EU 2020.

Uvod

Izbijanje pandemije koronavirusa u Europi dovelo je do ljudskih tragedija, ograničenja kretanja i nezapamćenog usporavanja gospodarskog rasta. Europska unija ubrzo je pokazala svoju solidarnost. Brzo je i učinkovito odgovorila na krizu, zaštitila živote i osigurala sredstva za život. Tijekom 2020. doneseno je više od 1 350 mjera za ublažavanje krize, uključujući gotovo 400 odluka o državnim potporama koje su omogućile opstanak europskih poduzeća.

Već prvih dana i tjedana nakon početka pandemije u Europi ojačani su nacionalni, regionalni i lokalni zdravstveni sustavi, a bolnice u cijelom EU-u primale su pacijente iz drugih zemalja. Mobilni zdravstveni timovi poslani su na teren kako bi odgovorili na najhitnije potrebe. Više od 600 000 građana EU-a koji su se zatekli u inozemstvu vraćeno je kući, a mobilizirana su javna i privatna ulaganja za razvoj sigurnih i djelotvornih cjepiva za cjelokupno svjetsko stanovništvo.

Komisijin Mehanizam za razmjenu medicinske opreme omogućio je državama članicama da zajednički rješavaju problem nestašice.

EU i države članice mobilizirali su 4,2 bilijuna eura, odnosno više od 30 % bruto domaćeg proizvoda EU-a, kako bi se ublažile posljedice krize.

Od ukupno 4,2 bilijuna eura, 575 milijardi eura dodijeljeno je za nacionalne mjere poduzete u okviru fleksibilnosti proračunskih pravila Unije (opća klauzula o odstupanju), 100 milijardi eura za Europski instrument za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji, koji pruža financijsku pomoć za programe skraćenog radnog vremena, 70 milijardi eura za izravnu potporu Unije, uključujući Investicijsku inicijativu kao odgovor na koronavirus, 3045 milijardi eura za nacionalne mjere likvidnosti, uključujući programe odobrene na temelju privremenih, fleksibilnih pravila Unije o državnim potporama, 240 milijardi eura za kriznu potporu državama članicama kao odgovor na pandemiju u okviru Europskog stabilizacijskog mehanizma i 200 milijardi eura za financiranje Grupe Europske investicijske banke za poduzeća.

Maksimalno je iskorišten i proračun EU-a kako bi se pružila izravna financijska potpora državama članicama kojima je to bilo potrebno. Na samom početku krize Komisija je predstavila investicijske inicijative kao odgovor na koronavirus, zahvaljujući kojima su države članice mogle upotrijebiti sredstva iz kohezijskih fondova kako bi pomogle najteže pogođenim sektorima. Putem Instrumenta za hitnu potporu unutar Unije pružena je izravna financijska pomoć za strateške potrebe na europskoj razini, a Komisija je pokrenula i SURE, Europski instrument za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji, za očuvanje radnih mjesta i potporu obiteljima.

Pandemija koronavirusa iz temelja je potresla svjetsko gospodarstvo i gospodarstvo EU-a, ostavljajući za sobom velike socioekonomske posljedice. Unatoč brzom i sveobuhvatnom političkom odgovoru na razini EU-a i na nacionalnoj razini, ubrzo je postalo očito da će gospodarstvo EU-a 2020. doživjeti recesiju povijesnih razmjera.

Trebalo je donijeti intenzivnije mjere da bi se popravila gospodarska i društvena šteta prouzročena pandemijom. Povećani dugoročni proračun za razdoblje 2021.–2027. i Next Generation EU, privremeni plan oporavka, iznose 1,8 bilijuna eura i zajedno čine dosad najveći paket poticaja koji se financira iz proračuna EU-a. Ta su sredstva namijenjena pružanju potpore građanima, poduzećima i regijama, osobito onima koji su najviše pogođeni krizom, i pomoći će u ponovnoj izgradnji zelenije, digitalnije i otpornije Europe nakon pandemije.

U okviru strategije EU-a za cijepljenje Komisija je sklopila sporazume sa šest poduzeća (AstraZeneca, BioNTech/Pfizer, CureVac, Johnson & Johnson, Moderna i Sanofi/GlaxoSmithKline) kako bi osigurala veći broj sigurnih i djelotvornih cjepiva protiv bolesti COVID-19 za osobe koje žive u EU-u.

Prvo sigurno i djelotvorno cjepivo počelo se koristiti u EU-u već prije kraja 2020. godine. Europska komisija izdala je 21. prosinca uvjetno odobrenje za stavljanje u promet BioNTech/Pfizerova cjepiva. To je bilo prvo takvo cjepivo odobreno u EU-u. Prve su ga osobe u državama članicama primile za vrijeme europskih dana cijepljenja, od 27. do 29. prosinca.

Osvrnemo li se na 2020., jasno je da su posljedice pandemije goleme. Petnaest milijuna ljudi u Europskoj uniji zaraženo je COVID-om 19. Nažalost, više od 350 000 ljudi izgubilo je život. Borba protiv te bolesti nastavlja se i 2021.

Dosad nezapamćen odgovor na hitne potrebe

Europsko vijeće ovlastilo je Komisiju da koordinira zajednički europski odgovor na pandemiju kako bi se ojačao sektor javnog zdravstva i ublažile socioekonomske posljedice pandemije. Europska unija mobilizirala je sva sredstva koja su joj bila na raspolaganju kako bi državama članicama pomogla u koordinaciji nacionalnih odgovora i pružala je objektivne informacije o širenju virusa i načinima njegova suzbijanja.

EU je brzo reagirao na pandemiju. Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu aktiviran je 28. siječnja te je počela repatrijacija građana EU-a koji su se zatekli u inozemstvu (do kraja godine organizirano je 408 letova, a 90 000 građana EU-a vraćeno je kući).

Komisija je 13. ožujka pozvala na koordinirani gospodarski odgovor na krizu uzrokovanu koronavirusom, a 16. ožujka osnovala je odbor stručnjaka za savjetovanje i usmjeravanje odgovora EU-a na krizu, kojim predsjedaju predsjednica Ursula von der Leyen i povjerenica za zdravlje i sigurnost hrane Stella Kyriakides. Rad tog odbora i Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti kasnije je dopunjen novom platformom EU-a za znanstveno savjetovanje o bolesti COVID-19. Cilj je te platforme, u kojoj sudjeluju znanstveni savjetnici država članica za bolest COVID-19, bolja koordinacija znanstvenih savjeta i razmjena dobrih primjera nacionalnih javnozdravstvenih mjera u vezi s tom bolešću.

Hitna potpora

Komisija je mobilizirala sva sredstva u okviru proračuna EU-a kako bi se na hitne potrebe odgovorilo strateškim i koordiniranim djelovanjem na europskoj razini. Iz Instrumenta za hitnu potporu unutar Unije vrijednog 2,7 milijardi eura financiran je širok raspon mjera, a velik dio sredstava namijenjen je inicijativi za cjepiva, u kojoj sudjeluje svih 27 država članica. Komisija je kupila i raspodijelila državama članicama 10 milijuna maski za zdravstvene radnike. Osigurana su i sredstva za osposobljavanje u području testiranja i intenzivne njege, kupnju robota za dezinfekciju bolnica ultraljubičastim svjetlom i klinička ispitivanja terapeutika.

Testiranje je ključno za usporavanje širenja koronavirusa. Komisija je 28. listopada donijela Preporuku o strategijama testiranja na bolest COVID-19, uključujući upotrebu brzih testova na antigene, a Komisijina Preporuka o brzim testovima na antigene donesena je 18. studenoga. Komisija je 18. prosinca predstavila i Preporuku Vijeća o zajedničkom okviru za antigenske testove i uzajamnom priznavanju rezultata testova na COVID-19. Mobilizirala je 100 milijuna eura u okviru navedenog instrumenta kako bi izravno kupila brze testove na antigene i isporučila ih državama članicama, a 18. prosinca potpisala je okvirni ugovor s poduzećima Abbott i Roche o kupnji više od 20 milijuna brzih testova na antigene, koji su financirani iz istog instrumenta. Cilj je bio da se ti testovi stave na raspolaganje državama članicama početkom 2021. u okviru EU-ove podrške u testiranju na COVID-19.

rescEU – zajednička pričuva medicinskih potrepština

Komisija je 19. ožujka pokazala solidarnost uspostavom pričuve medicinske opreme u okviru sustava rescEU, prve zajedničke europske zalihe medicinske opreme za hitne slučajeve, uključujući maske za lice i respiratore, kako bi pomogla državama članicama kojima nedostaje opreme. U okviru sustava rescEU iz distribucijskih centara u državama članicama isporučeno je oko 3 milijuna visokokvalitetnih zaštitnih maski za osobe koje prve interveniraju u hitnim slučajevima, uključujući osobe koje rade u zdravstvu i u području civilne zaštite, u Španjolskoj, Hrvatskoj, Italiji, Litvi, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Kosovu (Ovim se nazivom ne dovode u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s RVSUN-om 1244 (1999) i mišljenjem Međunarodnog suda o proglašenju neovisnosti Kosova.).

U okviru Mehanizma za civilnu zaštitu u zemlje kojima je potrebna pomoć poslani su respiratori, zaštitna odjeća i dezinficijensi, kao i medicinski timovi za hitne slučajeve. Norveški, poljski i rumunjski liječnici liječili su pacijente u Italiji i Litvi, dok su njemački, talijanski i litavski medicinski timovi pomagali kolegama u Armeniji i Azerbajdžanu. S pomoću paketa za mobilnost financirao se prijevoz pacijenata, medicinskih timova i osnovnih medicinskih potrepština.

Dostupnost medicinskih potrepština i hrane

Od početka pandemije EU je podupirao najvažnije proizvođače kako bi se osigurala dostupnost osnovnih lijekova i medicinske opreme. Komisija je poduzećima omogućila da povećaju ili prenamijene proizvodnju. Primjerice, od europskih organizacija za normizaciju zatražila je da norme za maske za lice i drugu zaštitnu opremu besplatno stave na raspolaganje svima zainteresiranima. Mnoga od njih prenamijenila su i reorganizirala proizvodnju kako bi se zadovoljila potražnja za osobnom zaštitnom opremom, dezinfekcijskim sredstvima i medicinskim proizvodima.

Komisija je u travnju odobrila zahtjeve svih država članica i Ujedinjene Kraljevine i privremeno ukinula carine i PDV na uvoz medicinskih proizvoda i zaštitne opreme iz trećih zemalja.

Odmah je počela rješavati pitanje moguće nestašice hrane. Već u travnju donijela je hitne mjere kako bi se moglo fleksibilnije pristupiti sredstvima iz zajedničke poljoprivredne politike i Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo te provesti mjere za stabilizaciju poljoprivredno-prehrambenih tržišta.

Fleksibilnost fiskalnih pravila i pravila o državnim potporama

Komisija je u ožujku poduzela korak bez presedana i aktivirala opću klauzulu o odstupanju u okviru Pakta o stabilnosti i rastu kao dio strategije za brz i odlučan odgovor na pandemiju. Nakon što ju je odobrilo Vijeće, države članice mogle su odgovoriti na krizu koristeći se svim raspoloživim instrumentima ekonomske politike, odstupajući pritom od uobičajenih proračunskih pravila europskog fiskalnog okvira.

Manje od tjedan dana nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila Europu središtem pandemije, Komisija je donijela privremeni okvir za državne potpore. On je državama članicama omogućio da iskoriste veću fleksibilnost pravila o državnim potporama za poduzeća kojima je potrebna pomoć zbog krize. Komisija je u tom kontekstu odobrila mjere potpore koje su prijavile sve države članice i Ujedinjena Kraljevina. Tijekom 2020. donijela je gotovo 400 odluka kojima je odobrila 500 nacionalnih mjera u vrijednosti od oko 3 bilijuna eura.

Investicijska inicijativa kao odgovor na koronavirus

Jedna od prvih mjera koje je EU poduzeo kako bi financijski pomogao državama članicama bila je Investicijska inicijativa kao odgovor na koronavirus u ožujku 2020. U okviru te inicijative mobilizirana su nepotrošena sredstva koja su već bila dodijeljena državama članicama EU-a i tako se brzo povećala likvidnost proračuna država članica i regija, omogućilo im se korištenje sredstvima kohezijske politike za financiranje rashoda u zdravstvu i programa skraćenog radnog vremena te osigurao dodatni obrtni kapital za mala i srednja poduzeća. Područje primjene Fonda solidarnosti Europske unije prošireno je i na izvanredna stanja velikih razmjera u području javnog zdravlja, čime je iz tog fonda državama članicama omogućena potpora za suočavanje s krizom.

Investicijska inicijativa plus kao odgovor na koronavirus, pokrenuta u travnju, omogućila je jednostavnije i brže iskorištavanje postojećih europskih strukturnih i investicijskih fondova za mjere povezane s krizom. Doprinos EU-a programima kohezijske politike povećan je na do 100 % za zahtjeve za plaćanje podnesene od 1. srpnja 2020. do 30. lipnja 2021.

Komisija je u prosincu objavila rezultate tih dviju inicijativa za 2020. Od početka krize EU mobilizira znatna sredstva za ublažavanje posljedica pandemije. Mala i srednja poduzeća iskoristila su većinu dostupnih sredstava, više od 10 milijardi eura, što je pomoglo poduzećima da prebrode krizu. Tri milijarde eura bile su namijenjene pojedincima, među ostalim za financiranje socijalnih usluga za ranjive skupine i programe privremenog zapošljavanja. Uz 10,2 milijarde eura koje su iz proračuna EU-a već dodijeljene zdravstvenom sektoru za razdoblje 2014.–2020., osigurano je još 6,6 milijardi eura (pritom su se neke skupine korisnika preklapale).

Usto, izmijenjeno je 82 % programa kohezijske politike u 25 država članica i Ujedinjenoj Kraljevini, a zahvaljujući stopi sufinanciranja sredstvima EU-a od 100 % u nacionalne proračune slile su se dodatne 3,2 milijarde eura.

Inicijative u okviru tog programa uključuju zaštitu radnih mjesta, privremenu financijsku potporu, brzo korištenje sredstava, dopunu nacionalnim mjerama i solidarnost među državama članicama.

Očuvanje radnih mjesta i izvora prihoda

U travnju 2020. Komisija je pokrenula Europski instrument za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE), program potpore za skraćeno radno vrijeme kako bi zaštitila radna mjesta i radnike pogođene pandemijom. Do kraja 2020. u okviru tog instrumenta odobrene su 90,3 milijarde eura financijske potpore za 18 država članica, a za njih 15 isplaćeno je 39,5 milijardi eura: Belgiju, Grčku, Španjolsku, Hrvatsku, Italiju, Cipar, Latviju, Litvu, Mađarsku, Maltu, Poljsku, Portugal, Rumunjsku, Sloveniju i Slovačku. Države članice i dalje mogu podnositi zahtjeve za potporu iz SURE-a, čiji je ukupni proračun do 100 milijardi eura.

Financijska pomoć u okviru tog instrumenta pruža se u obliku zajmova koje EU pozajmljuje na tržištima u ime svojih država članica, a za većinu država članica oni će biti povoljniji od zajmova koje bi mogle dobiti same. Zajmovi pomažu državama članicama da pokriju nagla povećanja javnih rashoda zbog mjera za očuvanje radnih mjesta. Konkretno, riječ je o troškovima izravno povezanim s financiranjem nacionalnih programa skraćenog radnog vremena i sličnih mjera uvedenih za samozaposlene osobe zbog pandemije.

Do kraja 2020. iz Europskog instrumenta za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji, ukupne vrijednosti 90,3 milijarde eura, Belgiji je dodijeljeno 7,8 milijardi eura, Bugarskoj 511 milijuna eura, Češkoj 2 milijarde eura, Irskoj 2,5 milijardi eura, Grčkoj 2,7 milijardi eura, Španjolskoj 21,3 milijarde eura, Hrvatskoj milijarda eura, Italiji 27,4 milijarde eura, Cipru 479 milijuna eura, Latviji 192 milijuna eura, Litvi 602 milijuna eura, Mađarskoj 504 milijuna eura, Malti 244 milijuna eura, Poljskoj 11,2 milijarde eura, Portugalu 5,9 milijardi eura, Rumunjskoj 4,1 milijarda eura, Sloveniji 1,1 milijarda eura i Slovačkoj 631 milijun eura. Iznosi su zaokruženi.

Komisija je 2020. triput u ime EU-a na tržištima izdavala obveznice u okviru instrumenta SURE. Interes je svaki put više nego deseterostruko premašio ponudu, što ukazuje na rašireno povjerenje u EU kao izdavatelja i zajmoprimca te važnog globalnog aktera na financijskim tržištima. Obveznice koje Komisija izdaje u okviru instrumenta SURE imaju oznaku obveznice s društvenim učinkom. Stoga se ulagatelji mogu pouzdati u to da će se prikupljena sredstva uistinu iskoristiti za postizanje socijalnih ciljeva.

Strategija EU-a za cjepiva

Komisija je 17. lipnja predstavila europsku strategiju za ubrzavanje razvoja, proizvodnje i primjene cjepiva protiv bolesti COVID-19 kako bi svi u EU-u što prije dobili sigurno i djelotvorno cjepivo uz ravnopravne uvjete i po pristupačnoj cijeni, ne zanemarujući pritom važnost globalne solidarnosti i vodeću ulogu EU-a u njoj. Strategijom se nastoji osigurati i da se države članice pripreme za njihovo uvođenje, organiziraju transport i distribuciju te utvrde skupine koje bi se prve trebale cijepiti.

Za tako brz razvoj sigurnog i djelotvornog cjepiva trebalo je provoditi klinička ispitivanja i usporedno ulagati u proizvodne kapacitete za milijune, a možda i milijarde doza. Ugovorima o predviđenoj kupoprodaji za proizvođače se smanjuje rizik ulaganja u razvoj potencijalnih cjepiva i povećavaju se šanse za brz razvoj, proizvodnju i stavljanje na raspolaganje sigurnih i djelotvornih cjepiva svim građanima EU-a. Komisija je pregovarala s farmaceutskim poduzećima u ime država članica EU-a, što je dovelo do inicijalnog potpisivanja šest sporazuma, a dodatni preliminarni razgovori s drugim proizvođačima cjepiva već su zaključeni 2020. ili se planiraju za početak 2021.

Kako bi pomogla državama članicama u pripremi strategija cijepljenja, Komisija je 15. listopada i 2. prosinca objavila najvažnije elemente koje pritom treba uzeti u obzir u skladu s nadležnostima utvrđenima u Ugovorima EU-a. Među njima su osiguravanje dostatnih kapaciteta službi za cijepljenje za provedbu cijepljenja, osiguravanje pristupa cjepivu za ciljane skupine, distribucija cjepiva različitih svojstava i s različitim potrebama za skladištenjem i transportom te jasna komunikacija radi stjecanja povjerenja javnosti.

Prvo cjepivo, koje je 21. prosinca dobilo uvjetno odobrenje za stavljanje u promet, proizvelo je društvo BioNTech/Pfizer. Distribucija je počela već za nekoliko dana, na vrijeme za EU-ove dane cijepljenja 27., 28. i 29. prosinca. To je odobrenje uslijedilo nakon pozitivne znanstvene preporuke koja se temelji na detaljnoj ocjeni sigurnosti, učinkovitosti i kvalitete cjepiva koju je provela Europska agencija za lijekove te ga podupiru države članice.

Komisija je pokazala solidarnost i s globalnim partnerima tako što je za Instrument za globalni pristup cjepivu protiv bolesti COVID-19 (COVAX), globalnu inicijativu za ravnopravni pristup cjenovno pristupačnim cjepivima, izdvojila 500 milijuna eura iz fondova EU-a (100 milijuna eura bespovratnih sredstava i 400 milijuna eura zajma za koji je izdano jamstvo Europskog fonda za održivi razvoj). Do prosinca je Tim Europa – Europska komisija i države članice EU-a – izdvojio više od 850 milijuna eura za COVAX, čime je u početku Europska unija postala najveći donator tog instrumenta. Taj će iznos omogućiti COVAX-u da do kraja 2021. osigura 1,3 milijarde doza cjepiva za zemlje s niskim i srednjim dohotkom.

Instrument COVAX element je koji se odnosi na cjepiva u Akceleratoru pristupa alatima za borbu protiv bolesti COVID-19, globalnoj suradnji za ubrzavanje razvoja i proizvodnje te pravednog pristupa testovima, liječenju i cjepivima protiv bolesti COVID-19. Akcelerator okuplja vlade, znanstvenike, poduzeća, civilno društvo i filantrope te globalne zdravstvene organizacije (Zaklada Billa i Melinde Gates, Koalicija za inovacije u području pripravnosti za epidemije, Zaklada za inovativnu novu dijagnostiku, Gavi, Globalni fond, Unitaid, Wellcome, Svjetska zdravstvena organizacija, Svjetska banka i Globalni instrument za financiranje).

VIDEOZAPIS: Prva cijepljenja protiv bolesti COVID-19 u državama članicama EU-a.

Suradnja globalne zajednice

Predsjednica von der Leyen pokrenula je 4. svibnja 2020. globalni odgovor na koronavirus, inicijativu za univerzalan pristup cjenovno pristupačnom cijepljenju, liječenju i testiranju. Bio je to odgovor Europske komisije na globalni poziv Svjetske zdravstvene organizacije od 24. travnja 2020. na borbu protiv pandemije. Globalni odgovor na koronavirus bio je usmjeren i na jačanje zdravstvenih sustava svuda u svijetu i potporu gospodarskom oporavku najranjivijih regija i zajednica.

Donatorski sastanak na vrhu i koncert Globalni cilj: zajedno za budućnost, čiji su domaćini bili Komisija i organizacija Global Citizen, održao se 27. lipnja. Bila je to prekretnica u globalnim nastojanjima da se zaustavi pandemija i izvrstan primjer toga kako institucije EU-a, u ovom slučaju Vijeće i Komisija, surađuju s partnerima i angažiranim građanima u cijelom svijetu.

Zahvaljujući dvjema inicijativama za prikupljanje sredstava do kraja lipnja 2020. za globalni odgovor na koronavirus prikupljeno je 15,9 milijardi eura, uključujući 1,4 milijarde eura koje se obvezala izdvojiti Europska komisija (1 milijarda u bespovratnim sredstvima i 400 milijuna u jamstvima za zajmove).

Europski plan oporavka

Komisija je 27. svibnja predložila dotad najveći paket sredstava EU-a za potporu oporavku Europe od pandemije, a još 4,2 bilijuna eura mobilizirali su EU i države članice. Na sastanku u srpnju Europsko vijeće postiglo je jednoglasan dogovor da će se osigurati 1,8 bilijuna eura kombinirajući novi instrument Next Generation EU u vrijednosti od 750 milijardi eura i izmijenjeni proračun EU-a za razdoblje 2021.–2027. u iznosu od 1,074 bilijuna eura. Taj je paket namijenjen najteže pogođenim ljudima, poduzećima i regijama te izgradnji zelenije, digitalnije i otpornije Europe.

Europski parlament, Vijeće i Komisija postigli su 10. studenoga politički dogovor o tom paketu, koji je uključivao dodatnih 15 milijardi eura za niz ključnih programa, kao što su Obzor Europa, Erasmus+ i EU za zdravlje.

Radi financiranja oporavka i instrumenta Next Generation EU Komisija će se u ime EU-a zadužiti na financijskim tržištima. Tako se za Next Generation EU neće odmah zahtijevati dodatni nacionalni doprinosi država članica, a otplata će biti dugoročna, do 2058. Da bi se olakšala otplata tih sredstava, Komisija će predložiti nove izvore prihoda za proračun EU-a. Prvi novi vlastiti izvor sredstava, koji bi trebalo uvesti 2021., temeljit će se na nerecikliranom plastičnom ambalažnom otpadu i pridonijet će ciljevima politika europskog zelenog plana (vidjeti „Stvaranje klimatski neutralne Europe spremne za digitalno doba”). Sredinom 2021. Komisija će predstaviti daljnje opcije za nova vlastita sredstva na temelju mehanizma za prilagodbu emisija ugljika na granicama, digitalnog poreza i revidiranog sustava trgovanja emisijama.

Kako bi se pridonijelo zelenom i digitalnom oporavku, sredstva iz dugoročnog proračuna i instrumenta Next Generation EU dodijelit će se u skladu s ta dva cilja politike. Najmanje 30 % sredstava potrošit će se na borbu protiv klimatskih promjena, što proračun za razdoblje 2021.–2027. i instrument Next Generation EU čini najvećim svjetskim paketom za zelena ulaganja.

