plaćanja koja se mogu izvršiti iz proračuna EU-a (odobrena sredstva za plaćanje). Vidjeti sliku 6.

Tijekom 2021. preuzete su obveze za ukupno 113,4 milijarde eura, što je tek 68 % ukupnog raspoloživog iznosa (166,8 milijardi eura). Ta je stopa iznimno niska, čak niža i od stope iz 2014., prve godine prethodnog VFO-a (77 %). Kašnjenja u donošenju sektorskih uredbi 2021. usporila su pokretanje novih programa, posebno za osam fondova pod podijeljenim upravljanjem u okviru Uredbe o zajedničkim odredbama. Za tih osam fondova pod podijeljenim upravljanjem iskorišteno je tek 2 % raspoloživog iznosa odobrenih sredstava za preuzimanje obveza.

Gornja granica VFO-a za odobrena sredstva za plaćanje iznosila je 2021. godine 166,1 milijardu eura, dok je iznos raspoloživ za plaćanje u konačnom proračunu iznosio 168,0 milijardi eura. Stvarna plaćanja izvršena su za ukupno 163,6 milijardi eura (97 %) raspoloživih odobrenih sredstava za plaćanje. Uzimajući u obzir dodatna plaćanja u iznosu od 62,6 milijardi eura iz namjenskih prihoda (uglavnom bespovratna sredstva iz RRF-a) i 1,8 milijardi eura prijenosa iz 2020., plaćanja su 2021. ukupno iznosila 228,0 milijardi eura.

Stopa iskorištenosti europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014. – 2020. zabilježila je povećanje

Tijekom 2021. države članice nastavile su iskorištavati sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova za razdoblje VFO-a 2014. – 2020. Na kraju 2021. ukupna kumulativna plaćanja za operativne programe u okviru ESI fondova za razdoblje 2014. – 2020. iznosila su 331,1 milijardu eura, od ukupno dostupnog iznosa od 492 milijarde eura (67 %). Do zaključenja programa do kraja 2025. preostalih 160,9 milijardi eura trebalo bi biti isplaćeno, a ostatak opozvan, uz iznimku EPFRR-a, u okviru kojeg je zaključenje predviđeno za 2027. Riječ je o sredstvima koja čine najveći dio iznosa od 251,7 milijardi eura nepodmirenih obveza u proračunu EU-a na kraju 2021.

Kako je prikazano na slici 7., kumulativna stopa iskorištenosti sredstava iz ESI fondova u državama članicama znatno se razlikuje.

Tijekom 2021. započelo se s primjenom instrumenta NGEU

Privremeni instrument NGEU započeo se primjenjivati u lipnju 2021. stupanjem na snagu nove Odluke o vlastitim sredstvima kojom se odobrava povezano zaduživanje. Do kraja 2021. u okviru instrumenta NGEU preuzete su obveze za 143,5 milijardi eura. Pretfinanciranje i plaćanja iznosili su više od 53,6 milijardi eura. Više informacija prikazano je na slici 8.

Nepodmirene obveze iz proračuna EU-a i instrumenta NGEU dosegnule su rekordan iznos od 341,6 milijardi eura

Nepodmirene obveze na kraju 2021. ukupno su iznosile 341,6 milijardi eura, pri čemu se 251,7 milijardi eura odnosi na proračun EU-a, a 89,9 milijardi eura na instrument NGEU. Nepodmirene obveze iz proračuna EU-a znatno su se smanjile u odnosu na rekordno visoku razinu od 303,2 milijarde eura na kraju 2020., i to uglavnom zbog kašnjenja u početku primjene fondova pod podijeljenim upravljanjem u sklopu VFO-a za razdoblje 2021. – 2027. Međutim, kada se uzmu u obzir nepodmirene obveze iz instrumenta NGEU, ukupne nepodmirene obveze dosegnule su rekordan iznos. Slika 9. sadržava ukupne nepodmirene obveze iz proračuna EU-a i instrumenta NGEU na kraju 2021., prikazane prema godini iz koje potječu.

Komisija predviđa da će 2027. nepodmirene obveze iz proračuna EU-a dosegnuti 317 milijardi eura, što je 14 milijardi eura više od 303,2 milijarde eura, koliko su iznosile na kraju 2020. Riječ je o malom povećanju do kojeg je uglavnom došlo zbog manje razlike između odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanje u okviru VFO-a za razdoblje 2021. – 2027.

Postoje razlike u troškovima upravljanja za financijske instrumente

Sud je također razmotrio plaćene troškove upravljanja na razini država članica u odnosu na ukupna plaćanja, uključujući nacionalno sufinanciranje financijskih instrumenata. Utvrdio je da su troškovi upravljanja iznosili 3,6 % ukupnih plaćanja za financijske instrumente u sklopu VFO-a za razdoblje 2014. – 2020. Međutim, riječ je o prosječnoj vrijednosti, a stvarna vrijednost znatno se razlikuje među državama članicama. Na primjer, u Švedskoj su troškovi upravljanja činili više od 10 % ukupnih plaćanja u okviru financijskih instrumenata. S druge strane, u Austriji i Belgiji nisu isplaćeni nikakvi troškovi upravljanja u okviru financijskih instrumenata (vidjeti sliku 10.).

Glavni rizici i izazovi za proračun EU-a tijekom narednih godina

Ukupna izloženost proračuna EU-a povećala se 2021., uglavnom zbog uvođenja instrumenta NGEU

Ukupna izloženost proračuna EU-a nepredviđenim obvezama povećala se sa 131,9 milijardi eura 2020. na 277,9 milijardi eura 2021. Dva su glavna razloga za to znatno povećanje bili uvođenje instrumenta NGEU i povećanje iznosa zajmova odobrenih u okviru instrumenta SURE (vidjeti sliku 11.).

Ruskom ratnom agresijom na Ukrajinu povećavaju se rizici za proračun EU-a

EU poduzima aktivnosti mobiliziranja svojeg proračuna i povećanja fleksibilnosti kako bi pružio odgovor na rusku ratnu agresiju na Ukrajinu. To će dovesti do većih proračunskih potreba EU-a i do većeg rizika od aktiviranja nepredviđenih obveza na teret proračuna EU-a. Ukrajina je na kraju 2021. imala nepodmirene zajmove u nominalnoj vrijednosti od 4,7 milijardi eura u okviru programa makrofinancijske pomoći i Euratoma. Osim toga, Europska investicijska banka (EIB) odobrila je Ukrajini zajmove u vrijednosti do 2,1 milijarde eura, koji se podupiru jamstvima EU-a.

Preporuke Suda

Sud preporučuje Komisiji da:

• obavijesti proračunsko tijelo o čimbenicima koji doprinose kretanjima u pogledu nepodmirenih obveza i poduzme odgovarajuće mjere s ciljem postupnog dugoročnog smanjenja nepodmirenih obveza;
• pomno prati sve veći rizik od aktiviranja nepredviđenih obveza na teret proračuna EU-a u vezi s ruskom ratnom agresijom na Ukrajinu te po potrebi poduzme mjere kako bi se zajamčilo da alati za ublažavanje rizika održe dostatne kapacitete.

Želite li doznati više? Iscrpne informacije o glavnim nalazima o proračunskom i financijskom upravljanju iznesene su u poglavlju 2. godišnjeg izvješća Suda za 2021.

Prihodi

239,6 milijardi eura

Predmet revizije

Sud je revizijom obuhvatio prihodovnu stranu proračuna EU-a kojom se financiraju rashodi EU-a. Obavljeno je ispitivanje određenih ključnih kontrolnih sustava za upravljanje vlastitim sredstvima te uzorka prihodovnih transakcija.

Doprinosi država članica na temelju BND-a činili su 2021. godine 48,2 % prihoda EU-a, dok su vlastita sredstva koja se temelje na porezu na dodanu vrijednost (PDV) činila 7,5 %. Ti doprinosi izračunani su s pomoću makroekonomskih statističkih podataka i procjena koje dostavljaju države članice.

Tradicionalnim vlastitim sredstvima, ponajprije carinama na uvoz koje u ime EU-a naplaćuju administrativna tijela država članica, ostvareno je dodatnih 7,9 % prihoda EU-a.

Vlastita sredstva koja se temelje na nerecikliranom plastičnom ambalažnom otpadu čine 2,5 % prihoda EU-a. Uvedena su 2021. i izračunavaju se primjenom jedinstvene stope na masu nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada nastalog u svakoj državi članici.

Vanjski namjenski prihodi, koji se uglavnom odnose na pozajmljena sredstva kako bi se državama članicama pružila nepovratna financijska potpora u okviru instrumenta NGEU, čine 23,2 % prihoda EU-a.

Postoje i drugi izvori prihoda EU-a, od kojih su najvažniji doprinosi i povrati koji proizlaze iz sporazuma i programa EU-a (8,3 % prihoda EU-a), kao što su prihodi povezani s potvrdom o sukladnosti za EFJP i EPFRR i doprinosi zemalja koje nisu članice EU-a programima i aktivnostima EU-a.

Nalazi revizije

Preventivne i korektivne mjere

Ispitani sustavi povezani s prihodima općenito su bili djelotvorni. Međutim, ključne unutarnje kontrole tradicionalnih vlastitih sredstava koje je Sud procijenio u određenim državama članicama i upravljanje zadrškama u vezi s PDV-om i otvorenim pitanjima u vezi s tradicionalnim vlastitim sredstvima na razini Komisije bili su zbog postojanih nedostataka djelomično djelotvorni.

Sud je također utvrdio da je kasnila provedba nekoliko mjera iz Komisijinog carinskog akcijskog plana kojima se doprinosi smanjenju manjka sredstava prikupljenih od carina. Taj nedostatak ne utječe na revizorsko mišljenje Suda o prihodima jer se ne odnosi na transakcije povezane s računovodstvenom dokumentacijom, nego na rizik od toga da su tradicionalna vlastita sredstva nepotpuna.

U nacionalnim kontrolnim sustavima za sastavljanje izvješća o tradicionalnim vlastitim sredstvima i dalje su prisutni postojani nedostatci. Posebice u slučaju Italije Sud već od 2011. dovodi u pitanje pouzdanost talijanskih izvješća o tradicionalnim vlastitim sredstvima, uglavnom zbog kašnjenja u ažuriranju računa nenaplaćenih carinskih pristojbi informacijama o naplati duga.

Sud je ujedno utvrdio da se smanjio broj zadrški u vezi s PDV-om i otvorenih pitanja uvezi s tradicionalnim vlastitim sredstvima, ali da i dalje postoje nedostatci u upravljanju tim sredstvima. U slučaju zadrški u vezi s PDV-om razlog tomu leži u činjenici da Komisija ne primjenjuje zajednički pristup pri određivanju rokova u kojima države članice trebaju izračunati i izvršiti financijske ispravke vlastitih sredstava od PDV-a. Kad je riječ o otvorenim pitanjima u vezi s tradicionalnim vlastitim sredstvima, Komisija je ažurirala svoj postupak obrade rezultata inspekcije tradicionalnih vlastitih sredstava. Međutim, u to nije uključila sustav za rangiranje nedostataka država članica prema redoslijedu prioriteta niti je utvrdila rokove za daljnje mjere na temelju odgovora država članica.

