Podatci u području zajedničke poljoprivredne politike Neiskorišten potencijal velike količine podataka za evaluacije politike

Sažetak

I. Na zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) otpada više od trećine proračuna EU-a. Zajednička poljoprivredna politika ima brojne složene i međusobno povezane ciljeve, od životnog standarda u poljoprivrednoj zajednici do aspekata povezanih s okolišem i klimom te razvoja ruralnih područja. Primjena pristupa utemeljenog na dokazima u donošenju odluka o politici podrazumijeva upotrebu raznih vrsta podataka iz različitih izvora i naknadnu analizu.

II. Cilj ove revizije bio je procijeniti upotrebljava li Komisija na dobar način podatke i analitičku obradu za analizu politike ZPP-a. Ta je procjena relevantna i za ZPP koji se počinje primjenjivati 2023. i za ZPP u razdoblju nakon 2027.

III. Sud je najprije ispitao kako je Komisija posljednjih godina upotrebljavala dostupne podatke za analizu politike te jesu li dostupni podatci dostatni. Sud je zatim ispitao što Komisija poduzima kako bi uklonila praznine u podatcima, uključujući upotrebu velike količine podataka.

IV. Sud je utvrdio da Komisija raspolaže velikim količinama podataka za izradu, praćenje i evaluaciju ZPP-a. Komisija se za analizu podataka koje prikuplja od država članica koristi tradicionalnim alatima kao što su proračunske tablice. Aktualni podatci i alati ne pružaju određene važne elemente (npr. pojedinosti o primjenjivanim praksama zaštite okoliša i dohotku koji nije izravno povezan s poljoprivrednim gospodarstvom) koji su potrebni za utemeljeno oblikovanje politike. Komisija je poduzela nekoliko zakonodavnih i drugih inicijativa radi bolje upotrebe postojećih podataka, ali i dalje postoje prepreke u ostvarivanju optimalne upotrebe podataka koji se prikupljaju. Prepreke kao što su nedostatak standardizacije i ograničenja zbog objedinjavanja podataka smanjuju dostupnost i upotrebljivost podataka.

V. Sud preporučuje Komisiji da:

• uspostavi okvir za upotrebu raščlanjenih podataka iz država članica; i
• više iskoristi i razvije izvore podataka kako bi se zadovoljile potrebe politike.

Uvod

Zajednička poljoprivredna politika široko je područje politike

01. Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) uspostavljena je 1962. i na nju otpada više od trećine proračuna EU-a: u razdoblju 2014. – 2020. poljoprivredni rashodi iznosili su ukupno 408 milijardi eura. Širi ciljevi politike iz Ugovora¹ dodatno su utvrđeni u uredbama o ZPP-u (vidjeti sliku 1.). Zajedničkom poljoprivrednom politikom nastoji se utjecati ne samo na poljoprivrednu proizvodnju i poljoprivrednike nego i na okolišne, klimatske i socijalne aspekte.

02. U okviru ZPP-a korisnici primaju najveći udio subvencija na temelju zemljišta kojim raspolažu. Dodatni dio subvencija može se isplatiti kao nadoknada troškova za obavljanje određenih aktivnosti i za financiranje ulaganja. Pravom EU-a utvrđena je osnova za većinu plaćanja. Podatci o poljoprivrednim gospodarstvima izrađuju se i prikupljaju na različite načine (slika 2.).

Uloga podataka u ciklusu politike

03. U Komisijinom dokumentu „Better Regulation Guidelines” poziva se na pristup utemeljen na dokazima, što znači da se odluke o politici moraju temeljiti na najboljim dostupnim dokazima. Prema definiciji Komisije dokazi su „podatci, informacije i znanje prikupljeni iz više izvora, uključujući kvantitativne podatke kao što su statistika i mjerenja, kvalitativne podatke kao što su mišljenja, doprinos dionika, zaključci evaluacija, kao i znanstveni i stručni savjeti”². Konvencionalni ciklus politike sadržava različite korake prikazane na slici 3. Za politiku utemeljenu na dokazima potrebni su relevantni podatci u svakoj fazi ciklusa.

04. Na globalnoj razini organizacije sve više upotrebljavaju veliku količinu podataka, što im omogućuje da upotrebljavaju podatke prikupljene na različite načine. Sud u izvješću iznosi mišljenje da su „velika količina podataka” podatci koji su presloženi ili preveliki za tradicionalne sustave za obradu podataka i da su za veliku količinu podataka potrebni napredni alati i računalna snaga.