Više od 50 % sredstava namijenjeno je novim prioritetima. Riječ je o programima za istraživanja i inovacije (Obzor Europa), pravednu klimatsku i digitalnu tranziciju (Fond za pravednu tranziciju i Digitalna Europa), pripravnost, oporavak i otpornost (putem Mehanizma za oporavak i otpornost), rescEU i novom programu EU za zdravlje. Oni će se nadovezati na moderniziranu kohezijsku i poljoprivrednu politiku.

Mehanizam za oporavak i otpornost temelj je instrumenta Next Generation EU. Zahvaljujući njemu u presudnim prvim godinama oporavka državama članicama omogućit će se 672,5 milijardi eura zajmova i bespovratnih sredstava i tako pomoći EU-u da iz ove krize izađe jači i otporniji.

Sredstva iz instrumenta Next Generation EU u ukupnom iznosu od 750 milijardi eura raspodijeljena su na Mehanizam za oporavak i otpornost (672,5 milijardi eura, uključujući 360 milijardi eura u obliku zajmova i 312,5 milijardi eura bespovratnih sredstava), React-EU (47,5 milijardi eura), Fond za pravednu tranziciju (10 milijardi eura), ruralni razvoj (7,5 milijardi eura), Obzor Europa (5 milijardi eura), sustav rescEU (1,9 milijardi eura) i program InvestEU (5,6 milijardi eura).

Države članice pozvane su da dostave planove za oporavak i otpornost u kojima iznose svoj nacionalni program ulaganja i reformi, uzimajući pritom u obzir izazove ekonomske politike utvrđene u preporukama za pojedine zemlje iz prethodnih godina, posebno iz 2019. i 2020. Ti bi planovi državama članicama trebali omogućiti i da povećaju potencijal za gospodarski rast, otvaraju više novih radnih mjesta, unaprijede gospodarsku i socijalnu otpornost te ostvare ciljeve zelene i digitalne tranzicije.

Pregovarači su u prosincu postigli privremeni dogovor kojim se omogućuje stupanje mehanizma na snagu početkom 2021. Komisija je državama članicama dala smjernice za pripremu planova za oporavak i otpornost te ih potaknula da u njih uključe ulaganja i reforme u sedam važnih područja, napredak u zelenom i digitalnom oporavku i ulaganja u ljudski kapital.

REACT-EU (Pomoć za oporavak za koheziju i europska područja) još je jedna inicijativa u okviru instrumenta Next Generation EU. Njome se podupiru izvanredna pravila o fleksibilnosti u okviru Investicijske inicijative kao odgovor na koronavirus te se osigurava dodatnih 47,5 milijardi eura za financiranje kohezijske politike do 2023. za, primjerice, zdravstvo i radna mjesta. Pridonijet će prijelazu na zelenu i digitalnu Europu te će poslužiti kao poveznica između hitnih i srednjoročnih rješenja. Usto, Next Generation EU osigurat će dodatna sredstva za više inicijativa EU-a, među ostalim za Fond za pravednu tranziciju, program InvestEU, sustav rescEU u okviru Mehanizma za civilnu zaštitu i Obzor Europa.

Ograničenja putovanja i osiguravanje slobodnog kretanja u Europi

Države članice donijele su različite mjere kako bi usporile širenje bolesti COVID-19 i zaštitile zdravlje i dobrobit ljudi. Neke od njih utjecale su na pravo građana na slobodno kretanje u EU-u. Često su to bila ograničenja ulaska u drugu državu članicu ili drugi posebni zahtjevi (kao što je karantena) za putnike koji prelaze granice, uključujući one koji putuju zbog posla. Komisija je poduzela korake kako bi osigurala slobodno kretanje građana, robe i usluga uz strogo poštovanje zdravstvenih i sigurnosnih mjera.

Nakon poziva Europskog vijeća 26. ožujka Komisija je, u suradnji s predsjednikom Europskog vijeća, predstavila europski plan za ukidanje mjera protiv širenja koronavirusa.

Vijeće je 13. listopada, na temelju prijedloga Komisije od 4. rujna, donijelo preporuku za koordinaciju ograničavanja slobodnog kretanja zbog pandemije. Države članice dogovorile su koordinaciju u četiri glavna područja:

• zajednički kriteriji za razmatranje uvođenja ograničenja putovanja;
• karta na kojoj je zelenom, žutom, odnosno crvenom bojom označen stupanj rizika u regijama EU-a i Europskom gospodarskom prostoru;
• zajednički pristup putnicima koji dolaze iz rizičnih područja (testiranje i samoizolacija);
• jasno i pravovremeno informiranje javnosti.

Države članice odlučile su 17. ožujka na temelju preporuke Komisije ograničiti putovanja u EU koja nisu nužna da bi zaštitile zdravlje ljudi u EU-u i spriječile daljnje širenje virusa iz EU-a u druge zemlje i obratno. Zbog epidemiološke situacije to je ograničenje produljeno više puta. Popis zemalja izvan EU-a na koje se ono odnosilo temeljio se na transparentnom skupu kriterija i redovito se ažurirao, a posljednji put izmijenjen je 17. prosinca.

Na temelju prijedloga Komisije Vijeće je 30. lipnja donijelo preporuku o postupnom ukidanju privremenih ograničenja. U njoj su navedene zemlje izvan EU-a na čije se rezidente nisu odnosila ograničenja i kategorije putnika koji smiju ući u EU bez obzira na mjesto podrijetla ako imaju nužnu funkciju ili putuju zbog nužne potrebe. Komisija je 28. listopada objavila smjernice za dosljednu provedbu preporuke Vijeća u državama članicama, a izdala je i smjernice za države članice kako bi ponovna uspostava viznih postupaka u inozemstvu bila koordinirana s postupnim ukidanjem ograničenja putovanja.

Te su mjere pridonijele ograničavanju širenja koronavirusa, praćenju njegova širenja i učinkovitosti zajedničkog odgovora EU-a. Ova zdravstvena kriza istaknula je potrebu za boljom koordinacijom u zdravstvu želimo li prijeći na Europsku zdravstvenu uniju (više o tome u poglavlju „Zaštita ljudi i sloboda”).

Nakon brzog povećanja broja oboljelih u nekim dijelovima Ujedinjene Kraljevine krajem 2020., od kojih je veliki dio obolio od nove varijante virusa, Komisija je 22. prosinca donijela i preporuku o koordiniranom pristupu putovanjima i prijevozu kako bi se ograničilo širenje te nove varijante.

Pomoć građanima EU-a koji su se zatekli u inozemstvu

Mnogi građani EU-a zatekli su se daleko od kuće kad su letovi obustavljeni, a granice su se počele zatvarati. EU i države članice vratili su kući više od 600 000 osoba. Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu omogućio je i sufinancirao 408 letova za repatrijaciju više od 100 300 osoba, od kojih 90 000 građana EU-a u inozemstvu.

Države članice pokazale su solidarnost i organizirale prijevoz za povratak kući državljana drugih članica i svojih građana. Čak trećina vraćenih putnika bili su građani EU-a koji nisu državljani zemlje koja je organizirala let. Tako je Francuska vratila u domovinu državljane 26 država članica. Početkom veljače letom iz kineskog Wuhana vraćena su 64 francuska državljanina i 135 državljana drugih država članica.

Slobodni protok robe i pomaganje prekograničnim radnicima

Pandemija je znatno poremetila putovanja i prijevoz u Europi. Razne restriktivne zdravstvene mjere koje su države članice uvele u ožujku i travnju dovele su do zatvaranja granica ili strogih kontrola, a tisuće kamiona zatekle su se čekajući u kolonama. Kako bi se održao protok robe preko unutarnjih granica, očuvali ključni lanci opskrbe i zaštitili radnici u prometnom sektoru, Komisija je brzo s državama članicama dogovorila uvođenje graničnih prijelaza sa „zelenom trakom” u transeuropskoj prometnoj mreži na kojima bi kamioni mogli prijeći granicu za najviše 15 minuta. Uz pomoć programa za promatranje Zemlje Copernicus i navigacijskog sustava Galileo pronađeni su zastoji i ponovno je pokrenut promet. Komisija je u listopadu proširila „zelene trake” na multimodalni prijevoz, uključujući željeznički, vodni i zračni prijevoz tereta, te naglasila važnost osnovnih usluga povezivosti za putnike.

Od početka pandemije blisko je surađivala s državama članicama da bi se osigurao koordinirani pristup pitanjima povezanima s granicama i postupan povratak slobodnom kretanju. Smjernice EU-a pomogle su poslodavcima i radnicima da se vrate na posao u sigurnom i zdravom okruženju i da se poboljša zaštita sezonskih radnika. Ažurirano je i zakonodavstvo EU-a kako bi se uzeli u obzir novi rizici na radnome mjestu i pružila dodatna zaštita svim radnicima, posebno onima koji su u izravnom kontaktu s koronavirusom. Objavljeni su dodatni praktični savjeti da bi kritični radnici, koji se brinu za sigurnost, zdravlje i opskrbu građana, mogli prelaziti granice EU-a i doći do svojeg radnog mjesta.

Komisija je u ožujku izdala smjernice za mjere upravljanja granicama radi zaštite zdravlja i dostupnosti robe i osnovnih usluga, uključujući lijekove i medicinsku opremu za najizloženije medicinsko osoblje. U svibnju su objavljene i smjernice i preporuke za postupno i sigurno ukidanje privremenih graničnih kontrola i ograničenja putovanja.

Važnost turizma u Uniji. Za svaki euro ostvaren u turizmu stvara se 0,56 eura dodane vrijednosti. Turizam je izvor prihoda za 2,4 milijuna poduzeća, od čega je više od 90% malih i srednjih poduzeća. Unija je globalni predvodnik u turizmu, s 40% međunarodnih dolazaka. 85% Europljana provodi ljetni odmor u Uniji.

Budući da se situacija brzo mijenjala, Komisija je u lipnju pokrenula internetsku stranicu Re-open EU, na kojoj su se u stvarnom vremenu objavljivale jasne i pouzdane informacije o putovanju i povezanim zdravstvenim i sigurnosnim ograničenjima u državama članicama. Samo tijekom ljeta koristilo ju je gotovo 8 milijuna ljudi. Zbog velikog uspjeha u listopadu je pretvorena u jedinstvenu točku za informiranje o pandemiji, javnozdravstvenim mjerama, ograničenjima putovanja i turističkim uslugama. Re-open EU dostupan je od 14. prosinca i kao besplatna mobilna aplikacija za Android i iOS.

Digitalna rješenja za borbu protiv pandemije

Digitalna rješenja uvelike su olakšala rješavanje problema nastalih zbog iznenadnog izbijanja pandemije. Aplikacije za praćenje kontakata i upozoravanje, koje dopunjuju uobičajene načine praćenja kontakata, mogu pomoći u prekidanju lanca prijenosa zaraze i spasiti živote.

EU je pridonio koordiniranom pristupu među državama članicama koje su pokrenule aplikacije za praćenje kontakata i upozoravanje, u skladu s pravilima o zaštiti podataka i privatnosti. Usto, iz europskog proračuna financirali su se razvoj i uvođenje europskog rješenja za interoperabilnost aplikacija za praćenje koje se temelje na decentraliziranoj strukturi, a to su gotovo sve nacionalne aplikacije razvijene u EU-u. Tako su te aplikacije uspjele ostvariti svoj cilj, čak i kod putovanja u inozemstvo.

Uz potporu Komisije države članice svoje su nacionalne aplikacije učinile interoperabilnima, a u listopadu je Komisija pokrenula uslugu europskog pristupnika za njihovo povezivanje. Tako se povezuje sve više novih nacionalnih aplikacija.

Europski portal za podatke o bolesti COVID-19 za prikupljanje i razmjenu istraživačkih podataka pokrenut je u travnju. Ubrzo je prikupljena impresivna količina podataka, uključujući više od 25 000 sekvencija virusa i više od 100 000 znanstvenih publikacija, te je primljeno više od 2,9 milijuna zahtjeva za podatke od više od 92 000 jedinstvenih korisnika u više od 170 zemalja.

Umjetna inteligencija i roboti znatno su pomogli u bolnicama. Alat za umjetnu inteligenciju koji financira Komisija, koji pomaže liječnicima u dijagnosticiranju bolesti COVID-19 na temelju računalne tomografije, već je uveden u mnogim državama članicama, a u bolnicama se koriste roboti za dezinfekciju ultraljubičastim svjetlom, koji zbog svoje brzine i toga što sprečavaju širenje koronavirusa smanjuju opterećenje osoblja i rizik od zaraze.

Svemirski program EU-a također je uvelike pridonio borbi protiv pandemije, posebno putem Copernicusa kao komponente za promatranje Zemlje i sustava za satelitsku navigaciju. Sateliti EU-a od početka su krize pratili prometna zagušenja na graničnim prijelazima između država članica te mapirali zdravstvene objekte, bolnice i drugu kritičnu infrastrukturu. Podaci koje su prikupili, u kombinaciji s umjetnom inteligencijom, javnim tijelima na razini EU-a i na nacionalnoj razini olakšali su razumijevanje i pronalazak učinkovitih rješenja za tu izvanrednu situaciju.

U suradnji s Europskom svemirskom agencijom Komisija je 5. lipnja pokrenula platformu RACE („Rapid Action Coronavirus Earth observation”) za ocjenu posljedica ograničenja kretanja i praćenje oporavka nakon njihova ukidanja s pomoću satelitskih, ekonomskih i ekoloških podataka.

Borba protiv dezinformacija

Trenutačne su okolnosti potaknule teorije zavjere čiji je cilj potkopavanje znanosti i činjenica o podrijetlu, širenju i liječenju bolesti COVID-19. Na internetu je sve više govora mržnje, rasističkih i antisemitskih napada te nepoštenih trgovaca koji prodaju lažne proizvode za sprečavanje širenja virusa ili njegovo liječenje.

Kako bi suzbile takvo ponašanje, Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje surađivale su s drugim institucijama EU-a i državama članicama te s međunarodnim partnerima iz skupine G-7 i NATO-a. Komisija i visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Komisije Josep Borrell 10. lipnja predstavili su niz mjera za suzbijanje dezinformacija o bolesti COVID-19. Među njima su jačanje komunikacije i javne diplomacije u neposrednom susjedstvu EU-a i u svijetu te potpora neovisnim medijima i novinarima. Komisija je pozvala sve uključene, uključujući internetska tržišta i društvene medije, da pomognu u borbi protiv dezinformiranja o koronavirusu. Do kraja godine objavljena su četiri skupa izvješća o poduzetim mjerama.

Nakon toga su platforme uklonile ili blokirale milijune zavaravajućih oglasa i ponuda proizvoda. Na stranici EUvsDisinfo 2020. je otkriveno, objavljeno i ažurirano više od 700 neistinitih priča o koronavirusu.

Te su mjere pridonijele daljnjoj borbi EU-a protiv dezinformiranja, posebno u okviru akcijskog plana za europsku demokraciju i Akta o digitalnim uslugama. Komisija s pomoću svih dostupnih alata i financiranja istraživanja pomaže u borbi protiv pogrešnih i lažnih informacija povezanih s koronavirusom.

Potpora istraživanju u području dijagnostike, liječenja i cjepiva

Povrh toga, Komisija je mobilizirala 400 milijuna eura iz financijskog instrumenta InnovFin u okviru Obzora 2020. Od tog je iznosa 178,5 milijuna eura dodijeljeno za ubrzavanje razvoja cjepiva (uključujući cjepiva proizvođača BioNTech i CureVac) i drugih mjera, lijekova, medicinskih i dijagnostičkih proizvoda te nove kritične infrastrukture za istraživanja i inovacije, uključujući proizvodna postrojenja. Dodatnih 221,6 milijuna eura dodijelit će se iz instrumenta za financiranje u području zaraznih bolesti.

Odgovor EU-a u svijetu

EU je mobilizirao 38,5 milijardi eura za borbu protiv koronavirusa na globalnoj razini. Odgovor EU-a temeljio se na pristupu Tim Europa, u okviru kojeg se pomaže partnerskim zemljama i ostvaruju bolji rezultati na terenu kombinirajući sredstva EU-a, njegovih država članica i financijskih institucija, posebice Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj. Ta se sredstva upotrebljavaju za odgovor na hitne situacije i hitne humanitarne potrebe, jačanje zdravstvenih, vodoopskrbnih/sanitarnih i prehrambenih sustava te ublažavanje gospodarskih i socijalnih posljedica pandemije u svijetu. Financijski doprinosi EU-a i država članica Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, glavnom partneru u borbi protiv pandemije i njezinih posljedica, i dalje su među najvećima.

Komisija je 2020. dodijelila sredstva u iznosu od milijarde eura za razne projekte u području istraživanja i inovacija u cilju borbe protiv koronavirusa, što uključuje 400,1 milijun eura za financijske instrumente, 235,8 milijuna eura za pozive na podnošenje prijedloga u okviru Obzora 2020., 165,6 milijuna eura za Akcelerator Europskog vijeća za inovacije, 100 milijuna eura za Koaliciju za inovacije u području pripravnosti za epidemije, 72 milijuna eura za Inicijativu za inovativne lijekove, 25,3 milijuna eura za partnerstva europskih zemalja i zemalja u razvoju u području kliničkih studija, 15 milijuna eura za Europski portal za podatke o koronavirusu, 6 milijuna eura za Europski institut za inovacije i tehnologiju i 3,5 milijuna eura za informacijske i komunikacijske tehnologije u području zdravstvene skrbi. Iznosi su zaokruženi.

Pandemija koronavirusa humanitarnoj je zajednici postavila velike logističke prepreke. Zbog izostanka komercijalnih letova došlo je do kašnjenja neophodne pomoći, a potrebe su se eksponencijalno povećale u mnogim područjima. EU je u svibnju uspostavio humanitarni zračni most EU-a, privremenu inicijativu za dostavu humanitarne pomoći i neophodne medicinske opreme, u sklopu kojeg se prevozila medicinska oprema, humanitarna pomoć i humanitarno osoblje, a i pružala podrška repatrijaciji koju su organizirale države članice. Sve letove financirala je Europska unija, a izvodili su se u koordinaciji s državama članicama, humanitarnim organizacijama i odredišnim zemljama. Do kraja godine je na 67 letova u sklopu humanitarnog zračnog mosta u kritična područja u Africi, Aziji i Latinskoj Americi stiglo 1 150 tona medicinske opreme i potrepština te 1 700 članova medicinskog i humanitarnog osoblja.

Kako najranjivije osobe ne bi najviše trpjele, Komisija je u svibnju izdala prve smjernice o slanju humanitarne pomoći zbog koronavirusa u zemlje i područja pod sankcijama EU-a da bi se pomoglo onima kojima je potrebna pomoć bez obzira na to gdje se nalaze. Pomogla je održati trgovinu lijekovima i osobnom zaštitnom opremom sa zemljama izvan EU-a te je u okviru Svjetske trgovinske organizacije predložila multilateralni trgovinski sporazum za zdravstvene proizvode.

Pandemija je utjecala i na provođenje propisa EU-a o azilu i vraćanju te je otežala preseljenje osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita. Komisija je stoga izdala smjernice za kontinuitet tih postupaka uz zaštitu zdravlja i temeljnih prava.

Mjere potpore EU-a pomogle su 79,5 milijuna prisilno raseljenih osoba u svim dijelovima svijeta, od kojih su mnoge istodobno zadesili rat i pandemija.

Klimatska kriza i dalje je glavni izazov našeg doba. Ako se ne zaustavi, njezine posljedice za naš okoliš, zdravlje i život bit će veće od posljedica pandemije bolesti COVID-19. Razdoblje 2010.–2019. najtoplije je desetljeće ikada zabilježeno. Razorni učinci klimatskih promjena u Europi i svijetu ukazuju na hitnu potrebu za ubrzanjem zelene tranzicije. Digitalna tehnologija, koja se pokazala nužnom u doba pandemije, imat će ključnu ulogu u rješavanju ovih pitanja. Europski zeleni plan i digitalizacija zajedno će potaknuti otvaranje radnih mjesta i gospodarski rast u Europi te poboljšati kvalitetu našeg okoliša i otpornost naših društava.

Europski zeleni plan

EU već radi na tome da Europa do 2050. postane prvi klimatski neutralan kontinent. Taj je cilj u središtu europskog zelenog plana i postići će se uglavnom smanjenjem emisija stakleničkih plinova, ulaganjem u zelene tehnologije i zaštitom prirodnog okoliša.

Politike i mjere u okviru europskoga zelenog plana: klimatski pakt i propis o klimi; ulaganje u pametniji i održiviji promet; težnja zelenijoj industriji; uklanjanje onečišćenja; osiguravanje pravedne tranzicije za sve; financiranje zelenih projekata; povećanje energetske učinkovitosti domova; predvodnik zelene promjene na svjetskoj razini; strategija „od polja do stola”; zaštita prirode; promicanje čiste energije.

Veće klimatske ambicije Europe i svijeta

Čelnici EU-a su u prosincu odobrili ambiciozniji cilj smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. u odnosu na 1990. Komisija je u rujnu taj cilj predložila kao neophodan uvjet za uravnoteženi prijelaz prema klimatskoj neutralnosti EU-a do 2050. Tijekom sljedećeg desetljeća EU nastavlja ostvarivati gospodarski rast oslanjajući se na dobre rezultate djelovanja u području klime: do 2019. emisije u EU-u smanjile su se za 24 % u odnosu na 1990., dok je u istom razdoblju gospodarstvo ostvarilo rast za više od 60 %.

Od 1990. do 2019. emisije stakleničkih plinova u Uniji smanjile su se za 24%. Prethodni cilj za 2030. bio je smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 40% u odnosu na razine iz 1990-ih. Novi je cilj do 2030. emisije stakleničkih plinova smanjiti za najmanje 55% u odnosu na razine iz 1990-ih. Dugoročna je strategija Unije ostvariti nultu neto stopu emisija do 2050.

Pod vodstvom EU-a vlade država u cijelome svijetu objavile su niz važnih priopćenja za jačanje borbe protiv klimatskih promjena. Predsjednica von der Leyen zajedno s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom i drugim europskim čelnicima predstavila je novi cilj EU-a drugim svjetskim čelnicima na sastanku na vrhu o klimatskim ambicijama. Taj je sastanak održan povodom obilježavanja pete godišnjice Pariškog sporazuma i uoči konferencije UN-a o klimatskim promjenama COP26, koja se održava u Glasgowu 2021.

Djelovanje EU-a u provedbi Pariškog sporazuma

U Pariškom sporazumu, koji je 2015. prihvatilo 195 zemalja, utvrđen je globalni okvir za izbjegavanje opasnih klimatskih promjena. Sve stranke Pariškog sporazuma utvrđuju svoje obveze kako bi postigle zajedničke ciljeve. EU i njegove države članice 18. prosinca su dostavili ažurirani zajednički nacionalno utvrđen doprinos – svoj akcijski plan za ograničavanje emisija stakleničkih plinova. EU je već imao jedan od najambicioznijih ciljeva na svijetu, tako što se obvezao da će do 2030. smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 40 % u odnosu na 1990. Ambiciozni novi cilj smanjenja emisija od 55 % pokazuje opredijeljenost Unije za globalno vodstvo u borbi protiv klimatskih promjena.

EU i njegove države članice zaslužni su za najveći dio globalnog javnog financiranja borbe protiv klimatskih promjena u svijetu: 2019. njihov doprinos iznosio je 21,9 milijardi eura, što je povećanje od 7,4 % u odnosu na 2018. Od 2013. EU stalno povećava svoj godišnji međunarodni doprinos za financiranje borbe protiv klimatskih promjena u zemljama u razvoju kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova i ublažili učinci klimatskih promjena.

Zeleni oporavak

Ambiciozni novi klimatski cilj za 2030. usmjeren je na gospodarski oporavak EU-a od pandemije te na znatna zelena ulaganja potrebna za održivi oporavak. Potrošnja EU-a trebala bi biti u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma i načelom „nenanošenja štete” iz zelenog plana prema kojem se novac ne bi smio ulagati na načine koji su u suprotnosti s klimatskim ciljevima EU-a.

Najmanje 30 % od 1,8 bilijuna eura dogovorenih u okviru dugoročnog proračuna za razdoblje 2021.–2027. i instrumenta Next Generation EU trebalo bi se izdvojiti za politike i programe povezane s klimom čime se potvrđuje predanost EU-a postizanju tog cilja. Financiranje mora biti usklađeno s ciljevima Pariškog sporazuma. To je najveći paket mjera u svijetu za zelena ulaganja. Kako bi stekle pravo na pristup većini sredstava u okviru instrumenta Next Generation EU, države članice morat će se svojim planovima za oporavak i otpornost obvezati na najmanje 37 % zelenih ulaganja (vidjeti i „Usklađen odgovor na COVID-19”).