Osim toga, Sud je utvrdio kašnjenja u Komisijinim mjerama za poboljšanje upravljanja rizicima u vezi s tradicionalnim vlastitim sredstvima i smanjenje manjka sredstava prikupljenih od carina. Sud je pregledao Komisijino provođenje carinskog akcijskog plana i utvrdio nedovoljan napredak u pogledu niza mjera.

Na rad Komisije u području uklanjanja zadrški u vezi s BND-om utjecala su kašnjenja u povezanim državama članicama. Ta su kašnjenja bila povezana s dostavom popisa izvora i metoda za izračun BND-a Komisiji u okviru novog ciklusa provjere BND-a za razdoblje 2020. – 2024. i s poduzimanjem mjera u pogledu zadrški u vezi s BND-om koje se odnose na pojedine transakcije utvrđenih u okviru prethodnog ciklusa provjere za razdoblje 2016. – 2019.

Glavna uprava Komisije za proračun zadržala je u svojem godišnjem izvješću o radu šestu godinu zaredom zadršku koja je izražena jer su u proračun EU-a preneseni netočni iznosi tradicionalnih vlastitih sredstava zbog prikazivanja vrijednosti tekstila i cipela uvezenih iz Kine manjom od stvarne u razdoblju 2011. – 2017. Zadrška je prvi put izražena 2016., kada su gubitci tradicionalnih vlastitih sredstava koji se mogu pripisati Ujedinjenoj Kraljevini kvantificirani u visini od 2,1 milijarde eura, a zatim je 2018. bez kvantificiranja proširena na druge države članice. U konsolidiranoj računovodstvenoj dokumentaciji Europske unije za 2021. također je knjižen dodatan iznos od 2,1 milijarde eura po osnovi kamata. Sud Europske unije (Sud EU-a) zaključio je 8. ožujka 2022. da Ujedinjena Kraljevina nije ispunila svoje obveze na temelju prava EU-a u pogledu vlastitih sredstava. Sud EU-a odobrio je metodu Komisije za kvantificiranje gubitaka tradicionalnih vlastitih sredstava na temelju statističkih podataka. Međutim, djelomično je odbio Komisijin izračun i iznio smjernice za ponovni izračun. Komisija je započela s analizom navedene presude Suda EU-a i njezina utjecaja na Komisijine izračune.

Preporuke Suda

Sud preporučuje Komisiji da:

• poduzme nužne mjere (uključujući, u relevantnim slučajevima, postupke zbog povrede prava) kako bi se zajamčilo da Italija otkloni dugogodišnje nedostatke u svojem računovodstvenom sustavu za tradicionalna vlastita sredstva. Mjere bi trebalo usmjeriti na uklanjanje postojanih nepodudarnosti koje utječu na pouzdanost talijanskih izvješća o naplaćenim pristojbama i pristojbama koje još nisu naplaćene;
• preispita svoje postupke za upravljanje zadrškama u vezi s PDV-om kako bi se utvrdili usklađeniji i stroži rokovi za nacionalna tijela te kako bi praćenje i uklanjanje zadrški na razini Komisije postali učinkovitiji;
• poboljša procjenu financijskih rizika za tradicionalna vlastita sredstva pravodobnom provedbom relevantnih mjera iz svojeg carinskog akcijskog plana.

Želite li doznati više? Iscrpne informacije o reviziji prihoda EU-a koju je obavio Sud iznesene su u poglavlju 3. godišnjeg izvješća Suda za 2021.

Jedinstveno tržište, inovacije i digitalizacija

Ukupno: 18,5 milijardi eura

Predmet revizije

Programi koji se financiraju u okviru naslova 1. VFO-a „Jedinstveno tržište, inovacije i digitalizacija” raznoliki su te im je cilj financirati ulaganja EU-a kojima se doprinosi istraživanju i inovacijama te razvoju transeuropskih prometnih mreža, komunikacija, energetike, digitalne transformacije i jedinstvenog tržišta, kao i svemirskoj politici. Glavni program za istraživanje i inovacije i dalje je Obzor 2020. Ovim naslovom VFO-a obuhvaćeni su i veliki infrastrukturni projekti u okviru Instrumenta za povezivanje Europe i svemirski programi (Galileo, EGNOS i Copernicus). On uključuje i fond InvestEU, čiji je cilj mobilizirati javna i privatna ulaganja s pomoću proračunskog jamstva EU-a kojim se podupiru ulaganja provedbenih partnera.

Rashodi obuhvaćeni revizijom u ovom području 2021. iznosili su 14,3 milijardi eura. Većinom tih rashoda izravno je upravljala Komisija. Komisija nakon sklapanja sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava isplaćuje javnim ili privatnim korisnicima predujmove te im, ovisno o napretku financiranih projekata, nadoknađuje dio ukupnih troškova koje prijave umanjen za isplaćene predujmove. Svemirskim programima općenito se upravlja neizravno na temelju sporazuma o delegiranju koje je Komisija sklopila s posebnim provedbenim tijelima (kao što je Europska svemirska agencija). Financijske instrumente u okviru fonda InvestEU u prvom redu primjenjuju EIB ili Europski investicijski fond, koji se u tu svrhu služe financijskim posrednicima.

Nalazi revizije

Općenito govoreći, Sud je u području „Jedinstveno tržište, inovacije i digitalizacija” procijenio da je stopa pogreške značajna.

Od 130 transakcija koje je Sud ispitao za 2021. u njih 55 (42 %) postojale su pogreške.

Rashodi u okviru programa Obzor 2020. i FP7 i dalje su visokorizični i jedan su od glavnih izvora pogrešaka koje Sud otkrije. Sud je utvrdio mjerljive pogreške povezane s neprihvatljivim troškovima u 29 od 87 transakcija u području istraživanja i inovacija iz uzorka. Te pogreške čine 45 % procijenjene stope pogreške za ovaj naslov za 2021.

Kad je riječ o drugim programima i aktivnostima, Sud je otkrio mjerljive pogreške u devet transakcija od njih 43 iz uzorka. One uključuju slučajeve nepravilnosti u postupku javne nabave, radove za čije je troškove povrat zatražen i čiji su troškovi nadoknađeni dvaput, nadoknadu troškova koji nisu predviđeni okvirnim ugovorom, kao i financiranje neprihvatljive imovine.

Pravila za prijavljivanje troškova za osoblje u okviru programa Obzor 2020. i dalje su složena unatoč naporima uloženima u njihovo pojednostavnjenje te je njihov izračun i dalje jedan od glavnih izvora pogrešaka u zahtjevima za povrat troškova. Od 29 transakcija u kojima su postojale mjerljive pogreške u uzorku transakcija u području istraživanja koji je sastavio Sud, njih 26, tj. više od 89 %, odnosi se na prijavljivanje i nadoknadu neprihvatljivih troškova za osoblje.

Revizori koje angažiraju sami korisnici na kraju provedbe projekta dostavljaju potvrde o financijskim izvještajima, čija je svrha pomoći Komisiji da provjeri jesu li troškovi prijavljeni u financijskim izvještajima prihvatljivi. Sud je u nekoliko navrata izvijestio o nedostatcima u tim potvrdama. Ove godine Sud je utvrdio da u 7 od 12 slučajeva revizori koji su dostavili potvrde i Komisija nisu otkrili mjerljive pogreške koje je bilo moguće otkriti.

Pregled IT sustava za bespovratna sredstva za istraživanje

Sud je 2021. obavio pregled sustava eGrants – Komisijinog poslovnog rješenja za upravljanje bespovratnim sredstvima i stručnjacima. U njemu su integrirani sustavi koji se upotrebljavaju za cjelokupan povezani proces, tj. od pripreme programa rada i poziva na podnošenje prijedloga pa sve do upravljanja radnim procesima povezanima s bespovratnim sredstvima.

Na temelju ograničenog pregleda koji je obavio Sud je utvrdio da su predmetni sustavi dobro integrirani u IT okruženje. Međutim, u skladu s važećom pravnom osnovom ne postoji poveznica između računovodstvenih sustava korisnika i sustava za izvješćivanje. Komisija raspolaže općim financijskim podatcima o projektima koji se zahtijevaju u okviru njezina okvira za kontrolu, a računovodstvene informacije za dodatne kontrole ili revizije stavljaju joj se na raspolaganje na zahtjev. To znači da nije moguće provoditi opsežne automatske kontrole.

Izvješća Komisije o pravilnosti

Kad je riječ o programu Obzor 2020., GU za istraživanje i inovacije (RTD) naveo je očekivanu reprezentativnu stopu pogreške od 2,3 % i stopu preostale pogreške od 1,7 % (nakon što se uzmu u obzir korektivne mjere) za sve glavne uprave i druga tijela EU-a koja upravljaju potrošnjom sredstava EU-a za istraživanje. Povezane ex post revizije provode Zajednička služba za reviziju u sklopu GU-a RTD ili vanjski izvođači u njezino ime.

Budući da je 2021. bila prva godina provedbe programa Obzor Europa, izvršen je samo vrlo ograničen broj plaćanja (isključivo pretfinanciranje u GU-u RTD). Stoga GU RTD nije utvrđivao stopu pogreške za program Obzor Europa za 2021.

Preporuke Suda

Sud preporučuje Komisiji da:

• snažno potiče upotrebu „Asistenta za izračun troškova za osoblje” (koji je dostupan na portalu za sudionike), osobito u određenim kategorijama korisnika u slučaju kojih postoji veća vjerojatnost da će doći do pogreške, kao što su MSP-ovi i novi sudionici (i za bespovratna sredstva u okviru programa Obzor 2020. i za bespovratna sredstva u okviru programa Obzor Europa);
• pruža smjernice korisnicima o specifičnim razlikama, s naglaskom na aspektima prihvatljivosti u okviru programa Obzor Europa u usporedbi s programom Obzor 2020. i sličnim programima;
• u slučaju programa Obzor 2020. poboljša postojeće ex ante kontrole kako bi se utvrdila i ispravila potencijalna neprihvatljiva usklađivanja troškova za osoblje koja korisnici prijave nakon ponovnog izračuna satnica;
• dodatno poboljša smjernice koje se odnose na ugovore korisnika s neovisnim revizorima za dostavu potvrde o financijskim izvještajima kako bi se smanjio velik broj nedostataka koje je Sud utvrdio revizijom tih potvrda;
• za sljedeći istraživački program, vodeći računa o poslovnim potrebama koje se mijenjaju, istraži mogućnost razrade funkcija sustava eGrants koje se odnose na procjenu rizika i automatske provjere, npr. iskorištavanjem drugih dostupnih izvora podataka kako bi se stavili na raspolaganje dodatni ključni podatci kojima se potkrjepljuje potvrda usklađenosti.

