Europska statistika Potencijal za daljnje poboljšanje kvalitete

Sažetak

I. Službena statistika javno je dobro koje služi opisu gospodarskih, demografskih i društvenih pojava te pojava u vezi s okolišem. Službena statistika ima ključnu ulogu u pružanju potpore političarima i poslovnim čelnicima, ali i pojedincima i kućanstvima pri njihovu donošenju odluka temeljenih na dokazima. U Europskoj uniji statistika je potrebna u svim područjima, od osmišljavanja, provedbe, praćenja i evaluacije politika EU-a do prikupljanja i dodjele financijskih sredstava EU-a, pri čemu je visoka kvaliteta od ključne važnosti. Upravljanje statistikom temelji se na kriterijima relevantnosti, točnosti, usporedivosti i usklađenosti, pravodobnosti i vremenske točnosti te pristupačnosti i jasnoće.

II. Sud je 2012. objavio tematsko izvješće o kvaliteti europske statistike. Praćenjem provedbe preporuka iz tog izvješća utvrdio je 2016. da određena dogovorena poboljšanja nisu u cijelosti provedena. Zbog nedavnih promjena koje su se dogodile u području europske statistike odlučio je provesti novu reviziju u vezi s istom temom. Sud svojim nalazima i preporukama želi doprinijeti djelotvornosti Eurostatovih postupaka upravljanja kvalitetom i na taj način pomoći poboljšati pouzdanost europske statistike.

III. U okviru ove revizije Sud je procijenio pruža li Europska komisija na djelotvoran način uvjete za visokokvalitetnu europsku statistiku. Kako bi odgovorio na to pitanje, Sud je ispitao raspolaže li Komisija sveobuhvatnom strategijom i djelotvornim programima (489 milijuna eura dodijeljenih u razdoblju 2013. – 2020.) za izradu statistike. Sud je također procijenio pruža li Eurostat odgovarajuću potporu, je li uspostavio pouzdanu procjenu kvalitete podataka te jamči li svim korisnicima transparentan i jednak pristup. Sud je u tu svrhu odabrao statističke aktivnosti u trima tematskim područjima (rad, poslovanje i zdravstvo) i provjerio je li Eurostat svojim aktivnostima procjene zajamčio kvalitetno prikupljanje podataka u razdoblju 2017. – 2020. Naposljetku, Sud je ispitao je li potencijal stručnih pregleda za jamčenje kvalitete europske statistike u cijelosti iskorišten.

IV. Opći je zaključak Suda da je statistika koju Komisija pruža općenito gledajući dovoljno kvalitetna za oblikovatelje politika, poduzeća i građane. Međutim, i dalje postoje određeni nedostatci na čijem je otklanjanju potrebno raditi.

V. U europskim statističkim strategijama Eurostata odražavaju se prioriteti utvrđeni u više uzastopnih programa, ali tim se strategijama ne uspijeva izmjeriti ostvareni napredak. Europski savjetodavni odbor za statistiku, glavno predstavničko tijelo za korisnike, ne predstavlja na djelotvoran način sve korisnike, kao što su kolektivna stajališta akademske i istraživačke zajednice. Nadalje, potrebe korisnika nisu u cijelosti zadovoljene jer u područjima obuhvaćenima revizijom postoje veliki nedostatci podataka.

VI. Unatoč povećanom financiranju u okviru europskog statističkog programa izrada redovite europske statistike i dalje jednim dijelom ovisi o financiranju koje provode druge službe Komisije. Nekima od 13 projekata financiranih sredstvima EU-a koje je Sud analizirao nije ostvarena dodana vrijednost usmjeravanjem na inovacije, nego su se njima samo financirale obvezne aktivnosti.

VII. Potpora Eurostata državama članicama u velikoj je mjeri odgovarajuća. Međutim, Eurostatove ovlasti provjere u područjima koja je Sud ispitao ograničene su. Sud je ujedno utvrdio da izvješća o kvaliteti koja dostavljaju države članice nisu usklađena među statističkim procesima i unutar njih te da se razlikuju u pogledu svoje razine detaljnosti. Usto, Eurostat ne provodi detaljne procjene svih dimenzija kvalitete, kao što su usporedivost i usklađenost. Pravodobnost utječe i na statistiku u području zdravstva i poslovanja jer se neki skupovi podataka mogu dostaviti do 24 mjeseca nakon referentne godine.

VIII. Eurostat je izradio kalendar objave u kojemu nedostaju određene pojedinosti. On ne raspolaže općom politikom revizija, na njegovim se internetskim stranicama ne opisuju u cijelosti pravila kojima se uređuje pristup statistici prije njezina objavljivanja i na njima se ne objavljuje sveobuhvatan popis korisnika kojima je odobren povlašteni pristup.

IX. Iako se provedba stručnih pregleda u okviru europskog statističkog sustava poboljšala, njihova učestalost i njihov obuhvat nacionalnih statističkih sustava i dalje nisu odgovarajući za jamčenje trajnih poboljšanja kvalitete. Osim toga, Komisija i države članice tek su djelomično ispunile ključne preporuke iz stručnog pregleda za razdoblje 2013. – 2015. o jačanju neovisnosti i nepristranosti.

X. Na temelju revizije koju je proveo Sud preporučuje Komisiji da:

• bolje zadovolji potrebe korisnika povećanjem uključivosti Europskog savjetodavnog odbora za statistiku;
• nastoji poboljšati financijsku neovisnost europskog statističkog programa i da prednost inovativnim projektima;
• poboljša izvješća država članica o kvaliteti i procjenu kvalitete europske statistike;
• preispita trenutačnu praksu omogućivanja pristupa još neobjavljenoj statistici; i
• procijeni izvedivost jačanja ovlasti Europskog savjetodavnog odbora za upravljanje statističkim podatcima.

Uvod

Znanje je moć: uloga službene statistike

01. Službena statistika „neizostavan je element sustava za informiranje demokratskog društva koji vladi, gospodarstvu i javnosti služi na način da im dostavlja podatke o gospodarskom, demografskom i društvenom stanju te stanju u vezi s okolišem”¹. Nacionalna statistička tijela i međunarodne organizacije razvijaju je, izrađuju i šire kao nacionalno dobro. Službenom europskom statistikom obuhvaćeni su sam EU, njegove države članice i regije te države članice Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA).

02. Visokokvalitetna europska statistika važna je za oblikovatelje politika jer im pomaže u osmišljavanju i praćenju gospodarskih, demografskih, društvenih i okolišnih politika usmjerenih na rast i održivi razvoj. Ta je statistika ključna i za prikupljanje i dodjeljivanje financijskih sredstava EU-a te je od presudne važnosti za poduzeća, istraživače i širu javnost. Tijekom pandemije bolesti COVID-19 postalo je jasno da postoji hitna potreba za podatcima koji se dostavljaju u gotovo stvarnom vremenu u okviru brzih, fleksibilnih i usklađenijih statističkih sustava (vidjeti Prilog I.).

03. Kvaliteta je višedimenzionalni koncept, ali jednostavno se može definirati kao „prikladnost namjeni” ili „prikladnost svrsi”. U kontekstu europske statistike kvaliteta se ostvaruje na temelju kriterija relevantnosti, točnosti, usporedivosti i usklađenosti, pravodobnosti i vremenske točnosti te pristupačnosti i jasnoće (vidjeti tablicu 1.). Te su dimenzije uzajamno povezane i među nekima od njih postoje određeni kompromisi.

Pravni okvir za izradu europske statistike

04. Pravni okvir EU-a s vremenom se razvijao, uglavnom kao odgovor na potrebe institucija EU-a. U Ugovoru o funkcioniranju EU-a² navodi se da se pri izradi statistike „poštuju […] nepristranost, pouzdanost, objektivnost, znanstvena nezavisnost, učinkovitost u odnosu na troškove i statistička povjerljivost; izrada ne smije pretjerano opteretiti gospodarske subjekte”.

05. Uredbom o europskoj statistici³ uspostavlja se europski statistički sustav (ESS) kao partnerstvo između Eurostata (glavne uprave Komisije i Statističkog ureda EU-a) i nacionalnih zavoda za statistiku (NZS-ovi) te drugih nacionalnih tijela koja su u svakoj državi članici nadležna za razvoj, izradu i širenje europske statistike. To partnerstvo obuhvaća i statistička tijela zemalja članica EFTA-e.

06. Uredbom se usto definira način na koji bi ESS trebao biti organiziran, navode se glavne dužnosti njegovih partnera i pruža se okvir za razvoj, izradu i širenje europske statistike na temelju zajedničkih statističkih načela. Uredbom se pruža pravna osnova za pripremu europskih statističkih programa (, u daljnjem tekstu „programi”), kojom se definiraju glavna područja i glavni ciljevi za razvoj, izradu i širenje europske statistike tijekom razdoblja koje odgovara razdoblju višegodišnjeg financijskog okvira. Od cjelokupnog iznosa od 489 milijuna eura, u okviru prethodnog programa (2013. – 2020.) državama članicama ESS-a dodijeljen je iznos od 193 milijuna eura u obliku bespovratnih sredstava (uz dodatni iznos od 181 milijun eura koji su druge glavne uprave dodijelile u obliku daljnje delegiranih sredstava). U tekućem programu (2021. – 2027.) planirani su rashodi u iznosu od 552 milijuna eura⁴, uključujući 74 milijuna eura u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza za 2021.⁵ Komisija trenutačno razmatra reviziju relevantnog zakonodavstva kako bi se u njemu naglasak stavio na nove izvore podataka, tehnologije i spoznaje, razmjenu podataka i statističke odgovore u kriznim situacijama.

07. Statistička načela utvrđena u toj uredbi dodatno su razrađena u Kodeksu prakse europske statistike (Kodeks prakse), čija je svrha zajamčiti povjerenje javnosti u europsku statistiku⁶. Kodeks prakse posljednji je put izmijenjen 2017. (vidjeti sliku 1.).

Upravljanje europskim statističkim sustavom

08. Odgovornost za prikupljanje podataka potrebnih za izradu europske statistike za javnu upotrebu (na razini EU-a i država članica) imaju dva statistička sustava s odvojenim pravnim okvirima u kojima se odražavaju različite upravljačke strukture. To su europski statistički sustav (ESS)⁷ i Europski sustav središnjih banaka (ESSB)⁸.

09. ESS-om rukovodi Odbor za europski statistički sustav, kojim predsjeda Eurostat i koji se sastoji od predstavnika nacionalnih zavoda za statistiku koji su članovi tog Odbora. Taj odbor ESS-u pruža stručne smjernice za razvoj, izradu i širenje statistike. Nadležan je i za Kodeks prakse europske statistike.

10. Eurostat djeluje kao statističko tijelo EU-a. Njegova je uloga predvoditi usklađivanje statistike u bliskoj suradnji s nacionalnim statističkim tijelima. Primarna je funkcija Eurostata obrada i objavljivanje usporedivih statističkih informacija na europskoj razini na temelju procjene kvalitete podataka koje dostavljaju države članice.

11. ESS-u pomaže Europski savjetodavni odbor za statistiku⁹ (u daljnjem tekstu: „Savjetodavni odbor”), a njegove aktivnosti u pogledu provedbe Kodeksa prakse europske statistike nadzire Europski savjetodavni odbor za upravljanje statističkim podatcima (ESGAB)¹⁰, tijelo sastavljeno od neovisnih stručnjaka za statistiku (vidjeti sliku 2.).