Komisija namjerava prikupiti 30 % sredstava u okviru instrumenta Next Generation EU izdavanjem sve popularnijih zelenih obveznica jer ulagači traže načine financiranja za lakšu tranziciju na ekološki održivo gospodarstvo. Zato će one predstavljati sredstvo za postizanje ciljeva europskog zelenog plana. Zelene obveznice bit će još važnije za oslobađanje neiskorištenog potencijala privatnog sektora za borbu protiv klimatskih promjena i poticanje održivoga gospodarskog oporavka nakon pandemije.

Svatko sudjeluje u borbi protiv klimatskih promjena. Cilj je europskog klimatskog pakta, pokrenutog u prosincu, potaknuti promjenu ponašanja i pojedinca i najvećeg multinacionalnog poduzeća. Njime se omogućuje sudjelovanje svakoga građanina u borbi protiv klimatskih promjena, a posebno mladih, te potiče na djelovanje u području klime i razmjenu informacija o postojećim i novim aktivnostima i rješenjima.

VIDEOZAPIS: Europski klimatski pakt.

Istraživanje i inovacije kao pomoć u provođenju europskog zelenog plana

Inovacijski fond: približavanje niskougljičnih tehnologija tržištu: hvatanje, upotreba i skladištenje ugljika; skladištenje energije; energetski intenzivne industrije; energija iz obnovljivih izvora.

Inovacijski fond jedan je od najvećih svjetskih programa financiranja za predstavljanje tehnologija s niskom razinom emisije ugljika. Taj program nije namijenjen istraživanju, već stavljanju na tržište visoko inovativnih tehnologija. Sredstva Fonda prikupljaju se prodajom 450 milijuna emisijskih jedinica EU-a u razdoblju od 2020. do 2030. Taj bi iznos mogao dosegnuti 10 milijardi eura ovisno o cijeni ugljika. U okviru prvog poziva Inovacijskog fonda na podnošenje prijedloga za velike projekte 2020. izdvojeno je više od milijardu eura za projekte u području čiste tehnologije. Pozivom na podnošenje prijedloga za male projekte otvorenim 1. prosinca osigurano je dodatnih 100 milijuna eura za projekte u području revolucionarnih tehnologija za obnovljive izvore energije, energetski intenzivne industrijske sektore, skladištenje energije, hvatanje, upotrebu i skladištenje ugljika.

Posljednjim i najvećim pozivom u okviru programa Obzor 2020. uložit će se milijarda eura u projekte koji doprinose provođenju europskog zelenog plana, zaštiti bioraznolikosti i staništa Europe te ubrzanju održivog oporavka.

Financiranje održive tranzicije

Za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. potrebna su velika javna ulaganja i više zalaganja za usmjeravanje privatnog kapitala u djelovanja u području klime i okoliša. Preusmjeravanje privatnog kapitala u održivija ulaganja zahtijeva temeljito promišljanje načina na koji funkcionira naš financijski sustav, što je neophodno za razvoj održivijega gospodarskog rasta EU-a, osiguranje stabilnosti financijskog sustava i poticanje veće transparentnosti i dugoročnosti u gospodarstvu. Takvo je razmišljanje ključno i za EU-ov projekt unije tržišta kapitala.

Komisija je u siječnju najavila Plan ulaganja za europski zeleni plan, kojim će se mobilizirati javna ulaganja i pomoći u privlačenju privatnih sredstava putem financijskih instrumenata EU-a, čime bi iznos održivih ulaganja tijekom razdoblja od deset godina dosegnuo najmanje bilijun eura.

Plan obuhvaća tri dimenzije. U okviru prve dimenzije za djelovanja u području okoliša i klime izdvojit će se dosad najveći iznos iz proračuna EU-a, što bi trebalo privući privatna ulaganja, a glavnu ulogu imat će Europska investicijska banka. Osim samog financiranja, planom će se poticati i preusmjeravati javna i privatna ulaganja.

U okviru druge dimenzije EU će pomoći ulagačima tako što će davati prednost održivom financiranju, a javnim će tijelima olakšati održiva ulaganja poticanjem izrade zelenog proračuna i zelene javne nabave. Osim toga, pojednostavnit će postupke za odobravanje državne potpore za regije u kojima je potrebno osigurati pravednu tranziciju. U okviru treće dimenzije Komisija će osigurati praktičnu pomoć javnim tijelima i nositeljima projekata u planiranju, osmišljavanju i realizaciji održivih projekata.

Planom ulaganja za europski zeleni plan predviđena su financijska sredstva za sve regije, dok će se mehanizmom za pravednu tranziciju u razdoblju 2021.–2027. mobilizirati najmanje 100 milijardi eura za ciljanu potporu onih regija, industrijskih sektora i zaposlenika koji su najviše suočeni s poteškoćama pri prelasku na klimatski neutralno gospodarstvo. Europska komisija podupire države članice u pripremi teritorijalnih planova za pravednu tranziciju koji su preduvjet za korištenje navedenih financijskih sredstava.

Zahvaljujući novom zakonodavstvu (Uredba o taksonomiji) u tijeku je izrada prvog sustava klasifikacije održivih gospodarskih djelatnosti u svijetu. On označuje svojevrsnu prekretnicu jer se uvođenjem zajedničke definicije „zelenog” stvara osnova za konkretno poticanje ulaganja u zelene i održive projekte ulagača i industrijskog sektora.

Energija za klimatski neutralno gospodarstvo

Kako bi postigla svoje klimatske ciljeve do 2050., Europa mora transformirati svoj energetski sustav, koji je izvor čak 75 % emisija stakleničkih plinova u EU-u. Komisija je tijekom godine pokrenula nekoliko inicijativa za dekarbonizaciju energetskog sektora.

Prepoznajući činjenicu da je energetski sustav EU-a suviše nefleksibilan i neekonomičan, Komisija je u srpnju objavila strategiju za integraciju energetskog sustava. Strategija se temelji na tri glavna stupa: opsežnoj elektrifikaciji, većoj kružnosti te razvoju proizvodnje zelenih plinova i goriva (kao što je vodik).

Tim će se aktivnostima u nadolazećem razdoblju povećati fleksibilnost sustava, omogućiti dekarbonizacija spornih sektora i integracija rastućih količina energije iz obnovljivih izvora u mrežu.

Taj povezan i fleksibilan sustav bit će učinkovitiji i smanjit će troškove za društvo. Na primjer, električna energija za pogon europskih automobila mogla bi se proizvoditi iz solarnih ploča na kućama.

Komisija je istodobno pokrenula strategiju za poticanje proizvodnje vodika iz obnovljivih izvora koja će imati važnu ulogu u postizanju cilja klimatske neutralnosti do 2050., posebno u gospodarskim sektorima u kojima je teže provesti elektrifikaciju, kao što su teška industrija i određena područja u sektoru prometa.

Komisija je pokrenula i osnivanje Europskog saveza za čisti vodik, u kojem su okupljeni industrijski sektori, javna tijela, civilno društvo i drugi dionici s ciljem usmjeravanja ulaganja u proizvodnju čistog vodika.

Povećanje održivosti naših zgrada

Obnovljiva energija

U svojim procjenama energetskih i klimatskih planova država članica, objavljenima u listopadu, Komisija je naglasila potrebu za većim ambicijama u ostvarivanju ciljeva EU-a. Dekarbonizacija elektroenergetskog sektora s pomoću energije iz obnovljivih izvora jedan je od ključnih elemenata europskog zelenog plana.

Primjeri projekata i proizvodnih pogona (u smjeru kazaljke na satu): odobalna vjetroelektrana pričvršćena za dno, Kårehamn, 48 megavata; proizvodnja algi za biogoriva, Macro Fuels, spremnost za tržište predviđena je za 2030.; proizvodne lokacije, pretvarači snage, glavine i vratila; energija valova, ISWEC, 50 kilovata; plutajuća vjetroelektrana, Wind Float Atlantic, 25 megavata; plima i oseka, Hydroquest Ocean, 1000 kilovata; odobalna plutajuća solarna elektrana, Oceans of Energy, 17 kilovata (s predviđenih 50 kilovata do kraja 2020.); odobalna vjetroelektrana pričvršćena za dno, Horns Rev 3, 406,7 megavata.

Plava energija među tehnologijama je s najvećim potencijalom rasta zahvaljujući brojnosti i raznolikosti morskih bazena u EU-u i kontinuiranom padu troškova novih postrojenja. U strategiji EU-a za energiju iz obnovljivih izvora na moru, objavljenoj u studenome, procjenjuje se potencijal sektora i predlažu načini potpore za njegov dugoročan razvoj. Strategijom se do 2050. želi dosegnuti kapacitet od 300 gigavata energije vjetra na moru i 40 gigavata energije oceana, poput energije valova te plime i oseke. Razvoj obilne, prirodne i čiste energije iz obnovljivih izvora na moru dokazat će da je jačanje plavoga gospodarstva moguće uz istovremenu zaštitu morskog okoliša.

Tijekom proteklih deset godina EU je poboljšao prekograničnu energetsku infrastrukturu uvođenjem transeuropskih energetskih mreža. Iznos od 4,7 milijardi eura dodijeljen je u okviru Instrumenta za povezivanje Europe za 95 energetskih infrastrukturnih projekata (poznatih kao projekti od zajedničkog interesa). Prijedlogom Komisije iz prosinca 2020. pravila o energetskoj mreži usklađuju se s ciljevima europskog zelenog plana. Predložena nova uredba doprinijet će cilju smanjenja emisija EU-a promicanjem integracije obnovljivih izvora i novih tehnologija za čistu energiju u energetski sustav.

U okviru Instrumenta za povezivanje Europe EU je najavio ulaganja u iznosu od gotovo milijardu eura u deset energetskih infrastrukturnih projekata. Većina sredstava namijenjena je za interkonekciju Harmony Link, energetskog kabela koji povezuje Litvu i Poljsku kroz Baltičko more, čime će se smanjiti prekomjerno oslanjanje regije na jedan izvor energije i omogućiti povezivanje s ostatkom Europske unije.

Održiva proizvodnja i potrošnja

Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo

Europski zeleni plan ne odnosi se samo na smanjenje emisija, već i na modernizaciju našega gospodarstva, društva i industrijskog sektora te izgradnju snažnijeg i održivijeg svijeta. Kao dio paketa o europskoj industrijskoj strategiji Komisija je u ožujku objavila novi akcijski plan za kružno gospodarstvo kako bi se gospodarstvo EU-a pripremilo za zelenu budućnost, ojačala konkurentnost uz istovremenu zaštitu okoliša, a potrošači dobili nova prava. U akcijskom planu razrađena su pitanja povezana s cijelim životnim ciklusom proizvoda, od dizajna i proizvodnje do potrošnje, popravka, ponovne uporabe, recikliranja te ponovnog vraćanja resursa u gospodarstvo.

Hrana i ambalaža: negativno je da je ambalažni otpad u Europi 2017. dosegao rekordna 174 kilograma po stanovniku; pozitivno je da će se predstaviti nova zakonodavna inicijativa za zamjenu jednokratne ambalaže. Plastika: negativno je da se očekuje udvostručenje potrošnje plastičnih proizvoda u sljedećih 20 godina; pozitivno je da će se proizvodi za jednokratnu upotrebu postupno prestati proizvoditi, a njihovo će mjesto zauzeti trajni proizvodi za višekratnu upotrebu. Tekstil: negativno je da se svake sekunde u svijetu skupi i pošalje na spaljivanje ili odlagalište pun kamion tekstila; pozitivno je da će pokretanje novih poslovnih modela potaknuti sortiranje, ponovnu upotrebu i recikliranje tekstila i omogućiti potrošačima da odaberu održive tekstilne proizvode. Otpad: negativno je da svaka osoba u prosjeku proizvede gotovo pola tone komunalnog otpada godišnje; pozitivno je da će se uvesti mjere za sprečavanje nastanka i smanjenje količine otpada.

U fazi dizajna određuje se najveći dio učinka proizvoda na okoliš, čak i do 80 %. Stoga bi zahtjevi u pogledu dizajna proizvoda koji se prodaju u EU-u trebali biti takvi da im je vijek trajanja dulji, njihova ponovna uporaba, popravak i recikliranje jednostavni te da im je sastav primarno temeljen na recikliranim materijalima. Akcijski plan usmjeren je na područja s najvećim potencijalom ostvarivanja kružnosti, kao što su elektronika, baterije i vozila, ambalaža, plastika, tekstil, građevinarstvo i hrana. Jedna od prvih inicijativa u okviru niza mjera koju je Komisija predložila u prosincu odnosi se na obvezne zahtjeve u pogledu svih vrsta baterija kako bi one bile održivije i sigurnije tijekom cijelog životnog ciklusa. Akcijskim planom za kružno gospodarstvo nastoje se osigurati i prava potrošača na popravak proizvoda, kao i prava u pogledu informacija o mogućnostima popravka i trajnosti proizvoda.

Zašto su nam potrebne održive baterije? Očekuje se da će globalna potražnja za baterijama do 2030. porasti 14 puta (u usporedbi s 2018.), prvenstveno zbog razvoja prijevoza na električni pogon. Udio Unije u toj globalnoj potražnji mogao bi do 2030. porasti na 17% i postati drugi najveći u svijetu. Unija će postati drugo najveće svjetsko tržište baterija, što uključuje i tržište proizvodnje baterija.

Godine 2020. pokrenut je i europski fond za kružno biogospodarstvo, kojim je prikupljeno 175 milijuna eura za poticanje održivih inovacija koje pomažu u provedbi europskog zelenog plana. Inicijativa Komisije i Europske investicijske banke za koju Komisija izdvaja doprinos u iznosu od 100 milijuna eura iz programa Obzor 2020. predstavlja prvi fond za ulaganja prvenstveno u kružno biogospodarstvo u EU-u.

Osiguravanje pristupa kritičnim sirovinama

Pouzdan pristup sirovinama ključan je za uspješnu zelenu i digitalnu tranziciju. Zbog toga će potražnja za mnogim vrstama sirovina u EU-u drastično porasti. Na primjer, potražnja za litijem, ključnom sirovinom za električna vozila i telefonske baterije, mogla bi se do 2050. povećati šezdeset puta, a potražnja za rijetkim zemnim metalima u magnetima koji se koriste u električnim vozilima, digitalnoj tehnologiji i vjetrogeneratorima desetorostruko. Pokretanjem akcijskog plana za kritične sirovine i Europskog saveza za sirovine Komisija nastoji smanjiti ovisnost o sirovinama iz trećih zemalja, diversificirati izvore opskrbe, poboljšati učinkovitost resursa te istodobno promicati odgovornu nabavu u cijelom svijetu.

Održiva hrana i poljoprivreda

Strategijom „od polja do stola”, predloženom u svibnju, želi se do 2030. povećati održivost i otpornost prehrambenih sustava EU-a te omogućiti odgovarajući doprinos sektora poljoprivrede, ribarstva i akvakulture ostvarivanju klimatskih ciljeva EU-a. Cilj joj je nagraditi one poljoprivrednike, ribare i druge dionike u prehrambenom lancu koji su već prešli na održive prakse, ali i potaknuti druge subjekte koji to još nisu učinili, što bi im otvorilo dodatne poslovne mogućnosti.

Prelazak na zdraviji i održiviji prehrambeni sustav EU-a, temelj europskoga zelenog plana. Ciljevi strategije „od polja do stola”: Europljanima omogućiti zdravu, pristupačnu i održivu hranu; suzbijanje klimatskih promjena; zaštita okoliša i očuvanje bioraznolikosti; osiguravanje pravednoga ekonomskog povrata u lancu opskrbe; i povećanje ekološke poljoprivrede.

Postavljanjem ambicioznih ciljeva za prioritetna područja u cijelom prehrambenom lancu EU nastoji predvoditi put prema zdravijem i održivijem svijetu. Strategija uključuje korake za bolje informiranje potrošača i poticanje industrijskog sektora na povećanje dostupnosti i cjenovne pristupačnosti kvalitetne i održive hrane.

Njome se nastoji smanjiti upotreba pesticida i s njima povezanih rizika te gubitak hranjivih tvari za 50 % do 2030., prodaja antimikrobnih sredstava za životinje iz uzgoja i akvakulturu za 50 % te proširiti ekološki uzgoj na 25 % poljoprivrednih zemljišta. Ostali ciljevi odnose se na poboljšanje dobrobiti životinja i smanjenje ekološkog otiska EU-a. U okviru Obzora Europa deset milijardi eura uložit će se u istraživanje i inovacije povezane s hranom, biogospodarstvom, prirodnim resursima, poljoprivredom, ribarstvom, akvakulturom i okolišem.

Emisije CO₂ nisu jedine emisije stakleničkih plinova koje moramo smanjiti. Odmah iza njih je utjecaj emisija metana na klimatske promjene, stoga je nova strategija za metan ključna za ispunjavanje cilja smanjenja emisija EU-a za najmanje 55 % do 2030. Strategija je usmjerena na smanjenje emisija metana u sektorima poljoprivrede, otpada i energetike. Njome će se objediniti međusektorske i sektorske mjere unutar EU-a i na međunarodnoj razini.

Zaštita okoliša i bioraznolikost

Bioraznolikost

Nova ambiciozna strategija za bioraznolikost predložena je u svibnju i bavi se glavnim uzrocima gubitka bioraznolikosti, kao što su neodrživo korištenje zemljišta i mora, prekomjerno iskorištavanje prirodnih resursa, onečišćenje i invazivne strane vrste.

Novom će se strategijom Unije za bioraznolikost: uspostaviti zaštićena područja za najmanje 30% kopna i 30% mora u Uniji uz strožu zaštitu preostalih prašuma i starih šuma i pravno obvezujuće ciljeve za obnovu prirode 2021.; te obnoviti narušeni kopneni i morski sustavi u cijeloj Uniji povećanjem ekološke poljoprivrede i obilježja krajobraza velike bioraznolikosti na poljoprivrednom zemljištu, zaustavljanjem smanjenja broja oprašivača i njegovim pretvaranjem u porast, vraćanjem slobodnog toka najmanje 25000 kilometara rijeka u Uniji, smanjenjem upotrebe i rizika od pesticida za 50% do 2030. i sadnjom tri milijarde stabala do 2030.

U strategiji se predlaže da se odrede obvezujući ciljevi za obnovu oštećenih ekosustava i rijeka, poboljša zdravlje zaštićenih staništa i vrsta u EU-u, oprašivači vrate na poljoprivredna zemljišta, smanji onečišćenje, poveća broj zelenih površina u gradovima, potakne ekološka poljoprivreda te poboljša zdravlje europskih šuma. Cilj joj je potaknuti oporavak bioraznolikosti Europe do 2030., uključujući pretvaranje najmanje 30 % europskog kopna i mora u zaštićena područja kojima se djelotvorno upravlja i vraćanje obilježja krajobraza velike raznolikosti na najmanje 10 % poljoprivrednih zemljišta.

Komisija je u ožujku pokrenula globalnu koaliciju za bioraznolikost. Stotine nacionalnih parkova, akvarija, botaničkih i zooloških vrtova te znanstvenih i prirodoslovnih muzeja udružuju snage kako bi što više informirali javnost o krizi prirodnog okoliša. Na sastanku na vrhu UN-a o bioraznolikosti, održanom u rujnu, više od 70 čelnika država ili vlada, kao i predsjednica von der Leyen, podržalo je izjavu pod nazivom zalaganje čelnika za prirodu kojom su se obvezali na deset odlučnih mjera za rješavanje krizne situacije u području prirode.

VIDEOZAPIS: Strategija održivosti za kemikalije.

Netoksični okoliš

Kako bi se osigurala bolja zaštita ljudi i okoliša te potaknule inovacije povezane sa sigurnim i održivim kemikalijama, Komisija je u listopadu predstavila strategiju održivosti u području kemikalija. Kemikalije imaju ključnu ulogu u suvremenom životu i upotrebljavaju se u mnogim sektorima, uključujući zdravstvo, energetiku, promet i stanovanje. Međutim, neke vrste mogu naštetiti okolišu i zdravlju ljudi. EU već ima napredne zakone o kemikalijama, ali se do 2030. očekuje dvostruki porast globalne proizvodnje kemikalija, kao i porast njihove upotrebe u potrošačkim proizvodima. Strategija je prvi korak prema cilju nulte stope onečišćenja i netoksičnog okoliša najavljenom u europskom zelenom planu.

Održiva i pametna mobilnost

Promet i mobilnost imaju ključnu ulogu u životu ljudi i gospodarstvu EU-a, ali i određene negativne posljedice za društvo. Negativni učinci, kao što su emisije stakleničkih plinova, onečišćenje zraka i vode, nesreće, prometne gužve, buka i gubitak bioraznolikosti utječu na zdravlje i dobrobit ljudi. Danas udio emisija iz prometnog sektora u ukupnim emisijama stakleničkih plinova u EU-u iznosi oko jedne četvrtine. Kako bi se postigao cilj klimatske neutralnosti EU-a, te se emisije do 2050. moraju smanjiti za 90 %, a morat će se promijeniti i način kretanja ljudi i robe u Europi. Inovacije i digitalizacija imat će ključnu ulogu u postizanju tog cilja.

U Komisijinoj strategiji za održivu i pametnu mobilnost, objavljenoj u prosincu, utvrđuje se put prema izgradnji zelenog, digitalnog i otpornog prometnog sustava za buduće generacije. Strategijom se utvrđuju i prijeko potrebne reforme, politike i mjere za potporu oporavku prometnog sektora koji je među sektorima najpogođenijima pandemijom. Konkretne ključne etape pomoći će da se europski prometni sustav održi na pravom putu prema pametnoj i održivoj budućnosti.

Čišća i sigurnija vozila

Stroža pravila o količini emisija CO₂ iz novih osobnih automobila i kombija primjenjuju se od siječnja. Ta vozila proizvode oko 12 % odnosno 2,5 % ukupnih emisija CO₂ u EU-u. Očekivane koristi do 2030. obuhvaćaju smanjenje emisija iz cestovnog prometa za 23 % u odnosu na 2005. te otvaranje 60 000 novih radnih mjesta (ili čak i do 80 000 ako se baterije proizvode u EU-u). Za 2021. najavljen je prijedlog strožih standardnih vrijednosti emisija CO₂, u skladu s ambicioznijim ciljem ukupnog smanjenja emisija do 2030. Komisija radi i na izradi ambicioznih i novih standardnih vrijednosti emisija za onečišćujuće tvari iz automobila najavljenih za 2021.

Novim pravilima utvrđenima u siječnju uvedeni su zahtjevi u pogledu naprednih tehnoloških značajki za nove modele automobila radi poboljšanja njihove sigurnosti i smanjenja broja nesreća koji će se primjenjivati od srpnja 2022. Osim toga, od rujna 2020. počela su se primjenjivati nova pravila kojima će se osigurati da svi automobili ispunjavaju zahtjeve povezane sa sigurnošću, zaštitom okoliša i proizvodnjom prije stavljanja na tržište. Tim je pravilima obuhvaćen veći broj provjera automobila koji su već na tržištu i uveden nadzor Europske unije, a Komisija je dobila ovlasti za opozive na razini EU-a i nametanja sankcija proizvođačima automobila koji krše zakon, uključujući i novčane kazne u iznosu do 30 000 eura po automobilu.

Digitalna transformacija EU-a

Digitalna tehnologija nikad nije bila važnija u našim životima. U vrijeme krize uzrokovane bolešću COVID-19 digitalna tehnologija označila je prekretnicu u obrazovanju i osposobljavanju, omogućila nastavak poslovanja i sačuvala radna mjesta, čime je potvrdila svoju neprocjenjivu vrijednost. Superračunala pomažu predvidjeti razvoj pandemije, a aplikacije za praćenje kontakata i upozoravanje mogu pomoći u prekidanju lanca prijenosa zaraze.

Pandemija je istaknula i važnost razvoja digitalnih vještina svih građana EU-a te poboljšanja pristupa brzom internetu za domaćinstva, poduzeća i sektor javnih usluga. Novoosnovana europska poduzeća koja se temelje na digitalnoj tehnologiji mogu ponuditi inovativna rješenja drugim malim, srednjim i većim poduzećima potrebna za digitalnu transformaciju. Digitalne tehnologije ključne su i za postizanje klimatskih ciljeva EU-a jer su prisutne u pametnim energetskim sustavima, preciznoj poljoprivredi i pametnoj mobilnosti.