Želite li doznati više? Iscrpne informacije o reviziji rashoda EU-a koju je Sud obavio u području „Jedinstveno tržište, inovacije i digitalizacija” iznesene su u poglavlju 4. godišnjeg izvješća Suda za 2021.

Kohezija, otpornost i vrijednosti

Ukupno: 80,1 milijarda eura

Predmet revizije

Potrošnja u okviru ovog naslova usmjerena je na smanjenje nejednakosti u razvoju među različitim državama članicama i regijama EU-a (podnaslov 2.a) i mjere za podupiranje i zaštitu vrijednosti EU-a, čime EU postaje otporniji na sadašnje i buduće izazove (podnaslov 2.b). Financijska sredstva za podnaslov 2.a (gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija) isplaćuju se iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Kohezijskog fonda (KF), Europskog socijalnog fonda (ESF) i Instrumenta za povezivanje Europe (CEF). U okviru podnaslova 2.b (otpornost i vrijednosti) financijska sredstva pružaju se iz programa kao što je Erasmus+ te niza manjih programa i posebnih instrumenata uspostavljenih kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19.

Najveći dio rashoda u okviru ovog naslova izdvaja se za fondove kohezijske politike (EFRR, KF i ESF), pri čemu se ti fondovi primjenjuju pod podijeljenim upravljanjem Komisije i država članica. EU sufinancira višegodišnje operativne programe (OP-ove) iz kojih se financiraju projekti. Na razini Komisije za primjenu EFRR-a i KF-a odgovorna je Glavna uprava za regionalnu i urbanu politiku (GU REGIO), dok je za ESF odgovorna Glavna uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje (GU EMPL). Financijskim sredstvima EU-a za programe izvan okvira podijeljenog upravljanja izravno upravljaju glavne uprave Komisije ili se njima neizravno upravlja uz potporu partnerskih organizacija ili drugih tijela.

Sud obavlja reviziju rashoda nakon što ih Komisija prihvati. Za godišnje izvješće za 2021. Sud je revizijom obuhvatio rashode u tom području u iznosu od 47,9 milijardi eura, uključujući rashode u iznosu od 44 milijarde eura u okviru podnaslova 2.a i 3,9 milijardi eura u okviru podnaslova 2.b (2020.: ukupno 48,4 milijarde eura). U skladu s pristupom Suda taj je iznos uključivao i rashode iz prethodnih godina u okviru podnaslova 2.a u visini od 40,8 milijardi eura koje je Komisija prihvatila ili poravnala 2021.

Nalazi revizije

Cjelokupno gledajući, Sud je procijenio da je stopa pogreške za naslov 2. VFO-a značajna.

Sud je za 2021. ispitao 243 transakcije. Sud je utvrdio i kvantificirao 30 pogrešaka, od kojih su se sve odnosile na podnaslov 2.a. Uzimajući u obzir 56 pogrešaka koje su prethodno otkrila revizijska tijela i ispravke koje su uvela programska tijela država članica (čija ukupna vrijednost za oba programska razdoblja zajedno doseže 458 milijuna eura), Sud procjenjuje stopu pogreške na 3,6 %. Gledajući samo podnaslov 2.a, procijenjena stopa pogreške iznosi 4,1 %.

Stopi pogreške koju je procijenio Sud najviše su doprinijeli neprihvatljivi projekti i troškovi, nepridržavanje pravila o unutarnjem tržištu (posebice nepridržavanje pravila o državnim potporama) i nepostojanje ključne popratne dokumentacije. Procijenjena stopa pogreške ponajprije se može pripisati lošem donošenju odluka upravljačkih tijela, primjerice u slučaju odobravanja neprihvatljivih projekata ili nezakonite državne potpore. Sud je također utvrdio da revizijska tijela prijavljuju relativno niske stope te vrste pogreške.

Broj i učinak otkrivenih pogrešaka pokazuju da se kontrolama koje se trenutačno primjenjuju i dalje nedovoljno kompenzira visok inherentni rizik od pogrešaka u tom području. To se posebno odnosi na upravljačka tijela i posrednička tijela čije su provjere i dalje djelomično nedjelotvorne u pogledu sprječavanja ili otkrivanja nepravilnosti u rashodima koje prijavljuju korisnici.

Pojednostavnjene mogućnosti obračuna troškova

Pojednostavnjenim mogućnostima obračuna troškova mogu se smanjiti administrativno opterećenje korisnika i broj pogrešaka. Ove je godine Sud utvrdio pogreške povezane s pojednostavnjenim mogućnostima obračuna troškova u četirima transakcijama u jednoj državi članici. Sud je utvrdio da su se u Irskoj iznos troškova koji je predmetna država članica nadoknadila korisnicima i iznosi koje je Komisija nadoknadila predmetnoj državi članici temeljili na različitim oblicima potpore. Dok je korisniku nadoknada izvršena na temelju stvarnih troškova, financiranje sredstvima EU-a temeljilo se na pojednostavnjenim mogućnostima obračuna troškova. Taj pristup ujedno nije bio u skladu s regulatornim zahtjevima za pojednostavnjene mogućnosti obračuna troškova.

Konkretni nedostatci u javnoj nabavi koji utječu na transakcije u okviru izravnog upravljanja

Komisija je u travnju 2020. aktivirala Instrument za hitnu potporu (ESI) i objavila komunikaciju s objašnjenjima opcija dostupnih u području javne nabave za rješavanje pitanja povezanih s krizom uzrokovanom bolešću COVID-19. Sedam od 18 transakcija u okviru podnaslova 2.b iz uzorka Suda odnosilo se na plaćanja koja su tijekom 2021. izvršena u okviru instrumenta ESI. Kad je riječ o tim transakcijama, Sud je utvrdio da Komisija nije na odgovarajući način provjerila jesu li svi financijski uvjeti iz njezinih ugovora o predviđenoj kupoprodaji s proizvođačima doza cjepiva protiv bolesti COVID-19 bili ispunjeni kako bi se izvršila plaćanja izvođačima. Sud je utvrdio i nedostatke u javnoj nabavi usluga i robe u okviru instrumenta ESI, ali nije kvantificirao te pogreške jer je u svim slučajevima koje je ispitao izvanredna priroda pandemije pogodovala sklapanju izravnih ugovora.

Procjena revizija koje su provela revizijska tijela

Revizijska su tijela „druga linija obrane” u okviru za jamstvo i kontrolu za potrošnju sredstava. Revizijska tijela provjeravaju na temelju uzorka pravilnost rashoda koje upravljačka tijela prijavljuju Komisiji. Svrha je tih aktivnosti zajamčiti da stope preostale pogreške ne prelaze prag značajnosti od 2 %. Sud je ove godine u 19 država članica i Ujedinjenoj Kraljevini procijenio aktivnosti 23 revizijskih tijela od njih 116.

Iako svrha aktivnosti Suda nije donijeti zaključak o točnosti stopa preostale pogreške koje su navela revizijska tijela kao takvih, Sud je utvrdio pogreške koje ona nisu otkrila. Aktivnostima koje je Sud proveo na ovogodišnjem uzorku pokazalo se da je stopa preostale pogreške bila viša od 2 % u 12 jamstvenih paketa od sveukupno 31 jamstvenog paketa (što odgovara udjelu od 39 % rashoda obuhvaćenih uzorkom), pri čemu su se u obzir uzele i dodatne pogreške utvrđene na temelju provjera koje je obavila Komisija.

Sud svake godine od 2017. nadalje ispituje godišnji uzorak jamstvenih paketa. Tijekom tog razdoblja Sud je uzorkom barem jednom obuhvatio 69 jamstvenih paketa u 24 države članice i Ujedinjenoj Kraljevini, što svake godine čini između 34 % i 62 % rashoda potvrđenih u godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji. Uzimajući u obzir Komisijina usklađivanja i revizijske nalaze Suda, 37 od tih paketa (54 %) imalo je stope preostale pogreške iznad 2 % u najmanje jednoj godini. Tih 37 paketa redovito su činili najmanje 39 % rashoda iz uzorka koji je Sud sastavio. To pokazuje mjeru u kojoj su revizijska tijela netočno prijavila da su stope preostale pogreške bile niže od praga značajnosti od 2 %.

Izvješća GU-a REGIO i GU-a EMPL o pravilnosti rashoda u području kohezije

Godišnja izvješća o radu glavni su alat s pomoću kojeg Komisijine glavne uprave izvješćuju o tome imaju li razumno jamstvo da se postupcima kontrole koje primjenjuju države članice jamči pravilnost rashoda.

U tim se izvješćima također navodi stopa pogreške kao ključni pokazatelj uspješnosti u pogledu pravilnosti. GU REGIO naveo je ključni pokazatelj uspješnosti od 1,9 % i „najvišu stopu” od 2,5 %. Stope koje je naveo GU EMPL iznosile su 1,7 % za ključni pokazatelj uspješnosti i 2,4 % za najviši rizik. Komisija je u AMPR-u za 2021. upotrijebila te stope pogreške za potrebe iznošenja informacija o pravilnosti. Za podnaslov 2.a VFO-a u području kohezije navela je kombinirani rizik u trenutku plaćanja od 1,8 % i 2,5 %, a za naslov 2. VFO-a u cjelini 1,7 % i 2,3 %.

Sud je 2021. objavio tematsko izvješće u kojem je iznio pojedinosti o relevantnosti, pouzdanosti i dosljednosti godišnje stope pogreške koja se iznosi u pogledu rashoda u području kohezije u godišnjim izvješćima o radu i AMPR-u. U tom su izvješću potvrđeni zaključci koje je Sud iznosio u svojim godišnjim izvješćima tijekom posljednjih četiriju godina. Sud je utvrdio da Komisija navodi minimalnu procjenu stope pogreške koja nije konačna (na razini OP-a, u godišnjim izvješćima o radu i AMPR-u) te da je vrijednost pregleda dokumentacije ograničena kad je riječ o potvrđivanju valjanosti stopa ukupne preostale pogreške koje su prijavila revizijska tijela.

Komisija je kao odgovor na preporuke Suda izmijenila svoju metodologiju za izračun najviših rizika. Konkretno, ona sada primjenjuje „dopunsku stopu ”na OP-ove koji nisu obuhvaćeni revizijom na temelju stopa pogreške koje je isto revizijsko tijelo prijavilo za druge OP-ove ili na temelju paušalne stope u slučajevima u kojima nad predmetnim revizijskim tijelom još nije obavljena revizija. Međutim, Komisija ta usklađivanja ne provodi u slučaju OP-ova koji su bili obuhvaćeni revizijom u prethodnim računovodstvenim godinama te se u njihovom slučaju ona i dalje oslanja na svoje preglede dokumentacije (koji su obilježeni inherentnim ograničenjima u usporedbi s revizijama usklađenosti). Nadalje, razina dopunske stope možda nije dovoljno visoka da bi se njome obuhvatile pogreške koje Komisija nije uočila u svojim revizijama usklađenosti.