Opseg revizije i revizijski pristup

12. Opći je cilj ove revizije bio procijeniti pruža li Komisija visokokvalitetnu europsku statistiku na djelotvoran način. Sud u ovom dokumentu upućuje na Eurostat pri izvješćivanju o područjima za koja je on kao Statistički ured EU-a jedini nadležan.

13. Kako bi odgovorio na predmetno revizijsko pitanje, Sud je procijenio sljedeće:

• raspolaže li Komisija sveobuhvatnom strategijom i djelotvornim programima za izradu visokokvalitetne statistike;
• pruža li Eurostat odgovarajuću potporu, je li uspostavio pouzdanu procjenu kvalitete podataka koji mu se dostavljaju te jamči li pri širenju europske statistike transparentan i jednak pristup za sve korisnike; i
• jesu li stručni pregledi u cijelosti iskorišteni kako bi se zajamčila i dodatno poboljšala kvaliteta statistike.

14. Sud je 2012. objavio tematsko izvješće o kvaliteti europske statistike¹¹. Praćenjem provedbe preporuka iz tog izvješća 2016. Sud je utvrdio da određene preporuke još nisu u cijelosti provedene. Iz tog razloga i s obzirom na nedavne promjene u području europske statistike Sud je odlučio provesti novu reviziju u vezi s istom temom. Stoga je ispitao koliki je napredak ostvaren od siječnja 2013. do prosinca 2021. Sud svojim nalazima i preporukama želi doprinijeti djelotvornosti Eurostatovih postupaka upravljanja kvalitetom i na taj način pomoći poboljšati kvalitetu europske statistike.

15. Sud je odabrao tri tematska područja (rad, poslovanje i zdravstvo) i provjerio je li aktivnostima procjene koje obavlja Eurostat zajamčena visokokvalitetna statistika, pri čemu se usmjerio na prikupljanja podataka u razdoblju 2017. – 2020. u skladu s kriterijima kvalitete utvrđenima u Uredbi br. 223/2009. Sud je svoju analizu usmjerio na sljedeće statističke aktivnosti (vidjeti Prilog II.):

• anketu o radnoj snazi EU-a;
• strukturnu poslovnu statistiku;
• područje zdravstva, koje se sastoji od „rashoda u području zdravstva”, „nefinancijskih aspekata u području zdravstva” i „uzroka smrti”.

16. Sud je ispitao sve dimenzije kvalitete (vidjeti odlomak 03.) u državama članicama iz uzorka (Hrvatska, Italija, Cipar, Litva i Finska). Kad su u pitanju pravodobnost, vremenska točnost i cjelovitost, Sud je zahvaljujući lako dostupnoj dokumentaciji obuhvatio sve države članice EU-a. Odabrao je uzorak na temelju šest kriterija kako bi se zajamčila relevantnost, značajnost, široka geografska rasprostranjenost i dobra kombinacija različitih statističkih sustava, drugim riječima, uzorak je odabrao na temelju anketa ili administrativnih podataka.

17. Sud je revizijom obuhvatio i doprinose koje druge službe Komisije (Glavna uprava (GU) za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje (EMPL), GU za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te male i srednje poduzetnike (GROW), Glavna uprava za zdravlje i sigurnost hrane (SANTE)) te ESGAB i Savjetodavni odbor pružaju za izradu europske statistike. Sud nije razmotrio kvalitetu podataka koje šalju države članice, europsku statistiku koju izrađuje ESSB ili korištenje novim izvorima podataka.

18. Sud je svoje aktivnosti temeljio na kriterijima iz različitih izvora, kao što su dogovorena načela za službenu statistiku, odgovarajuće provedbene smjernice i najbolja praksa na međunarodnoj razini (vidjeti Prilog III.).

19. Sud je ispitao podatke i statistiku te razmotrio relevantno zakonodavstvo, međunarodne smjernice i preporuke te dokumente koje su Komisija i odabrane države članice dostavile, uključujući njihove odgovore na detaljne upitnike kojima je obuhvaćen cijeli opseg revizije. Sud je ispitao uzorak od 13 bespovratnih sredstava relevantnih za navedena tri tematska područja (vidjeti Prilog IV.) kojima je upravljao Eurostat u okviru programa za razdoblje 2013. – 2020. Ta se bespovratna sredstva odnose na projekte koje provode nacionalni zavodi za statistiku ili druga nacionalna tijela u pet država članica iz uzorka koji je Sud sastavio.

20. Sud je obavio razgovore s osobljem Komisije, Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti, nacionalnih zavoda za statistiku i drugih nacionalnih tijela u pet spomenutih država članica te s osobljem triju međunarodnih organizacija (ILO, OECD i SZO). Sud je također u svojstvu promatrača sudjelovao sastancima Odbora za ESS te obavio razgovore s trenutačnim i bivšim članovima upravljačkih tijela za ESS (ESGAB-a i Savjetodavnog odbora), Statističkog ureda EFTA-e, Saveza europskih nacionalnih statističkih društava, Kraljevskog statističkog društva te sa stručnjacima za statistiku u području rada, poslovanja i zdravstva. Sud je zbog situacije povezane s COVID-om 19 sve razgovore održao isključivo preko videokonferencija.

Opažanja

Strategija i programi ispunili su očekivanja, ali naglasak nije bio dovoljno usmjeren na inovacije i nisu sve potrebe korisnika zadovoljene

21. Komisija svoje strateške prioritete uglavnom provodi u okviru uzastopnih programa koji bi trebali biti osmišljeni tako da odgovaraju na potrebe korisnika europske statistike te bi ih, prema potrebi, trebalo preispitati kako bi se u obzir uzele sve neočekivane promjene (vidjeti sliku 3.). U odjeljcima u nastavku Sud ispituje sljedeće:

1. jesu li statistički programi Komisije i strateški planovi Eurostata dobro osmišljeni i sveobuhvatni te prati li ih se na djelotvoran način;
2. zadovoljavaju li se programima potrebe korisnika; i
3. pružaju li programi vrijednost za novac uložen u obliku bespovratnih sredstava koja se dodjeljuju nacionalnim statističkim sustavima.

Strateški planovi i programi uglavnom su ispunili institucionalna očekivanja, ali njima se nije uspio izmjeriti ostvareni napredak

22. Sud je ispitao program za razdoblje 2013. – 2020. i strateške planove Eurostata za razdoblja 2016. – 2020. i 2020. – 2024., statističke godišnje programe rada od 2013. te dokumentaciju o praćenju i evaluaciji predmetnih programa. Sud je ispitao i aktualni program u okviru programa EU-a za jedinstveno tržište za razdoblje 2021. – 2027., mehanizam upotrijebljen za utvrđivanje prioriteta za razdoblje 2013. – 2020. te sadržaj razgovora koji su tijekom 2019. održani u okviru ESS-a radi izmjene tih prioriteta za razdoblje 2021. – 2027.

23. Sud je utvrdio da je program za razdoblje 2013. – 2020. uglavnom osmišljen kako bi se ispunila očekivanja i zadovoljile potrebe institucionalnih korisnika europske statistike te da je uključivao okvir za praćenje. Međutim, Komisija je kasnije zaključila da neki od ključnih pokazatelja uspješnosti koji su se prvotno upotrebljavali za mjerenje djelotvornosti programa nisu bili povezani s ciljevima programa niti se njima mogao pokazati učinak financiranja sredstvima EU-a. Ti su ključni pokazatelji uspješnosti zamijenjeni drugima (vidjeti sliku 4.). Ta zamjena i promjene u metodologiji u anketi o zadovoljstvu korisnika nisu omogućile mjerenje napretka ostvarenog tijekom cjelokupnog osmogodišnjeg razdoblja.

Potrebe korisnika nisu u dovoljnoj mjeri zadovoljene i još uvijek postoje ključni nedostatci podataka

24. Kako bi se zajamčila njihova relevantnost, statistički podatci moraju se izrađivati imajući na umu prvenstveno korisnike. Izrada statističkih podataka nije samoj sebi svrha, već mora služiti onima koji podatke upotrebljavaju kako bi poboljšali politike i ishode. Imajući taj cilj na umu, Eurostat bi se trebao savjetovati sa svim vrstama korisnika kako bi utvrdio potrebe koje se strateškim planiranjem moraju zadovoljiti. Kao glavno predstavničko tijelo korisnika, Savjetodavni odbor trebao bi pomagati na način da zajamči uzimanje njihovih zahtjeva u obzir u postupku planiranja programa i da uspostavlja odnose s nacionalnim vijećima korisnika statistike¹² (vidjeti sliku 5.).

25. Eurostat utvrđuje potrebe korisnika kroz niz kanala. Primjerice, održava godišnja saslušanja radi savjetovanja s drugim službama Komisije, organizira polugodišnju anketu o zadovoljstvu korisnika i provodi povremena, manje reprezentativna savjetovanja o određenim proizvodima (npr. Europskom statističkom prikazu oporavka).

26. Savjetodavni odbor daje prednost potrebama koje proizlaze iz politika i inicijativa EU-a. Osim toga, 12 članova koje Komisija imenuje sudjeluju u osobnom svojstvu, a ne kao predstavnici znanstvenih društava, sveučilišta i istraživačkih instituta iz kojih dolaze¹³; stoga ne jamče iznošenje kolektivnog stajališta. Drugi ključni korisnici i dionici, kao što su civilno društvo, nevladine organizacije koje predstavljaju ranjive i marginalizirane skupine i međunarodne organizacije nisu uključeni.

27. Od svojeg osnivanja Savjetodavni odbor nije ostvario znatan napredak u području uspostavljanja odnosa s nacionalnim korisnicima statistike. Naime, tek je 2021. sastavio pregled 23 nacionalna vijeća korisnika statistike i izradio planove za jačanje svoje suradnje s njima. Osim toga, Sud je tijekom provedbe svojih aktivnosti otkrio dokaze o tome da su aktivnosti talijanskog vijeća korisnika obustavljene i da takvo vijeća još nije djelovalo u Hrvatskoj.

28. Revizijom koju je Sud proveo utvrđeni su nedostatci u statistici o „nefinancijskim aspektima u području zdravstva” i statistici o pobolijevanju. Statistika o nefinancijskim aspektima u području zdravstva, kao što su zdravstveni resursi i zdravstvene aktivnosti, dobrovoljna je, a skupovi podataka i dalje su necjeloviti jer ne dostavljaju sve države članice sve dogovorene podatke Eurostatu. Očekuje se odobrenje nacrta provedbene uredbe u kojem se utvrđuje minimalni popis zahtjeva, a prvo dostavljanje podataka očekuje se tijekom 2023. Osim ako se određenim državama članicama odobre odstupanja, očekuje se poboljšanje kvalitete (uključujući cjelovitost). Već više od deset godina radi se na razvoju statistike o pobolijevanju i ona još nije dovršena.

29. Još jedan važan nedostatak koji je Sud utvrdio odnosi se na definiciju MSP-ova na razini EU-a, koju Eurostat ne primjenjuje ispravno zbog poteškoća u dobivanju svih financijskih podataka u nekim državama članicama. Klasifikacija MSP-ova u području europske statistike temelji se samo na broju zaposlenika (manje od 250 osoba), dok se njome zanemaruju financijski kriteriji (godišnji promet i ukupna bilanca).