Europska digitalna strategija

Temelji digitalne transformacije već su postavljeni, a stalni napredak na jedinstvenom digitalnom tržištu omogućuje stvarne koristi potrošačima i poduzećima u cijelom EU-u i izvan njega. Komisija je odlučna u svojim nastojanjima da ovo bude digitalno desetljeće Europe. Predsjednica von der Leyen u svojem je govoru o stanju Unije pozvala EU da predvodi digitalne inovacije zajedničkim planom i jasno definiranim ciljevima za 2030., primjerice u pogledu povezivosti, vještina i digitalnih javnih usluga. U okviru europskog instrumenta za oporavak Next Generation EU od država članica traži se da 20 % financijske potpore iz Mehanizma za oporavak i otpornost ulože u digitalnu transformaciju (vidjeti i „Usklađen odgovor na COVID-19”).

Uspjeh digitalne transformacije EU-a ovisit će o uspostavi učinkovitih okvira u pogledu pouzdanih tehnologija i sredstava za digitalizaciju u poduzećima. Podatkovna strategija i Bijela knjiga o umjetnoj inteligenciji prvi su stupovi nove europske digitalne strategije. U njima se naglašava potreba da se prilikom razvoja, osmišljavanja, izrade i uvođenja tehnologija na prvo mjesto stave ljudi te štite i promiču europske vrijednosti i prava.

Pravila EU-a o internetu spremna za digitalno doba

Komisija je u prosincu predložila ambicioznu reformu digitalnog prostora – sveobuhvatan skup novih pravila za sve digitalne usluge, uključujući društvene medije, internetsko tržište i druge internetske platforme koje posluju u Europskoj uniji: Akt o digitalnim uslugama i Akt o digitalnim tržištima. Kada se donese Akt o digitalnim uslugama, obvezujuća pravila na razini EU-a primjenjivat će se na sve pružatelje digitalnih usluga kojima se potrošači povezuju s robom, uslugama ili sadržajem. Pravila će obuhvaćati i nove postupke za brže uklanjanje nezakonitog sadržaja te sveobuhvatnu zaštitu temeljnih prava korisnika na internetu. Novim zakonodavnim okvirom uravnotežit će se prava i odgovornosti korisnika, posredničkih platformi i javnih tijela. Taj okvir temelji se na vrijednostima EU-a uključujući poštovanje ljudskih prava, slobodu, demokraciju, jednakost i vladavinu prava, a središnje mjesto pripada građanima EU-a. Prijedlog je nadopunjen akcijskim planom za europsku demokraciju kojim se želi povećati otpornost demokracija.

Aktom o digitalnim tržištima rješavaju se negativne posljedice koje proizlaze iz određenog ponašanja platformi koje djeluju kao digitalni nadzornici pristupa jedinstvenom tržištu. Riječ je o platformama sa znatnim utjecajem na jedinstveno tržište koje poslovnim korisnicima služe kao važna točka pristupa klijentima te koje imaju čvrst položaj na tržištu. Takve se platforme zbog svoje tržišne moći mogu naći u poziciji da djeluju kao privatni regulatori te da postanu uska grla između poduzeća i potrošača. Novim pravilima Akta o digitalnom tržištu definirat će se i zabraniti te nepoštene prakse nadzornika pristupa. Cilj im je stvaranje jednakih uvjeta za velike internetske platforme te poticanje rasta, širenja djelatnosti i konkurentnosti novoosnovanih poduzeća u EU-u čime se korisnicima osiguravaju bolji uvjeti u pogledu cijene, kvalitete, izbora i inovativnih rješenja.

Komisija je u prosincu donijela i akcijski plan za medijski i audiovizualni sektor kako bi poduprla oporavak i digitalnu transformaciju medija u EU-u. Njime će se nadopuniti postojeće mjere za potporu slobode medija te medijske i digitalne kulture.

Tijekom godine započela je primjena nekoliko važnih zakonodavnih akata u cijelom EU-u. Prva skupina obuhvaća pravila koja vrijede za manja poduzeća i trgovce na internetskim platformama, a druga pravila kojima se uređuje koordinacija nacionalnog zakonodavstva na razini EU-a o svim audiovizualnim medijima i o pristupačnosti internetskih stranica tijela javnog sektora. Na snagu je stupilo i zakonodavstvo kojim se uspostavlja jasan skup pravila za telekomunikacijske usluge, pruža veća zaštita potrošačima i potiču ulaganja u mreže nove generacije.

Kibersigurnost i zaštita podataka

Učestalost kiberprijetnji porasla je u vrijeme pandemije, stoga je EU predložio nekoliko mjera u ovom području. Komisija je u veljači donijela komunikaciju o izgradnji digitalne budućnosti Europe, u kojoj središnje mjesto u digitalnoj transformaciji EU-a zauzima, među ostalim, i kibersigurnost, a 16. prosinca najavila je novu strategiju Europske unije za kibersigurnost.

U strategiji za kibersigurnost za digitalno desetljeće opisani su načini iskorištavanja i poboljšanja alata i resursa EU-a u pogledu tehnološke suverenosti i suradnje s partnerima u cijelom svijetu. Njome se poziva na uključivanje kibersigurnosti u sva digitalna ulaganja planirana tijekom proračunskog razdoblja 2021.–2027. te opisuje djelovanje EU-a putem inicijativa u trima područjima: promicanju otpornosti, tehnološke suverenosti i vodstva, izgradnji operativnih kapaciteta za sprečavanje, odvraćanje i odgovor te promicanju globalnog i otvorenog kiberprostora. Te inicijative obuhvaćaju zajedničku jedinicu za kibersigurnost, „kibernetički štit” povezanih sigurnosnih operativnih centara za otkrivanje ranih znakova napada i jačanje vodstva u osiguravanju globalnog i otvorenog interneta.

Predsjednica von der Leyen najavila je i prijedlog o uspostavi zajedničke jedinice za kibersigurnost radi daljnje koordinacije kibersigurnosnih operativnih sposobnosti u cijelom EU-u. Europska digitalna strategija uključuje i reviziju Uredbe o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije, kojom su 2020. zaključena otvorena javna savjetovanja. Strategija je popraćena i revizijom Direktive o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava, prvog zakonodavnog akta na razini EU-a o kibersigurnosti.

Sankcije su jedna od mogućnosti predviđenih „alatom EU-a za kiberdiplomaciju” za sprečavanje, suzbijanje i odgovor na zlonamjerne kiberaktivnosti usmjerene protiv EU-a ili njegovih država članica. Vijeće je u srpnju prvi put uvelo sankcije protiv šest pojedinaca i triju subjekata zbog raznih kibernapada. Uvedene sankcije obuhvaćale su zabranu putovanja i zamrzavanje imovine. Povrh toga, osobama i subjektima iz EU-a zabranjeno je stavljati novčana sredstva na raspolaganje onima koji su uvršteni na popis.

Komisijino izvješće o primjeni Opće uredbe o zaštiti podataka tijekom prve dvije godine pokazalo je da je većina njezinih ciljeva ispunjena: građani su dobili znatna i provediva prava te je stvoren novi europski sustav upravljanja i provedbe.

Iskorištavanje potencijala podataka

Podaci su ključan resurs za konkurentnost, otvaranje radnih mjesta i unaprjeđenje društva općenito. Inovacije koje se temelje na podacima, kao na primjer u području kvalitetnije, personalizirane medicine i pametne mobilnosti, omogućit će goleme koristi građanima te doprinijeti postizanju cilja klimatske neutralnosti EU-a do 2050.

Pristup sve opsežnijim podacima i mogućnost njihova korištenja nužni su za inovacije i gospodarski rast. Europskom strategijom za podatke nastoji se stvoriti stvarni europski podatkovni prostor i jedinstveno tržište koje omogućuje slobodan tok podataka unutar EU-a i među sektorima. Zajedničkim europskim podatkovnim prostorima u različitim sektorima kao što su zdravlje, okoliš i sigurnost povećat će se dostupnost upotrebe podataka u gospodarstvu i društvu uz istovremeni nadzor poduzeća i pojedinaca koji generiraju te podatke. Time će se također povećati tehnološka suverenost EU-a u ključnim razvojnim tehnologijama i infrastrukturi za podatkovno gospodarstvo te istodobno doprinijeti razvoju pouzdanih aplikacija umjetne inteligencije. Kako bi se to postiglo, EU je u studenome predložio regulatorni okvir za upravljanje podacima, pristup i ponovnu upotrebu podataka unutar poslovnog sektora, između poslovnog sektora i vlada te unutar javnog sektora.

Umjetna inteligencija i superračunala

Brža i bolja povezanost za ljude u EU-u

Komisija je u rujnu objavila preporuku kojom poziva države članice na povećanje ulaganja u infrastrukturu za širokopojasnu povezivost vrlo velikog kapaciteta, uključujući 5G, jer je ona osnovni element digitalne transformacije i nužan uvjet za oporavak. U preporuci se pozivaju države članice da do kraja ožujka 2021. utvrde zajednički pristup u obliku skupa alata koji su se u praksi pokazali najboljima.

Ključno je osigurati sigurnost 5G mreža u EU-u. EU je u siječnju podržao zajednički paket mjera za uklanjanje sigurnosnih rizika povezanih s uvođenjem 5G mreža, oko kojeg su se države članice dogovorile. Prema izvješću objavljenom u prosincu, većina država članica već je na dobrom putu da provede preporučene mjere. Nastavit će se koordinirani rad u pogledu sigurnosti 5G mreža na razini EU-a.

Vještine potrebne za digitalno doba

Potreba za digitalnim vještinama nije se nametnula samo uslijed suočavanja s aktualnom pandemijom. Digitalna pismenost neophodna je za većinu današnjih radnih mjesta i za društvo općenito. Svaka peta mlada osoba u EU-u ne posjeduje osnovnu razinu digitalnih vještina, a mnoga kućanstva s niskim primanjima nemaju pristup računalima. Programom vještina za Europu utvrđeno je nekoliko ciljeva koje treba ostvariti do 2025., među ostalim da 70 % osoba u dobi od 16 do 74 godine posjeduje barem osnovne digitalne vještine, što bi bilo povećanje u odnosu na 2019., u kojoj je taj cilj za navedenu dobnu skupinu stanovništva iznosio 56 %.

Na temelju iskustava stečenih tijekom pandemije koronavirusa Komisijinim novim Akcijskim planom za digitalno obrazovanje pomoći će se ljudima, ustanovama za obrazovanje i osposobljavanje te državama članicama u prilagodbi digitalnoj tranziciji. (Vidjeti poglavlje „Izgradnja pravedne i socijalne Europe” za više informacija.)

Među aktivnostima za oporavak središnje mjesto imaju ulaganja i reforme za prilagodbu obrazovnih sustava za poticanje razvoja digitalnih vještina te obrazovanja i strukovnog osposobljavanja svih dobnih skupina. Komisija potiče države članice da ta ulaganja i reforme uključe u svoje planove za oporavak i otpornost.

Digitalne financije

Prednosti digitalnih financija: bolji financijski proizvodi za potrošače i novi kanali financiranja za poduzeća iz Unije, osobito za mala i srednja poduzeća; potpora europskoj strategiji gospodarskog oporavka i otvaranje novih kanala za osiguravanje sredstava za potporu europskom zelenom planu i novoj industrijskoj strategiji za Europu; prekogranične digitalne financije omogućit će bolju integraciju financijskog tržišta u bankovnu uniju i uniju tržišta kapitala; jačanje sposobnosti Europe da zadrži i poveća otvorenu stratešku autonomiju u području financijskih usluga.

Korištenje digitalnih financijskih usluga u EU-u u porastu je osobito u vrijeme pandemije, a koriste ih i potrošači i poduzeća u različite svrhe. Komisija želi potaknuti odgovorne inovacije u financijskom sektoru EU-a, pogotovo među visoko inovativnim novoosnovanim digitalnim poduzećima te istovremeno smanjiti sve potencijalne rizike u vezi sa zaštitom ulagača, pranjem novca i kiberkriminalom.

Komisija je u rujnu donijela paket mjera kojima nastoji potaknuti digitalnu pristupačnost europskih financijskih usluga, odgovorne inovacije i tržišno natjecanje među pružateljima financijskih usluga u EU-u. Taj paket obuhvaća strategiju za plaćanja malih vrijednosti i zakonodavne prijedloge o kriptoimovini i digitalnoj operativnoj otpornosti. Cilj je tih mjera povećati konkurentnost EU-a u financijskom sektoru, a ljudima omogućiti pristup inovativnim financijskim proizvodima i načinima plaćanja uz istodobnu zaštitu potrošača i financijsku stabilnost. U skladu s Komisijinom širom podatkovnom strategijom i njezinim korištenjem pouzdanih aplikacija lanca blokova za javne usluge, cilj je mjera promicati razmjenu podataka i otvorene financije zadržavajući pritom vrlo visoke standarde EU-a u pogledu privatnosti i zaštite podataka. Te će mjere biti ključne za gospodarski oporavak EU-a jer će se poduzećima otvoriti novi kanali financiranja te istodobno pomoći u ostvarivanju ciljeva europskog zelenog plana, digitalne tranzicije i nove industrijske strategije za Europu.

Pandemija bolesti COVID-19 ozbiljno je uzdrmala gospodarstvo Europske unije. Zbog toga će vjerojatno porasti siromaštvo, socijalna isključenost i nejednakosti. Društvene posljedice pandemije osjećaju milijuni ljudi u cijelom EU-u. Europska unija 2020. je donosila odluke stavljajući građane na prvo mjesto i poduzela je mjere za uključiv i pravedan oporavak za sve, kojem će prioritet biti zdravlje i sigurnost.

Tijekom godine EU je pokrenuo brojne nove inicijative u području zdravstvene skrbi, socijalne integracije i borbe protiv prijetnji sigurnosti.

Izgradnja europske zdravstvene unije

Iz pandemije koronavirusa izvukli smo pouke da trebamo ojačati našu suradnju i stvoriti čvrste strukture na razini Unije, provoditi zajedničke procjene rizika te surađivati na prikupljanju podataka kako bismo dobili više informacija i bolje resurse za planiranje pripravnosti i odgovora.

Predsjednica von der Leyen najavila je u rujnu u govoru o stanju Unije snažniju europsku zdravstvenu uniju kao prioritet u nadolazećim godinama. Tako ćemo moći odlučnije odgovoriti na krize, ali i poboljšati sve aspekte zdravlja građana. S pomoću europskog plana za borbu protiv raka (koji će biti donesen 2021.) borit ćemo se protiv te bolesti, a u okviru farmaceutske strategije rješavat ćemo pitanja dostupnosti i cjenovne pristupačnosti lijekova. Jača europska zdravstvena unija pomogla bi nam da lakše uklonimo slabe točke naših zdravstvenih sustava.

Pripravnost za zdravstvene krize i odgovor na njih

U prvom koraku prema europskoj zdravstvenoj uniji Komisija je u studenome predstavila prijedloge za pomoć EU-u da se pripremi za prekogranične prijetnje zdravlju i bolje odgovori na njih. Proglašenjem izvanrednog stanja na razini EU-a u budućnosti bi se mogle aktivirati pomno usklađene mjere odgovora. Budući da su za bolju pripravnost potrebni bolji podaci, dobro planirani resursi i stručno znanje, Komisija je predložila da važniju ulogu preuzmu zdravstvene agencije EU-a: Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti i Europska agencija za lijekove. Komisija namjerava predložiti i da se osnuje posebna agencija za krizne biomedicinske situacije: tijelo za odgovor na zdravstvene krize.

Nedovoljan pristup podacima i ograničeni kapacitet za adekvatan odgovor na izbijanja i brza širenja bolesti otežavaju rad Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti tijekom ove pandemije. Jača Europska agencija za lijekove mogla bi lakše osigurati zalihe lijekova, savjetovati o novim načinima liječenja i koordinirati klinička ispitivanja u zdravstvenoj krizi.

Farmaceutska strategija za Europu

Strategijom je obuhvaćen cijeli životni ciklus lijeka: 1. istraživanje i inovacije; 2. odobravanje, procjena zdravstvenih tehnologija i stavljanje u promet; 3. sigurnost opskrbe lijekovima; i 4. isporuka pacijentima.

Jačanje naše demokracije

U zdravoj i stabilnoj demokraciji građani mogu slobodno izražavati svoje stavove, birati političke predstavnike i sudjelovati u odlukama koje utječu na njihovu budućnost. Kako bi sudjelovanje građana bilo smisleno, mora im se omogućiti da sami prosuđuju i zaključuju. Trebali bi moći donositi izborne odluke u javnom prostoru u kojem se različiti stavovi mogu slobodno izražavati i u kojem slobodni mediji, akademska zajednica i civilno društvo mogu igrati svoju ulogu u poticanju otvorene rasprave, bez zlonamjernih uplitanja, bilo domaćih ili stranih. Proteklih se godina pokazalo da se demokracija u EU-u mora nositi s rastom ekstremizma, uplitanjem u izbore, širenjem manipulativnih informacija i prijetnjama novinarima.

Akcijski plan za europsku demokraciju ojačat će položaj građana i učvrstiti demokraciju u EU-u. Svojevrsni je odgovor na osjećaj razdvojenosti između ljudi i političara i druge izazove s kojima se suočavaju naši demokratski sustavi. Akcijskim planom utvrđuju se mjere za promicanje slobodnih i poštenih izbora, veću slobodu medija i suzbijanje dezinformacija. One će pomoći u rješavanju najkritičnijih pitanja povezanih s demokratskim sustavima i građanima.

Konkretno, kako bi se zaštitio integritet izbora i promicalo demokratsko sudjelovanje, u akcijskom planu najavljeni su novi zakonodavni prijedlozi za transparentnije političko oglašavanje i preispitivanje pravila o financiranju europskih političkih stranaka. U okviru Europske mreže za suradnju u području izbora Komisija će uspostaviti zajednički mehanizam za suzbijanje prijetnji izbornim procesima.

U području slobode i pluralizma medija Komisija će izdati i preporuku o poboljšanju sigurnosti novinara na internetu i izvan njega, s naglaskom na novim prijetnjama, posebice novinarkama, te će predstaviti inicijativu za zaštitu novinara i civilnog društva od strateških tužbi protiv sudjelovanja javnosti.

Druge mjere za potporu medijskom pluralizmu uključuju uspostavu alata za praćenje vlasništva nad medijima, smjernice o transparentnosti vlasništva nad medijima, promicanje transparentne i pravedne raspodjele državnog oglašavanja te poticanje medijske raznolikosti i europskog pristupa važnosti audiovizualnih medijskih usluga od općeg interesa. Osim inicijativa kojima se potiču novinarska partnerstva i standardi, Komisija će promicati suradnju između nacionalnih vijeća za medije, neovisnih regulatornih tijela za medije, drugih tijela za samoregulaciju medija i mreža novinara.

Naposljetku, Komisija će još intenzivnije raditi na suzbijanju dezinformacija i vanjskog uplitanja. U radu u tom području EU će se i dalje voditi europskim vrijednostima i načelima te će štititi pravo građana na slobodu izražavanja i pristup legalnom sadržaju na internetu. Komisija će usmjeravati rad na jačanju postojećeg Kodeksa dobre prakse u suzbijanju dezinformacija. Izdat će jasne smjernice platformama o tome kako pojačati mjere protiv dezinformacija i uvest će učinkovit okvir za praćenje i nadzor. Komisija će surađivati s državama članicama kako bi razvila i ojačala instrumente EU-a za suzbijanje vanjskog utjecaja i uplitanja.

Zdrava demokracija oslanja se na sudjelovanje građana i na aktivno civilno društvo, i to ne samo u vrijeme izbora. U cijelom akcijskom planu uvelike se naglašava jačanje položaja građana i civilnog društva, ponajprije povećanjem medijske pismenosti kako bi se građanima svih dobnih skupina pomoglo u snalaženju među vijestima i poticanjem sudjelovanja na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini.

U lipnju je osnovan Europski opservatorij za digitalne medije radi potpore radu neovisnih provjeravatelja činjenica i akademskih istraživača u suradnji s medijskim organizacijama i stručnjacima za medijsku pismenost. Cilj je da taj opservatorij postane europski centar za borbu protiv dezinformiranja na internetu.

Zaštita vladavine prava

Komisija je u rujnu objavila svoje prvo godišnje izvješće o vladavini prava. U pojedinačnim poglavljima po državama članicama ocjenjuju se pozitivna i negativna kretanja u cijelom EU-u. Prema tom izvješću, mnoge države članice imaju visoke standarde vladavine prava, ali i dalje postoje važni izazovi. Uzima se u obzir i razvoj događaja nakon hitnih mjera koje su države članice poduzele zbog krize uzrokovane koronavirusom. U izvješću se obrađuju četiri glavna stupa sa snažnim utjecajem na vladavinu prava: nacionalni pravosudni sustavi, okviri za borbu protiv korupcije, sloboda i pluralizam medija te druga institucionalna pitanja povezana sa sustavom provjere i ravnoteže koja su bitna za funkcionalnu demokraciju.

Cilj je novog izvješća proširiti postojeće mjere EU-a novim preventivnim instrumentom i pokrenuti raspravu o kulturi vladavine prava u cijelom EU-u. Izvješće bi svim državama članicama trebalo koristiti kad budu tražile najbolji način za otklanjanje nedostataka. Pomoći će im da uče iz iskustava drugih zemalja i pokazati kako se vladavina prava može dodatno ojačati uz potpuno poštovanje nacionalnih ustavnih sustava i tradicija.

U siječnju 2020. u kontekstu predmeta u tijeku u vezi sa stegovnim režimom za poljske suce Komisija je zatražila od Suda Europske unije da Poljskoj odredi privremene mjere i naredi joj da obustavi rad disciplinskog vijeća Vrhovnog suda u stegovnim postupcima protiv sudaca. Povod za taj potez bila je preliminarna odluka Suda Europske unije od 19. studenoga 2019. o neovisnosti novog disciplinskog vijeća i naknadna presuda poljskog Vrhovnog suda iz prosinca 2019. da to vijeće ne ispunjava zahtjeve za neovisnost sudova koji proizlaze iz prava Unije te stoga nije neovisan sud u smislu prava Unije. Budući da je disciplinsko vijeće nastavilo s radom u stegovnim postupcima protiv sudaca, pojavila se opasnost od nepopravljive štete za poljske suce i neovisnost poljskog sudstva. Sud je prihvatio zahtjev Komisije u svojoj odluci od 8. travnja 2020.

Komisija je Poljskoj u travnju uputila službenu opomenu i pokrenula postupak zbog povrede u vezi sa Zakonom o sudstvu od 20. prosinca 2019., koji je stupio na snagu 14. veljače 2020. Komisija je smatrala da se tim zakonom narušava neovisnost poljskih sudaca i da nije usklađen s načelom nadređenosti prava EU-a. Novim zakonom poljskim se sudovima zabranjuje da izravno primjenjuju određene odredbe prava EU-a kojima se štiti neovisnost sudstva i da Sudu Europske unije upućuju zahtjeve za prethodnu odluku o takvim pitanjima. Komisija je analizirala odgovor poljske vlade na službenu opomenu pa je, s obzirom na to da nisu riješena pitanja na koja je ukazala, poduzela sljedeći korak u postupku zbog povrede i Poljskoj 30. listopada 2020. poslala obrazloženo mišljenje.

Nakon toga Komisija je 3. prosinca 2020. Poljskoj uputila službenu opomenu u okviru postupka zbog povrede zbog, među ostalim, najnovijih odluka disciplinskog vijeća Vrhovnog suda o oduzimanju imuniteta sudaca u kontekstu kaznenih istraga.

Uključivanje građana

Europski parlament, Vijeće i Komisija u prosincu su postigli dogovor o zajedničkom obveznom registru transparentnosti za te tri institucije. Tako će se povećati transparentnost i javni nadzor načina na koji institucije EU-a komuniciraju s predstavnicima interesnih skupina.

Konferencija o budućnosti Europe

Uspjeh i otpornost EU-a ovise o potpori i angažmanu njegovih građana. Jedan je od političkih prioriteta predsjednice von der Leyen omogućiti Europljanima veću ulogu u izgradnji budućnosti naše Unije. EU se 2020. pripremao za pokretanje konferencije o budućnosti Europe kako bi građane uključio u oblikovanje politika EU-a. Komisija je u siječnju predstavila svoje prijedloge, a pripreme su se nastavile tijekom godine.