Postupak u vezi s vladavinom prava

U travnju 2022. Komisija je Mađarskoj poslala pisanu obavijest u vezi s navodnim kršenjima vladavine prava. Kako bi to učinila, Komisija mora imati opravdane razloge smatrati da ta kršenja utječu ili da postoji ozbiljan rizik od toga da utječu na dobro financijsko upravljanje proračunom EU-a ili na financijske interese EU-a. U svojim godišnjim izvješćima o radu za 2021. ni GU EMPL ni GU REGIO nisu upućivali na taj postupak koji se trenutačno vodi, kao ni na način na koji bio on mogao utjecati na jamstvo koje Komisija može dobiti od mađarskog sustava kontrole i jamstva.

Preporuke Suda

Sud preporučuje Komisiji da:

• upravljačkim tijelima ponovno istakne zahtjeve povezane sa slučajevima u kojima se korisnicima nadoknađuju troškovi primjenom metodologije drukčije od pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova za izračun plaćanja državama članicama iz proračuna EU-a, pri čemu je posebno potrebno uzeti u obzir stanje koje je ove godine utvrđeno u irskom operativnom programu ESF-a;
• u slučajevima u kojima se operativni programi temelje na postojećim nacionalnim programima zajamči da se provedenom operacijom djelotvorno doprinese ostvarenju ciljeva programa, uzimajući pritom posebno u obzir stanje koje je ove godine utvrđeno u španjolskim operativnim programima za ESF/YEI u vezi sa sudionicima koji su ujedno pripadnici skupine NEET;
• programskim tijelima ponovno istakne da prije podnošenja prijava rashoda za programe ESF‑a/YEI‑ja iz razdoblja 2014. – 2020. moraju potvrditi status sudionika kao pripadnika skupine NEET. Te provjere prihvatljivosti trebale bi se obavljati na temelju pouzdanih i provjerenih izvora, uzimajući posebno u obzir stanje koje je ove godine utvrđeno u francuskim i irskim operativnim programima ESF-a/YEI-ja;
• provjeri ispunjavaju li proizvođači cjepiva protiv bolesti COVID-19 u potpunosti uvjete ugovora o predviđenoj kupoprodaji, posebno u pogledu procjene troškova proizvodnje, upotrebe početnog financiranja i, u relevantnim slučajevima, klauzula o zabrani ostvarivanja dobiti, te prema potrebi poduzme korektivne mjere;
• revizijskim tijelima ponovno istakne da su pravnim okvirom obvezana voditi revizijski trag na temelju kojeg Komisija može potvrditi da su njihovi postupci uzorkovanja neovisni, objektivni i nepristrani;
• u svojim godišnjim izvješćima navede informacije o postupcima u vezi s vladavinom prava koji se trenutačno vode protiv država članica te informacije o tome na koji način ti postupci mogu utjecati na jamstvo u pogledu pravilnosti rashoda koje Komisija može dobiti od sustava jamstva i kontrole predmetnih zemalja.

Želite li doznati više? Iscrpne informacije o reviziji rashoda EU-a koju je Sud obavio u području „Kohezija, otpornost i vrijednosti” iznesene su u poglavlju 5. godišnjeg izvješća Suda za 2021.

Prirodni resursi

Ukupno: 56,8 milijardi eura

Predmet revizije

Ovo rashodovno područje obuhvaća zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP), zajedničku ribarstvenu politiku i dio rashoda EU-a za djelovanje u području okoliša i klime.

Na ZPP otpada 97 % rashoda u području „Prirodni resursi”. Zakonodavstvom EU-a propisana su tri opća cilja za ZPP:

• održiva proizvodnja hrane, s naglaskom na dohodak od poljoprivrede, poljoprivrednu produktivnost i stabilnost cijena;
• održivo upravljanje prirodnim resursima i djelovanje u području klime, s naglaskom na emisije stakleničkih plinova, biološku raznolikost, tlo i vodu; i
• uravnotežen teritorijalni razvoj.

Rashodi u okviru ZPP-a koji se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) dijele se na dvije široke kategorije:

• izravna plaćanja poljoprivrednicima, koja se u cijelosti financiraju iz proračuna EU-a; i
• poljoprivredne tržišne mjere, koje se također u cijelosti financiraju iz proračuna EU-a, uz iznimku određenih mjera koje sufinanciraju države članice, uključujući promidžbene mjere.

Povrh toga, potpora za strategije i projekte ruralnog razvoja u okviru ZPP-a pruža se i iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR).

U ovaj naslov VFO-a također su uključeni rashodi EU-a u području pomorskih i ribarstvenih politika te dio rashoda EU-a u vezi s okolišem i djelovanjem u području klime kojim su obuhvaćeni programi EFPR-a i program LIFE.

Rashodi obuhvaćeni revizijom za ovaj naslov VFO-a 2021. iznosili su 56,6 milijardi eura.

Za upravljanje ZPP-om zajednički su zadužene Komisija i države članice.

Nalazi revizije

Na temelju pogrešaka koje je kvantificirao i drugih dokaza dobivenih iz kontrolnog sustava Sud procjenjuje da je stopa pogreške za područje „Prirodni resursi” blizu praga značajnosti.

Kao i prethodnih godina, za izravna plaćanja koja se uglavnom temelje na površini poljoprivrednog zemljišta koju prijavljuju poljoprivrednici i koja čine 67 % rashoda u području „Prirodni resursi” rezultati Suda upućuju na to da razina pogreške nije bila značajna. Za preostala područja (ruralni razvoj, tržišne mjere, ribarstvo, okoliš i djelovanje u području klime), na koje otpada 33 % rashoda u okviru ovog naslova VFO-a, rezultati Suda cjelokupno gledajući upućuju na značajnu stopu pogreške.

Izravna plaćanja poljoprivrednicima: djelotvoran sustav kontrola

Najvažniji je instrument za upravljanje izravnim plaćanjima integrirani administrativni i kontrolni sustav (IAKS), koji uključuje sustav za identifikaciju zemljišnih parcela (LPIS). IAKS je, uz znatan doprinos LPIS-a, pomogao smanjiti stopu pogreške u izravnim plaćanjima.

Sud je u 84 ispitanim izravnim plaćanjima utvrdio samo tri neznatne mjerljive pogreške koje su posljedica toga da su poljoprivrednici prihvatljivu površinu poljoprivrednog zemljišta prijavili kao veću od stvarne.

Provjere praćenjem

Agencije za plaćanja u državama članicama mogu od 2018. provoditi „provjere koje se provode nadzorom” (poznate i kao provjere praćenjem). U tom se pristupu za provjeru usklađenosti s određenim pravilima ZPP-a upotrebljavaju automatizirani procesi koji se temelje na satelitskim podatcima u okviru programa EU-a Copernicus Sentinel. Ako se evaluacija svih kriterija prihvatljivosti određenog programa plaćanja može provesti na temelju satelitskih podataka, agencijama za plaćanja omogućuje se praćenje svih primatelja potpore na daljinu.

Provjere praćenjem mogu se upotrijebiti za to da se u bilo koje vrijeme tijekom sezone uzgoja poljoprivrednike upozori na moguću neusklađenost s pravilima programa plaćanja. Poljoprivrednicima se time pruža veći broj prilika da isprave svoje zahtjeve prije njihova zaključenja.

Sud je u okviru svojih aktivnosti ispitao provedbu provjera praćenjem u Španjolskoj i Italiji. Španjolska provodi takve provjere za izravna plaćanja od 2019. Neke regije proširuju primjenu tih provjera na sve veći broj mjera ruralnog razvoja. U Italiji su tim provjerama obuhvaćena samo izravna plaćanja, ali ta zemlja namjerava proširiti njihovu primjenu na neke mjere ruralnog razvoja.

Komisija se obvezala da će državama članicama pružati potporu u razvoju provjera praćenjem. Na kraju 2021. provjere praćenjem primjenjivale su se na 13,1 % područja obuhvaćenog glavnim programima izravne potpore (osnovna plaćanja i jedinstvena plaćanja po površini).

Ruralni razvoj, tržišne mjere, ribarstvo, okoliš i djelovanje u području klime: veći rizik od pogreške

Za razliku od izravnih plaćanja na predmetna rashodovna područja primjenjivali su se složeni uvjeti prihvatljivosti, čime se povećava rizik od pogreške.

Od 104 ispitanih transakcija u području ruralnog razvoja njih 90 nije sadržavalo pogreške. Od 13 slučajeva u kojima je Sud utvrdio i kvantificirao pogreške, u njih pet učinak je bio veći od 20 %. Sud je utvrdio i jedan problem u pogledu usklađenosti koji nije imao financijski učinak.

Poljoprivredne tržišne mjere provode se u okviru niza različitih programa na koje se primjenjuju različiti uvjeti prihvatljivosti. Sud je ispitao 14 transakcija i utvrdio četiri slučaja u kojima su agencije za plaćanja nadoknadile neprihvatljive troškove. Sve četiri pogreške iznosile su manje od 20 %.

Razlike postoje i u kriterijima odabira i uvjetima prihvatljivosti za projekte u okviru ribarstva, okoliša i djelovanja u području klime. U četirima transakcijama u okviru izravnog upravljanja koje je ispitao Sud nije utvrdio nijednu pogrešku. Za drugih šest transakcija, koje su u obavljene okviru podijeljenog upravljanja, Sud je utvrdio tri kvantificirane pogreške, uključujući jednu veću od 20 %, koje su rezultat netočnog izračuna prihvatljivih troškova.

Provjere usklađenosti

Sud je za financijsku godinu 2021. ispitao kvalitetu i usklađenost kontrolnih statističkih podataka i podataka o plaćanjima koje su države članice dostavile Komisiji. Općenito gledajući, Sud je utvrdio da su sustavi odabranih agencija za plaćanja pouzdano izračunavali plaćanja potpore pravilno uzimajući u obzir usklađenja koja proizlaze iz kontrolnih podataka.

Mjera M21

Glavna svrha mjere M21 („Izvanredna privremena potpora poljoprivrednicima i MSP-ovima koji su posebno pogođeni krizom uzrokovanom bolešću COVID-19”) bila je rješavanje problema likvidnosti poljoprivrednika i malih i srednjih poduzeća pogođenih krizom uzrokovanom bolešću COVID-19. Sud je ispitao provedbu te mjere u četirima državama članicama. Sud je utvrdio ograničen broj slučajeva u kojima su korisnici koji nisu ispunili kriterije za potporu primili sredstva. Agencije za plaćanja to su mogle spriječiti da su se koristile sustavom IAKS umjesto tablica u programu Excel.