Financiranje statistike EU-a ne potječe iz odgovarajućih izvora i njime se ne daje dovoljna prednost inovativnim projektima

30. Komisija bi trebala odgovoriti na ključne potrebe korisnika i dopuniti nacionalno financiranje osiguravanjem odgovarajućih financijskih sredstava za nacionalne statističke sustave, kako je preporučeno u međunarodnim smjernicama (vidjeti Prilog III.). Financijska sredstva iz programa dodjeljuju se u okviru godišnjih programa rada koje izrađuje i donosi Komisija i koji obuhvaćaju financiranje bespovratnim sredstvima, nabavom i drugim sporazumima. Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027. uključuje 552 milijuna eura za predmetni program – oko 78,9 milijuna eura godišnje (+29 % u odnosu na godišnji prosjek razdoblja 2013. – 2020.). Godišnji doprinos EU-a ESS-u čini 2,4 % ukupnog procijenjenog troška izrade službene statistike (oko 3 milijarde eura 2020. prema istraživanju o procjeni troškova koje je proveo Eurostat¹⁴).

31. Bespovratna sredstva najrašireniji su i najetabliraniji način poticanja razvoja nove statistike u okviru odgovora na potrebe koje utvrđuju institucionalni korisnici. Temelje se na potražnji i njima se financira oko 70 % projektnih troškova za razvoj statističkih aktivnosti kao što su izrada novih anketnih modula, prikupljanje podataka u izravnoj interakciji i telefonski razgovori.

32. Eurostat upravlja i bespovratnim sredstvima koja financiraju druge službe Komisije (npr. GU EMPL i GU SANTE) izvan programa (vidjeti sliku 6.). Kao i za one koji se financiraju u okviru programa, cilj je tih bespovratnih sredstava potaknuti razvoj statistike kako bi se zadovoljile posebne potrebe glavnih uprava, iako ponekad služe i za statističke aktivnosti koje su već obvezne. Sud je u tom kontekstu 2012. preporučio sljedeće: „Kako bi se postigla potpuna provedba Kodeksa prakse europske statistike, Komisija bi trebala: (e) […] postupno ukinuti mehanizam daljnje delegiranih operativnih odobrenja za izradu statistike”. Sud smatra da postojeći sustav, prema kojem Eurostat financijski ovisi o drugim glavnim upravama, nije u potpunosti usklađen s međunarodnim preporukama i najboljom praksom u pogledu raspolaganja odgovarajućim resursima te se njime ne promiče institucionalna neovisnost.

33. Sud je utvrdio da se bespovratnim sredstvima EU-a uglavnom zadovoljavaju institucionalne potrebe, pri čemu je znatan iznos bespovratnih sredstava usmjeren na financiranje obveznih statističkih aktivnosti i, u nekim slučajevima, pokrivanje redovnih troškova za osoblje nacionalnih statističkih sustava. Bespovratnim sredstvima tek su se u nekoliko navrata financirali inovativni projekti (npr. pilot-studije o statistici o pobolijevanju) sa znatnom dodanom vrijednošću koji se inače ne bi financirali na nacionalnoj razini.

34. Financirane projekte potrebno je procijeniti kako bi se provjerilo ostvaruju li se njima njihovi ciljevi i pružaju li se koristi razmjerne uloženim sredstvima. Iako je obavljena procjena pojedinačnih bespovratnih sredstava, općenito nije pruženo opravdanje za kvalitativnu procjenu rezultata, što dovodi do rizika od ograničavanja opsega daljnjeg praćenja i smanjenja održivosti rezultata.

Eurostat pruža odgovarajuću potporu nacionalnim statističkim sustavima, ali i dalje postoje nedostatci u području procjene i širenja

35. Zadaća je Eurostata razviti, izraditi i širiti europsku statistiku¹⁵. U tu svrhu pruža potporu nacionalnim zavodima za statistiku, procjenjuje kvalitetu podataka primljenih od država članica u skladu s utvrđenim kriterijima (vidjeti odlomak 03.) te ih zatim konsolidira i objavljuje. Kriteriji kvalitete „relevantnost” i „pristupačnost i jasnoća” navedeni su u odlomcima 24.–29., odnosno 59.–69.

36. Eurostat bi trebao imati djelotvoran sustav upravljanja kvalitetom s pismenim postupcima za procjenu kvalitete za svako tematsko područje¹⁶ (vidjeti sliku 7.).

37. U odjeljcima u nastavku Sud ispituje sljedeće u vezi s Eurostatom:

1. pruža li odgovarajuću potporu nacionalnim zavodima za statistiku;
2. obavlja li pouzdanu procjenu kvalitete primljenih podataka; i
3. jamči li pri širenju statistike transparentan i jednak pristup svim korisnicima.

Eurostat pruža odgovarajuću potporu nacionalnim statističkim sustavima

38. U svojoj ulozi koordinatora za poboljšanje kvalitete europske statistike Eurostat bi državama članicama trebao pružati pravodobnu i odgovarajuću potporu te razvijati mreže suradnje za promicanje razmjene znanja¹⁷. Sud je na temelju dostupnih dokumenata utvrdio da je Eurostatova potpora državama članicama u pravilu odgovarajuća i pravodobna. Na primjer, početak pandemije bolesti COVID-19 doveo je do nezapamćene potražnje vlada, medija i čitave javnosti za brzom i pouzdanom statistikom u nekoliko područja (vidjeti Prilog I.). Ubrzo nakon izbijanja pandemije Eurostat je izdao smjernice i metodološke bilješke o izradi skupova podataka kao što je anketa o radnoj snazi.

39. Međutim, Eurostat nema pismene interne postupke za pružanje potpore, posebno u pogledu vremenskog okvira. Sud je pronašao primjere složenih metodoloških problema za čije je rješavanje bilo potrebno mnogo vremena. Na primjer, problem načina obrade podataka o dugotrajnoj skrbi (razlika između socijalne i zdravstvene skrbi) postoji od početka primjene Sustava zdravstvenih računa 2011. i 2015.¹⁸ Problem utječe na cjelovitost i usporedivost podataka u tom području. Jedna je radna skupina započela s radom na tom pitanju u veljači 2022. i očekuje se da će izvješće o tome podnijeti do kraja 2023.

Izvješćivanje država članica o kvaliteti nije u cijelosti usklađeno i dokumentirano

40. Priručnik o ESS-u sadržava smjernice za pripremu izvješća o kvaliteti proizvođača i korisnika koju obavljaju partneri ESS-a i u kojima se obrađuje cijeli raspon statističkih procesa i rezultata. Ta bi se izvješća za svaki skup statističkih podataka trebala uskladiti među statističkim procesima i unutar njih kako bi se zajamčila usklađenost sa smjernicama s ciljem jamčenja toga da ključne informacije o postupcima prikupljanja podataka i provjere njihove valjanosti budu dostupne korisnicima i proizvođačima.

41. Sud je ispitao jesu li izvješća o kvaliteti koja su države članice dostavile za tri tematska područja obuhvaćena revizijom bila u skladu s Priručnikom o ESS-u te jesu li sadržavala informacije koje su bile i odgovarajuće i usklađene kako bi se omogućila pravilna procjena i pravilno razumijevanje odgovarajućih statističkih rezultata.

42. Sektorskim propisima od država članica zahtijeva se da dostavljaju Eurostatu izvješća o kvaliteti i metapodatke u vremenskim razmacima od najviše pet godina. Zbog dugog vremenskog razmaka između dvaju izvješća povećava se rizik da će se opisi izvora i metoda promijeniti između dvaju skupova podataka. Nadalje, jedna od pet država članica iz uzorka Suda (Hrvatska) još nije dostavila očekivano izvješće o kvaliteti za podatke o „uzrocima smrti”. Ne postoji zakonska obveza podnošenja izvješća o kvaliteti za podatke o nefinancijskim aspektima u području zdravstva; međutim, države članice dužne su dostaviti datoteku s metapodatcima, što nije u skladu sa strukturom izvješća o kvaliteti.

43. Postoje razlike u izvješćivanju među statističkim aktivnostima, pa čak i unutar njih. Razina detaljnosti razlikuje se među državama članicama obuhvaćenima uzorkom koji je Sud sastavio; neke države članice ne pružaju dovoljno informacija za pravilno razumijevanje i pravilnu procjenu kvalitete podataka. Usto, osim „uzroka smrti” struktura izvješća o kvaliteti ne slijedi smjernice. Te nedosljednosti dovode do necjelovitih informacija koje bi mogle zbuniti korisnike.

Eurostatovom procjenom kvalitete ne jamči se u potpunosti pouzdanost podataka

44. Eurostat je zakonski ovlašten provoditi provjere na licu mjesta u državama članicama u statističkim područjima kao što su postupak u slučaju prekomjernog deficita i bruto nacionalni dohodak. Nema usporedive ovlasti u trima područjima obuhvaćenima revizijom koju je proveo Sud. Budući da se doprinosi EU-a u okviru niza instrumenata financiranja, kao što je novi Fond za oporavak i otpornost, izračunavaju na temelju europske statistike nad kojom Eurostat nema ovlasti provjere (npr. radna snaga i stanovništvo) i stoga ne može zajamčiti pouzdanost, postoji rizik da bi bilo kakva dodjela financijskih sredstava EU-a na temelju takvih podataka mogla biti netočna.

45. Eurostat je razvio pismene postupke za provjeru valjanosti podataka u svakom tematskom području koje je Sud ispitao. Međutim, ti postupci ne uključuju temeljitije provjere kvalitete podataka u državama članicama, primjerice provjere na licu mjesta.

46. Eurostat je izradio i priručnike za korisnike i smjernice za praćenje usklađenosti sa zakonodavstvom EU-a o statistici. Jedan je od aspekata koji u ovim smjernicama nedostaje vremenski okvir za postupanje Eurostata u slučajevima u kojima utvrdi da pojedina država članica ne poštuje rokove utvrđene u pravilima.

47. Eurostat upotrebljava niz informatičkih alata za provođenje provjera valjanosti (u pogledu pitanja kao što su logika, vjerodostojnost, dosljednost, stope revizije i godišnje stope promjene). Neke od tih provjera uključene su u datoteke koje sadržavaju upitnik koji države članice moraju ispuniti kako bi prije dostavljanja mogle otkriti i ispraviti sve pogreške. Nakon što su provjere valjanosti obavljene, državama članicama šalje se izvješće o valjanosti na odobrenje; tek se tada njihovi podatci mogu širiti u širem opsegu.

48. Eurostat, OECD i SZO prikupljaju i međusobno dijele provjere valjanosti podataka o „rashodima u području zdravstva” i „nefinancijskim aspektima u području zdravstva” i na jednak način provode provjere. Valjanost podataka iz ankete o radnoj snazi, podataka o „uzrocima smrti” i podataka o „rashodima u području zdravstva” provjerava se na sličan način za sve države članice. Međutim, završne procjene kvalitete nisu strukturirane za svaku državu članicu i njima se ne dokumentiraju niti predlažu rješenja za sva utvrđena pitanja. Sud je za ostala tematska područja („nefinancijskih aspekti u području zdravstva” i strukturna poslovna statistika) zaprimio datoteke s podatcima, ali nisu provedene završne procjene kvalitete. Sud je utvrdio da je Eurostat bio svjestan problema u vezi s kvalitetom podataka koji proizlaze iz njegovih provjera valjanosti ili iz informacija koje dostavljaju države članice. Za rješavanje nekih problema povezanih s kvalitetom podataka potrebno je dugo vremena (vidjeti, na primjer, raspravu o podatcima o dugotrajnoj skrbi u odlomku 39.).