Konferencija će Europljanima iz svih društvenih slojeva i krajeva EU-a dati priliku da iznesu svoja mišljenja i prijedloge za budućnost našeg kontinenta. Cilj je uključiti što više ljudi, posebice mladih i onih koji se obično ne bave europskim pitanjima. Rasprave će se održati na svim razinama: lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj. Predsjednica von der Leyen pomno će pratiti što je dogovoreno.

VIDEOZAPIS: Inicijativa „Pitaj predsjednicu” još više približava građane EU-u: svatko može snimiti kratki videozapis s pitanjem i dobiti priliku da mu predsjednica von der Leyen odgovori.

Europska građanska inicijativa

Parlament i Vijeće u srpnju su poduzeli korake zbog posljedica pandemije bolesti COVID-19 na funkcioniranje europske građanske inicijative. Ograničenja kretanja koja su države članice uvele zbog zdravstvenih razloga otežala su organizatorima da održavaju događanja u okviru kampanja za inicijative i prikupljaju potpise u papirnatom obliku. Nova pravila omogućuju produljenje razdoblja prikupljanja potpisa za građanske inicijative pogođene pandemijom.

Bolji uvjeti za potrošače

U Novoj strategiji za potrošače koju je Komisija donijela u studenome navedene su mjere koje će EU poduzeti kao odgovor na nove probleme izazvane pandemijom bolesti COVID-19 te digitalnom i zelenom tranzicijom, među kojima su pitanja zaštite okoliša i održivosti, učinkovita provedba prava potrošača i zaštita ranjivih potrošača. Za realizaciju tih prijedloga bit će potrebna bliska suradnja EU-a i nacionalnih tijela te kvalitetnija politika EU-a u području zaštite potrošača. Parlament i Vijeće donijeli su u studenome direktivu kojom će se uspostaviti novi europski sustav kolektivne pravne zaštite, što će organizacijama olakšati da brane kolektivne interese potrošača jer će moći pokretati tužbe pred sudovima ili nadležnim tijelima u ime potrošača koji pretrpe štetu zbog povreda prava EU-a.

Unapređenje carinske unije

Ključne činjenice o carini u Uniji. 2019. je udio Unije u svjetskoj trgovini iznosio 15,3%, pri čemu se dnevno izdavalo više od 850000 carinskih deklaracija. Svakog mjeseca 27 država članica u ostatak svijeta izvozi i otud uvozi robu u vrijednosti od oko 339 milijardi eura. Europski ured za borbu protiv prijevara preporučio je povrat više od 2,7 milijardi eura u neplaćenim carinama za robu umanjene vrijednosti i 300 milijuna eura u antidampinškim pristojbama u sektoru solarnih ploča i biodizela te drugim sektorima za razdoblje od 2017. do 2019. U 2018. zaplijenjeno je gotovo 27 milijuna artikala kojima su povrijeđena prava intelektualnog vlasništva i čija je ulična vrijednost gotovo 740 milijuna eura.

Carinska tijela imaju važnu ulogu jer olakšavaju neometan i siguran protok robe i sprečavaju ulazak nesigurnih ili nezakonitih proizvoda u EU. Osim toga, carinski prihodi doprinose proračunu EU-a. Komisija je u rujnu predstavila novi akcijski plan za carinsku uniju u kojem je iznijela mjere za pametniju, inovativniju i učinkovitiju carinsku uniju. Njihov je cilj bolja zaštita osobnih financija građana i javnih proračuna te uklanjanje nepotrebnih opterećenja za poduzeća, trgovce i uprave. Komisija je u listopadu predstavila prvo konkretno postignuće iz akcijskog plana. Zahvaljujući okruženju jedinstvenog sučelja bolje će se povezati sva tijela na granicama EU-a, a poduzeća će moći obaviti sve granične formalnosti putem jedinstvenog portala u državi članici.

Novi pakt o migracijama i azilu

Komisija je u rujnu predložila novi pakt o migracijama i azilu. Migracijskoj politici EU-a potrebna je strukturna reforma, a paktom se želi ponuditi odgovor na sadašnje i buduće izazove uz potpuno poštovanje europskih vrijednosti i temeljnih prava. Namjera je omogućiti pravo na boravak u EU-u onima kojima je zaista potrebna zaštita, dok će se drugi morati vratiti na učinkovit i dostojanstven način.

Pakt sadržava sve elemente potrebne za sveobuhvatan EU-ov pristup migracijama: učinkovitije postupke azila i vraćanja, ojačano upravljanje granicama, bolje zakonite putove u EU, integraciju migranata u društvo i dublja partnerstva s trećim zemljama. Poboljšat će solidarnost i pravednu podjelu odgovornosti među državama članicama, povećati suradnju i koordinaciju u traganju i spašavanju, uspostaviti sustav za odgovor na krizne situacije i trajni sustav za praćenje migracija. U okviru predloženog mehanizma solidarnosti sve će države članice dobiti potrebnu pomoć kad budu suočene s migracijskim pritiskom ili nakon operacija traganja i spašavanja.

Paktom se žele unaprijediti i obostrano korisna partnerstva sa zemljama podrijetla i tranzitnim zemljama kako bi se pronašlo rješenje za zajednička pitanja, kao što su potpora zajednicama domaćinima, uklanjanje temeljnih uzroka nezakonitih migracija, borba protiv krijumčarenja migranata, potpora upravljanju granica i razvoj zakonitih putova.

Brzim, integriranim postupcima jasnije će se utvrditi odgovornosti i pomoći u ponovnoj uspostavi povjerenja među državama članicama. Druge prednosti dobro osmišljenih postupaka azila i upravljanja migracijama jesu sigurnost i zaštita migranata i izbjeglica, učinkovit rad sustava i vjerodostojna primjena pravila.

Zaštita ljudi kojima je potrebna pomoć

U novom paktu o migracijama i azilu iznosi se nekoliko prijedloga za zaštitu ljudi kojima je potrebna pomoć, posebice najranjivijih. Prvi će korak biti donošenje prijedloga Komisije iz 2016. o izmjeni Direktive o uvjetima prihvata, Uredbe o okviru za preseljenje i Uredbe o kvalifikaciji. Paktom se osigurava da se u postupku azila, postupku vraćanja i postupku na granici prednost daje najboljim interesima djece migranata. To je ostvareno 2020. kad je iz Grčke u druge države članice EU-a uz potporu Komisije premješteno 2 209 djece bez pratnje, obitelji, ranjivih tražitelja azila i osoba s priznatim statusom izbjeglice.

Komisija je nakon požara koji je u rujnu uništio centar za prihvat i identifikaciju Moria odmah reagirala. Financirala je transfer svih 406 maloljetnika bez pratnje iz Morije na kopno i nastavila koordinirati i financirati dobrovoljna premještanja iz Grčke u 13 država članica, Island, Norvešku i Švicarsku. Osim toga, Komisija je uz punu suglasnost grčkih vlasti osnovala posebnu radnu skupinu za potporu održivom upravljanju migracijama u Grčkoj. Njezin prvi prioritet bila je provedba zajedničkog pilot-projekta s grčkim vlastima kako bi se izgradio prihvatni objekt na Lezbosu koji će pridonijeti učinkovitom upravljanju migracijama.

Sigurni i zakoniti putovi u Europu

U paktu se naglašava da je potrebno dovršiti reformu Direktive o plavoj karti EU-a koja je u tijeku i privući visokokvalificirane talente koji trebaju gospodarstvima EU-a, a najavljuje se i donošenje paketa mjera o vještinama i talentima 2021. Komisija predlaže i pokretanje partnerstva za privlačenje talenata kako bi se poduprli programi za mobilnost i migracije s trećim zemljama. EU će pridonijeti tim partnerstvima koordinacijom, financiranjem i potporom.

U 2020. u EU-u je živjelo 34 milijuna ljudi (8 % stanovništva) koji su rođeni u zemlji izvan Europske unije. Dio je zdravog i pravednog sustava upravljanja migracijama osigurati da svi koji se zakonito nalaze u EU-u mogu sudjelovati i pridonositi dobrobiti, blagostanju i koheziji europskih društava. Takav sustav potiče socijalnu koheziju i gospodarsku dinamičnost i pozitivan je primjer kako EU na raznolikost i migracije reagira izgradnjom otvorenih i otpornih društava.

Iako su za integracijsku politiku ponajprije odgovorne države članice, Komisija intenzivira svoju potporu novim akcijskim planom za integraciju i uključivanje za razdoblje 2021.–2027. Na temelju opsežnog savjetovanja u planu se razmatraju integracija i socijalna uključenost u područjima kao što su zapošljavanje, obrazovanje, zdravstvo, stanovanje, jednakost, kultura i sport.

Partnerstva za privlačenje talenata pružaju bolje mogućnosti zapošljavanja kod kuće i zakonite putove u Uniju. Njima se podupiru zakonite migracije s ključnim partnerima i jača postojeća suradnja. Uspostavit će se programi mobilnosti u području zapošljavanja i osposobljavanja uz financijsku potporu Unije te usklađivanje potreba za radnom snagom i vještinama u Uniji. Partnerstva za privlačenje talenata obuhvaćaju izgradnju kapaciteta za strukovno osposobljavanje i integraciju migranata koji se vraćaju te suradnju s ministarstvima, poslodavcima, socijalnim partnerima, obrazovnim sektorom i dijasporom.

Nova pravila za postupke izdavanja viza

Države članice EU-a među vodećim su svjetskim turističkim odredištima. Svake godine obrađuje se sve više zahtjeva za vize, a taj će se trend vjerojatno nastaviti nakon ukidanja globalnih ograničenja povezanih s bolešću COVID-19. Zahvaljujući novim pravilima o vizama za kratkotrajni boravak koja su se počela primjenjivati u veljači zakoniti putnici mogu lakše podnijeti zahtjev za vizu za dolazak u EU, a dostupno je i više alata za suzbijanje nezakonitih migracija. Osim toga, EU sad može prilagoditi primjenu određenih pravila ovisno o tome kako treća zemlja surađuje u vraćanju i ponovnom prihvatu svojih državljana koji nezakonito borave u EU-u.

Sigurnost i obrana

Komisija je u srpnju predstavila strategiju EU-a za sigurnosnu uniju za razdoblje 2020.–2025. u kojoj je naglasak na područjima u kojima EU može pomoći državama članicama da povećaju sigurnost u korist svih koji žive u Europskoj uniji. U strategiji su utvrđeni alati i mjere koje treba pripremiti u sljedećih pet godina kako bi svima bila zajamčena sigurnost u fizičkom i digitalnom okruženju. Strategija obuhvaća područja kao što su borba protiv terorizma i organiziranog kriminala, sprečavanje i otkrivanje hibridnih prijetnji, povećanje otpornosti naše ključne infrastrukture, promicanje kibersigurnosti i poticanje istraživanja i inovacija.

VIDEOZAPIS: Sigurnosna unija EU-a pomaže zaštititi sve stanovnike Europe.

Borba protiv organiziranog i prekograničnog kriminala

Komisija se 2020. još intenzivnije angažirala u borbi protiv organiziranog i međunarodnog kriminala pokretanjem inicijativa u nekoliko različitih područja. Posljednjih godina zabilježeno je znatno više prijava seksualnog zlostavljanja djece na internetu u svim državama članicama, a naznake upućuju na to da se problem dodatno pogoršao zbog pandemije. Komisija je u srpnju donijela novu strategiju EU-a za učinkovitiju borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece. Njezin je cilj uspostaviti odgovarajući pravni okvir, poboljšati odgovor tijela za izvršavanje zakonodavstva i potaknuti koordiniran odgovor svih relevantnih dionika kad je riječ o prevenciji, istragama i pomoći žrtvama. U rujnu je Komisija predložila i privremeno zakonodavstvo kako bi se osiguralo da pružatelji internetskih komunikacijskih usluga mogu i dalje primjenjivati dobrovoljne mjere za otkrivanje i prijavljivanje seksualnog zlostavljanja djece na internetu i uklanjanje materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece.

EU već nekoliko godina koordinira rad na suzbijanju trgovanja vatrenim oružjem, ali nove prijetnje zahtijevaju nove mjere. Komisija je u srpnju donijela novi akcijski plan EU-a za kontrolu trgovine vatrenim oružjem za razdoblje 2020.–2025., koji je usmjeren na smanjenje pristupa crnom tržištu vatrenog oružja i poboljšanje kapaciteta za izvršavanje zakonodavstva i međunarodne suradnje. S pomoću nove Agende i akcijskog plana EU-a za borbu protiv droga 2021.–2025. Komisija nastoji riješiti problem sve veće trgovine drogom i upotrebe nedopuštenih droga u Europi. Problemu droga pristupa se na nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini, a poseban je naglasak na većoj sigurnosti (svi aspekti trgovine), učinkovitijoj prevenciji, boljem pristupu liječenju te smanjivanju rizika i štetnih posljedica.

Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) u lipnju je osnovala Europski centar za borbu protiv financijskog i gospodarskog kriminala kako bi odgovorila na naglo povećanje financijskog i gospodarskog kriminala i organiziranog kriminala velikih razmjera i na zahtjeve država članica za operativnu potporu.

Sprečavanje i suzbijanje terorizma i radikalizacije

Komisija je pokrenula razne inicijative za strožu provedbu pravnog okvira EU-a u području borbe protiv terorizma. U lipnju je objavila smjernice za pomoć nacionalnim tijelima, poduzećima i internetskim tržištima u primjeni pravila o kemikalijama koje bi se mogle zloupotrijebiti za proizvodnju eksploziva kućne izrade (prekursori eksploziva). Uveden je i internetski program praćenja kako bi se pratio učinak tih pravila. U rujnu je Komisija objavila izvješće o ocjeni mjera koje su države članice poduzele kako bi se uskladile s pravilima EU-a o suzbijanju terorizma. Ta su pravila glavni kaznenopravni instrument na razini EU-a za borbu protiv terorizma.

Komisija je u prosincu predložila novu Agendu za borbu protiv terorizma kako bi povećala otpornost EU-a na terorizam. Agenda se temelji na radu u proteklih nekoliko godina, a obuhvaća mjere za potporu državama članicama u predviđanju i sprečavanju terorističkih prijetnji, zaštiti od tih prijetnji i odgovoru na njih. Komisija je predložila i jačanje ovlasti Europola revizijom Uredbe o Europolu. Cilj je te inicijative poboljšati potporu koju Europol pruža državama članicama u borbi protiv terorizma i teških kaznenih djela te dodatno promicati suradnju i razmjenu informacija.

Suočavanje s novim prijetnjama: Unija nacionalnim pravosudnim tijelima i tijelima za izvršavanje zakonodavstva pruža alate za odgovor na nove prijetnje, borbu protiv kiberkriminaliteta te suzbijanje nezakonitih sadržaja na internetu i hibridnih prijetnji.

Završili su pregovori o Uredbi o sprečavanju širenja terorističkih sadržaja na internetu, koja će pomoći u brzom uklanjanju terorističke propagande i osiguravanju slobode govora i veće transparentnosti, uz stalan rad internetskog foruma EU-a u okviru kojeg će se suzbijati teroristička propaganda na internetu. Komisija je putem Mreže za osvješćivanje o radikalizaciji pružila usmjereniju potporu državama članicama i stručnjacima na terenu u prethodno utvrđenim prioritetnim područjima.

Zaštita kritične infrastrukture

Ključna fizička i digitalna infrastruktura, kao što su zračne luke, elektrane, zdravstvene ustanove ili telekomunikacijske mreže, osigurava mnoge važne usluge. Ta infrastruktura mora biti otporna na sve vrste rizika, bilo da su uzrokovani prirodnim pojavama, ljudskim djelovanjem, slučajno ili namjerno. Komisija je u prosincu predložila novu direktivu o otpornosti kritičnih subjekata koji pružaju važne usluge u mnogim sektorima.

Pranje novca i financiranje terorizma

Novim Komisijinim akcijskim planom za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma žele se ukloniti svi nedostaci i slabosti u EU-ovim propisima za suzbijanje tih prijetnji. Akcijski plan temelji se na šest prioriteta usmjerenih na snažniju borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma te na jačanje globalne uloge EU-a u tom području. Kombiniranjem tih šest prioriteta postići će se bolja usklađenost i učinkovitost pravila EU-a te će se poboljšati njihov nadzor i koordinacija među tijelima država članica.

Sigurnosno okruženje otporno na promjene u budućnosti: Unija podupire zaštitu kritične infrastrukture od brojnih prijetnji i izgradnju njezine otpornosti na te prijetnje. Ključna su područja djelovanja poboljšanje kibersigurnosti i zaštita javnih prostora.

Obrambena industrija

Fragmentacija obrambene industrije dovodi u pitanje sposobnost Europske unije da izgradi sljedeću generaciju ključnih obrambenih kapaciteta. To bi moglo smanjiti stratešku autonomiju i suverenitet EU-a i njegovu sposobnost da djeluje kao pružatelj sigurnosti. U 2020. dva inovativna pilot-programa EU-a bila su velik korak naprijed: pripremno djelovanje za istraživanja u području obrane, s proračunom od 90 milijuna eura, i Europski program industrijskog razvoja u području obrane, s proračunom od 500 milijuna eura. Tijekom godine u okviru pripremnog djelovanja osigurana su 23 milijuna eura za 10 istraživačkih projekata u području obrane, a iz razvojnog programa dodijeljeno je 200 milijuna eura za 16 projekata. Ti programi stvaraju uvjete za uspostavu potpuno funkcionalnog Europskog fonda za obranu, koji će od 2021. pridonijeti izgradnji integrirane industrijske baze za obranu u cijelom EU-u.

Istodobno su države članice i Europska služba za vanjsko djelovanje nastavile raditi na provedbi inicijativa u području obrane, uključujući stalnu strukturiranu suradnju u području obrane i koordinirano godišnje preispitivanje u području obrane. Vijeće je zadužilo visokog predstavnika/potpredsjednika Josepa Borrella da izradi Strateški kompas kako bi se uvriježila kultura zajedničke europske sigurnosti i obrane i definirale političke smjernice u područjima kao što su upravljanje krizama, otpornost, razvoj sposobnosti i partnerstava.

Zahtjevna vremena za gospodarstvo EU-a

Pandemija koronavirusa udar je bez presedana na svjetsko gospodarstvo i gospodarstvo EU-a te ima vrlo ozbiljne socioekonomske posljedice. Prema jesenskoj prognozi Komisije za 2020. se predviđao pad gospodarstva EU-a od 7,4 %, nakon čega slijedi oporavak i rast od 4,1 % u 2021. i 3 % u 2022. Iako je pandemija pogodila gospodarstva svih država članica, njezine posljedice i snaga oporavka znatno će se razlikovati među regijama.

Predviđa se da će nezaposlenost u cijelom EU-u narasti sa 6,7 % u 2019. na 7,7 % u 2020. i neproporcionalno pogoditi žene, mlade, niskokvalificirane radnike i one koji rade na određeno vrijeme. Siromaštvo, socijalna isključenost i nejednakosti vjerojatno će porasti, što naglašava važnost uključivog i pravednog oporavka za sve.

Problemi koje je 2020. uzrokovala pandemija opet ukazuju na to koliko je bitna koordinacija gospodarske politike u EU-u. Europski semestar, postojeći okvir za koordinaciju ekonomskih politika i politika zapošljavanja, usmjeravat će EU i njegove države članice pri suočavanju s izazovima povezanima s oporavkom i zelenom i digitalnom tranzicijom. Europski semestar i novi Mehanizam za oporavak i otpornost stoga su blisko povezani. Planovi država članica za oporavak i otpornost ocjenjivat će se u odnosu na prethodne preporuke po državama članicama jer su u njima navedeni glavni izazovi za svaku od zemalja. Zbog toga je vremenski okvir europskog semestra za ciklus 2020.–2021. privremeno prilagođen pokretanju novog instrumenta.

Osim toga, Komisija je 2020. počela uključivati ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda u europski semestar kao dio svoje strategije da se usmjeri na konkurentnu održivost i izgradnju gospodarstva u interesu građana i planeta, u skladu s europskim zelenim planom.

U prvoj polovini 2020. iz četiri fonda kohezijske politike uloženo je više od 23 milijarde eura u cijelom EU-u, što je povećanje od više od 5 % od kraja 2019., i to unatoč gospodarskoj nesigurnosti koju je uzrokovala pandemija. U tijeku je važno reprogramiranje u okviru dviju investicijskih inicijativa kao odgovora na koronavirus koje su pokrenute u ožujku i travnju zahvaljujući brzom prijedlogu Komisije koji su bez odgode odobrili Europski parlament i Vijeće i tako omogućili dodjelu sredstava svim državama članicama za mjere povezane s krizom (vidjeti i „Usklađen odgovor na COVID-19”).

Financijska sredstva dostupna u okviru Investicijske inicijative kao odgovora na koronavirus (CRII) i Investicijske inicijative plus kao odgovora na koronavirus (CRII+) omogućila su hitnu nabavu medicinske opreme i opstanak poduzeća. Ovo su neki od primjera (u smjeru kazaljke na satu). Poljska je kupila 536 ventilatora i 120 vozila hitne pomoći. Slovačka je kupila 110 vozila hitne pomoći. U Rumunjskoj je potpora za obrtni kapital malih i srednjih poduzeća iznosila 800 milijuna eura. Bugarska je kupila 317 ventilatora i više od 2 milijuna maski za lice. U Grčkoj je potpora za obrtni kapital malih i srednjih poduzeća iznosila 1,3 milijarde eura. Italija je poduprla rad 470 laboratorija i financirala 2,5 milijuna testova na koronavirus. Španjolska je opremila odjele intenzivne njege s gotovo 3800 dodatnih bolničkih ležajeva te kupila 1,8 milijardi artikala osobne zaštitne opreme i 2170 ventilatora. Portugal je uložio u proizvodnju medicinskih proizvoda, testova i osobne zaštitne opreme. U Mađarskoj je potpora za obrtni kapital malih i srednjih poduzeća iznosila 320 milijuna eura. Francuska je osigurala 223 milijuna eura u obliku bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata za više od 3200 malih i srednjih poduzeća. Irska je financirala nabavu 65 milijuna artikala osobne zaštitne opreme za zdravstvene djelatnike.

Nova industrijska strategija za Europu

Komisija je u ožujku objavila novu industrijsku strategiju za Europu u kojoj se opisuje kako stvoriti odgovarajuće uvjete koji će industriji omogućiti da ostane globalno konkurentna i predvodi zelenu i digitalnu tranziciju. Pandemija je ubrzala te trendove i ukazala na to kako ovisnost EU-a o ostatku svijeta može utjecati na našu sposobnost reagiranja u krizi. Ta strategija pomoći će u oporavku Europe i osigurati otpornost gospodarstva.

Europski zeleni plan nova je strategija rasta Europe. Glavni mu je cilj da Europa do 2050. postane prvi klimatski neutralan kontinent na svijetu. Potrebni su pravi uvjeti kako bi poduzetnici svoje ideje pretočili u proizvode i usluge te kako bi poduzeća svih veličina napredovala i rasla. Unija mora iskoristiti učinak, veličinu i integraciju jedinstvenog tržišta kako bi ojačala svoj utjecaj u svijetu i postavila globalne standarde. Digitalne tehnologije mijenjaju industriju i način poslovanja. Gospodarskim akterima omogućuju veću proaktivnost, radnicima stjecanje novih vještina, a podupiru i dekarbonizaciju našega gospodarstva.

Od ožujka Komisija je predstavila nekoliko prijedloga koji se odnose na ciljeve te strategije: Akcijski plan za kružno gospodarstvo, Akcijski plan za kritične sirovine, Strategiju EU-a za vodik radi potpore čistoj i digitalnoj tranziciji naše industrije (vidjeti i „Stvaranje klimatski neutralne Europe spremne za digitalno doba”) i Akcijski plan za intelektualno vlasništvo radi potpore EU-ovu tehnološkom suverenitetu i industrijskoj otpornosti. Komisija je istodobno radila na jačanju uloge industrijskih ekosustava analiziranjem njihovih potreba za ulaganjima. Kako bi EU jamčio ravnopravne uvjete na jedinstvenom tržištu, Komisija je objavila bijelu knjigu i provela opsežna savjetovanja o štetnim utjecajima stranih subvencija i načinima njihova suzbijanja.

Strategijom za MSP-ove koja dopunjuje paket o industrijskoj strategiji nastoji se osloboditi potencijal 25 milijuna malih i srednjih poduzeća u Europi. Inicijative kao što su savjetnici za održivost i investicijski pristup Escalar za prikupljanje do 1,2 milijarde eura poduzetničkog i privatnog kapitala radi ulaganja u revolucionarne inovacije pomoći će takvim poduzećima da se prilagode i imaju važnu ulogu u industrijskoj transformaciji.