Izvješća Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj (GU AGRI) o pravilnosti rashoda u okviru ZPP-a

Ravnatelj svake od agencija za plaćanja dostavlja GU-u AGRI godišnju izjavu o upravljanju u vezi s djelotvornošću sustava upravljanja i kontrole predmetne agencije te zakonitosti i pravilnosti njihovih rashoda. Nadalje, države članice svake godine izvješćuju o svojim administrativnim i terenskim provjerama („statističkim podatcima o kontrolama”).

Kako bi se pružilo dodatno jamstvo, od 2015. tijela za ovjeravanje dužna su za svaku agenciju za plaćanja davati godišnje mišljenje o zakonitosti i pravilnosti rashoda za koje su države članice zatražile nadoknadu.

Kad je riječ o izračunu „rizičnog iznosa u trenutku plaćanja”, GU AGRI koristi se stopama pogreške prikazanima u statističkim podatcima o kontrolama, pri čemu provodi usklađivanja na temelju revizijskih rezultata tijela za ovjeravanje, kao i rezultata vlastitih provjera sustava i rashoda agencija za plaćanja. GU AGRI procijenio je da rizik u trenutku plaćanja za ukupne rashode u okviru ZPP-a 2021. iznosi oko 1,8 %. Rizik u trenutku plaćanja (usklađena stopa pogreške) za izravna plaćanja procijenio je na oko 1,4 %, za ruralni razvoj na 2,9 % i za tržišne mjere na 2,1 %.

Preporuke Suda

Sud preporučuje Komisiji da:

• na temelju iskustva u primjeni „provjera praćenjem” olakša razmjenu najboljih praksi država članica u primjeni novih tehnologija za izvršavanje provjera plaćanja u okviru ZPP-a kako bi se državama članicama pomoglo provesti sustav za nadzor površina od 2023.;
• obavlja revizije te zajamči praćenje i evaluaciju u svrhu dokazivanja da je financiranje mjere M21 bilo pravilno usmjereno na prihvatljive korisnike, koji su se suočili s problemima s likvidnošću zbog kojih je ugrožen kontinuitet njihovih poljoprivrednih ili poslovnih aktivnosti.

Želite li doznati više? Iscrpne informacije o reviziji rashoda EU-a koju je Sud obavio u području „Prirodni resursi” iznesene su u poglavlju 6. godišnjeg izvješća Suda za 2021.

Migracije i upravljanje granicama
Sigurnost i obrana

Ukupno: 3,2 milijarde eura

Predmet revizije

Ovo rashodovno područje obuhvaća različite politike povezane s migracijama i upravljanjem granicama (naslov 4. VFO-a) te sa sigurnošću i obranom (naslov 5. VFO-a). Sud o tim naslovima izvješćuje u zajedničkom poglavlju jer su u prethodnom razdoblju VFO-a uglavnom uneseni u proračun i evidentirani u okviru jednog naslova, odnosno naslova 3. VFO-a „Sigurnost i građanstvo”.

Većina rashoda u okviru naslova 4. „Migracije i upravljanje granicama” odnosila se na dovršetak projekata i programa iz prethodnog programskog razdoblja (2014. – 2020.) u sklopu Fonda za azil, migracije i integraciju (FAMI) i instrumenta za granice i vize Fonda za unutarnju sigurnost.

Cilj je tih dvaju fondova doprinijeti djelotvornom upravljanju migracijskim tokovima te omogućiti primjenu zajedničkog pristupa EU-a pitanjima azila i migracija (FAMI) te zajamčiti visoku razinu sigurnosti u EU-u uz istodobno olakšavanje zakonitog putovanja jedinstvenom i visokom razinom nadzora vanjskih granica i djelotvornom obradom šengenskih viza. Upravljanje tim fondovima u velikoj je mjeri bilo podijeljeno između Komisijine Glavne uprave za migracije i unutarnje poslove (GU HOME) i država članica.

Još jedno bitno područje potrošnje za naslov 4. financiranje je triju decentraliziranih agencija (Agencija Europske unije za azil – EUAA, Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu – Frontex, Agencija Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde – eu-LISA) koje su aktivne u provedbi ključnih prioriteta EU-a u područjima migracija i upravljanja granicama. Sud zasebno izvješćuje o rashodima agencijama EU-a u posebnim godišnjim izvješćima i godišnjem sažetku pod naslovom „Sažeti prikaz revizija agencija EU-a”.

Revizijskim statističkim skupom Suda za naslov 4. VFO-a za 2021. obuhvaćeno je 2,6 milijardi eura.

U slučaju naslova 5. VFO-a „Sigurnost i obrana” komponenta „sigurnost” uključuje završetak financiranja iz instrumenta za policiju Fonda za unutarnju sigurnost za razdoblje 2014. – 2020., financiranje razgradnje nuklearnih postrojenja (financijska potpora EU-a za razgradnju postrojenja u Bugarskoj, Litvi i Slovačkoj) i financiranje triju decentraliziranih agencija EU-a u području sigurnosti (Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama – EMCDDA, Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva – Europol, Agencija Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva – CEPOL). Komponenta „obrana” uključuje Europski fond za obranu, kojim se podupiru zajednički obrambeni projekti u svim fazama istraživanja i razvoja.

Revizijskim statističkim skupom Suda za naslov 5. VFO-a za 2021. obuhvaćeno je 0,6 milijardi eura.

Nalazi revizije

Sud je za 2021. ispitao uzorak od 28 transakcija. Iako je taj uzorak sastavljen tako da omogući Sudu prikupljanje informacija za potrebe davanja opće izjave o jamstvu, on nije reprezentativan za rashode u okviru naslova 4. i 5. VFO-a. Sud stoga ne može iznijeti procjenu stope pogreške za te naslove VFO-a.

Od 28 transakcija koje je Sud ispitao u njih devet (32 %) postojale su pogreške. Sud je kvantificirao šest pogrešaka koje su imale učinak na iznose koji su se teretili na proračun EU-a. Sud je utvrdio i šest slučajeva neusklađenosti s pravnim i financijskim odredbama (no bez financijskog učinka na proračun EU-a).

Pregled aktivnosti triju revizijskih tijela koji je Sud obavio pokazao je da su ona osmislila i provela detaljne postupke dostatne kvalitete za izvješćivanje o svojem radu u godišnjim izvješćima o kontroli koja dostavljaju Komisiji. Međutim, Sud je utvrdio nedostatke u njihovim revizijskim aktivnostima i izvješćivanju.

Godišnja izvješća o radu i ostali mehanizmi upravljanja

Sud je pregledao godišnje izvješće o radu GU-a HOME te nije pronašao informacije koje bi proturječile nalazima Suda. Budući da se provjere kojima je Sud obuhvatio 25 transakcija odnose samo na mali dio transakcija za koje je odgovoran GU HOME, Sud ne može provjeriti izjavu o jamstvu GU-a na temelju rezultata svojih revizijskih aktivnosti.

Preporuke Suda

Sud preporučuje Komisiji da:

• Korisnicima mjera Unije i hitne pomoći te tijelima država članica odgovornima za provedbu financiranja za koje je nadležan GU HOME pruži dodatne smjernice o pridržavanju:
  
  
  1. pravila za prikupljanje odgovarajuće popratne dokumentacije koja se može dostaviti u slučaju provjera ili revizija; i
  2. obveze poštovanja nacionalnih pravila o javnoj nabavi pri kupnji robe ili usluga.

• provodi bolje usmjerene ex ante provjere prihvatljivosti rashoda, posebice u slučaju hitne pomoći, s posebnim naglaskom na potencijalne rizike povezane s:
  
  
  1. vrstom rashoda (npr. javna nabava);
  2. vrstom korisnika (npr. korisnici s malim ili nikakvim iskustvom primanja financijskih sredstava EU-a).
  Pritom bi Komisija u obzir trebala uzeti činjenicu da upotreba revizijskih potvrda u svrhu potkrepljivanja korisničkih zahtjeva za plaćanje ima ograničenja.

Želite li doznati više? Iscrpne informacije o reviziji rashoda EU-a koju je Sud obavio u području „Migracije i upravljanje granicama” iznesene su u poglavlju 7. godišnjeg izvješća Suda za 2021.

Susjedstvo i svijet

Ukupno: 10,9 milijardi eura

Predmet revizije

Ovim rashodovnim područjem obuhvaćeni su rashodi za cjelokupno vanjsko djelovanje koje se financira iz proračuna EU-a (uz iznimku europskih razvojnih fondova). Cilj je tih politika očuvati i promicati vrijednosti, načela i temeljne interese EU-a diljem svijeta te doprinijeti promicanju multilateralizma i snažnijih partnerstava sa zemljama izvan EU-a kako bi se zemljama korisnicama pružila potpora u donošenju i provedbi reformi potrebnih za usklađivanje s vrijednostima EU-a u cilju primanja u članstvo, čime se doprinosi njihovoj stabilnosti, sigurnosti i blagostanju.

Plaćanja se izvršavaju s pomoću nekoliko instrumenata i metoda pružanja pomoći kao što su ugovori o izvođenju radova / nabavi robe / pružanju usluga, bespovratna sredstva, posebni zajmovi, jamstva za zajmove i financijska pomoć, proračunska potpora i drugi ciljani oblici proračunske pomoći u više od 150 zemalja.

Rashodi obuhvaćeni revizijom u ovom području 2021. godine iznosili su 10 milijardi eura.

Nalazi revizije

Sud je pregledao uzorak od 67 transakcija, koji, iako je sastavljen tako da Sudu omogući prikupljanje informacija za potrebe davanja njegove opće izjave o jamstvu, nije reprezentativan za rashode u okviru ovog naslova VFO-a. Sud stoga ne može iznijeti procjenu stope pogreške za ovaj naslov VFO-a.

Od 67 transakcija koje je Sud ispitao u njih 32 (48 %) postojale su pogreške. Unatoč ograničenoj veličini uzorka, rezultati revizije koju je Sud proveo potvrđuju da je rizik od pogreške u području obuhvaćenom ovim naslovom VFO-a visok. Sud je kvantificirao 24 mjerljive pogreške koje su imale učinak na iznose koji su se teretili na proračun EU-a. Najčešće kategorije pogrešaka bile su rashodi koji nisu nastali, neprihvatljivi troškovi, nepostojanje popratne dokumentacije i pogreške u javnoj nabavi.

U transakcijama povezanima s proračunskom potporom i projektima koje međunarodne organizacije provode u skladu s „teoretskim pristupom” (na način da se doprinosi Komisije projektima s više donatora objedine s doprinosima drugih donatora bez namjene za posebne, točno određene rashodovne stavke) postojala je manja vjerojatnost pogreške. Sud je za 2021. utvrdio jednu pogrešku u svakom od tih rashodovnih područja.