49. Tijekom razdoblja obuhvaćenog revizijom Sud je utvrdio nedostatke u vezi s točnošću podataka u trima područjima obuhvaćenima revizijom (vidjeti okvir 1.).

50. Sud je ispitao je li Eurostat analizirao usklađenost s konceptualnim okvirima i stupanj usporedivosti i usklađenosti podataka te je utvrdio nedostatke u svim tematskim područjima obuhvaćenima revizijom koju je proveo (vidjeti okvir 2.).

51. Sud je također utvrdio da se podatci o „uzrocima smrti” znatno razlikuju, što upućuje na to da, unatoč nizu smjernica o usklađivanju, ti podatci nisu u svim državama članicama kodirani na isti način. Na slici 8. prikazana je loša usporedivost podataka o „uzrocima smrti” za bolest demencije: vidljive su znatne razlike u načinu na koji države članice kodiraju podatke o demenciji, jednoj od najskupljih bolesti¹⁹ i drugom vodećem uzroku smrti u zemljama s visokim dohotkom²⁰. Nadalje, iako na Alzheimerovu bolest otpada 60 – 70 % svih slučajeva demencije na globalnoj razini²¹, njezin se udio u „demenciji” kao jednoj od kategorija „uzroka smrti” 2018. kretao od 3,4 % na Malti do 99,9 % u Rumunjskoj. Sud je također utvrdio velike razlike u udjelu smrtnih slučajeva izazvanih bolestima dišnog sustava kao što su upala pluća i gripa.

52. Razlike u zdravstvenim ishodima mogu se pripisati ne samo razlikama u zdravstvenim sustavima ili zdravstvenim problemima stanovništva nego i nacionalnim i/ili automatiziranim praksama kodiranja, koje mogu dovesti do neusporedivih podataka.

53. U statistici su pravodobnost i vremenska točnost važne za djelotvorno donošenje odluka. Kad su u pitanju tri područja obuhvaćena revizijom, u sektorskim se propisima navode referentna razdoblja i konkretni datumi do kojih države članice moraju Eurostatu dostaviti podatke i izvješća o kvaliteti / datoteke s metapodatcima (vidjeti sliku 9.). Većina država članica dostavlja podatke samo ako je to utvrđeno i na način predviđen propisima.

54. Kako je prikazano na slici 9., statistika se u nekim područjima može dostaviti do 24 mjeseca nakon referentnog razdoblja, čime se smanjuje njezina korist za korisnike. Tijekom 2018. samo je šest, 2019. devet i 2020. osam država članica dobrovoljno poslalo podatke o rashodima u području zdravstva u roku od četiri mjeseca od kraja referentne godine, što odgovara pravodobnijim podatcima. Nadalje, u slučaju novih potreba, ESS nema potrebnu postupovnu fleksibilnost za brzo pružanje odgovora u vidu novih skupova podataka. To je postalo posebno očito u vezi s bolešću COVID-19, za koju podatci nisu bili odmah dostupni za statistiku u području zdravstva i poslovanja. Uzimajući u obzir posebno podatke o uzrocima smrti, bilo je neophodno pronaći alternativne načine izračuna stope smrtnosti, odnosno, organizirati dobrovoljno prikupljanje podataka o smrtnim slučajevima na tjednoj osnovi kako bi se omogućio izračun prekomjerne mjesečne smrtnosti (vidjeti Prilog V.).

55. Sud je uočio nedostatke u pogledu vremenske točnosti u svim statističkim područjima obuhvaćenima revizijom koju je proveo. Kašnjenja u dostavi podataka koji su već zastarjeli čine cijeli postupak nedjelotvornim sa stajališta zadovoljavanja potreba korisnika. Dostupnim informacijama o stvarnim datumima dostave podataka država članica pružaju se dokazi o kašnjenjima u pogledu statistike iz ankete o radnoj snazi i statistike u području zdravstva, povezanih sa zakonskim rokovima. Primjeri kašnjenja u pogledu statistike u području zdravstva prikazani su u okviru 3. Takve informacije nisu bile dostupne za strukturnu poslovnu statistiku pa Sud nije mogao procijeniti stanje u tom području.

56. Pri sastavljanju skupnih podataka na razini EU-a Eurostat bi prema potrebi trebao procijeniti podatke država članica. Sud je utvrdio da države članice često nisu dostavile podatke za tri tematska područja obuhvaćenih revizijom koju je proveo ili da su ih prijavile sa zakašnjenjem. U takvom je slučaju (na primjer, nefinancijski aspekti u području zdravstva i strukturna poslovna statistika) Eurostat je upotrijebio procjene za potrebe dobivanja skupnih podataka na razini EU-a. Jedna su iznimka bili skupni podatci na razini EU-a o „uzrocima smrti” za 2018. koji nisu izrađeni jer Eurostat nije obavio procjenu za Francusku (vidjeti okvir 3.).

U izvješćima upućenima Parlamentu i Vijeću nedostaju usklađeni pokazatelji informiranja i praćenja

57. Naposljetku, Komisija je dužna svake tri godine izvješćivati Parlament i Vijeće o kvaliteti statistike koju širi, osim statistike u području zdravstva. Sud je analizirao dva najnovija dostavljena izvješća koja su se odnosila na anketu o radnoj snazi i strukturnu poslovnu statistiku. Sud je utvrdio da se razina detaljnosti u dvama izvješćima razlikuje i da su informacije bile nedostatne za dobivanje jasne slike u pogledu postojećih nedostataka (vidjeti okvir 4.).

58. Ni u jednom izvješću nisu upotrijebljeni detaljni pokazatelji praćenja kako bi se pokazao napredak koji se ostvaruje anketom o radnoj snazi i propisima o strukturnoj poslovnoj statistici. Za svaki statistički rezultat potrebni su odgovarajući pokazatelji kako bi se omogućilo pravilno praćenje provedbe propisa i prikupljanje usklađenih informacija o kvaliteti podataka.

Postupci širenja informacija nisu dovoljno usklađeni

59. Kako bi se zajamčile pristupačnost i jasnoća u širenju statistike, Eurostat bi, među ostalim, trebao imati uspostavljene odgovarajuće pismene postupke, koji bi uključivali politiku objavljivanja i kalendar objave²². U politici objavljivanja trebale bi se razlikovati različite vrste publikacija i raščlambi te bi se kalendar objave i politika i kalendar revizije trebali unaprijed objaviti.

60. U dokumentima koje je Sud ispitao pokazuje se da je Eurostat uspostavio niz alata i postupaka, kao što su pravila uređivanja, koja se primjenjuju na postupak širenja. Međutim, ne postoje pravila kojima se utvrđuje vremenski okvir od prikupljanja do objave podataka u Eurostatu, uključujući utvrđivanje obveze objavljivanja podataka svih država članica na isti datum. Eurostat je od sredine 2021. radio na izradi i objavio godišnji kalendar objave za ključne publikacije u skladu s Kodeksom prakse europske statistike.

61. Sud je provjerio datume objave podataka ankete o radnoj snazi i rashodima u području zdravstva, jedinih dokumenti koji su mu pruženi na uvid. Tijekom razdoblja 2018. – 2020. Eurostat nije objavljivao podatke svih država članica iz ankete o radnoj snazi na isti datum. Isto je vrijedilo i za podatke o rashodima u području zdravstva jer su neke države članice (vidjeti odlomak 54. i okvir 3.) kasnile s dostavljanjem podataka i odgovaranjem na upite Eurostata tijekom postupka provjere valjanosti. Zbog kašnjenja u širenju podataka produženo je razdoblje između referentne godine i datuma objave.

62. U skladu s Kodeksom prakse europske statistike Eurostat je izradio i objavio godišnji kalendar objave za ključne publikacije za 2022. Međutim, kad je riječ o trima tematskim područjima obuhvaćenima revizijom koju provodi Sud, određene se pojedinosti (pokazatelji, raščlamba prema stupnju klasifikacije, referentna razdoblja, stavke u postupku revizije itd.) ne objavljuju.

63. Politika i kalendar revizija služe, među ostalim, informiranju korisnika o predvidljivom učinku planiranih promjena u pogledu usporedivosti, čime ih se bolje priprema za predviđanje prekida u vremenskom nizu i upravljanje tim prekidima (vidjeti Prilog III.). Sud je utvrdio da je Eurostat ažurirao podatke onda kada su oni dostavljani i u slučajevima u kojima su bile potrebne revizije i ispravci. Eurostat ne raspolaže općom politikom revizija, ali su razvijene posebne politike za područja kao što je poslovna statistika. U drugim područjima, kao što su „rashodi u području zdravstva” i „uzroci smrti”, podatci se revidiraju, ali se na njih ne primjenjuje zajednička politika; revizije ovise o politici svake države članice.

Pristupom prije objavljivanja mogla bi se ugroziti jednakost i omogućiti curenje informacija

64. Kako bi se izgradilo povjerenje u službenu statistiku, i pravnim okvirom EU-a i međunarodnim statističkim načelima propisano je da se prema svim korisnicima mora postupati jednako²³. Relevantne međunarodne smjernice još su izričitije jer se i one odnose na istodobni pristup (vidjeti Prilog III.).

65. U stručnom pregledu iz 2014. ESGAB je istaknuo da postoji snažan razlog za potpunu zabranu pristupa prije objavljivanja te je preporučio cjelovitu istragu učinka takve mjere (vidjeti Prilog VI.: 2014/11). Otada je ESGAB sastavio četiri druge preporuke, među ostalim, o smanjenju učestalosti i broja statističkih podataka na koje se primjenjuje pristup prije objavljivanja te o usklađivanju i transparentnosti praksi pristupa prije objavljivanja među partnerima ESS-a (2015/5, 2015/6, 2015/7, 2018/1²⁴). Sud je utvrdio da je Eurostat ostvario određeni napredak u provedbi tih preporuka. ESGAB je 2021. zatražio od Eurostata da provede kritičko preispitivanje svoje prakse omogućivanja pristupa još neobjavljenoj statistici unutar Komisije (vidjeti Prilog VI.: 2021/4). Kao odgovor na to Eurostat je pristao pružiti pregled trenutačnog stanja u postojećim memorandumima o razumijevanju s drugim službama Komisije.

66. Pristup prije objavljivanja opravdan je na razini ESS-a na temelju Kodeksa prakse europske statistike²⁵. Eurostat omogućuje pristup određenim ključnim podatcima prije njihova objavljivanja vlastitoj najvišoj upravi, Glavnoj upravi za gospodarske i financijske poslove, GU-u EMPL i ESB-u, kao i medijima. Akreditirane novinske agencije unaprijed primaju priopćenja za javnost u elektroničkom obliku na temelju embarga²⁶. S druge strane, talijanski nacionalni zavod za statistiku omogućuje pristup prije objavljivanja samo tijekom informativnog sastanka za novinare bez uključivanja vanjskih kontakata (sustav „zaključavanja”)²⁷. Sud smatra da se sustavom Eurostata ne jamči izostanak curenja podataka.