Industrijska transformacija Europe temelji se i na integriranom i funkcionalnom jedinstvenom tržištu. Kako bi se svladale preostale prepreke, Komisija je predložila mjere za bolju provedbu postojećih pravila jedinstvenog tržišta. Među ostalim, osnovana je radna skupina za osiguravanje primjene pravila jedinstvenog tržišta, koja je imala važnu ulogu u uklanjanju ograničenja povezanih s pandemijom. Nova pravila o uzajamnom priznavanju robe također će poduzećima ubrzati i olakšati prodaju njihovih proizvoda po Europi.

Svemirska politika

Svemirske tehnologije, podaci i usluge mogu ojačati industrijsku bazu EU-a podupiranjem razvoja inovativnih proizvoda i usluga, među ostalim i najsuvremenijih inovativnih tehnologija. Primjerice, Galileo, navigacijska komponenta svemirskog programa EU-a, povećao je svoju prisutnost na tržištu pa je 2020. broj pametnih telefona koji podržavaju sustav Galileo premašio 1,7 milijardi. S pomoću Galilea informacije o lokaciji koje pružaju mobilni uređaji točnije su i pouzdanije, posebice u urbanim područjima.

Parlament i Vijeće postigli su u prosincu 2020. privremeni politički dogovor o Uredbi EU-a o svemiru, kojom se objedinjuju sve komponente svemirskog programa EU-a s proračunom od 13 milijardi eura (dosad najveći iznos na razini EU-a za svemir). Novom uredbom uzimaju se u obzir sve aktivnija uloga i veće ambicije EU-a u svemiru, koje nadilaze glavne programe Copernicus i Galileo. Stoga su predložene nove mjere za potporu svemirskoj sigurnosti, neovisnom pristupu svemiru i svemirskom poduzetništvu. Nastavljeni su i pregovori o okvirnom sporazumu o financijskom partnerstvu između Komisije, Europske svemirske agencije i buduće Agencije EU-a za svemirski program kako bi se u skladu s Uredbom o svemiru utvrdila podjela zadaća između tih dviju agencija.

Zrakoplovstvo

Komisija je u rujnu predstavila planove za modernizaciju europskog zračnog prostora s pomoću izmijenjenog prijedloga o jedinstvenom europskom nebu (SES 2+). Ciljevi inicijative su povećanje učinkovitosti upravljanja zračnim prometom, smanjenje kašnjenja i utjecaja letova na okoliš, održavanje visoke razine sigurnosti i ograničenje troškova koje plaćaju korisnici zračnog prostora.

Vrhunska istraživanja i inovacije

Komisija je u listopadu u Komunikaciji o novom europskom istraživačkom prostoru izložila planove za istraživanje i inovacije kako bi se potaknuo EU-ov oporavak i poduprla zelena i digitalna tranzicija. U komunikaciji se utvrđuju uvjeti za stvaranje konkurentnog i otvorenog europskog istraživačkog prostora usmjerenog na talente. Predloženih 14 mjera pomoći će da se odrede prioritetna ulaganja, poboljša pristup izvrsnosti, osposobe i privuku najbolji talenti, inovativne ideje pretvore u nove proizvode i usluge i da se otvori znanost.

U lipnju 2020. Komisija je osnovala Fond Europskog vijeća za inovacije za izravna vlasnička i kvazivlasnička ulaganja u kapital perspektivnih novih poduzeća i MSP-ova. To je prvi put da Komisija ulaže takav izravni vlasnički kapital u poduzeća. Za ulaganja vlasničkog kapitala u iznosu od gotovo 600 milijuna eura odabrano je ukupno 140 poduzeća iz više tehnološki intenzivnih sektora (primjerice zdravstveni, digitalni i energetski sektor).

Komisija, Europska investicijska banka i Investitionsbank Berlin u lipnju su najavili prvi krug financiranja iz fonda EU-a za malariju, čiji je cilj poduprijeti cjenovno pristupačna i inovativna rješenja za sprečavanje i liječenje malarije. Sredstva u iznosu od 70 milijuna eura dodijelit će se znanstveno obećavajućim projektima koje farmaceutska industrija još ne provodi. Fond podupiru InnovFinEU i Europski fond za strateška ulaganja, zajedničke inicijative Komisije i Europske investicijske banke.

VIDEOZAPIS: Novi europski istraživački prostor.

Bankovna unija i unija tržišta kapitala

Kriza uzrokovana koronavirusom utječe i na kreditiranje, a naša financijska tržišta i snaga oporavka ovise o funkcionalnim tržištima kapitala i pristupu financiranju. Parlament je u lipnju odobrio „brze izmjene” Uredbe o kapitalnim zahtjevima kako bi se potaknulo banke da kreditiraju poduzeća i kućanstva, a u srpnju je Komisija najavila mjere kojima se tržištima kapitala olakšava pružanje potpore poduzećima iz EU-a koja se oporavljaju od krize.

Kako bi se dodatno ublažio utjecaj pandemije na ljude i poduzeća, u srpnju je sastavljen popis primjera dobre prakse nakon dva sastanka koja je Komisija organizirala s predstavnicima potrošača i poduzeća, europskim bankama, drugim zajmodavcima i sektorom osiguranja. Ti primjeri dobre prakse omogućit će sudionicima na tržištu da pomognu građanima i poduzećima tijekom krize. Riječ je o tek jednom od načina na koji Komisija nastoji povećati kreditiranje.

Komisija je u rujnu najavila novi akcijski plan za ostvarenje unije tržišta kapitala u interesu građana i poduzeća. Iako je riječ o dugoročnom projektu, i kratkoročne mjere mogu biti važne, primjerice pojednostavnjenje zahtjeva za uvrštenje malih i srednjih poduzeća, potpora dugoročnim kapitalnim ulaganjima osiguravatelja i banaka, poticanje banaka da se više koriste sekuritizacijom i poboljšanje pristupa ulagatelja informacijama.

Mnoga su kućanstva i poduzeća pod znatnim financijskim pritiskom zbog pandemije. Stoga je jedan od glavnih prioriteta Komisije osigurati da banke nastave kreditirati građane i poduzeća. Komisija je krajem 2020. predložila strategiju za neprihodonosne kredite koja osigurava zaštitu dužnika, ali može i spriječiti rast takvih kredita poput onoga nakon posljednje financijske krize. Cilj je pridonijeti brzom i održivom oporavku gospodarstva nakon što pandemija prođe te očuvati stabilnost europskog financijskog sektora i sposobnost banaka da kreditiraju realno gospodarstvo.

Zahvaljujući donošenju Uredbe o taksonomiji za održivo financiranje 2020. unija tržišta kapitala postala je zelenija, a EU će lakše ostvariti klimatske ciljeve poticanjem ulaganja privatnog sektora u zelene i održive projekte. (Vidjeti i „Stvaranje klimatski neutralne Europe spremne za digitalno doba”.)

Pravedno, jednostavno i moderno oporezivanje i carina

Pravedno oporezivanje ključno je za zaštitu javnih prihoda, stvaranje ravnopravnih uvjeta i osiguravanje socijalne pravde. Komisija je 2020. počela s radom na obnovi poreznog okruženja u Europi kako bi ga učinila pravednijim i pogodnijim za rast. U srpnju je predstavila novi paket mjera za oporezivanje, uključujući Akcijski plan za pravedno i jednostavno oporezivanje kako bi olakšala oporezivanje za poštene porezne obveznike i onemogućila utaje poreza. Nakon prijedloga Komisije iz srpnja države članice u studenome su postigle dogovor o novim pravilima o poreznoj transparentnosti za digitalne platforme. Vijeće je također donijelo zaključke o pravednom oporezivanju u EU-u i izvan njega, kao odgovor na Komunikaciju Komisije od 15. srpnja.

Kad je riječ o carini, Komisija je u rujnu donijela novi akcijski plan za carinsku uniju, u kojem je predstavila mjere kako carinsku uniju učiniti pametnijom, inovativnijom i učinkovitijom. U listopadu je donijela inicijativu za okruženje jedinstvenog sučelja EU-a za carinu, napredno digitalno rješenje za bržu i učinkovitiju razmjenu elektroničkih podataka među različitim vladinim tijelima uključenima u carinjenje robe na granici.

Pošteno tržišno natjecanje

Buduća europska industrijska, ekološka i digitalna strategija mora se temeljiti na poštenom tržišnom natjecanju. Politikom tržišnog natjecanja osiguravaju se ravnopravni uvjeti koji poduzeća potiču na ulaganja, inovacije i rast. Ona pridonosi konkurentnosti gospodarstva EU-a i europskih poduzeća i štiti pristup poduzeća iz EU-a visokokvalitetnim resursima po povoljnim cijenama, čime im osigurava konkurentnost na domaćem i globalnom tržištu. Jasna pravila EU-a o tržišnom natjecanju omogućuju konkurentnu suradnju, potiču rast i razvoj jakih velikih poduzeća i MSP-ova i podupiru ozelenjivanje našega gospodarstva.

Komisija je 2020. nastavila s mjerama za kontrolu državnih potpora, kontrolu koncentracija i protumonopolskih pravila na svim tržištima, uključujući digitalnu, farmaceutsku i temeljnu industriju i druga tržišta.

Važno je istaknuti da je Komisija u ožujku u okviru gospodarskog odgovora na bolest COVID-19 donijela privremeni okvir za državne potpore kako bi državama članicama omogućila da iskoriste veću fleksibilnost pravila EU-a o državnim potporama za pomoć poduzećima koja su pogođena posljedicama pandemije. Tijekom godine Komisija je donijela gotovo 400 odluka o odobrenju 500 nacionalnih mjera koje je prijavilo 27 država članica i Ujedinjena Kraljevina zbog izbijanja pandemije koronavirusa.

U zadnjih nekoliko godina promjene nastupaju sve brže, a svijet je sve digitaliziraniji i međusobno povezaniji. U tom kontekstu Komisija i dalje razmatra kako se primjenjuju pravila tržišnog natjecanja, ali i preispituje te propise u području kontrole državnih potpora, kontrole koncentracija i protumonopolskih pravila, u skladu sa zelenim i digitalnim prioritetima predsjednice von der Leyen.

Osim toga, kako bi se riješili problemi koji nastaju na digitalnim tržištima sklonima tržišnim nedostacima, kao što je moć koju kao nadzornici pristupa imaju određene digitalne platforme, Komisija je 15. prosinca predstavila Akt o digitalnim tržištima i Akt o digitalnim uslugama. (Vidjeti „Stvaranje klimatski neutralne Europe spremne za digitalno doba” za više informacija o ovim inicijativama.)

Jaka socijalna Europa za zelenu i digitalnu tranziciju

Tek svaki 25. niskokvalificirani radnik koristi mogućnost cjeloživotnog učenja. Razlika u plaćama žena i muškaraca 2018. je iznosila 14,1%. Samo 50% osoba s invaliditetom koje žele raditi imaju posao. Više od petine djece izloženo je riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. 40% karcinoma moguće je spriječiti. Nezaposlenost mladih u regijama EU-a 2019. kretala se od 2,8% do 64%.

Gospodarski oporavak od pandemije koronavirusa mora biti pravedan i uključiv te istodobno pripremiti građane na usporednu zelenu i digitalnu tranziciju. Prioritet EU-a bit će socijalna dimenzija gospodarstva, a posebno će se podupirati države članice u potpunoj provedbi europskog stupa socijalnih prava. Europska komisija pokrenula je 2020. inicijative za snažnu socijalnu Europu, utemeljene na stupu socijalnih prava. Države članice EU-a, regije i partneri predstavili su svoja stajališta o provedbi ciljeva stupa u okviru priprema za novi akcijski plan 2021.

Grafika prikazuje koji postotak radnika s minimalnom plaćom teško spaja kraj s krajem. Njih 2% to čini vrlo lako, 7% lako, a 21% prilično lako. Za 39% njih to je donekle teško, a 20% radnika teško spaja kraj s krajem. Najzad, 11% ih vrlo teško spaja kraj s krajem. Mnogi od njih zaposleni su u sektoru poljoprivrede ili čišćenja, a većina radnika s minimalnom plaćom su žene, njih gotovo 60% na razini Unije. Izvor: Izračun Eurofounda na temelju istraživanja EU-SILC 2018.

Jedno od načela stupa i prioritet predsjednice von der Leyen je dostatna minimalna plaća koja bi svim radnicima u EU-u omogućila dostojanstven život. Zbog toga je Komisija u listopadu predložila da se uvedu primjerenije minimalne plaće za što veći broj ljudi u Europi. Svrha je predložene direktive zajamčiti da svi radnici u EU-u budu zaštićeni primjerenom minimalnom plaćom koja im omogućuje dostojanstven život gdje god radili. Direktivom se promiče i kolektivno pregovaranje o određivanju plaća u svim državama članicama te nastoji smanjiti nejednakost plaća i siromaštvo unatoč zaposlenju uz poštovanje raznolikih nacionalnih konteksta i tradicija.

Razvoj vještina

Zelena i digitalna transformacija mijenjaju način na koji radimo, učimo, sudjelujemo u društvu i provodimo svakodnevicu. Usto je i pandemija uvelike utjecala na milijune građana EU-a koji su ostali bez posla ili znatnog dijela prihoda. Europa se može suočiti s tim izazovima i iskoristiti razne prilike jedino ako njezini građani razviju odgovarajuće vještine.

Program vještina za Europu petogodišnji je plan za pomoć pojedincima i poduzećima da razviju brojnije i bolje vještine te da ih dobro iskoriste. U njemu je predviđen niz ambicioznih ciljeva za razvoj vještina koje javni i privatni partneri trebaju ostvariti do 2025.

Program vještina obuhvaća 12 mjera organiziranih u četiri skupine: pakt za vještine, kojim će se podupirati zajedničko djelovanje radi većeg učinka ulaganja u poboljšanje vještina radne snage, mjere za stjecanje odgovarajućih vještina za radna mjesta, alati i inicijative za potporu u cjeloživotnom učenju te okvir za poticanje ulaganja u vještine.

Program je pokrenut 1. srpnja 2020. i već je u tijeku sedam od dvanaest vodećih inicijativa. Ostalih pet inicijativa bit će pokrenuto 2021.

Stvaranje više prilika za mlade

Grafika prikazuje kako se od 2008. do 2020. kretala nezaposlenost mladih u Uniji. Nakon što je u razdoblju od 2008. do 2013. postupno rasla, s tek nešto manje od 16% na maksimalnih 24,9%, nezaposlenost mladih počela je postupno opadati sve dok u studenome 2020. nije zabilježen blagi porast, kad je iznosila 17,7%.

Mladima često nije lako pronaći prvi posao, a pandemija im je to dodatno otežala. Paketom potpore za zapošljavanje mladih, pokrenutim u srpnju, EU nastoji poduprijeti mlade i pružiti im više mogućnosti za naukovanje te svima mlađima od 30 godina omogućiti da dobiju ponudu za posao, osposobljavanje ili daljnje obrazovanje najkasnije četiri mjeseca od gubitka posla ili završetka školovanja. Cilj je inicijative da strukovno obrazovanje i osposobljavanje postane modernije, privlačnije i prikladnije za digitalno i zeleno gospodarstvo.

U paketu potpore za zapošljavanje mladih predlaže se i jačanje Garancije za mlade kako bi im se u budućnosti pomoglo u još većem broju. Vijeće je u studenome prihvatilo prijedlog Komisije, u kojem su predviđena poboljšanja kao što su proširenje mjera na mlade u nepovoljnom položaju te povećanje gornje dobne granice na 29 godina. Državama članicama bit će dostupna sredstva EU-a za povećanje potpore za zapošljavanje mladih, a ukupni je cilj uložiti 22 milijarde eura putem instrumenta Next Generation EU i proračuna za razdoblje 2021.–2027.

Ostvarivanje europskog prostora obrazovanja

Stvaranje više prilika za mlade podrazumijeva i povećanje kvalitete, uključivosti te digitalne i zelene dimenzije obrazovnih sustava. Iz tog je razloga Komisija u rujnu objavila Komunikaciju o uspostavi europskog prostora obrazovanja do 2025., u bliskoj suradnji s državama članicama. Komunikacija je dokaz kako države članice mogu zajedno oblikovati Europsku uniju koja omogućuje učenicima, studentima, učiteljima i nastavnicima da uče i rade bilo gdje u Europi, a obrazovnim ustanovama da se slobodno povezuju, u Europi i izvan nje. Kako bi postigli taj cilj, EU i države članice odredili su jasne etape koje će provoditi uz potporu iz instrumenta Next Generation EU i programa Erasmus+.

Digitalno obrazovanje i osposobljavanje

Zbog krize uzrokovane koronavirusom učenje na daljinu postalo je najčešća obrazovna praksa i nastala je hitna potreba za poboljšanjem digitalnog obrazovanja. U okviru promidžbe digitalne tranzicije Komisija je u rujnu donijela novi Akcijski plan za digitalno obrazovanje, u kojem je predložila niz inicijativa za visokokvalitetno, uključivo i pristupačno digitalno obrazovanje u EU-u. U planu se poziva na suradnju među državama članicama i dionicima kako bi sustavi obrazovanja i osposobljavanja postali doista prikladni za digitalno doba. Komisija će osnovati europsku platformu za digitalno obrazovanje kako bi potaknula suradnju različitih područja politike, uspostavila mrežu nacionalnih savjetodavnih službi i ojačala dijalog među dionicima iz javnog i privatnog sektora.

Jačanje mjera za Uniju ravnopravnosti

EU se snažno zalaže za uspostavu Unije ravnopravnosti. To podrazumijeva donošenje politika i mjera kojima se dovode u pitanje stereotipi koji su još uvijek prečesto prisutni u društvu i stvaranje uvjeta da svačiji talenti dođu do izražaja, bez obzira na spol, rasno ili etničko podrijetlo, dob, invaliditet, seksualnu orijentaciju ili vjerska uvjerenja. EU u kojem vlada ravnopravnost zajamčit će i da se u odlukama uzimaju u obzir potrebe svih članova društva.

Na 20. obljetnicu donošenja Povelje Europske unije o temeljnim pravima u prosincu Komisija je donijela novu strategiju za poboljšanje njezine primjene. U Komisijinu izvješću iz lipnja 2019. i savjetovanjima tijekom pripreme strategije ispostavilo se da države članice ne iskorištavaju puni potencijal Povelje. Građani su slabo upoznati sa svojim pravima i željeli bi znati kako zatražiti pravnu zaštitu u slučaju kršenja tih prava. U strategiji su predložene metode za djelotvornu primjenu Povelje, među ostalim jačanjem uloge sudova i organizacija civilnog društva, te za pobliže upoznavanje građana s njihovim pravima.

Rodna ravnopravnost

Uspostava Unije ravnopravnosti jedan je od glavnih prioriteta Komisije te je nužna za pravedan, snažan i uspješan EU za sve žene i muškarce, djevojčice i dječake, u svoj njihovoj raznolikosti. Kako bi se premostile razlike na temelju spola i Europskoj uniji omogućilo da ostvari puni potencijal u društvu, među ostalim u obrazovanju, zapošljavanju, poslovanju i politici, Komisija je u ožujku predstavila Strategiju za rodnu ravnopravnost. U njoj su utvrđeni vizija, ciljevi politike i mjere za postizanje stvarnog napretka u području rodne ravnopravnosti u EU-u te ostvarivanje UN-ovih ciljeva održivog razvoja.

Predložene mjere uključuju inicijativu za sprečavanje i suzbijanje određenih oblika rodno uvjetovanog nasilja, mjere kojima se ruše rodni stereotipi, mjere za uspostavu ravnoteže između poslovnog i privatnog života i jednakih plaća te poticanje rodne ravnoteže u donošenju odluka i politici.

33% žena u Uniji doživjelo je fizičko i/ili seksualno nasilje. 22% žena u Uniji doživjelo je nasilje od intimnog partnera. 55% žena u Uniji doživjelo je seksualno uznemiravanje, a vjerojatnost doživljavanja seksualnog uznemiravanja na internetu veća je za žene nego za muškarce. Samo 67% žena u Uniji je zaposleno, dok je muškaraca zaposleno 78%. Samo 7,8% predsjednika uprava i 8,2% glavnih direktora su žene.

Zabrane i ograničenja kretanja usporili su širenje bolesti COVID-19, ali su zbog njih mnoge osobe izložene nasilju u kućanstvu bile prisiljene provoditi sve vrijeme sa svojim zlostavljačima. Iako još nema pouzdanih podataka o tome, Svjetska zdravstvena organizacija izvijestila je o znatnom porastu nasilja u kućanstvu zbog mjera ograničenja kretanja. Komisija je organizirala internetske seminare s državama članicama o rodnoj ravnopravnosti tijekom pandemije. Teme seminara bile su dobra praksa u suzbijanju nasilja u kućanstvu, rodna ravnopravnost na radnom mjestu i u području skrbi te rodna ravnoteža u donošenju odluka, sve u kontekstu bolesti COVID-19. Gotovo 18 milijuna eura u okviru inicijative Spotlight preusmjereno je u borbu protiv nasilja nad ženama i djevojčicama tijekom pandemije. Inicijativa Spotlight pokrenuta je 2017. u suradnji s Ujedinjenim narodima, a EU je osigurao 500 milijuna eura za rad na suzbijanju svih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama.

Borba protiv rasizma

Iako su rasizam i rasna diskriminacija zabranjeni u EU-u, i dalje su prisutni u mnogim oblicima, ponekad u kombinaciji s diskriminacijom na temelju vjere ili uvjerenja, roda, seksualne orijentacije, dobi, invaliditeta ili migrantskog podrijetla. Komisija je u rujnu predstavila Akcijski plan EU-a za antirasizam za razdoblje 2020.–2025., kojim želi okupiti dionike na svim razinama u djelotvornijoj borbi protiv rasizma, uključujući strukturni rasizam, te skreće pozornost država članica na strožu primjenu postojećeg prava EU-a. Usto, u planu se predviđa imenovanje koordinatora EU-a za antirasizam te mjere za potporu državama članicama u uspostavi pravednijeg rada policije kako bi se spriječili diskriminacijski stavovi, uključujući rasno i etničko profiliranje. Države članice trebat će dostaviti nacionalne planove za borbu protiv rasizma do kraja 2022.

Ravnopravnost, uključivanje i sudjelovanje Roma

Prema anketi iz 2019. u prethodnih 12 mjeseci 45 % Roma doživjelo je neki oblik diskriminacije. Ta najveća etnička manjina u Europi i dalje se suočava s nedopustivom diskriminacijom i socioekonomskim isključivanjem u svakodnevnom životu, a i dalje su uobičajeni negativni stereotipi i predrasude. Komisija je u listopadu predstavila pojačani strateški okvir EU-a za ravnopravnost, uključivanje i sudjelovanje Roma za sljedećih 10 godina.

VIDEOZAPIS: Jednake mogućnosti #EU4Roma.

Svi bi Romi trebali imati mogućnost ostvariti svoj puni potencijal i sudjelovati u političkom, društvenom, gospodarskom i kulturnom životu. Dok je prethodni okvir prvenstveno bio usmjeren na socioekonomsku integraciju, u novom strateškom okviru EU-a za Rome utvrđen je niz minimalnih ciljeva koje treba ostvariti do 2030. sveobuhvatnijim pristupom koji dopunjuje uključivanje marginaliziranih Roma poticanjem ravnopravnosti i sudjelovanja svih. Komisija je Vijeću predložila i preporuku o ravnopravnosti, uključivanju i sudjelovanju Roma, koja uključuje popis posebnih mjera koje države članice trebaju poduzeti kako bi ostvarile zajedničke ciljeve na razini EU-a. Strateški okvir povezan je s radom Komisije u drugim područjima, uključujući proračun EU-a za razdoblje 2021.–2027., Akcijski plan EU-a za antirasizam za razdoblje 2020.–2025., strategiju EU-a za prava žrtava i strategiju za rodnu ravnopravnost.

Ravnopravnost LGBTIQ osoba

U Komisijinoj prvoj strategiji o ravnopravnosti LGBTIQ osoba, objavljenoj u studenome, utvrđene su mjere EU-a za suzbijanje diskriminacije i odgovor na izazove s kojima se suočavaju lezbijke, homoseksualci, biseksualne, transrodne, interseksualne i queer osobe. Komisija planira inicijativu kojom će se na popis europskih kaznenih djela dodati homofobni govor mržnje i zločin iz mržnje te predlaže potporu državama članicama u razvoju nacionalnih akcijskih planova, organizaciju informativnih kampanja diljem EU-a, financiranje organizacija civilnog društva i uključivanje ravnopravnosti LGBTIQ osoba u politike EU-a.