Kao i u prijašnjim godinama neke međunarodne organizacije omogućile su tek ograničen pristup dokumentima (npr. u formatu koji omogućuje samo čitanje), što znači da ih Sud nije mogao kopirati. Te su poteškoće Sudu otežale planiranje i provedbu revizije te su dovele do kašnjenja u njegovu radu. Iako je Komisija pojačala komunikaciju s međunarodnim organizacijama, Sud je i dalje suočen s poteškoćama u pogledu dobivanja tražene dokumentacije.

Studija GU-a NEAR o stopi preostale pogreške

Tijekom 2021. vanjski izvođač proveo je za Glavnu upravu za susjedsku politiku i pregovore o proširenju (GU NEAR) sedmu studiju o stopi preostale pogreške. Svrha je te studije procijeniti stopu pogrešaka koje nisu otkrivene tijekom svih upravljačkih provjera koje je GU NEAR proveo radi sprječavanja, otkrivanja i ispravljanja takvih pogrešaka u svim područjima za koja je nadležan kako bi donio zaključak o djelotvornosti tih provjera. Nije riječ ni o postupku izražavanja jamstva ni o reviziji.

Kao i prethodnih godina, vanjski izvođač procijenio je da je ukupna stopa preostale pogreške za GU NEAR ispod praga značajnosti od 2 % koji je odredila Komisija (2021.: 1,05 %; 2020.: 1,36 %).

Sud je u godišnjim izvješćima iz prethodnih godina već opisao ograničenja u studijama koja mogu doprinijeti procjenjivanju stope preostale pogreške manjom od stvarne.

Iz statističkog skupa za procjenu stope preostale pogreške za 2021. isključeni su „stari ugovori” zaključeni tijekom referentnog razdoblja u ukupnoj vrijednosti od 389 milijuna eura i tematski ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava GU-a NEAR u iznosu od 50 milijuna eura. Na obje prethodno navedene vrste isključenih ugovora zajedno, u vrijednosti od 439 milijuna eura, otpada oko 20 % portfelja zaključenih ugovora GU-a NEAR u vrijednosti od 2,27 milijardi eura. Taj je udio znatan i stoga ga se ne bi smjelo trajno isključiti iz bilo kojeg preispitivanja stope preostale pogreške, posebno s obzirom na to da vrijednost konačnog statističkog skupa za uzorkovanje upotrijebljenog za procjenu stope preostale pogreške u slučaju „ukupne stope pogreške (izvedene od glavnih uprava)” iznosi oko 1,7 milijardi eura, te bi to moglo dovesti do neotkrivanja pogrešaka. Isključenje tih ugovora ograničenje je koje GU NEAR nije naveo u svojem godišnjem izvješću o radu za 2021.

Godišnja izvješća o radu i ostali mehanizmi upravljanja

Na temelju niske procijenjene stope preostale pogreške glavni direktor GU-a ECHO izjavio je da je financijska izloženost te glavne uprave ispod praga značajnosti od 2 %. Budući da se tek mali dio provjera koje je Sud obavio odnosi na transakcije za koje je odgovoran GU ECHO, Sud ne može potvrditi tu izjavu na temelju rezultata aktivnosti koje je proveo.

Pandemija bolesti COVID-19 i političke krize ugrozile su isporuku humanitarne pomoći jer su ograničile ili spriječile pristup osobama pogođenima humanitarnom krizom. Taj se rizik ne odnosi samo na procjene humanitarnih potreba već i na samo pružanje pomoći kao i na povezane kontrole.

Preporuke Suda

Sud preporučuje Komisiji da:

• poduzme odgovarajuće mjere kako bi se zajamčilo da se prije izvršenja plaćanja ili poravnanja odbiju sve obveze ili predujmovi koje korisnici u svojim financijskim izvještajima potražuju kao nastale troškove;
• ojača kontrole koje se provode pri sastavljanju sporazuma o financiranju za operacije proračunske potpore kako bi se u sporazumima o financiranju utvrdili jasni uvjeti u pogledu prijenosa financijskih sredstava na račun riznice središnje banke zemlje korisnice i važećeg deviznog tečaja, pri čemu ti uvjeti trebaju biti u skladu sa smjernicama za proračunsku potporu;
• u godišnjem izvješću o radu za 2022. i budućim godišnjim izvješćima o radu objavi informacije o vrsti i vrijednosti ugovora isključenih iz statističkog skupa obuhvaćenog studijom o stopi preostale pogreške.

Želite li doznati više? Iscrpne informacije o reviziji rashoda EU-a koju je Sud obavio u području „Susjedstvo i svijet” iznesene su u poglavlju 8. godišnjeg izvješća Suda za 2021.

Europska javna uprava

Ukupno: 10,7 milijardi eura

Predmet revizije

Sud je revizijom obuhvatio administrativne rashode institucija i drugih tijela EU-a: Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije, Europske komisije, Suda Europske unije, Europskog revizorskog suda, Europske službe za vanjsko djelovanje, Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, Europskog odbora regija, Europskog ombudsmana i Europskog nadzornika za zaštitu podataka.

Te su institucije i tijela 2021. za administrativne potrebe potrošile ukupno 10,7 milijardi eura. Taj je iznos obuhvaćao rashode za ljudske resurse i mirovine (koji čine otprilike 68 % ukupnog iznosa) te rashode za zgrade, opremu, energiju, komunikacije i informacijsku tehnologiju.

Ispitivanje financijskih izvještaja Revizorskog suda provodi vanjski revizor. Sud svake godine objavljuje povezano revizorsko mišljenje i revizijsko izvješće u Službenom listu Europske unije i na svojim internetskim stranicama.

Nalazi revizije

Sud je za 2021. ispitao i odabrane nadzorne i kontrolne sustave Europske službe za vanjsko djelovanje. Sud je ujedno ispitao 60 transakcija.

Kao i prethodnih godina, Sud je procijenio da je stopa pogreške ispod praga značajnosti.

Sud nije utvrdio nijedno sporno pitanje u vezi s Vijećem Europske unije, Sudom Europske unije, Europskim gospodarskim i socijalnim odborom, Europskim odborom regija, Europskim ombudsmanom i Europskim nadzornikom za zaštitu podataka. Ni vanjski revizor Suda nije temeljem svojeg rada utvrdio nijedno sporno pitanje.

Europski parlament

Sud je otkrio dvije mjerljive pogreške u plaćanjima koja je izvršio Europski parlament. Jedna se odnosila na manju preplatu za IT usluge do koje je došlo zbog netočne primjene ugovornih uvjeta. Druga je bila povezana s plaćanjem koje je Europski parlament izvršio jednom europskom klubu zastupnika. Unutarnja pravila Europskog parlamenta o javnoj nabavi nisu dosljedna s Financijskom uredbom jer se njima ograničava tržišno natjecanje. Sud je utvrdio da se predmetni klub zastupnika nije u potpunosti pridržavao tih unutarnjih pravila jer nije tražio dovoljno ponuda i nije na odgovarajući način evidentirao kriterije kojima se koristio za dodjelu ugovora.

Osim toga, Sud je ispitao plaćanje u iznosu od 74,9 milijuna eura povezano s kupnjom jedne zgrade u Bruxellesu. Sud je utvrdio da je cijena te zgrade po kvadratnom metru bila 30 % veća u usporedbi s jednom drugom zgradom koju je Parlament razmatrao, kao i da se kriterijima za dodjelu ugovora znatno smanjila važnost cijene kao temelja za odluku o kupnji, čime je postalo malo vjerojatno da bi bilo koja druga ponuda mogla biti prihvaćena.

Europska komisija

Sud je utvrdio jednu mjerljivu pogrešku u plaćanjima koje je izvršila Komisija, koja se odnosi na manji pogrešni odbitak od isplata mirovina. Osim toga, Sud je utvrdio da je Komisija zbog pandemije bolesti COVID-19 privremeno obustavila određene provjere mirovinskih prava.

Europska služba za vanjsko djelovanje

Sud je utvrdio dvije mjerljive pogreške u plaćanjima koja je izvršila Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD). Prva se odnosila na nepostojanje temeljnog ugovora za usluge koje je pribavila jedna delegacija EU-a. Druga se odnosila na naknade isplaćene članu osoblja koji nije prijavio nedavne promjene osobne situacije.

Nadalje, Sud je ispitao postupke javne nabave i postupke zapošljavanja lokalnog osoblja koje su organizirale delegacije EU-a. Iako je Europska služba za vanjsko djelovanje uvela poboljšanja u proces javne nabave, Sud je i dalje utvrdio određene nedostatke. Sud je u polovici ispitanih postupaka javne nabave utvrdio određene nedostatke u načinu na koji su delegacije EU-a primijenile pravila o javnoj nabavi. Utvrdio je i određene nedostatke u svim ispitanim postupcima zapošljavanja lokalnog osoblja. Ti su nedostatci potencijalno umanjili transparentnost postupka zapošljavanja te otežali utvrđivanje najboljih kandidata i jednako postupanje.

Preporuke Suda

Sud preporučuje sljedeće:

• Uprava Europskog parlamenta trebala bi izmijeniti svoje smjernice za primjenu pravila o javnoj nabavi u klubovima zastupnika te bi Uredu Parlamenta trebala predložiti izmjenu tih pravila kako bi se ona bolje uskladila s Financijskom uredbom. Trebala bi bolje pratiti primjenu tih pravila;
• ESVD bi trebao poduzeti odgovarajuće mjere, npr. unaprijediti osposobljavanje te poboljšati smjernice i obrasce, kako bi zajamčio da delegacije EU-a primjenjuju pravila o javnoj nabavi;
• ESVD bi trebao poboljšati osposobljavanje i smjernice o postupcima zapošljavanja lokalnog osoblja u delegacijama EU-a kako bi se zajamčila usklađenost s načelima transparentnosti i jednakog postupanja. Također bi trebao pojačano nadzirati dokumentiraju li delegacije EU-a relevantne korake u postupku zapošljavanja.

Želite li doznati više? Iscrpne informacije o reviziji rashoda EU-a koju je Sud obavio u području „Europska javna uprava” iznesene su u poglavlju 9. godišnjeg izvješća Suda za 2021.

Mehanizam za oporavak i otpornost

Ukupno: 46,4 milijarde eura

Predmet revizije

Aktivnostima Suda tijekom 2021. prvi je put obuhvaćena i jedina isplata sredstava Španjolskoj iz RRF-a. Taj je mehanizam glavna sastavnica paketa NGEU, čiji je cilj poduprijeti oporavak od posljedica pandemije bolesti COVID-19. RRF je privremeni instrument koji se primjenjuje i financira na način koji se bitno razlikuje od potrošnje proračunskih sredstava u okviru VFO-a. Za razliku od rashoda iz proračuna EU-a, koji se temelje na nadoknadi troškova i/ili ispunjavanju određenih uvjeta, u sklopu RRF-a isplate državama članicama izvršavaju se nakon što one dostignu unaprijed definirane ključne etape ili ciljne vrijednosti.