67. Pristup makroekonomskim podatcima EU-a prije njihova objavljivanja stvara rizik od ekonomskog profiterstva onih kojima se rani pristup omogući (vidjeti okvir 5.). Mogućnošću pristupa prije objavljivanja mogle bi se stvoriti prilike za ekonomsku korist koja bi mogla ozbiljno narušiti tržišta.

68. U svrhu transparentnosti u skladu s najboljom međunarodnom praksom preporučuje se da se priopćenjima za medije priloži popis aktera kojima je omogućen pristup prije objavljivanja. Međutim, na internetskim stranicama Eurostata nisu navedene sveobuhvatne informacije o svim korisnicima i utvrđenim obnašateljima dužnosti kojima je odobren pristup prije objavljivanja.

69. U okviru ESS-a najmanje deset zemalja (Češka, Danska, Hrvatska, Italija, Poljska, Slovenija, Finska, Švedska, Island i Norveška) ukinulo je praksu pružanja pristupa vladama i/ili medijima prije objavljivanja. Stoga prakse pristupa prije objavljivanja u okviru ESS-a ostaju neusklađene (vidi odlomak 65.).

Potencijal stručnih pregleda za postizanje poboljšanja nije u cijelosti iskorišten

70. Stručni se pregledi upotrebljavaju za procjenu opće usklađenosti Eurostata i nacionalnih statističkih sustava s načelima Kodeksa prakse europske statistike, koja je temelj zajedničkog okvira za kvalitetu ESS-a. Stručne preglede nacionalnih statističkih sustava provodi skupina stručnjaka, a stručan pregled Eurostata provodi ESGAB. Otkako je Kodeks prakse europske statistike prvi put donesen 2005., ESS je organizirao tri kruga samoreguliranih stručnih pregleda, što znači da odluke koje se na njih odnose interno donosi Odbor za ESS (vidjeti sliku 2.). U odjeljcima u nastavku Sud ispituje sljedeće:

1. je li Komisija djelotvorno provela preporuke iz drugog stručnog pregleda;
2. je li Eurostatovo praćenje napretka koji su nacionalni statistički sustavi ostvarili u provedbi preporuka iz drugog stručnog pregleda bilo je djelotvorno; i
3. Je li način na koji je treći krug stručnih pregleda nacionalnih statističkih sustava osmišljen primjeren svrsi.

Komisija je ostvarila dobar napredak u pogledu većine preporuka iz stručnih pregleda

71. Kako bi se zajamčio najveći mogući učinak preporuka ESGAB-a, važno je da ih Komisija provede brzo i u najvećoj mogućoj mjeri. Ako to ne učini, Komisija bi trebala pružiti odgovarajuće obrazloženje u skladu s međunarodnim statističkim smjernicama, preporukama i najboljom praksom.

72. ESGAB je 2014. proveo drugi stručni pregled Eurostata i izdao 16 preporuka koje se odnose na šest glavnih područja: zakonodavstvo na kojem se temelje postupci za imenovanje i razrješenje članova višeg rukovodstva; struktura zakonodavstva o statistici; usklađenost europske statistike; širenje; komunikacija i korisnici; i koordinacija (vidjeti Prilog VI.). Kao odgovor na to Eurostat je izradio plan provedbe koji sadržava 20 mjera za poboljšanje²⁸.

73. Sud je utvrdio da je Komisija ostvarila dobar napredak u pogledu većine preporuka iz stručnih pregleda, posebno onih koje se odnose na strukturu zakonodavstva te komunikaciju i korisnike. Međutim, neke ključne preporuke u područjima neovisnosti i nepristranosti (zakonodavstvo o imenovanju i razrješenju članova višeg rukovodstva; i pristup prije objavljivanja – vidjeti odlomke 64.–69.) nisu prihvaćene i/ili provedene na djelotvoran način²⁹.

74. U stručnom pregledu iz 2014. ESGAB je izdao četiri preporuke koje se odnose na cijeli niz zakonodavstva EU-a o zapošljavanju, imenovanju i razrješenju članova višeg rukovodstva Eurostata (vidjeti Prilog VI.: 2014/1 – 2014/4). Međutim, Eurostat nije prihvatio te preporuke ni predložio bilo kakve odgovarajuće mjere za poboljšanje. Eurostat je tvrdio da preporuke nadilaze Kodeks prakse europske statistike (2014/1, 2014/2 i 2014/4) ili da su u dovoljnoj mjeri uzete u obzir u pravnom okviru EU-a (2014/3). U sljedećem stručnom pregledu (2021.) ESGAB je ponovio niz svojih preporuka u tom području (vidjeti Prilog VI.: 2021/1 i 2021/2), koje i dalje nisu bile prihvaćene.

75. Sud je 2012. ujedno iznio sljedeću preporuku³⁰: „Kako bi se postigla potpuna provedba Kodeksa prakse europske statistike, Komisija bi trebala: […] (d) povećati profesionalnu neovisnost glavnog statističara Europske unije njezinim/njegovim imenovanjem na mandat na određeno vrijeme nakon zaprimanja pozitivnog mišljenja ESGAB-a i odobrenja Europskog parlamenta i Vijeća.” Unatoč potpori Europskog parlamenta preporuka Suda nije provedena jer je Komisija smatrala da je postojeći pravni okvir odgovarajući i da su potrebne zaštitne mjere već uspostavljene.

Eurostatova procjena provedbe mjera za poboljšanje (iz stručnih pregleda) u državama članicama uglavnom se temelji na uzajamnom povjerenju statističkih tijela

76. Koordinacijska uloga Eurostata uključuje djelotvorno praćenje provedbe preporuka koje su državama članicama iznesene na temelju stručnih pregleda. Nakon drugog stručnog pregleda (2013. – 2015.) Eurostat je upotrijebio godišnje upitnike za praćenje provedbe dogovorenih mjera za poboljšanje u nacionalnim zavodima za statistiku (2016. – 2019.). Opće je načelo da se cijeli postupak praćenja uglavnom temeljio na povjerenju jer su mjere za poboljšanje provedene u nadležnosti nacionalnih zavoda za statistiku koji su morali zajamčiti da te mjere budu odgovarajuće, cjelovite i primjereno dokumentirane. Eurostat je tek u posljednjem krugu praćenja 2019. uložio napore kako bi provjerio prijavljeni napredak slanjem zahtjeva za pojašnjenje državama članicama.

77. Na slici 10. prikazan je napredak koji su nacionalni zavodi za statistiku ostvarili u pogledu dovršetka mjera za poboljšanje donesenih na temelju drugog stručnog pregleda. Prema najnovijem dostupnom izvješću o praćenju 155 od 910 utvrđenih mjera (17 %) i dalje je bilo nedovršeno na kraju 2019. (vidjeti Prilog VII. za detaljnu raščlambu).

78. Sud je utvrdio da je provedba mjera za poboljšanje bila otežana u slučajevima u kojima su mjere ovisile o tijelima izvan nadležnog nacionalnog zavoda za statistiku ili u kojima nije postojala politička volja i/ili potpora. Takve mjere obično su uključivale zakonodavne promjene (npr. imenovanje i razrješenje voditelja nacionalnih zavoda za statistiku, pristup administrativnim podatcima, osnivanje nadzornih tijela), ali neke su se odnosile na ljudske ili financijske resurse ili čak razvoj informacijske tehnologije.

79. U Italiji i Finskoj zakonodavni postupak zaustavljen je, a mjere još nisu dovršene više od sedam godina nakon drugog stručnog pregleda. U Hrvatskoj i Cipru potrebne zakonodavne promjene uvedene su nakon znatnog kašnjenja od otprilike pet godina. Viši predstavnici ključnih dionika (ministarstva, parlamenta) nisu bili dovoljno rano uključeni u postupak stručnog pregleda kako bi se olakšala provedba ključnih mjera u vezi s pitanjima koja se odnose na institucijski ustroj i upravljanje (stručna neovisnost).

80. Osim stručne neovisnosti nacionalnim statističkim tijelima potrebni su odgovarajući ljudski, financijski i tehnički resursi za provedbu svojih statističkih programa (vidjeti Prilog III.). Sud je ispitao godišnja izvješća ESGAB-a, stručne preglede država članica i informacije o resursima te je od pet zemalja iz uzorka i drugih dionika zatražio mišljenje o upravljanju u nacionalnim statističkim sustavima.

81. Sud je utvrdio da stručna neovisnost i dalje nije uvijek zajamčena, posebno kad je riječ o imenovanju i razrješenju voditelja nacionalnih zavoda za statistiku. Budući da su druga nacionalna tijela obično dio pojedinog ministarstva, njihova je neovisnost još neizvjesnija. Opažanjem Suda potvrđuje se nalaz Eurostata da do prosinca 2019. od 72 mjere za poboljšanje koje se odnose na stručnu neovisnost još nije bilo dovršeno njih 25 (35 %) (vidjeti Prilog VII.).

82. Nekoliko nacionalnih zavoda za statistiku također je Sudu izrazilo svoju zabrinutost zbog svoje financijske ovisnosti te je navelo nedostatnost resursa kojima raspolaže u svjetlu sve veće potražnje za novim statistikama i potrebe za znatnim tehnološkim ulaganjima. U tom je pogledu Vijeće u studenome 2021. prepoznalo da se i Eurostatu i nacionalnim sustavima moraju dodijeliti odgovarajući ljudski i financijski resursi kako bi im se omogućio daljnji rad s novim izvorima podataka i digitalnim tehnologijama³¹.

Izrada stručnih pregleda s vremenom se poboljšala, ali i dalje postoje važni nedostatci

83. Cilj je stručnih pregleda procijeniti usklađenost partnera ESS-a s načelima Kodeksa prakse europske statistike, koji je temelj zajedničkog okvira kvalitete uspostavljenog kako bi se zajamčila kvaliteta europske statistike. Za razliku od toga, većina naprednih neeuropskih statističkih sustava podliježe jedino samoprocjeni. Osim usklađenosti druga je svrha iznošenje preporuka kojima se pruža pomoć statističkim tijelima u poboljšanju i razvoju svojih statističkih sustava. Na slici 11. prikazane su ključne faze stručnih pregleda.

84. U tablici 2. prikazano je kako su se tijekom vremena razvijali ključni elementi izrade stručnih pregleda. Prvim stručnim pregledom (2005. – 2007.) uglavnom se nastojala podići razina osviještenosti o Kodeksu prakse europske statistike i on je bio uvodni postupak za sve sudionike. Međutim, u njemu su postojali znatni nedostatci³². Drugi krug (2013. – 2015.) poboljšan je u smislu načina na koji je osmišljen, uključivao je vanjske stručnjake i postigao veće međunarodno priznanje. U trećem krugu (2021. – 2023.) provedene su i neke dodatne preporuke ESGAB-a. Države članice iz uzorka Suda općenito su bile zadovoljne podatcima Eurostata korištenima u postupku izrade te su istaknule da su od samog početka bile uključene u izradu metodologije.

85. Sud je tijekom sastanaka koje je održao s dionicima utvrdio da postoji suglasnost o tome da se stručni pregledi moraju provoditi dovoljno često kako bi se omogućila trajna poboljšanja ESS-a. Prosječno razdoblje između drugog i trećeg kruga trajat će sedam i pol godina, a za Slovačku će to razdoblje trajati gotovo 10 godina. S tim vremenskim odmakom nije moguće na pravilan način obuhvatiti učinke promjena kao što su tehnološki napredak i novi izvori podataka, koje ESS treba i dalje pozorno pratiti i njima se prilagođavati.