U prvoj strategiji Unije za ravnopravnost LGBTIQ osoba Europska komisija utvrdila je ključne ciljeve koje treba ostvariti do 2025. i koji su grupirani u četiri stupa. To su: rješavanje problema diskriminacije LGBTIQ osoba; jamčenje sigurnosti LGBTIQ osoba; izgradnja društava koja su uključiva za LGBTIQ osobe; i predvođenje poziva na ravnopravnost LGBTIQ osoba u cijelom svijetu.

Prava osoba s invaliditetom

Osobe s invaliditetom suočavaju se s većim rizikom od siromaštva, nižim stupnjem obrazovanja, preprekama koje im onemogućuju potpuno sudjelovanje u društvu te nedostatkom neovisnosti i samostalnosti koji bi mogli ugroziti njihovo dostojanstvo i temeljna prava. Pandemija bolesti COVID-19 dodatno je pogoršala te nejednakosti. Komisija je u studenome objavila evaluaciju Europske strategije za osobe s invaliditetom za razdoblje 2010.–2020. U njoj je utvrđeno da je, iako ima prostora za poboljšanje, strategija imala pozitivan utjecaj na uključivanje pitanja invaliditeta u zakonodavstvo i politike EU-a. Primjeri su donošenje Europskog akta o pristupačnosti, Direktive o pristupačnosti interneta i zakonodavstva o pravima putnika.

Strategija EU-a za prava žrtava

Komisija je u lipnju objavila prvu strategiju EU-a za prava žrtava. Glavni je cilj osigurati da se sve žrtve kaznenih djela mogu potpuno pouzdati u svoja prava, neovisno o tome gdje je u EU-u kazneno djelo počinjeno i pod kojim okolnostima. U strategiji se predlažu mjere kojima se žrtvama omogućuje prijavljivanje kaznenih djela, traženje naknade i prevladavanje posljedica kaznenog djela te se potiče osposobljavanje u pravosudnim tijelima i tijelima kaznenog progona. Izvješće o provedbi Direktive o pravima žrtava, objavljeno u svibnju, otkrilo je da je u većini država članica teško ostvariti pravo pristupa informacijama, službama za potporu i zaštiti, a ti se nedostaci nastoje ukloniti strategijom.

Predviđanje budućih izazova radi veće otpornosti EU-a

Da bismo se suočili s izazovima sutrašnjice, moramo njegovati kulturu predviđanja i pripravnosti. U svojem prvom izvješću o strateškim predviđanjima Komisija u prvi plan stavlja uključivanje strateškog predviđanja u oblikovanje politika EU-a i utvrđivanje okvira na razini cijele Komisije te predlaže da strateško predviđanje bude alat za jačanje otpornosti EU-a u četiri dimenzije: socijalnoj i gospodarskoj, geopolitičkoj, zelenoj i digitalnoj. Na temelju predviđanja budućih trendova oblikovatelji politika mogu rješavati dugoročna pitanja poput demografskih izazova.

VIDEOZAPIS: Kako će strateško predviđanje pomoći zelenoj, digitalnoj i pravednoj tranziciji i učiniti Europu otpornijom?

Demografske promjene mijenjaju europsko društvo. Komisija je u lipnju objavila prvo izvješće o utjecaju demografskih promjena u EU-u. U njemu se ističe povezanost demografskih trendova i njihovih posljedica te potencijal za oporavak od krize uzrokovane koronavirusom. Izvješće označava početak rada Komisije u tom području i poslužit će za pronalaženje adekvatnog oblika pomoći najpogođenijim ljudima, regijama i zajednicama. Ishodište je i za Zelenu knjigu o starenju i dugoročnu viziju za ruralna područja, koja se očekuje 2021. Pretvaranje demografskih izazova u prilike doprinijet će zelenoj i digitalnoj transformaciji važnoj za prosperitetnu i održivu budućnost. To znači preispitivanje zdravstvene i socijalne skrbi, javnih proračuna i pristupa uslugama s obzirom na promjene u demografskom okruženju kako bi se politike bolje prilagodile potrebama i stvarnim okolnostima.

Očekivani životni vijek pri rođenju 2018. je iznosio 78,2 godine za muškarce i 83,7 godina za žene. Predviđa se nastavak tog rasta: očekuje se da će muškarci koji se rode 2070. živjeti 86,1 godinu, a žene 90,3 godine. Prosječan broj rođene djece po ženi 2018. iznosio je 1,55, a medijan dobi žena pri porođaju bio je 31,3. Očekuje se da će 2070. broj rođene djece po ženi porasti na 1,66, a medijan dobi biti 31,7 godina. Predviđa se da će do 2070. 30,3% stanovništva imati 65 ili više godina (u odnosu na 20,3% 2019.), a 13,2% stanovništva imati 80 ili više godina (u odnosu na 5,8% 2019.).

Izgradnja čvršće i dublje suradnje s Afrikom

Odnosi s Afrikom, jedan od glavnih prioriteta EU-a, 2020. su znatno napredovali. Krajem veljače predsjednica von der Leyen i većina članova Komisije sudjelovali su na 10. sastanku komisija Europske unije i Afričke unije u Adis Abebi u Etiopiji.

Sastanak je bio dio tekućeg dijaloga s Afričkom unijom te je osim prilike za pokretanje priprema za šesti sastanak na vrhu 2021. pružio i priliku za raspravu o zajedničkim izazovima kao što su mir i upravljanje, klimatske promjene, održiva radna mjesta i ulaganja, digitalizacija te mobilnost i migracije.

Komisija i visoki predstavnik Josep Borrell u ožujku su izdali zajedničku komunikaciju pod naslovom Put prema sveobuhvatnoj strategiji s Afrikom, čiji je cilj podizanje partnerstva dvaju kontinenata na višu razinu. U njoj se predlaže jačanje partnerstva u pet ključnih područja: zelena tranzicija, digitalna transformacija, održivi rast, mir i upravljanje te migracije i mobilnost.

Graf prikazuje podatke iz 2018. koji se odnose na službenu razvojnu pomoć za Afriku i robnu razmjenu Afrike po partneru. Unija i njezinih 27 država članica za Afriku su osigurali 46% službene razvojne pomoći, što iznosi 19,6 milijardi eura. Na drugom su mjestu Sjedinjene Američke Države, koje su osigurale 25%, odnosno 10,7 milijardi eura. Izvor: OECD DAC2A 2018. Nema dostupnih podataka za Kinu. Afrika je 32% ukupne robne razmjene, u vrijednosti od 235 milijardi eura, obavila s Unijom. S Kinom je obavila 17% razmjene u vrijednosti od 125 milijardi eura, a sa Sjedinjenim Američkim Državama 6% u vrijednosti od 46 milijardi eura. Izvor: Međunarodni monetarni fond, 2018.

VIDEOZAPIS: Put prema sveobuhvatnoj strategiji s Afrikom.

U studenome Europska komisija poduzela je velik korak u poticanju ulaganja u Afriku i susjedstvo EU-a i pomogla stimulirati globalni oporavak od pandemije sklapanjem deset sporazuma o financijskim jamstvima u vrijednosti od 990 milijuna eura s partnerskim financijskim institucijama. Očekuje se da će se tim jamstvima ostvariti do 10 milijardi eura ukupnih ulaganja. Ta su jamstva dio odgovora Tima Europa na pandemiju bolesti COVID-19.

Proširenje EU-a

Politika proširenja EU-a dobila je novi zamah u veljači, kad je Komisija izložila svoje prijedloge za jačanje procesa pristupanja kako bi postao vjerodostojniji, predvidljiviji i dinamičniji, s još većim naglaskom na temeljne reforme i jačim političkim vodstvom. U ožujku je EU poduzeo povijesni korak odlukom o otvaranju pregovora o pristupanju s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Države članice ponovno su potvrdile svoju neupitnu potporu europskoj perspektivi zapadnog Balkana na sastanku na vrhu EU-a i zapadnog Balkana u svibnju.

Radi potpore dugoročnom gospodarskom oporavku zapadnog Balkana i njegova bržeg približavanja EU-u Komisija je u listopadu izložila gospodarski i investicijski plan, kojim će se mobilizirati do 9 milijardi eura bespovratnih sredstava, a novim bi se instrumentom jamstva za zapadni Balkan trebala potaknuti ulaganja u visini do 20 milijardi eura. U planu se promiče jaka regionalna integracija putem zajedničkog regionalnog tržišta, što su čelnici zemalja zapadnog Balkana podržali na sastanku na vrhu u Sofiji u studenome u okviru Berlinskog procesa. Na tom sastanku na vrhu čelnici su poduzeli važan korak u jačanju regionalne suradnje radi socioekonomskog oporavka i približavanja EU-u tako što su se obvezali na daljnje jačanje te suradnje kao puta prema članstvu u EU-u.

VIDEOZAPIS: EU financira inovativni turizam u pograničnim regijama Elbasana u Albaniji i Pologa u Sjevernoj Makedoniji.

U grafu se daje pregled odnosa Unije sa zemljama zapadnog Balkana. Bosna i Hercegovina je potencijalna zemlja kandidatkinja s 3,5 milijuna stanovnika. Europska komisija dala je mišljenje o zahtjevu za članstvo u Uniji u svibnju 2019., a Vijeće je u prosincu 2019. donijelo zaključke kojima se prihvaća 14 ključnih prioriteta. Crna Gora, s 0,6 milijuna stanovnika, zemlja je kandidatkinja. U okviru pregovora trenutačno su otvorena 33 poglavlja, a 3 su privremeno zatvorena. Albanija, koja ima 2,9 milijuna stanovnika, zemlja je kandidatkinja od ožujka 2020., kad je Unija odlučila otvoriti pregovore o pristupanju. Srbija ima 7 milijuna stanovnika i zemlja je kandidatkinja. U okviru pregovora trenutačno je otvoreno 18 poglavlja, a 2 su privremeno zatvorena. Kosovo, koje ima 1,8 milijuna stanovnika, potencijalna je zemlja kandidatkinja. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju stupio je na snagu u travnju 2016. Sjeverna Makedonija, s 2,1 milijun stanovnika, zemlja je kandidatkinja od ožujka 2020., kad je Unija odlučila otvoriti pregovore o pristupanju.

Uslijed krize uzrokovane koronavirusom EU je zapadnom Balkanu isporučio paket pomoći u vrijednosti od 3,3 milijarde eura za rješavanje zdravstvene krize i ublažavanje socioekonomskih posljedica. Za hitnu osobnu zaštitnu opremu i potporu najranjivijim izbjeglicama u Turskoj mobilizirano je 98 milijuna eura.

U veljači je u Bruxellesu održana Međunarodna donatorska konferencija pod vodstvom EU-a „Zajedno za Albaniju” za obnovu nakon potresa koji je tu zemlju pogodio u studenome 2019. EU, države članice i Europska investicijska banka prikupili su 400 milijuna od ukupno 1,15 milijardi eura.

Politika susjedstva

VIDEOZAPIS: Ponekad male stvari mogu biti vrlo važne. Zahvaljujući humanitarnoj pomoći EU-a u Ukrajini, ova je medicinska sestra dobila bicikl i medicinsku opremu. Sada može doći do većeg broja ljudi kako bi im dala potrebne lijekove i terapiju.

Za djelovanje EU-a u istočnom i južnom susjedstvu potrebni su fleksibilni i povezani dugoročni ciljevi politike koji mogu odgovoriti na nove prioritete. U zajedničkoj komunikaciji Komisije i visokog predstavnika Josepa Borella o politici Istočnog partnerstva, objavljenoj u ožujku, dane su smjernice za jačanje otpornosti radi suočavanja sa zajedničkim izazovima, podupiranja održivog razvoja i ostvarivanja rezultata za građane. Na sastanku čelnika država članica EU-a i zemalja Istočnog partnerstva u lipnju potvrđena je strateška priroda tog partnerstva i njihova predanost daljnjoj integraciji te pružanju konkretnijih koristi ljudima. Više od milijardu eura preusmjereno je za potporu istočnim susjedima EU-a u suzbijanju pandemije COVID-a 19.

Druga ključna pitanja 2020.

Tijekom 2020. EU se i dalje zalagao za geopolitički razvoj zemalja i regija s kojima graniči, što je podupirao svim svojim alatima za upravljanje sukobima i njihovo rješavanje. To je uključivalo, među ostalim, nastavak političke potpore suverenitetu i teritorijalnom jedinstvu Ukrajine, jačanje zdravstvenog sustava u Libiji i podupiranje civilnog društva u Siriji.

Stabilnost i prosperitet partnera EU-a važni su ne samo za te zemlje i njihove građane, već i za sigurnost i strateške interese EU-a. EU promiče mir i stabilnost i u regiji Sahelu (Burkina Faso, Čad, Mali, Mauritanija i Niger), i to tako da integriranim pristupom mobilizira diplomaciju, civilne i vojne misije te humanitarnu i razvojnu pomoć. Primjer je toga potpora posredovanju nakon vojnog puča u Maliju.

Sporazum iz Cotonoua, kojim se uređuju odnosi EU-a i država članica Organizacije afričkih, karipskih i pacifičkih država, prvotno je trebao isteći 29. veljače 2020. Nakon privremenog produljenja Komisija je 3. prosinca uspjela postići politički dogovor s Organizacijom kojim će se partnerstvo dovesti na višu razinu, s većim naglaskom na različitim regijama i ažuriranim standardima u velikom broju područja, od održivog razvoja i rasta do ljudskih prava, migracija, mira i sigurnosti. Formalno sklapanje i potpisivanje sporazuma očekuje se 2021.

Kina

EU je 2020. radio na učvršćivanju partnerstva s Kinom suradnjom kad je bila moguća, pregovorima kad su bili potrebni te čvrstim i odlučnim nastupom kad je bio nužan. Nastojao je izgraditi stabilniji odnos, koji uključuje veći reciprocitet i ravnopravne uvjete u području gospodarstva, trgovine, ulagačkih odnosa i drugih pitanja. Politički dogovor o sveobuhvatnom sporazumu o ulaganjima postignut 30. prosinca prvi je korak prema stabilizaciji odnosa. Sastanak na vrhu EU-a i Kine i dva sastanka čelnika u rujnu i prosincu bili su prilika za produbljivanje suradnje, u pitanjima od krize uzrokovane koronavirusom do klimatske politike, i za raspravu o nesuglasicama, među ostalim u području ljudskih prava i stanja u Hong Kongu. EU je Kini u nekoliko navrata tijekom godine dao do znanja da ga zabrinjavaju ta pitanja te je nastavio primjenjivati čvrst i realističan pristup i provoditi mjere predložene u komunikaciji iz 2019. EU i Kina – strateški pregled.

Suradnja Unije s Kinom. Unija traži da Kina osigura potpuni reciprocitet i ravnopravne uvjete kad je riječ o međusobnim trgovinskim i investicijskim odnosima. Politički dogovor o sveobuhvatnom sporazumu o ulaganjima koji je postignut 30. prosinca 2020. važan je korak u tom smislu. Unija i Kina trebale bi snažnije surađivati na rješavanju problema, među kojima su klimatske promjene, piratstvo i stanje u Afganistanu. Suradnja Unije i Kine bila je glavni faktor u sklapanju nuklearnog sporazuma s Iranom te u osiguravanju njegove pune i djelotvorne provedbe. U vezi s Južnokineskim morem, Unija podupire mirno rješavanje sporova u skladu s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora te zadržavanje slobode plovidbe i prelijetanja. Unija će i dalje od Kine tražiti da preuzme veću odgovornost za poštovanje međunarodnog sustava utemeljenog na pravilima i poštovanje ljudskih prava.

Libanon

U gradu Bejrutu 4. kolovoza došlo je do razorne eksplozije. EU je pokazao solidarnost s libanonskim narodom mobilizacijom Mehanizma za civilnu zaštitu i pružanjem neposredne humanitarne pomoći i odgovora na krizu u ukupnom iznosu od 63 milijuna eura. Sedamnaest država članica te Norveška i Turska poslale su službe za potragu i spašavanje, a medicinski timovi pomogli su spasiti velik broj života.

Bjelarus

Nakon predsjedničkih izbora u Bjelarusu 9. kolovoza i posljedičnih prosvjeda, EU je jasno dao do znanja da ne priznaje izborne rezultate i da će u potpunosti podupirati demokratske težnje te zemlje, među ostalim putem sankcija protiv odgovornih za izbornu prijevaru i nasilje koje je uslijedilo. Otada je EU uveo sankcije protiv 55 pojedinaca koje smatra odgovornima za nasilje, neopravdana uhićenja i krivotvorenje izbornih rezultata, uključujući bivšeg predsjednika Aleksandra Lukašenka. Komisija je sredstva koja daje Bjelarusu preusmjerila u izravnu potporu civilnom društvu i slobodnim medijima, a države članice dogovorile su se o preispitivanju odnosa EU-a i Bjelarusa te su zadužile Komisiju da pripremi sveobuhvatan paket gospodarske potpore za demokratski Bjelarus. EU će i dalje podupirati prava mirnih prosvjednika te stoji pri svojem pozivu bjelaruskim vlastima da okončaju nasilje i represiju, puste na slobodu sve pritvorenike i političke zatvorenike, poštuju slobodu medija i civilno društvo te započnu uključiv nacionalni dijalog.

Istočno Sredozemlje

Na istočnom Sredozemlju napetosti s Turskom nastavile su rasti tijekom godine. Iako je EU potpuno solidaran s Grčkom i Ciprom u zaustavljanju eskalacije, odnosi EU-a i Turske i dalje su od velikog zajedničkog interesa. Pod uvjetom da se nastave konstruktivna i stalna nastojanja u cilju zaustavljanja nezakonitih aktivnosti prema Grčkoj i Cipru, Europsko vijeće postiglo je dogovor da će raditi na konstruktivnim odnosima EU-a i Turske. Međutim, u slučaju novih jednostranih djelovanja ili provokacija kojima se krši međunarodno pravo, EU će iskoristiti sve raspoložive instrumente i mogućnosti kako bi obranio svoje interese i interese svojih država članica.

EU nastavlja ispunjavati svoje obveze na temelju Izjave EU-a i Turske iz 2016., koja se i dalje provodi, među ostalim i nakon povećanog migracijskog pritiska na granici EU-a s Turskom u veljači i ožujku 2020. Izjava je polučila konkretne rezultate u pogledu smanjenja priljeva nezakonitih migranata iz Turske, gubitka života u Egejskom moru i pritiska na granice EU-a. Omogućila je i siguran i zakonit dolazak u EU za više od 28 000 osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita zahvaljujući mehanizmu preseljenja. Hitno je potrebno nastaviti i ubrzati vraćanje migranata s grčkih otoka. Komunikacija s Turskom o svim tim pitanjima ostala je otvorena i aktivna.

Sjedinjene Američke Države

Ishod predsjedničkih izbora u studenome bio je jedinstvena prilika da se oblikuje nova transatlantska strategija za suradnju utemeljenu na zajedničkim vrijednostima, interesima i globalnom utjecaju. To novo partnerstvo, predstavljeno u prosincu u zajedničkoj komunikaciji Nova strategija EU-a i SAD-a za globalne promjene, omogućit će EU-u i Sjedinjenim Američkim Državama da surađuju u području zdravlja, demokracije, klimatskih promjena i gospodarskog blagostanja te tehnologije i trgovine.

EU i Sjedinjene Američke Države ujedno su glavni trgovinski partneri. U kolovozu su se dogovorili o ukidanju ili smanjenju carina na trgovinu u vrijednosti od 168 milijuna eura. Taj paket uključuje prva rezanja carina u njihovim trgovinskim odnosima u više od dva desetljeća i prvi je korak u smirivanju trgovinskih napetosti te omogućuje uvođenje širih mjera za olakšavanje trgovine između tih dvaju blokova.

Europska unija i Sjedinjene Američke Države jedinstveni su globalni partneri. Zajedno imaju gotovo milijardu stanovnika, a svake godine proizvedu trećinu svjetskoga bruto domaćeg proizvoda, obave trećinu globalne trgovinske razmjene i provedu 60% izravnih stranih ulaganja na svjetskoj razini. Ujedno su glavni svjetski donatori humanitarne pomoći i vodeći svjetski pružatelji razvojne pomoći.

Promicanje ljudskih prava i demokracije u svijetu

Vrijednosti kao što su poštovanje ljudskih prava, demokracija i vladavina prava vodilja su djelovanja EU-a u svijetu.

Nakon prijedloga Komisije i visokog predstavnika Josepa Borella, upućenog u ožujku, Vijeće je u studenome podržalo novi Akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju za razdoblje 2020.–2024. Plan je usmjeren na zaštitu i jačanje položaja pojedinaca, izgradnju otpornih, uključivih i demokratskih društava te promicanje globalnog sustava za ljudska prava i demokraciju. Države članice nisu se složile oko glasovanja kvalificiranom većinom o odlukama o provedbi plana. Konkretno, EU će podupirati i štititi one koji brane ljudska prava, radit će na ukidanju smrtne kazne i razviti alate za brz odgovor na ugrožavanje postojećih prava i sloboda. Jedna je od glavnih novih inicijativa u Akcijskom planu uspostava globalnog režima sankcija u vezi s ljudskim pravima, koji je Vijeće donijelo u prosincu na temelju pravnih akata koje su predložili visoki predstavnik i Komisija.

Komisija je u studenome donijela novi Akcijski plan za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2021.–2025. kako bi ubrzala napredak u području rodne ravnopravnosti i jačanja položaja žena u vanjskom djelovanju EU-a. To je operativni plan za suradnju EU-a sa svim dionicima, uključujući multilateralne, regionalne i nacionalne partnere, partnerske vlade, civilno društvo i privatni sektor, u promicanju rodne ravnopravnosti i jačanja položaja žena u rodno ravnopravnom svijetu kao ključne sastavnice pravednog, održivog i uključivog globalnog oporavka te rasta i prosperiteta.

Manje od 50% žena 2020. je imalo plaćen posao, u odnosu na 76% muškaraca. Žene čine 80% osoba raseljenih zbog posljedica klimatskih promjena. U 2019. rodna ravnopravnost bila je jedan od ciljeva 64,25% svih novih projekata, čija je vrijednost iznosila 8,7 milijardi eura. Do 2025. rodnoj ravnopravnosti i promicanju osnaživanja žena doprinosit će 85% svih novih vanjskih djelovanja.

Manje od 50% žena 2020. je imalo plaćen posao, u odnosu na 76% muškaraca. Žene čine 80% osoba raseljenih zbog posljedica klimatskih promjena. U 2019. rodna ravnopravnost bila je jedan od ciljeva 64,25% svih novih projekata, čija je vrijednost iznosila 8,7 milijardi eura. Do 2025. rodnoj ravnopravnosti i promicanju osnaživanja žena doprinosit će 85% svih novih vanjskih djelovanja.

Razvoj i humanitarna pomoć

Proračun Komisije za razvojnu pomoć 2020. je iznosio ukupno 15 milijardi eura. Ublažavanje posljedica pandemije COVID-a 19 u najranjivijim zemljama bio je ovogodišnji glavni prioritet, no EU se angažirao i u drugim područjima, primjerice u borbi protiv najezde pustinjskih skakavaca u istočnoj Africi ili otpisu duga nekih od najsiromašnijih i najranjivijih zemalja svijeta.

Europski plan za vanjska ulaganja vrijedan 5,1 milijardu eura trebao bi potaknuti ulaganja u zemlje u susjedstvu EU-a i u Africi u vrijednosti većoj od 50 milijardi eura. Od njega već imaju koristi pojedinci, zajednice i mala poduzeća, a 2020. plan je preusmjeren za pomoć u odgovoru na pandemiju COVID-a 19. Pomoć je pružena u obliku 400 milijuna eura jamstava za instrument za globalni pristup cjepivu protiv bolesti COVID-19, globalnu inicijativu za pravedan i ravnopravan pristup cjepivima protiv COVID-a 19.

Unatoč mnogim poteškoćama ove godine, humanitarna pomoć EU-a doprla je do milijunâ ranjivih osoba. Na tu su pomoć utrošene dvije milijarde eura, od čega je najveći udio dobila supsaharska Afrika, u kojoj je humanitarna pomoć trenutačno potrebna za više od 18 milijuna ljudi, a zatim Sirija, u kojoj je 11 milijuna potrebitih. Zajedno s državama članicama EU je ostao najveći svjetski pružatelj humanitarne pomoći.