Revizijski statistički skup Suda obuhvaćao je jedinu isplatu za 2021. – plaćanje izvršeno Španjolskoj – i poravnanje povezanog pretfinanciranja.

Španjolski zahtjev za plaćanje (od 11. studenoga 2021.) uključivao je 52 ključne etape za koje je Španjolska izvijestila da su dostignute. Španjolskoj je isplaćen iznos od 11,5 milijardi eura. Komisija je 3. prosinca 2021. donijela pozitivnu preliminarnu ocjenu te je, nakon pozitivnog mišljenja Gospodarskog i financijskog odbora Vijeća, provedbenom odlukom od 22. prosinca 2021. odobrila isplatu. Španjolskoj je 27. prosinca 2021. platila 10 milijardi eura, pri čemu je istodobno poravnala pretfinanciranje u iznosu od 1,5 milijardi eura.

Rezultati aktivnosti Suda osnova su za mišljenje Suda o pravilnosti rashoda iz RRF-a za 2021.

Nalazi revizije

Revizijom koju je Sud proveo obuhvaćena je pravilnost plaćanja Španjolskoj u okviru RRF-a. Sud je svoju procjenu temeljio na uvjetu za plaćanje, tj. na tome da su ključne etape i ciljne vrijednosti utvrđene u Provedbenoj odluci Vijeća dosegnute u zadovoljavajućoj mjeri. Sud je u tu svrhu ispitao je li Komisija prikupila dostatne i odgovarajuće dokaze kojima bi potkrijepila svoju ocjenu toga jesu li 52 ključne etape iz španjolskog zahtjeva za plaćanje dostignute u zadovoljavajućoj mjeri. Usklađenost s drugim pravilima EU-a i nacionalnima pravilima nije obuhvaćena tom procjenom.

Ukupni revizijski dokazi koje je Sud prikupio u okviru svojih aktivnosti upućuju na to da jedna od 52 ključnih etapa povezanih s prvom isplatom Španjolskoj nije bila dosegnuta u zadovoljavajućoj mjeri. Komisija još nije utvrdila metodu za kvantificiranje učinka nedostizanja ključne etape ili ciljne vrijednosti. Sud smatra da pogreška nije značajna.

Ostali nedostatci utvrđeni u aktivnostima Komisije pri ocjenjivanju ključnih etapa odnose se na nedovoljno pouzdane kriterije za ključnu etapu kontrole i nedovoljno dokumentiranje aktivnosti Komisije, iako to ne utječe na ocjenu dostignuća predmetne ključne etape.

Preporuke Suda

Sud preporučuje Komisiji da:

• na jasan i transparentan način opravda elemente sadržane u operativnim mehanizmima i Provedbenoj odluci Vijeća koje ne smatra relevantnima za dostizanje ključnih etapa i ciljnih vrijednosti u zadovoljavajućoj mjeri;
• razvije metodologiju za utvrđivanje iznosa čije je plaćanje potrebno obustaviti u skladu s člankom 24. stavkom 6. i člankom 24. stavkom 8. Uredbe o RRF-u;
• poboljša dokumentiranje ocjenjivanja ključnih etapa i ciljnih vrijednosti cjelovitijim dokumentiranjem svih elemenata ispitanih tijekom ex ante aktivnosti.

Želite li doznati više? Iscrpne informacije o reviziji rashoda EU-a koju je Sud obavio u području „Mehanizam za oporavak i otpornost” iznesene su u poglavlju 10. godišnjeg izvješća Suda za 2021.

Europski razvojni fondovi

Ukupno: 3,4 milijarde eura

Predmet revizije

Europski razvojni fondovi (ERF-ovi), koji su uvedeni 1959., bili su do kraja 2020. glavni instrument kojim je EU pružao pomoć namijenjenu razvojnoj suradnji s afričkim, karipskim i pacifičkim zemljama (AKP), kao i prekomorskim zemljama i područjima (PZP), pri čemu je 11. ERF-om (koji je ujedno posljednji) obuhvaćen VFO za razdoblje 2014. – 2020. Okvir kojim je bio uređen odnos EU-a sa zemljama AKP-a i PZP-ovima bio je sporazum o partnerstvu potpisan 23. lipnja 2000. u Cotonouu na razdoblje od 20 godina. Glavni mu je cilj bio smanjiti i, u konačnici, iskorijeniti siromaštvo, u skladu s glavnim ciljem razvojne suradnje utvrđenim u članku 208. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. U slučaju VFO-a za razdoblje 2021. – 2027. pomoć namijenjena razvojnoj suradnji s Afrikom, Karibima i Pacifikom sastavni je dio Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa (NDICI – Globalna Europa), a pomoć namijenjena razvojnoj suradnji s PZP-ovima obuhvaćena je Odlukom o prekomorskom pridruživanju, uključujući Grenland. Međutim, 8., 9., 10. i 11. ERF sami po sebi nisu uključeni u opći proračun EU-a te će se i dalje upotrebljavati i o njima će se izvješćivati zasebno do njihova zaključenja.

Rashodi obuhvaćeni revizijom u ovom području 2021. godine ukupno su iznosili 3,1 milijardu eura. Ti se rashodi odnose na 9., 10. i 11. ERF.

ERF-ovi su pod upravljanjem Komisije, izvan okvira općeg proračuna EU-a, i EIB-a. Za njih je nadležna Glavna uprava za međunarodna partnerstva (GU INTPA, bivši GU DEVCO).

Nalazi revizije

U računovodstvenoj dokumentaciji za 2021. nije bilo značajnog pogrešnog prikazivanja.

Sud je također zaključio da u prihodima ERF-ova nije bilo značajnih pogrešaka.

Sud izražava nepovoljno mišljenje o rashodima za financijsku godinu 2021.:

Kako bi obavio reviziju pravilnosti transakcija, Sud je ispitao uzorak od 140 transakcija koje su reprezentativne za sve rashode u okviru ERF-ova. Uzorak Suda sastojao se od sljedećega: 26 transakcija povezanih s Kriznim uzajamnim fondom za Afriku, 92 transakcija koje je odobrilo 17 delegacija EU-a i 22 plaćanja koja je odobrio središnji ured Komisije.

Zbog pandemije bolesti COVID-19 nije bilo moguće obaviti terenske posjete delegacijama EU-a te je Sud umjesto toga obavio pregled dokumentacije. Zbog toga Sud nije mogao obaviti određene revizijske postupke, posebice provjeriti provedbu ugovora za odabrane transakcije, te je stoga revizija bila ograničena. Sud je morao prilagoditi svoj pristup, što je uključivalo obavljanje pregleda dokumentacije u vezi s transakcijama i projektima te komunikaciju sa subjektima revizije na daljinu. Neovisno o tome, Sud smatra da su mu dokazi koje je prikupio omogućili da dovrši svoj radi i donese zaključke na temelju njega.

Od 140 ispitanih transakcija njih 54 (38,8 %) sadržavalo je pogreške. Na temelju 43 kvantificiranih pogrešaka Sud procjenjuje da stopa pogreške iznosi 4,6 %. Tri najčešće vrste pogrešaka bile su neprihvatljivi rashodi (38,6 %), nepostojanje ključne popratne dokumentacije (23,3 %) i rashodi koji nisu nastali (14,9 %).

Kao i 2020. Komisija i njezini provedbeni partneri napravili su više pogrešaka u transakcijama povezanima s dodjelom bespovratnih sredstava te sporazumima o doprinosu i sporazumima o delegiranju sa zemljama korisnicima, međunarodnim organizacijama i agencijama država članica nego u drugim oblicima potpore (primjerice za ugovore o izvođenju radova, dobavljanju robe i pružanju usluga). Od 92 transakcija te vrste koje je Sud ispitao njih 39 sadržavalo je mjerljive pogreške koje su činile 81,2 % procijenjene stope pogreške.

Kao i u prijašnjim godinama neke međunarodne organizacije omogućile su tek ograničen pristup dokumentima (npr. u formatu koji omogućuje samo čitanje), što znači da ih Sud nije mogao kopirati. Te su poteškoće Sudu otežale planiranje i provedbu revizije te su dovele do kašnjenja u njegovu radu. Iako je Komisija pojačala komunikaciju s međunarodnim organizacijama, Sud i dalje ima poteškoća s dobivanjem tražene dokumentacije od nekih od tih organizacija.

Studija GU-a INTPA o stopi preostale pogreške

Tijekom 2021. vanjski izvođač proveo je za GU INTPA desetu studiju o stopi preostale pogreške čija je svrha bila procijeniti stopu pogrešaka koje nisu otkrivene tijekom svih upravljačkih provjera koje je GU INTPA proveo radi sprječavanja, otkrivanja i ispravljanja takvih pogrešaka u svim područjima za koja je nadležan kako bi se donio zaključak o djelotvornosti tih provjera.

Za potrebe studije o stopi preostale pogreške za 2021. GU INTPA upotrijebio je uzorak s 480 transakcija. To mu je ponovno omogućilo da prikaže zasebne stope pogreške za rashode koji se financiraju iz općeg proračuna EU-a i za rashode koje se financiraju iz ERF-a, povrh ukupne stope pogreške za ta dva elementa zajedno. Ukupna stopa preostale pogreške koja je procijenjena u sklopu studije šestu je godinu zaredom bila niža od praga značajnosti od 2 % koji je odredila Komisija (1,14 %).

Studija o stopi preostale pogreške nije postupak izražavanja jamstva ni revizija, već se njezina izrada temelji na metodologiji i priručniku koje je pripremio GU INTPA. Sud je u prijašnjim godišnjim izvješćima o ERF-ovima već opisao ograničenja u studijama koja mogu doprinijeti procjenjivanju stope preostale pogreške manjom od stvarne.

Jedan je od aspekata obuhvaćenih studijom o stopi preostale pogreške stupanj pouzdanosti rada drugih revizora. U tom pogledu udio transakcija u slučaju kojih se potpuno oslanjalo na rad drugih revizora povećao se od 2020. do 2021. s 15 % na 34 %. Sud je i dalje pri stajalištu da je takvo opsežno oslanjanje na rad drugih revizora u suprotnosti sa svrhom studije o stopi preostale pogreške, a to je procijeniti stopu pogrešaka koje su nisu otkrivene tijekom svih upravljačkih provjera koje je GU INTPA proveo radi sprječavanja, otkrivanja i ispravljanja takvih pogrešaka.

Preispitivanje godišnjeg izvješća o radu GU-a INTPA

Izjava o jamstvu glavnog direktora u godišnjem izvješću o radu za 2021. ne sadržava nijednu zadršku. Od 2018. GU INTPA znatno je smanjio opseg zadrški (tj. udio rashoda koji su njima obuhvaćeni).

Sud smatra da je nepostojanje zadrški u godišnjem izvješću o radu GU-a INTPA za 2021. neopravdano i ocjenjuje da je to djelomično posljedica ograničenja studije o stopi preostale pogreške.