86. Kako bi stručni pregledi bili sveobuhvatni i pravedni za sve zemlje, njima se trebaju ocijeniti i ključne značajke svakog nacionalnog statističkog sustava u cijelosti. Međutim, metodologijom iz 2020. predviđeno je najviše šest uključenih drugih nacionalnih tijela po zemlji, što je proizvoljni prag kojim se ne uzima u obzir stupanj decentraliziranosti izrade europske statistike unutar pojedine zemlje (vidjeti Prilog VIII.). Osim toga, preporučena je metodologija bila nejasna i subjektivna te nije primjenjivala usporedive kriterije odabira na sve zemlje. Nadalje, druga nacionalna tijela sudionici odabiru nacionalni zavodi za statistiku i ona se ne biraju na razini EU-a, što bi se zahtijevalo u skladu s vjerodostojnošću i dosljednošću postupka. Ni ESGAB ni bilo koji od stručnjaka za stručni pregled nisu imali pravo glasa u odabiru drugih nacionalnih tijela.

87. Mnogi nacionalni zavodi za statistiku ograničili su broj drugih nacionalnih tijela na tri. To je još jedan proizvoljni prag koji dovodi do rizika od isključivanja drugih ključnih nacionalnih tijela za europsku statistiku. Jedan je nacionalni zavod za statistiku čak izričito naveo da je njegovo polazište bilo odabir samo triju drugih nacionalnih tijela. Primjenom tog pristupa to tijelo nije uključilo drugo nacionalno tijelo odgovorno za podatke o „uzrocima smrti” – tijelo koje je u dvije uzastopne godine propustilo dostaviti tražene podatke Eurostatu.

88. ESGAB je osnovan kako bi se poboljšali neovisnost, integritet i odgovornost Eurostata i ESS-a³³ u cilju otklanjanja nedostataka u nacionalnim sustavima³⁴. Međutim, uloga ESGAB-a ograničena je na podnošenje godišnjeg izvješća Parlamentu i Vijeću u koje je uključena njegova neovisna procjena provedbe Kodeksa prakse europske statistike u ESS-u u cjelini, s naglaskom na Eurostatu, a ne na nacionalnim statističkim sustavima. Sud je 2012. preporučio razvoj nadzorne funkcije proširenjem nadležnosti ESGAB-a³⁵. Iako je prihvaćena, preporuka nije djelotvorno provedena.

89. „Samoregulirana” priroda stručnih pregleda ESS-a trenutačno znači da se o njihovoj izradi (vremenskom razdoblju, obuhvatu, pristupu, postupku odabira drugih nacionalnih tijela te sastavu i odabiru timova stručnjaka) odlučuje dogovorima među partnerima koji zastupaju niz nacionalnih, a ne širih perspektiva EU-a. Unatoč svojoj neovisnosti o nacionalnim interesima ESGAB ne odlučuje o ključnim aspektima izrade.

Zaključci i preporuke

90. Opći je zaključak Suda da je statistika koju Komisija dostavlja na europskoj razini općenito gledajući dovoljno kvalitetna za oblikovatelje politika, poduzeća i građane. Međutim, i dalje postoje određeni nedostatci na čijem je otklanjanju potrebno raditi.

91. U strateškim se planovima Eurostata uglavnom odražavaju institucionalni prioriteti utvrđeni u uzastopnim europskim statističkim programima. Međutim, njima se ne uspijeva mjeriti napredak ostvaren u postizanju ciljeva (vidjeti odlomke 22.–23.).

92. U svojem sadašnjem sastavu Europski savjetodavni odbor za statistiku, glavno predstavničko tijelo korisnika, ne predstavlja na djelotvoran način sve korisnike, kao što su međunarodne organizacije, kao ni kolektivna stajališta akademske i istraživačke zajednice. Osim toga, Europski savjetodavni odbor za statistiku nije ostvario znatan napredak u svojim odnosima s nacionalnim vijećima korisnika. Nisu se u cijelosti zadovoljile potrebe korisnika jer postoje nedostatci podataka u područjima obuhvaćenima revizijom. Europski statistički program nije uvijek davao prednost mjerama za uklanjanje tih nedostataka kako bi se poboljšala relevantnost europske statistike i Eurostat ne primjenjuje ispravno definiciju MSP-ova (vidi odlomke 24.–29.).

1. preporuka – Potrebno je bolje zadovoljiti potrebe korisnika

Kako bi se bolje zadovoljile potrebe korisnika, Komisija bi trebala predložiti da Europski savjetodavni odbor za statistiku postane uključiviji ostvarenjem uravnotežene i djelotvorne zastupljenosti svih korisnika, u čemu bi mu pomoć pružali stručnjaci za određena područja.

Ciljni rok provedbe: 2023.

93. Unatoč povećanom financiranju u okviru europskog statističkog programa izrada europske statistike i dalje jednim dijelom ovisi o financiranju koje pružaju druge službe Komisije. Pruženim financijskim sredstvima uglavnom se pokrivaju institucionalne potrebe. Iako se određenim bespovratnim sredstvima EU-a financiraju inovativni projekti, u znatnom broju slučajeva njima se zapravo financiraju obvezne statističke aktivnosti; dodana vrijednost koja bi se europskim statističkim programom mogla pružiti za ostvarenje inovativnih projekata stoga je ograničena. Iako je obavljena procjena pojedinačnih bespovratnih sredstava, općenito nije pruženo opravdanje za kvalitativnu procjenu rezultata, što dovodi do rizika od ograničavanja opsega daljnjeg praćenja i smanjenja održivosti rezultata (vidjeti odlomke 30.–34.).

2. preporuka – Potrebno je nastojati poboljšati financijsku neovisnost europskog statističkog programa i dati prednost inovativnim projektima

Komisija bi trebala:

1. procijeniti izvedivost smanjenja ovisnosti sljedećeg europskog statističkog programa o većem broju izvora financiranja; i
2. dati prednost inovativnim projektima s jasnom dodanom vrijednošću na razini EU‑a.

Ciljni rok provedbe: 2024.

94. Eurostat je uspostavio odgovarajući sustav upravljanja kvalitetom. U velikoj mjeri pruža odgovarajuću potporu državama članicama. Međutim, ne postoje interne smjernice kojima se utvrđuje okvir za pružanje potpore i složeni metodološki problemi mogu trajati dugo, što utječe na nekoliko dimenzija kvalitete podataka, uključujući usporedivost (vidi odlomke 35.–39.).

95. Sud je utvrdio da izvješća država članica o kvaliteti nisu uvijek usklađena sa smjernicama te da nisu usklađena među statističkim procesima i unutar njih. Razina detaljnosti razlikuje se među državama članicama, zbog čega je teško razumjeti i procijeniti kvalitetu podataka na pravilan način. Učestalost izvješćivanja o kvaliteti razlikuje se među statističkim aktivnostima i izvješćivanje nije obvezno za njih sve. Ti nedostatci dovode do nepotpunih informacija za korisnike (vidjeti odlomke 40 – 43.).

96. Eurostat nije ovlašten provoditi provjere na licu mjesta u trima područjima nad kojima je Sud proveo reviziju. On potvrđuje podatke koje mu dostavljaju države članice, ali ne dokumentira uvijek na pravilan način rezultat svojih procjena. Eurostat ne provodi detaljne procjene svih dimenzija kvalitete, kao što su usporedivost i usklađenost (vidjeti odlomke 44.–52.).

97. Pravodobnost je posebno važna za statistiku u području zdravstva i poslovanja jer se neki skupovi podataka mogu dostaviti između 14 mjeseci i 24 mjeseca nakon referentne godine. Zbog nedostatka podataka u stvarnom vremenu o „uzrocima smrti” stope smrtnosti uzrokovane bolešću COVID-19 procjenjuju se na druge načine. Kašnjenja u dostavi podataka čine cijeli postupak nedjelotvornim za korisnike. Eurostat raspolaže smjernicama za procjenu usklađenosti s propisima, ali one ne idu toliko daleko da se njima utvrđuje vremenski okvir. ESS nema fleksibilnost za pružanje brzog odgovora. U slučajevima nedostatka podataka u području „uzroka smrti” na nacionalnoj razini Eurostat nije izradio procjene pa stoga nisu dostupni skupni podatci na razini EU-a (vidi odlomke 53.–56.).

98. U slučajevima u kojima je to propisano zakonodavstvom, Komisija podnosi izvješća Europskom parlamentu i Vijeću o kvaliteti statistike. Međutim, u tim se izvješćima ne pruža jasna slika postojećih nedostataka i u njima nedostaju detaljni pokazatelji praćenja kojima bi se pokazao napredak ostvaren u pogledu propisa. U slučaju nekih ključnih sektorskih propisa, na primjer propisa o zdravlju, takva izvješća nije potrebno dostavljati (vidjeti odlomke 57.–58.).

3. preporuka – Potrebno je poboljšati izvješća država članica o kvaliteti i procjenu kvalitete europske statistike

Komisija bi trebala:

1. zajamčiti da se izvješća o kvaliteti koja prima od država članica temelje na zajedničkim standardima te da sadržavaju cjelovite i usporedive informacije; i
2. provoditi temeljitije i bolje dokumentirane procjene u područjima statistike o radu, poslovanju i zdravstvu kako bi se poboljšale točnost, pravodobnost i vremenska točnost, usporedivost i usklađenost podataka.

Ciljni rok provedbe: 2024.

99. Iako je Eurostat izradio kalendar objave za širenje statistike, u njemu nedostaju određene pojedinosti. Osim toga, Eurostat još ne raspolaže općom politikom revizija i ne objavljuje na isti datum podatke iz ankete o radnoj snazi i podatke o zdravstvenim rashodima svih država članica (vidjeti odlomke. 59 – 63.).

100. Eurostat nekim službama Komisije i medijskim kanalima omogućuje pristup podatcima prije objavljivanja, što bi moglo stvoriti prilike za ostvarivanje ekonomske koristi i izazvati curenje informacija. Odredbe o pristupu prije objavljivanja nisu u potpunosti opisane na internetskim stranicama Eurostata i nije objavljen popis svih korisnika s povlaštenim pristupom (vidjeti odlomke 64.–69.).

4. preporuka – Potrebno je preispitati trenutačnu praksu omogućivanja pristupa još neobjavljenoj statistici

Komisija bi trebala:

1. pažljivo procijeniti nužnost i dodanu vrijednost odobravanja pristupa prije objavljivanja; i
2. ako se ta praksa zadrži, objaviti sveobuhvatne informacije o pristupu prije objavljivanja te ojačati svoje zaštitne mjere protiv mogućih curenja informacija.

Ciljni rok provedbe: 2023.

101. Komisija je ostvarila dobar napredak u pogledu većine preporuka iz stručnih pregleda, kao što su one koje se odnose na strukturu zakonodavstva te komunikaciju i korisnike. Međutim, nije prihvatila neke ključne preporuke o neovisnosti i nepristranosti (vidjeti odlomke 70.–75.).