Trgovina

Revizija trgovinske politike

Odgovor na nove globalne izazove i iskustva stečena tijekom krize uzrokovane koronavirusom moraju biti nit vodilja EU-ova pristupa trgovini. U tom je kontekstu Komisija ljetos pokrenula reviziju trenutačne trgovinske politike, što je uključivalo javno savjetovanje i čiji je cilj postizanje konsenzusa oko nove, srednjoročne strategije za trgovinu EU-a.

Snažna trgovinska i ulagačka politika ključna je za potporu gospodarskom oporavku, otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i zaštitu poduzeća u EU-u od nepoštenih praksi u zemlji i inozemstvu. Njome se podupiru i širi prioriteti u području održivosti, klimatskih promjena, digitalnoga gospodarstva i sigurnosti. EU je čvrst zagovornik trgovinskog sustava utemeljenog na pravilima. Tijekom 2020. vodio je uspostavu višestranog privremenog sporazuma o žalbenim postupcima kako bi članice Svjetske trgovinske organizacije mogle nastaviti rješavati sporove iako njezino žalbeno tijelo i dalje ne može funkcionirati. Sporazum je stupio na snagu u travnju, a do kraja 2020. potpisale su ga 23 članice Svjetske trgovinske organizacije i EU.

Provedba trgovinske politike

Komisija je u srpnju imenovala prvoga glavnog službenika za nadzor provedbe trgovinskih pravila kako bi ojačala EU-ovu agendu primjene i provedbe, unutar EU-a i na globalnoj razini. Taj će se službenik pobrinuti da partneri ispunjavaju sve svoje obveze i da izvoznici iz EU-a, posebno mala i srednja poduzeća, mogu u potpunosti iskoristiti trgovinske sporazume EU-a. Radit će i na jačanju provedbe obveza održivog razvoja, posebno s obzirom na klimu i radnička prava.

U srpnju je EU ažurirao paket mjera za zaštitu industrije čelika EU-a. Cilj je zaštitnih mjera, koje su proizašle iz revizije 2018., među ostalim zaštititi industriju od mogućih posljedica ako bi strani proizvođači čelika preusmjerili višak proizvodnje u EU zbog SAD-ovih ograničenja uvoza čelika i aluminija.

EU i Meksiko

EU i Meksiko 28. travnja zaključili su pregovore o novom trgovinskom sporazumu. Sporazum tek trebaju potpisati i ratificirati.

Meksiko je glavni trgovinski partner EU-a u Latinskoj Americi: vrijednost bilateralne trgovine robom 2019. je iznosila 66 milijardi eura, a trgovine uslugama 19 milijardi eura 2018. Trgovina robom između EU-a i Meksika gotovo se utrostručila od stupanja na snagu izvornog sporazuma 2001., a izvoz robe iz EU-a dosegnuo je gotovo 40 milijardi eura godišnje.

Prema novom sporazumu gotovo sva trgovina robom između EU-a i Meksika odvijat će se bez carina. Novi sporazum uključuje progresivna pravila o održivom razvoju i obvezu djelotvorne provedbe Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama. Ujedno je to i prvi sporazum EU-a s nekom zemljom Latinske Amerike koji uključuje zaštitu ulaganja. Trgovinski sporazum dio je širega Globalnog sporazuma između EU-a i Meksika, kojim su obuhvaćena i ljudska prava te politička i razvojna suradnja. Prvi je to trgovinski sporazum EU-a koji sadržava odredbe o borbi protiv korupcije i mjere protiv podmićivanja i pranja novca.

Trgovinski sporazum između EU-a i Vijetnama

EU-ov sporazum s Vijetnamom stupio je na snagu 1. kolovoza. Tim trgovinskim sporazumom postupno će se ukinuti trošarine na 99 % robe kojom se trguje između dvaju gospodarstava, a poduzeća iz EU-a moći će ulagati u Vijetnamu i ravnopravno se natjecati s lokalnim konkurentima za ugovore s državnim tijelima. Sporazum uključuje snažne, pravno obvezujuće i provedive odredbe o održivom razvoju kako bi se zajamčilo poštovanje radničkih prava, zaštita okoliša i provedba Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama.

Sporazum o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana: prva godina primjene

Prva obljetnica potpisivanja Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana obilježena je 1. veljače, a sporazum je već potaknuo trgovinu, tj. izvoz iz EU-a u Japan porastao je 5 % u prvih 12 mjeseci provedbe (do kraja siječnja 2020.). Sporazumom je ukinuto gotovo milijardu eura trošarina koje je Japan svake godine naplaćivao na uvoz iz EU-a. Od samog potpisivanja, više od 90 % izvoza iz EU-a moglo je u Japan ući bez carine. Nakon potpune provedbe sporazuma Japan će ukinuti carine na 97 % robe uvezene iz EU-a, a vrijednost godišnje trgovine između EU-a i Japana mogla bi se povećati za gotovo 36 milijardi eura.

Ostali trgovinski pregovori u tijeku

EU je nastavio pregovore o trgovinskim sporazumima u četiri kruga s Australijom i tri kruga s Novim Zelandom. Održao je jedan krug pregovora o trgovinskom sporazumu s Indonezijom i tri kruga pregovora s Komorima, Madagaskarom, Mauricijusom, Sejšelima i Zimbabveom kako bi proširio postojeći sporazum o gospodarskom partnerstvu s tim zemljama.

EU kao multilateralni partner

Za suočavanje sa sve većim brojem globalnih izazova EU-u je potreban učinkovit i ojačan multilateralni sustav. Iako je multilateralizam posljednjih godina doveden u pitanje, EU ostaje čvrst zagovornik međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima u čijem je središtu UN.

U tom je pogledu 2020., godina u kojoj je UN proslavio 75. obljetnicu, bila ključna jer je svjetska pandemija naglasila potrebu da se pojača međunarodna suradnja znanstvenika, gospodarstvenika i oblikovatelja politika pri UN-u, Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji i Međunarodnom monetarnom fondu te u okviru skupina G-7, G-20 i drugih međunarodnih foruma.

EU je podupro poziv glavnog tajnika UN-a Antónija Guterresa na globalni prekid vatre s obzirom na pandemiju bolesti COVID-19 te je nastavio preuzimati vodeću ulogu u mobilizaciji međunarodne zajednice u zabrinjavajućim situacijama i suorganizirao velike konferencije o Sudanu, Siriji i Venezueli.

Zdravstvene politike EU-a i Svjetske zdravstvene organizacije međusobno se dopunjuju jer oni surađuju u suzbijanju COVID-a 19, sprečavanju budućih pandemija i drugim zdravstvenim izazovima, kao što su borba protiv raka, inovacije u zdravstvenim sustavima i sigurnost hrane.

EU ujedno sponzorira temeljitu i sektorsku reformu Svjetske trgovinske organizacije upravo kako bi se Europi omogućilo da nastavi iskorištavati mogućnosti globalne otvorenosti i integracije te istodobno rješavati nedostatke naših gospodarskih i političkih sustava.

Nakon što su EU i Ujedinjena Kraljevina ratificirali Sporazum o povlačenju, Ujedinjena Kraljevina napustila je Europsku uniju 31. siječnja 2020. Taj je sporazum, u kojem su utvrđeni uvjeti urednog izlaska Ujedinjene Kraljevine iz EU-a u skladu s člankom 50. Ugovora o Europskoj uniji, stupio na snagu 1. veljače 2020. Time je započelo prijelazno razdoblje do 31. prosinca 2020., tijekom kojeg je Ujedinjena Kraljevina ostala članica jedinstvenog tržišta i carinske unije. Svrha je prijelaznog razdoblja bila osigurati dodatno vrijeme za pregovore o novom i pravednom partnerstvu za budućnost, na temelju Političke izjave koju su EU i Ujedinjena Kraljevina dogovorili u listopadu 2019.

Vijeće je 25. veljače odobrilo početak pregovora s Ujedinjenom Kraljevinom formalnim imenovanjem Komisije kao pregovarača EU-a te donošenjem pregovaračkih smjernica u kojima je utvrđen opseg budućeg partnerstva, koje će uključivati područja kao što su trgovina, ribarstvo, sigurnost i obrana, izvršavanje zakonodavstva i pravosudna suradnja u kaznenim stvarima. Michel Barnier, voditelj Radne skupine Europske komisije za odnose s Ujedinjenom Kraljevinom, nastavio je obavljati ulogu glavnog pregovarača EU-a.

Pregovori EU-a i Ujedinjene Kraljevine o većini tema obuhvaćenih Političkom izjavom započeli su 2. ožujka u Bruxellesu, osim o vanjskoj i sigurnosnoj politici, o kojima je Ujedinjena Kraljevina odbila započeti raspravu. Pregovori su nastavljeni unatoč poteškoćama uzrokovanima pandemijom koronavirusa i pregovarački krugovi u travnju, svibnju i lipnju održali su se videokonferencijskim pozivom.

Komisija je 18. ožujka objavila nacrt pravnog sporazuma za ambiciozno, moderno i sveobuhvatno buduće partnerstvo EU-a i Ujedinjene Kraljevine i tako u pravni tekst uobličila mandat Vijeća od 25. veljače.

Usporedno s pregovorima o budućem partnerstvu EU-a i Ujedinjene Kraljevine, EU se nastavio brinuti za to da sva poduzeća, građani i javne uprave budu pripremljeni na neizbježne poremećaje koji bi nastali 1. siječnja 2021. nakon odluke Ujedinjene Kraljevine da napusti jedinstveno tržište EU-a i carinsku uniju.

Pregovarači EU-a i Ujedinjene Kraljevine 24. prosinca postigli su dogovor o tekstu novog Sporazuma o trgovini i suradnji kojim se uređuju njihovi odnosi.

Vijeće je 29. prosinca donijelo odluku o potpisivanju Sporazuma o trgovini i suradnji između EU-a i Ujedinjene Kraljevine i njegovoj privremenoj primjeni od 1. siječnja 2021. do suglasnosti Europskog parlamenta i sklapanja odlukom Vijeća.

Sporazum su 30. prosinca 2020. potpisale obje stranke: predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel potpisali su ga u Bruxellesu u ime Europske unije prije nego što ga 2021. ratificiraju sve države članice, a premijer Boris Johnson potpisao ga je u Londonu u ime Ujedinjene Kraljevine.

Iako se novim Sporazumom o trgovini i suradnji između EU-a i Ujedinjene Kraljevine nipošto neće postići razina suradnje koja je postojala dok je Ujedinjena Kraljevina bila članica EU-a, on uvelike nadilazi tradicionalne sporazume o slobodnoj trgovini i pruža čvrstu osnovu za očuvanje našeg dugogodišnjeg prijateljstva i buduću suradnju.

Sastoji se od:

1. sporazuma o slobodnoj trgovini kakav dosad još nije sklopljen;
2. ambiciozne suradnje u gospodarskim i društvenim pitanjima te pitanjima povezanima s okolišem i ribarstvom kao sastavnog dijela novoga gospodarskog partnerstva;
3. bliskog partnerstva za sigurnost građana; i
4. sveobuhvatnog okvira upravljanja.

Sporazum odražava činjenicu da Ujedinjena Kraljevina izlazi iz ekosustava zajedničkih pravila te mehanizama nadzora i provedbenih mehanizama Europske unije te više ne može uživati prednosti članstva u Europskoj uniji ni jedinstvenog tržišta.

Njime nastaju prava i obveze za obje strane, uz potpuno poštovanje njihove regulatorne autonomije i samostalnosti u donošenju odluka.

Na zahtjev Ujedinjene Kraljevine sporazumom nije obuhvaćena suradnja u području vanjske politike, vanjske sigurnosti i obrane, iako je to prvotno bilo predviđeno u Političkoj izjavi.

Nakon što je Europsko vijeće u srpnju dalo suglasnost, Komisija je u prosincu predložila uspostavu pričuve za prilagodbu Brexitu s ukupnim proračunom od pet milijardi eura kako bi se pomoglo u borbi protiv negativnih gospodarskih i socijalnih posljedica u najteže pogođenim državama članicama i sektorima.

Pandemija bolesti COVID-19

U prvoj polovici 2020. Europski parlament i Vijeće uglavnom su donosili odluke povezane s pandemijom, većinom na sastancima na daljinu. Čelnici su tijekom godine na videokonferencijama koordinirali odgovor EU-a na koronavirus i mnogi su ključni prijedlozi doneseni u rekordnom roku. Osim toga, Europsko vijeće održalo je nekoliko sastanaka uživo kako bi raspravili o odgovoru na pandemiju i drugim pitanjima, uključujući dugoročni proračun EU-a, odnose EU-a i Ujedinjene Kraljevine, sigurnost, klimatske promjene i vanjske poslove.

Neke od odluka donesenih u rekordnom roku u Parlamentu uključivale su odobrenje Investicijske inicijative kao odgovora na koronavirus i hitne financijske potpore za zdravstveni sektor te osiguravanje da Fond solidarnosti EU-a obuhvaća javnozdravstvene krize. Od ožujka nadalje sve plenarne sjednice održane su u Bruxellesu. Od listopada sastanci su bili hibridni, tj. sudionici izvan Bruxellesa na daljinu su se pridružili kolegama u vijećnici. Predstavnici Komisije uvijek su bili fizički prisutni na sjednicama. Videokonferencije su zamijenile mnoge sjednice Vijeća uživo u prvoj polovici godine. Odbor stalnih predstavnika sastajao se uživo tijekom godine kako bi osigurao kontinuitet rada Vijeća. Parlament i Vijeće iznimno su brzo djelovali kako bi donijeli mjere s neposrednim pozitivnim učinkom na građane, poduzeća i regije.

Pandemija je snažno utjecala i na rad Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora i Europskog odbora regija. Oba su odbora donijela nekoliko relevantnih mišljenja, a u travnju 2020. Odbor regija pokrenuo je platformu za razmjenu radi poticanja suradnje među regijama i gradovima u Europi. Europski gospodarski i socijalni odbor pokrenuo je Nagradu za građansku solidarnost kako bi odao priznanje 28 inicijativa za ublažavanje posljedica krize uzrokovane koronavirusom.

Dogovor o dugoročnom proračunu EU-a za razdoblje 2021.–2027. i instrumentu Next Generation EU

Krajem jeseni 2020. Europski parlament i Vijeće, uz potporu Europske komisije, dogovorili su i donijeli najveći paket dosad financiran iz proračuna EU-a, u iznosu od 1,8 bilijuna eura. Budući da mu je svrha odgovor na krizu uzrokovanu COVID-om 19 i ublažavanje njezinih posljedica, paket će pomoći u izgradnji zelenije, digitalnije i otpornije Europe, koja je bolje pripremljena na trenutačne i buduće izazove.

Najvažnije činjenice i podaci

• Dugoročni proračun za razdoblje 2021.–2027. u iznosu od 1,074 bilijuna eura (u cijenama iz 2018.), u kombinaciji s privremenim instrumentom za oporavak Next Generation EU vrijednim 750 milijardi eura.
• Više od 50 % tog iznosa bit će namijenjeno modernizaciji s pomoću politika među kojima su istraživanja i inovacije u okviru programa Obzor Europa, pravedna klimatska i digitalna tranzicija u okviru Fonda za pravednu tranziciju i programa Digitalna Europa te pripravnost, oporavak i otpornost u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, sustava rescEU i novog zdravstvenog programa EU za zdravlje.
• Dugoročne politike kao što su kohezijska i zajednička poljoprivredna politika osuvremenit će se te i dalje primati znatna proračunska sredstva EU-a s ciljem potpore zelenoj i digitalnoj tranziciji.
• Za borbu protiv klimatskih promjena treba biti utrošeno 30 % sredstava EU-a iz instrumenta Next Generation EU i dugoročnog proračuna. U paketu je posebna pozornost posvećena i zaštiti bioraznolikosti i rodno osviještenoj politici.
• Ključnim programima, uključujući Erasmus+, EU za zdravlje i Obzor Europa, u skladu s dogovorom na izvanrednom sastanku Europskog vijeća u srpnju 2020. bit će dodijeljeno još 15 milijardi eura.

EU će prvi put imati poseban mehanizam za zaštitu svojeg proračuna od kršenja vladavine prava: Uredbu o općem režimu uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije, koja će pružiti dodatnu razinu zaštite proračuna. Komisija će donijeti smjernice o određenim aspektima primjene te uredbe, a ona se u međuvremenu primjenjuje od 1. siječnja 2021. Taj mehanizam neće negativno utjecati na krajnje korisnike Unijinih sredstava u predmetnoj državi članici.

Dugoročni proračun za razdoblje od 2021. do 2027. Dugoročni proračun Unije i dalje će imati glavnu ulogu u podupiranju oporavka te će tradicionalnim korisnicima osigurati dostatna financijska sredstva Unije da i u ovom teškom razdoblju nastave s radom. Za jedinstveno tržište, inovacije i digitalno gospodarstvo u višegodišnjem financijskom okviru izdvojit će se 132,8 milijardi eura, a u okviru instrumenta Next Generation EU 10,6 milijardi eura pa će ukupna sredstva iznositi 143,4 milijarde eura. Za koheziju, otpornost i vrijednosti izdvojit će se 377,8 milijardi eura iz višegodišnjega financijskog okvira i 721,9 milijardi eura u okviru instrumenta Next Generation EU pa će ukupna sredstva iznositi 1099,7 milijardi eura. Prirodnim resursima i okolišu namijenjeno je 356,4 milijarde eura iz višegodišnjega financijskog okvira i 17,5 milijardi eura iz instrumenta Next Generation EU, što znači da će ukupna sredstva iznositi 373,9 milijardi eura. Za migracije i upravljanje granicama u višegodišnjem financijskom okviru izdvojit će se 22,7 milijardi eura, dok se iz instrumenta Next Generation EU neće izdvajati u tu svrhu pa će ukupna sredstva iznositi 22,7 milijardi eura. Sigurnosti i obrani dodijelit će se 13,2 milijarde eura iz višegodišnjega financijskog okvira, ali u tu svrhu neće se izdvojiti sredstva iz instrumenta Next Generation EU pa će ukupna sredstva iznositi 13,2 milijarde eura. Za susjedstvo i svijet u višegodišnjem financijskom okviru izdvojit će se 98,4 milijarde eura, dok se iz instrumenta Next Generation EU neće izdvajati u tu svrhu pa će ukupna sredstva iznositi 98,4 milijarde eura. Europskoj javnoj upravi dodjeljuje se 73,1 milijarda eura iz višegodišnjega financijskog okvira, dok iz instrumenta Next Generation EU nisu predviđena nikakva sredstva pa će ukupna sredstva iznositi 73,1 milijardu eura. Ukupno, u okviru višegodišnjega financijskog okvira za sve sektore zajedno izdvojit će se 1074,3 milijarde eura, a iz instrumenta Next Generation EU 750 milijardi eura, što znači da će ukupna sredstva za sve sektore iznositi 1824,3 milijarde eura. Izvor: Europska komisija.

Usporedno s time, nastavljen je rad na sektorskom zakonodavstvu kojim se uspostavljaju novi programi EU-a. Krajem 2020. postignuti su politički dogovori o većini inicijativa, uključujući Mehanizam za oporavak i otpornost, Obzor Europa, Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju te novi program EU za zdravlje. Službeno donošenje tih programa očekuje se početkom 2021.

Institucijski poslovi

Predsjedanje Vijećem prešlo je najprije na Hrvatsku, zatim na Njemačku. Hrvatsko predsjedništvo uspješno je zajamčilo brzo donošenje prijedloga povezanih s bolešću COVID-19 u okviru hitnog odgovora na krizu, uključujući investicijske inicijative kao odgovor na koronavirus, instrument za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE) i Preporuku Vijeća o neobveznim putovanjima u EU. Otvaranje pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom u ožujku bilo je među ključnim prekretnicama u prvoj polovici godine. U uspjehe njemačkog predsjedanja ubrajaju se finalizacija višegodišnjeg financijskog okvira/paketa za oporavak i završetak pregovora o sporazumu o trgovini s Ujedinjenom Kraljevinom. Europsko vijeće postiglo je dogovor o ambicioznijem klimatskom cilju za 2030. i poduzelo korake u vezi s napetom situacijom u Bjelarusu, odnosno uvelo tri kruga sankcija.

Poslije ljeta Parlament se bavio institucijskim pitanjima, počevši s prvim govorom predsjednice von der Leyen o stanju Unije 16. rujna. U listopadu Parlament je odobrio da Mairead McGuinness zamijeni Phila Hogana nakon njegove ostavke u Komisiji. Ona je sad povjerenica za financijske usluge, financijsku stabilnost i uniju tržišta kapitala.

Ova je godina bila i godina promjena za Europski gospodarski i socijalni odbor i Europski odbor regija. Nakon Brexita broj članova se smanjio s 350 na 329, a gotovo 40 % članova je novih. Apostolos Tzitzikostas izabran je za predsjednika Europskog odbora regija 12. veljače, a Christa Schweng izabrana je za predsjednicu Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 28. listopada.

Kontakt s EU-om

Osobno

U cijeloj Europskoj uniji postoje stotine informacijskih centara Europe Direct. Adresu najbližeg centra možete pronaći na: https://europa.eu/european-union/contact_hr

Telefonom ili e-poštom

Europe Direct je služba koja odgovara na vaša pitanja o Europskoj uniji. Možete im se obratiti:

— na besplatni telefonski broj: 00 800 6 7 8 9 10 11 (neki operateri naplaćuju te pozive),

— na broj: +32 22999696, ili

— e-poštom preko: https://europa.eu/european-union/contact_hr

Traženje informacija o EU-u

Na internetu

Informacije o Europskoj uniji na svim službenim jezicima EU-a dostupne su na internetskim stranicama Europa: https://europa.eu/european-union/index_hr

Publikacije EU-a

Besplatne publikacije EU-a i publikacije EU-a koje se plaćaju možete preuzeti ili naručiti preko internetske stranice: https://op.europa.eu/hr/publications. Za više primjeraka besplatnih publikacija obratite se službi Europe Direct ili najbližemu informacijskom centru (vidjeti https://europa.eu/european-union/contact_hr).

Zakonodavstvo EU-a i povezani dokumenti

Za pristup pravnim informacijama iz EU-a, uključujući cjelokupno zakonodavstvo EU-a od 1952. na svim službenim jezičnim verzijama, posjetite internetske stranice EUR-Lexa: https://eur-lex.europa.eu

Otvoreni podatci iz EU-a

Portal otvorenih podataka EU-a (https://data.europa.eu/euodp/hr) omogućuje pristup podatkovnim zbirkama iz EU-a. Podatci se mogu besplatno preuzimati i ponovno uporabiti u komercijalne i nekomercijalne svrhe.

O publikaciji

IDENTIFIKATORI

EU 2020. — OPĆE IZVJEŠĆE O AKTIVNOSTIMA EUROPSKE UNIJE

Interaktivna verzija ove publikacije s poveznicama na internetski sadržaj dostupna je u PDF, ePUB i HTML formatima:
http://europa.eu/general-report/hr

EU 2020. – Opće izvješće o aktivnostima Europske unije
Europska komisija
Glavna uprava za komunikaciju
Izdavačka služba i ciljane mjere informiranja
1049 Bruxelles
BELGIJA

Europska komisija donijela je 15. veljače 2021. EU 2020. – Opće izvješće o aktivnostima Europske unije pod referentnim brojem C(2021) 1002.

Europska komisija nije odgovorna za bilo kakve posljedice koje proizlaze iz ponovne uporabe ove publikacije.

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2021.

© Europska unija, 2021.

Politika ponovne uporabe dokumenata Europske komisije uređena je na temelju Odluke Komisije 2011/833/EU od 12. prosinca 2011. o ponovnoj uporabi dokumenata Komisije (SL L 330, 14.12.2011., str. 39.).

Osim ako je navedeno drukčije, ponovna uporaba ovog dokumenta dopuštena je u skladu s licencijom Creative Commons Attribution 4.0 International (CC-BY 4.0) (https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/). To znači da je ponovna uporaba dopuštena uz navođenje relevantnih podataka i svih izmjena.

Za svaku uporabu ili reprodukciju elemenata koji nisu u vlasništvu Europske unije možda će biti potrebno zatražiti dopuštenje izravno od odgovarajućih nositelja prava.

FOTOGRAFIJE I VIDEOZAPISI

Sve fotografije i videozapisi zaštićeni su autorskim pravom Europske unije, osim ako je navedeno drukčije.