GU INTPA radi na poboljšanju kvalitete podataka kojima se služi za izračun korektivnog kapaciteta. Sud je pregledao izračun korektivnog kapaciteta za 2021., koji GU INTPA procjenjuje na 13,62 milijuna eura. Ispitao je 35 % ukupnog statističkog skupa povrata sredstava (po vrijednosti) i nije utvrdio nijednu pogrešku u uzorku.

Preporuke Suda

Sud preporučuje Komisiji da:

• provodi pojačanu unutarnju kontrolu kako bi se zajamčilo da se nijedan ugovor ne sklopi bez postojanja valjane pravne osnove;
• poduzme odgovarajuće mjere kako bi se zajamčilo da se prije izvršenja plaćanja ili poravnanja odbiju sve obveze ili predujmovi koje korisnici u svojim financijskim izvještajima potražuju kao nastale troškove.

Želite li doznati više? Iscrpne informacije o reviziji ERF-ova koju je obavio Sud iznesene su u godišnjem izvješću za 2021. o aktivnostima koje se financiraju iz 8., 9. 10. i 11. europskog razvojnog fonda.

Kontekst

Europski revizorski sud i njegov rad

Sud je neovisni vanjski revizor Europske unije. Sjedište Suda nalazi se u Luxembourgu, gdje je zaposleno oko 900 stručnjaka i pomoćnog osoblja iz svih zemalja EU-a.

Misija je Suda doprinositi unaprjeđenju administrativnog i financijskog upravljanja EU-om, promicati odgovornost i transparentnost te djelovati kao neovisni zaštitnik financijskih interesa građana EU-a.

Revizijska izvješća i revizorska mišljenja Suda ključna su karika u lancu odgovornosti EU-a. Upotrebljavaju se za pozivanje na odgovornost onih koji su zaduženi za provedbu politika i programa EU-a, a to su Komisija, druge institucije i tijela EU-a te administrativna tijela u državama članicama.

Sud upozorava na rizike, pruža jamstva, upućuje na nedostatke i primjere dobre prakse te daje smjernice donositeljima politika i zakonodavcima EU-a o tome kako poboljšati upravljanje politikama i programima EU-a. Sud se svojim djelovanjem brine da građani EU-a znaju kako se troši njihov novac.

Ukratko o revizijskom pristupu za podnošenje izjave o jamstvu

Mišljenja Suda iznesena u izjavi o jamstvu temelje se na objektivnim dokazima koji su prikupljeni revizijskim ispitivanjima u skladu s međunarodnim revizijskim standardima.

Kako je navedeno u strategiji Suda za razdoblje 2021. – 2025., za VFO za razdoblje 2021. – 2027. Sud će nastaviti usavršavati svoj revizijski pristup i upotrebljavati dostupne podatke i informacije, zbog čega će moći nastaviti izražavati pouzdana jamstva na temelju mandata koji proizlazi iz Ugovora o funkcioniranju Europske unije i u cijelosti u skladu s međunarodnim revizijskim standardima za javni sektor.

Pouzdanost računovodstvene dokumentacije

Pruža li godišnja računovodstvena dokumentacija EU-a potpune i točne informacije?

• Sud obavlja evaluaciju računovodstvenog sustava kako bi se zajamčilo da se njime pruža čvrsta osnova za sastavljanje pouzdanih podataka.
• Sud procjenjuje ključne računovodstvene postupke kako bi se zajamčilo da oni pravilno funkcioniraju.
• Sud obavlja analitičke provjere računovodstvenih podataka kako bi se zajamčilo da se oni dosljedno prikazuju i da su opravdani.
• Sud izravno provjerava uzorak računovodstvenih stavki kako bi se zajamčilo da povezane transakcije postoje i da su točno evidentirane.
• Sud provjerava financijske izvještaje kako bi se zajamčilo da oni vjerno prikazuju financijsko stanje.

Pravilnost transakcija

Jesu li prihodovne transakcije i transakcije rashodovnih plaćanja koje su povezane s računovodstvenom dokumentacijom EU-a usklađene s pravilima?

• Sud procjenjuje sustave za prihode i rashode kako bi utvrdio koliko su djelotvorni u jamčenju pravilnosti transakcija.
• Sud sastavlja statističke uzorke transakcija kako bi se dobila osnova za detaljno ispitivanje koje provode revizori. Sud detaljno ispituje transakcije iz uzorka, također u prostorima krajnjih korisnika (npr. poljoprivrednika, istraživačkih instituta ili poduzeća koja izvode radove ili pružaju usluge ugovorene postupkom javne nabave) kako bi se prikupili dokazi da povezani događaj postoji, da je pravilno evidentiran te da je usklađen s pravilima za izvršenje plaćanja.
• Pogreške se analiziraju i klasificiraju kao mjerljive ili nemjerljive. U transakcijama postoje mjerljive pogreške ako se, u skladu s relevantnim pravilima, predmetno plaćanje nije trebalo odobriti. Mjerljive se pogreške ekstrapoliraju kako bi se dobila procijenjena stopa pogreške za svako područje za koje Sud obavlja posebnu procjenu. Sud zatim uspoređuje procijenjenu stopu pogreške s pragom značajnosti od 2 % i procjenjuje jesu li pogreške raširene.
• U mišljenjima Suda uzimaju se u obzir te procjene i ostale relevantne informacije, kao što su godišnja izvješća o radu i izvješća drugih vanjskih revizora.
• O svim nalazima Suda raspravlja se s tijelima država članica i Komisijom kako bi se potvrdila točnost prikazanih činjenica.

Sve publikacije Suda objavljuju se na internetskim stranicama Suda: eca.europa.eu. Više informacija o procesu revizije u vezi s izjavom o jamstvu izneseno je u Prilogu 1.1. godišnjem izvješću Suda za 2021.

Kontakt

EUROPSKI REVIZORSKI SUD
12, rue Alcide De Gasperi
1615 Luxembourg
LUKSEMBURG

Tel.: +352 4398-1
Upiti: eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspx
Internetske stranice: eca.europa.eu
Twitter: @EUAuditors

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (https://europa.eu).

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2022

PRINT	ISBN 978-92-847-8499-8	doi:10.2865/318416	QJ-07-22-618-HR-C
PDF	ISBN 978-92-847-8466-0	doi:10.2865/291984	QJ-07-22-618-HR-N
HTML	ISBN 978-92-847-8512-4	doi:10.2865/420650	QJ-07-22-618-HR-Q

AUTORSKA PRAVA

© Europska unija, 2022.

Politika Europskog revizorskog suda (Sud) o ponovnoj uporabi sadržaja utvrđena je u Odluci Suda br. 6‑2019 o politici otvorenih podataka i ponovnoj uporabi dokumenata.

Osim ako je drukčije navedeno (npr. u pojedinačnim napomenama o autorskim pravima), sadržaj Suda koji je u vlasništvu EU-a ima dozvolu Creative Commons Attribution 4.0 International (CC BY 4.0). Stoga je opće pravilo da je ponovna uporaba dopuštena pod uvjetom da se na odgovarajući način navede izvor i naznače eventualne promjene. Osoba koja ponovno upotrebljava sadržaj Suda ne smije izmijeniti izvorno značenje ili poruku. Sud ne snosi odgovornost za posljedice ponovne uporabe.

Ako određeni sadržaj prikazuje osobe čiji je identitet moguće utvrditi, npr. u slučaju fotografija koje prikazuju osoblje Suda, ili ako uključuje djela trećih strana, potrebno je zatražiti dodatno dopuštenje.

U slučaju dobivanja takvog dopuštenja njime se poništava i zamjenjuje prethodno opisano opće dopuštenje i jasno se navode sva ograničenja koja se primjenjuju na uporabu tog sadržaja.

Ponovna uporaba fotografija u nastavku dopušta se pod uvjetom da se navedu nositelj autorskih prava, izvor te, ako su navedeni, ime i prezime fotografa/arhitekata:

*. i *.: © Europska unija, 2022., izvor: Europski revizorski sud.

*.: © Europska unija, 2018., izvor: Europska komisija – Audiovizualna služba.

*.: © Europska unija, 2017., Europski revizorski sud. Arhitekti: Paul Noël (zgrada K1, 1988.) i Jim Clemes (zgrada K2, 2004. i zgrada K3, 2013.).

Za uporabu ili reprodukciju sadržaja koji nije u vlasništvu EU-a dopuštenje se po potrebi mora zatražiti izravno od nositelja autorskih prava:

*., *., *., *., *., *., *. i *.: © Depositphotos.

Softver ili dokumenti na koje se primjenjuju prava industrijskog vlasništva, kao što su patenti, žigovi, registrirani dizajn, logotipi i nazivi, nisu obuhvaćeni politikom Suda o ponovnoj uporabi sadržaja.

Na internetskim stranicama institucija Europske unije unutar domene europa.eu dostupne su poveznice na internetske stranice trećih strana. Sud nema nikakvu kontrolu nad njihovim sadržajem te je stoga preporučljivo da provjerite njihove politike zaštite osobnih podataka i autorskih prava.

Upotreba logotipa Suda

Logotip Suda ne smije se upotrebljavati bez prethodne suglasnosti Suda.

KONTAKT S EU-om

Osobno
U cijeloj Europskoj uniji postoje stotine centara Europe Direct. Adresu najbližeg centra možete pronaći na internetu (european-union.europa.eu/contact-eu/meet-us_hr).

Telefonom ili pismenim putem
Europe Direct je služba koja odgovara na vaša pitanja o Europskoj uniji. Možete im se obratiti:

• na besplatni telefonski broj: 00 800 6 7 8 9 10 11 (neki operateri naplaćuju te pozive),
• na broj: +32 22999696 ili
• putem obrasca: european-union.europa.eu/contact-eu/write-us_hr

TRAŽENJE INFORMACIJA O EU-u

Na internetu
Informacije o Europskoj uniji na svim službenim jezicima EU-a dostupne su na internetskim stranicama Europa (european-union.europa.eu).

Publikacije EU-a
Publikacije EU-a možete pregledati ili naručiti preko internetske stranice op.europa.eu/hr/publications. Za više primjeraka besplatnih publikacija obratite se svojoj lokalnoj službi Europe Direct ili dokumentacijskom centru (european-union.europa.eu/contact-eu/meet-us_hr).

Zakonodavstvo EU-a i povezani dokumenti
Za pristup pravnim informacijama iz EU-a, uključujući cjelokupno zakonodavstvo EU-a od 1951. na svim službenim jezičnim verzijama, posjetite internetske stranice EUR-Lexa (eur-lex.europa.eu).

Otvoreni podaci EU-a
Portal data.europa.eu omogućuje pristup otvorenim podatkovnim zbirkama iz institucija, tijela i agencija EU-a. Zbirke se mogu besplatno preuzimati i ponovno uporabiti u komercijalne i nekomercijalne svrhe. Putem portala moguć je i pristup mnoštvu podatkovnih zbirki iz europskih država.