102. Eurostatova procjena provedbe mjera za poboljšanje stručnih pregleda koje provode države članice uglavnom se temelji na uzajamnom povjerenju statističkih tijela. Provedba nekih mjera za poboljšanje bila je otežana jer su te mjere ovisile o tijelima izvan relevantnog nacionalnog zavoda za statistiku te zbog nedostatka političke potpore. Ključne mjere za poboljšanje, kao što je izmjena nacionalnog zakonodavstva u području statistike, provedene su tek djelomično. Osim toga, stručna neovisnost još nije obilježje svih država članica, posebno na razini drugih nacionalnih tijela (vidjeti odlomke 76.–82.).

103. Izrada alata za stručni pregled koji se upotrebljava za procjenu usklađenosti Eurostata i ESS-a s Kodeksom prakse europske statistike poboljšala se od njegove prve primjene. Međutim, stručni pregledi nisu dovoljno česti da bi omogućili stalna poboljšanja kvalitete i nisu uvijek sveobuhvatni u pogledu svojeg obuhvata nacionalnih statističkih sustava. Unatoč svojoj neovisnosti o nacionalnim interesima Europski savjetodavni odbor za upravljanje statističkim podatcima ima ograničenu ulogu u izradi stručnih pregleda (vidjeti odlomke 83.–89.).

5. preporuka – Potrebno je procijeniti izvedivost jačanja ovlasti Europskog savjetodavnog odbora za upravljanje statističkim podatcima

Komisija bi trebala procijeniti izvedivost i primjerenost proširenja trenutačnih ovlasti Europskog savjetodavnog odbora za upravljanje statističkim podatcima na odlučivanje o svim ključnim elementima izrade stručnih pregleda.

Ciljni rok provedbe: 2023.

Ovo je izvješće usvojilo IV. revizijsko vijeće, kojim predsjeda član Revizorskog suda Mihails Kozlovs, na sastanku održanom u Luxembourgu 26. listopada 2022.

Prilozi

Prilog I. – Službena statistika u kontekstu krize uzrokovane bolešću COVID-19

Pandemija bolesti COVID-19 donijela je sa sobom znatne izazove za statističke sustave i stavila tijela nadležna za statističke operacije pod znatno opterećenje. Najozbiljniji je izazov bio zajamčiti pravovremenu dostavu statistike u području javnog zdravlja i pružiti odgovarajuće informacije o „realnom sektoru” gospodarstva, posebno o kućanstvima i MSP-ovima.

Pandemija je u početku poremetila prijenos podataka iz poduzeća i kućanstava, što je uzrokovalo poteškoće za službenu statistiku. Tradicionalne metode prikupljanja podataka u izravnoj interakciji više nisu bile izvedive i neka su istraživanja postala nemoguća te su se morala odgoditi. COVID-19 predstavljao je izazov i za postojeće standarde u pogledu tumačenja i primjerenosti. Kao rezultat toga službena statistika morala se brzo prilagoditi promjenjivim uvjetima. Primjena alternativnih metoda prikupljanja podataka, kao što su telefonski pozivi, internetske aplikacije ili velike količine podataka, postala je široko rasprostranjena. Međutim, taj prijelaz mogao bi utjecati na kvalitetu i usporedivost podataka. U početku su tvorci politika i mediji prvenstveno zadovoljili potražnju za globalnim epidemiološkim podatcima u gotovo stvarnom vremenu s pomoću prikaza, poput onih koje je razvilo Sveučilište Johns Hopkins, koje je djelovalo neovisno o službenim statističkim sustavima. Kasnije su SZO i ECDC izradili vlastite prikaze, čime su premostili jaz, ali uz probleme u području usporedivosti.

Prema navodima ESGAB-a ESS je pozitivno odgovorio na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19. Iako je pandemija ozbiljno utjecala na nekoliko faza izrade statističkih podataka, države članice ESS-a i Eurostat i dalje su bez prekida uspješno izrađivali ključne pokazatelje. Kako bi se zajamčila trajna kvaliteta i usporedivost statističkih podataka u promijenjenom okruženju, Eurostat je objavio više od 30 smjernica za opća i sektorska metodološka pitanja. Eurostat je izradio i poseban odjeljak na svojim internetskim stranicama kako bi korisnicima pružio najnovije informacije. Dostavio je popis skupova podataka o bolesti COVID-19 i pokrenuo Europski statistički prikaz oporavka, koji trenutačno uključuje 27 pokazatelja relevantnih za oporavak u području zdravstvenih, društvenih, gospodarskih, poslovnih i okolišnih tema. Naposljetku, Eurostat je uveo nekoliko novih pokazatelja specifičnih za krizu (npr. tjedni smrtni slučajevi i prekomjerna smrtnost na mjesečnoj razini) kako bi se bolje procijenili učinci pandemije. U studenome 2020. čelnici nacionalnih zavoda za statistiku i Eurostat postigli su dogovor o koordiniranom odgovoru na buduće krize koje utječu na ESS, poznat pod nazivom „Wiesbadenski memorandum”, kojim bi se mogao olakšati zajednički pristup budućim krizama.

Prilog II. – Odabrane statističke aktivnosti

Prilog III. – Primjeri međunarodnih statističkih smjernica, preporuka i najboljih praksi

Prilog IV. – Popis projekata odabranih za ovu reviziju

Prilog V. – Traženje alternativnih rješenja za pravodobnije podatke o smrtnim slučajevima uzrokovanima bolešću COVID‑19

Prvi smrtni slučajevi u Europi uzrokovani bolešću COVID-19 potvrđeni su u veljači 2020. Međutim, nije izgledno da će se potpuna europska statistika o „uzrocima smrti” za 2020. objaviti prije 2023. (vidjeti sliku 10.). Kako bi se odgovorilo na potrebe za informacijama tijekom pandemije, prikupljana su dva skupa podataka u gotovo stvarnom vremenu: jedan o broju smrtnih slučajeva uzrokovanih bolešću COVID-19 na dnevnoj osnovi i drugi o smrtnim slučajevima kao važnim demografskim događajima na tjednoj osnovi.

Broj smrtnih slučajeva uzrokovanih bolešću COVID-19: Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) objavljuje broj smrtnih slučajeva uzrokovanih bolešću COVID-19 u Europi iz izvora kao što su ministarstva zdravstva i instituti za javno zdravstvo. SZO i Sveučilište Johns Hopkins objavljuju istu statistiku na svjetskoj razini. Međutim, zbog nacionalnih razlika u klasifikaciji „uzroka smrti”, kao i nekoliko pitanja u vezi s nedovoljnom i pretjeranom pokrivenošću, podatci se mogu znatno razlikovati i otežavati usporedbe među zemljama. Belgija je, primjerice, na početku pandemije sve smrtne slučajeve kod kojih je bolest COVID-19 vjerojatno bio jedan od uzroka bilježila kao smrtne slučajeve koje je ta bolest zapravo izazvala i pritom nije tražila provođenje bilo kakvih laboratorijskih ispitivanja. S druge strane, Italija je tražila pozitivan rezultat ispitivanja za smrtne slučajeve koji su se pripisivali bolesti COVID-19, a Cipar se služio kombinacijom tih dvaju pristupa.

Smrtni slučajevi i prekomjerna smrtnost: tu metodu, za koju su zaduženi nacionalni zavodi za statistiku, stručnjaci smatraju mjerom koja je primjerenija ukupnom učinku pandemije na smrtne slučajeve iako se njome ne uzimaju u obzir novije demografske promjene kao što je starenje stanovništva. Njome su obuhvaćeni smrtni slučajevi uzrokovani bolešću COVID-19 koji nisu ispravno dijagnosticirani i prijavljeni, kao i smrtni slučajevi uzrokovani drugim uzrocima koji se mogu pripisati općim uvjetima pandemije. ESS je uveo prikupljanje podataka o smrtnim slučajevima na tjednoj osnovi u travnju 2020. i počeo objavljivati podatke o prekomjernoj smrtnosti u prosincu 2020. Nacionalni zavodi za statistiku nastavili su dobrovoljno slati Eurostatu podatke o smrtnosti na tjednoj razini.

U tablici u nastavku izneseni su podatci za 2020. i 2021. u zemljama EU-a i EFTA-e izračunani primjenom obiju metodologija. Stopa prekomjerne smrtnosti veća je za oko 34 % od podataka ECDC-a o smrtnim slučajevima uzrokovanima bolešću COVID-19.

Prilog VI. – Preporuke ESGAB-a, 2014. i 2021.

Prilog VII.– Sažetak mjera za poboljšanje nacionalnih zavoda za statistiku – stanje na dan 31. prosinca 2019.

Prilog VIII. – Obuhvat nacionalnih statističkih sustava u trećem krugu stručnih pregleda

Pokrate i skraćeni nazivi

ECDC: Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti

EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine

ESB: Europska središnja banka

ESS: europski statistički sustav

GU EMPL: Glavna uprava Europske komisije za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje

GU GROW: Glavna uprava Europske komisije za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te male i srednje poduzetnike

GU SANTE: Glavna uprava Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane

ILO: Međunarodna organizacija rada

Kodeks prakse: Kodeks prakse europske statistike

MSP-ovi: mala i srednja poduzeća

OECD: Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj

SZO: Svjetska zdravstvena organizacija

Pojmovnik

Civilno društvo: dio društva, različit od vlade i poduzeća, koji se sastoji od udruga i drugih skupina koje zastupaju zajedničke interese u javnoj domeni.

Institucionalni korisnik statističkih podataka: nacionalna ili međunarodna organizacija, kao što je nacionalna vlada ili nacionalna središnja banka ili institucija, tijelo ili odjel EU-a.

Ključni pokazatelj uspješnosti: mjerljiva vrijednost kojom se izražava uspješnost u pogledu ključnih ciljeva.

Mala i srednja poduzeća: definicija veličine koja se primjenjuje na poduzeća i druge organizacije i koja se temelji na broju zaposlenika i određenim financijskim kriterijima. Mala poduzeća imaju manje od 50 zaposlenika i promet ili bilancu koji ne prelaze 10 milijuna eura. Srednja poduzeća imaju manje od 250 zaposlenika i promet koji ne prelazi 50 milijuna eura, odnosno bilancu koja ne prelazi 43 milijuna eura.

Metapodatci: podatci kojima se definiraju i opisuju drugi podatci.

Mikropodatci: podatci o pojedincu, kućanstvu, poduzeću ili organizaciji.

Nedostatak podataka: nedostupnost podataka potrebnih za određenu svrhu.

Nepristranost: načelo prema kojem se statistika mora razvijati, izrađivati i širiti neutralno i na način kojim se jamči jednako postupanje prema svim korisnicima.

Nezaposlena osoba: nezaposlena osoba u dobi između 15 ili 16 godina i 74 godine koja nije radila tijekom referentnog tjedna i koja je na raspolaganju za početak rada u sljedeća dva tjedna (ili koja je već pronašla zaposlenje koje započinje u sljedeća tri mjeseca) i koja je aktivno tražila zaposlenje u jednom trenutku tijekom prethodnih četiriju tjedana.

Pobolijevanje: stanje oboljelosti.

Podatci: skup vrijednosti kvalitativnih ili kvantitativnih varijabli, kao što su činjenice ili mjerenja, na temelju kojih se mogu izraditi informacije.

Prekomjerna smrtnost: broj smrtnih slučajeva prouzročenih svim uzrocima, izmjerenima tijekom krize, iznad onih koji bi se mogli uočiti u „uobičajenim” uvjetima.

Relativna standardna pogreška: mjera statističke točnosti određene procjene. Manje relativne standardne pogreške upućuju na pouzdanije rezultate, dok veće relativne standardne pogreške upućuju na manje pouzdane rezultate.

Standardizirana stopa smrtnosti: stopa smrtnosti stanovništva prilagođena u skladu sa standardnom dobnom raspodjelom kako bi se poboljšala usporedivost tijekom vremena i među različitim zajednicama.

Sustav zdravstvenih računa: standardni gospodarski okvir za računovodstvo u području zdravstva u državama članicama ESS-a, koji se koristi računovodstvenim pravilima metodološki usklađenima sa sustavom nacionalnih računa u svrhu izrade sveobuhvatnih, dosljednih i međunarodno usporedivih računa kojima se zadovoljavaju ključne potrebe korisnika.

Uzrok smrti: bolest ili ozljeda koja je pokrenula niz događaja povezanih s bolesnim stanjima koji su izravni uzročnici smrti, ili okolnosti nezgode ili nasilja koji uzrokuju smrtnu ozljedu.

Odgovori Komisije

https://www.eca.europa.eu/hr/Pages/DocItem.aspx?did=62590

Kronologija

https://www.eca.europa.eu/hr/Pages/DocItem.aspx?did=62590

Revizorski tim

U tematskim izvješćima Suda iznose se rezultati revizija koje su provedene za politike i programe EU-a ili teme povezane s upravljanjem u posebnim proračunskim područjima. U odabiru i oblikovanju takvih revizijskih zadataka Sud nastoji postići što veći učinak uzimajući u obzir rizike za uspješnost ili usklađenost, vrijednost predmetnih prihoda ili rashoda, predstojeće razvojne promjene te politički i javni interes.

Ovu reviziju uspješnosti provelo je IV. revizijsko vijeće, kojim presjeda član Suda Mihails Kozlovs i koje je specijalizirano za rashodovna područja reguliranja tržišta i konkurentnog gospodarstva. Reviziju je predvodila članica Suda Ildikó Gáll-Pelcz, a potporu su joj pružali voditeljica njezina ureda Claudia Kinga Bara, ataše u njezinu uredu Zsolt Varga, rukovoditeljica Sabine Hiernaux-Fritsch, voditelj radnog zadatka Athanasios Koustoulidis te revizori Maria Isabel Quintela i Ezio Guglielmi. Jezičnu podršku pružao je Thomas Everett.

Bilješke

¹ Gospodarsko i socijalno vijeće Ujedinjenih naroda, Rezolucija koju je 24. srpnja 2013. donijelo Gospodarsko i socijalno vijeće: 2013/21 - Fundamental Principles of Official Statistics, 2013.

² Članak 338. UFEU-a.

³ Uredba (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. (SL L 87, 31.3.2009.), kako je izmijenjena Uredbom (EU) 2015/759.

⁴ Članak 4. stavak 2. Uredbe (EU) 2021/690 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. travnja 2021.

⁵ Članak 03 02 05 „Proizvodnja i širenje kvalitetnih statističkih podataka o Europi” odobrenog proračuna za 2021., dostupan na https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32021B0417&qid=1667321571488&from=en

⁶ Članak 11. Uredbe (EZ) br. 223/2009.

⁷ Kako je opisano u članku 4. Uredbe (EZ) br. 223/2009.

⁸ Statistička funkcija ESSB-a temelji se na članku 5. Statuta ESSB-a i ESB-a.

⁹ Uspostavljen Odlukom br. 234/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća.

¹⁰ Uspostavljen Odlukom br. 235/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća.

¹¹ Tematsko izvješće Suda 12/2012: „Did the Commission and Eurostat improve the process for producing reliable and credible European statistics?”

¹² Vidjeti članke 1. i 3. Odluke br. 234/2008/EZ od 11. ožujka 2008.

¹³ Vidjeti članak 4. Odluke br. 234/2008/EZ od 11. ožujka 2008.

¹⁴ Eurostat, Support for the Final Evaluation of the European Statistical Programme 2013 – 2020, srpanj 2021., str. 43.

¹⁵ Članak 6. Uredbe (EZ) br. 223/2009.

¹⁶ Odluka Komisije 2012/504/EU i Kodeks prakse europske statistike.

¹⁷ Članak 6. stavak 3. te članci 7., 15. i 18. Uredbe (EZ) br. 223/2009, Odluka Komisije 2012/504/EU.

¹⁸ Uredba Komisije (EU) 2015/359 o provedbi Uredbe (EZ) br. 1338/2008

¹⁹ El-Hayek, Y., Tip of the Iceberg: Assessment the Global Socioeconomic Costs of Alzheimer’s Disease and Related Dementias and Strategic Implications for Stakeholders, časopis Journal of Alzheimer’s Disease, 70, 2019., str. 323. – 341.

²⁰ SZO, „The top 10 „causes of death’”, 9. prosinca 2020.

²¹ SZO, „Dementia: Key facts”, 2. rujna 2021.

²² Kako je objašnjeno u Kodeksu prakse europske statistike iz 2017.

²³ Članak 2. i članak 18. stavak 1. Uredbe br. 223/2009, kako je izmijenjena; članak 6. stavak 2. Odluke Komisije o Eurostatu i UN-ova kodificirana načela (UNFP i Načela kojima se uređuje upravljanje međunarodnim aktivnostima u području statistike).

²⁴ „ESGAB’s Annual Report 2015” i „Opinion of the ESGAB concerning the implementation of the Commission’s commitment on confidence (2018)”.

²⁵ Načelo 6.: „Svi korisnici imaju jednak i istodoban pristup statističkim objavama. Svaki privilegirani pristup svakog vanjskoga korisnika neobjavljenim podacima ograničen je, obrazložen, kontroliran i javno objavljen”.

²⁶ „Protocol on impartial access to Eurostat data for users”, siječanj 2014.

²⁷ ISTAT, „Embargo: a policy for transmitting correct information”.

²⁸ „ESGAB’s recommendations and Eurostat’s improvement actions in response to the recommendations”.

²⁹ „ESGAB’s Annual Report 2021”

³⁰ Tematsko izvješće Suda 12/2012.

³¹ Zaključci Vijeća o statistici EU-a kako ih je Vijeće (ECOFIN) odobrilo 9. studenoga 2021.

³² Vidjeti tematsko izvješće Suda 12/2012 „Did the Commission and Eurostat improve the process for producing reliable and credible European statistics?” i Godišnje izvješće ESGAB-a za 2011.

³³ Uspostavljeno Odlukom br. 235/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća.

³⁴ COM(2005) 217 final i W. Radermacher (2011.), „European Statistics: People Count”.

³⁵ Tematsko izvješće Suda 12/2012: „Did the Commission and Eurostat improve the process for producing reliable and credible European statistics?”

Kontakt

EUROPSKI REVIZORSKI SUD
12, rue Alcide De Gasperi
1615 Luxembourg
LUKSEMBURG

Tel.: +352 4398-1
Upiti: eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspx
Internetske stranice: eca.europa.eu
Twitter: @EUAuditors

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (https://europa.eu).

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2022

PDF	ISBN 978-92-847-9053-1	ISSN 2315-2230	doi:10.2865/549	QJ-AB-22-023-HR-N
HTML	ISBN 978-92-847-9077-7	ISSN 2315-2230	doi:10.2865/550767	QJ-AB-22-023-HR-Q

AUTORSKA PRAVA

© Europska unija, 2022.

Politika Europskog revizorskog suda (Sud) o ponovnoj uporabi sadržaja utvrđena je u Odluci Suda br. 6-2019 o politici otvorenih podataka i ponovnoj uporabi dokumenata.

Osim ako je drukčije navedeno (npr. u pojedinačnim napomenama o autorskim pravima), sadržaj Suda koji je u vlasništvu EU-a ima dozvolu Creative Commons Attribution 4.0 International (CC BY 4.0). Stoga je opće pravilo da je ponovna uporaba dopuštena pod uvjetom da se na odgovarajući način navede izvor i naznače eventualne promjene. Osoba koja ponovno upotrebljava sadržaj Suda ne smije izmijeniti izvorno značenje ili poruku. Sud ne snosi odgovornost za posljedice ponovne uporabe.

Ako određeni sadržaj prikazuje osobe čiji je identitet moguće utvrditi, npr. u slučaju fotografija koje prikazuju osoblje Suda, ili ako uključuje djela trećih strana, potrebno je zatražiti dodatno dopuštenje.

U slučaju dobivanja takvog dopuštenja njime se poništava i zamjenjuje prethodno opisano opće dopuštenje i jasno se navode sva ograničenja koja se primjenjuju na uporabu tog sadržaja.

Za uporabu ili reprodukciju sadržaja koji nije u vlasništvu EU-a dopuštenje se po potrebi mora zatražiti izravno od nositelja autorskih prava:

Ikone na slici 2.: te slike izrađene su s pomoću alata dostupnih na stranici Flaticon.com. © Freepik Company S.L. Sva prava pridržana.

Softver ili dokumenti na koje se primjenjuju prava industrijskog vlasništva, kao što su patenti, žigovi, registrirani dizajn, logotipi i nazivi, nisu obuhvaćeni politikom Suda o ponovnoj uporabi sadržaja.

Na internetskim stranicama institucija Europske unije unutar domene europa.eu dostupne su poveznice na internetske stranice trećih strana. Sud nema nikakvu kontrolu nad njihovim sadržajem te je stoga preporučljivo da provjerite njihove politike zaštite osobnih podataka i autorskih prava.

Upotreba logotipa Suda

Logotip Suda ne smije se upotrebljavati bez prethodne suglasnosti Suda.

KONTAKT S EU-om

Osobno
U cijeloj Europskoj uniji postoje stotine centara Europe Direct. Adresu najbližeg centra možete pronaći na internetu (european-union.europa.eu/contact-eu/meet-us_hr).

Telefonom ili pismenim putem
Europe Direct je služba koja odgovara na vaša pitanja o Europskoj uniji. Možete im se obratiti:

• na besplatni telefonski broj: 00 800 6 7 8 9 10 11 (neki operateri naplaćuju te pozive),
• na broj: +32 22999696 ili
• putem obrasca: european-union.europa.eu/contact-eu/write-us_hr

TRAŽENJE INFORMACIJA O EU-u

Na internetu
Informacije o Europskoj uniji na svim službenim jezicima EU-a dostupne su na internetskim stranicama Europa (european-union.europa.eu).

Publikacije EU-a
Publikacije EU-a možete pregledati ili naručiti preko internetske stranice op.europa.eu/hr/publications. Za više primjeraka besplatnih publikacija obratite se svojoj lokalnoj službi Europe Direct ili dokumentacijskom centru (european-union.europa.eu/contact-eu/meet-us_hr).

Zakonodavstvo EU-a i povezani dokumenti
Za pristup pravnim informacijama iz EU-a, uključujući cjelokupno zakonodavstvo EU-a od 1951. na svim službenim jezičnim verzijama, posjetite internetske stranice EUR-Lexa (eur-lex.europa.eu).

Otvoreni podaci EU-a
Portal data.europa.eu omogućuje pristup otvorenim podatkovnim zbirkama iz institucija, tijela i agencija EU-a. Zbirke se mogu besplatno preuzimati i ponovno uporabiti u komercijalne i nekomercijalne svrhe. Putem portala moguć je i pristup mnoštvu podatkovnih zbirki iz europskih država.