05. Poljoprivreda je sektor u kojem se sve više primjenjuju digitalne inovacije i tehnologije; na slici 4. prikazani su primjeri digitalnih tehnologija u području poljoprivrede. Javni sektor može upotrebljavati mnoge od tih tehnologija. Tehnološkim napretkom može se skratiti vremenski okvir za oblikovanje politike i povećati baza dokaza za donošenje političkih odluka³. Tim se poboljšanjima vladama omogućuje donošenje politika temeljenih na podatcima, posebno tako što se omogućuje sljedeće⁴:

• bolje razumijevanje učinaka poljoprivrede na okoliš i formuliranje ciljeva politike kojima se ti učinci rješavaju na cjelovit način;
• osmišljavanje različitih i ciljanih politika; i
• primjena novih sustava praćenja temeljenih na podatcima.

Ambicije EU-a u pogledu podataka

06. Europska komisija objavila je nekoliko dokumenata u kojima se naglašava potreba za poboljšanjem upotrebe podataka i njihovom maksimalnom upotrebom radi boljeg oblikovanja politike ili učinka na razmjenu podataka ili alate u EU-u (vidjeti sliku 5.).

07. U Komunikaciji Komisije iz 2016. naslovljenoj „Data, information and knowledge management at the Commission” naglašena je potreba za boljim dohvaćanjem i pružanjem informacija te za maksimalnom upotrebom podataka radi boljeg oblikovanja politika. U Komunikaciji se navodi da bi velika količina podataka „mogla znatno povećati sposobnosti Komisije tako što će omogućiti rano otkrivanje trendova i brže pružanje povratnih informacija za potporu boljoj regulativi i oblikovanju politika na temelju dokaza te da bi velika količina podataka mogla poboljšati prikaz rezultata svim dionicima”. Komisija je planirala razviti potrebne vještine, alate i računalnu infrastrukturu kako bi poduprla kapacitete za veliku količinu podataka. Naglasila je i da je potrebno bolje predvidjeti potrebe za podatcima te nedostatke informacija kako bi se zajamčila dostupnost, upotrebljivost i korisnost podataka za procjene učinka, praćenje, izvješćivanje i evaluaciju⁵. Unutarnja strategija Komisije za podatke (DataStrategy@EC) glavni je alat za provedbu Komunikacije u praksi.

08. Komisija je u studenome 2018. donijela digitalnu strategiju Europske komisije kako bi do 2022. prerasla u digitalno transformiranu upravu usmjerenu na korisnike i temeljenu na podatcima. Digitalnom strategijom potvrđen je smjer utvrđen u Komunikaciji iz 2016. Od devet mjera navedenih u strategiji Sud smatra da su sljedeće dvije najvažnije za opseg revizije koju je proveo:

• integriranje novih tehnologija u IT okruženje Komisije; i
• olakšavanje slobodnog protoka podataka povezanih s politikama na razini EU-a među europskim javnim upravama.

09. Komisija je u veljači 2020. objavila komunikaciju pod nazivom „Europska strategija za podatke”⁶ za razdoblje 2021. – 2027., čije je područje primjene daleko izvan okvira same Komisije. Ta je strategija alat za realizaciju „stvarnog jedinstvenog tržišta za podatke” mjerama kao što su uspostava okvira za upravljanje za pristup podatcima i njihovu upotrebu te ulaganje u podatkovnu infrastrukturu i vještine. Među pitanjima koja treba riješiti su i dostupnost podataka, interoperabilnost i kvaliteta podataka, upravljanje podatcima, podatkovna infrastruktura i podatkovne tehnologije (npr. kapacitet za obradu podataka i infrastruktura u oblaku) i kibersigurnost.

10. Komisijinim Prijedlogom Akta o upravljanju podacima⁷ iz 2020. nastojala se olakšati ponovna upotreba određenih kategorija zaštićenih podataka javnog sektora, povećati povjerenje u usluge posredovanja u području podataka i promicati podatkovni altruizam diljem EU-a.

Opseg revizije i revizijski pristup

11. Revizijom koju je Sud obavio procjenjuje se upotrebljava li Komisija na dobar način podatke i analitičku obradu podataka za analizu politike ZPP-a. Sud je najprije ispitao kako Komisija upotrebljava dostupne podatke za analizu politike te jesu li ti podatci dostatni. Sud je zatim ispitao rješava li Komisija praznine u podatcima, što uključuje upotrebu velike količine podataka, te jesu li postojali nedavni ili postoje li aktualni istraživački projekti EU-a koji bi mogli pomoći u uklanjanju tih praznina i poboljšanju analize politike ZPP-a.

12. Opsegom revizije koju je Sud obavio obuhvaćeni su izrada politike, praćenje tijekom njezine provedbe i njezina evaluacija. Revizijom je obuhvaćeno razdoblje od 2015. do veljače 2022. Procjena upravljanja podatcima u okviru ZPP-a relevantna je jer bi izvješće Suda moglo utjecati na ZPP koji se počinje primjenjivati 2023. i ZPP u razdoblju nakon 2027. Glavnu odgovornost za ZPP snosi Glavna uprava Komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj (GU AGRI).

13. U okviru ove revizije Sud je poduzeo sljedeće korake:

• pregledao je relevantne podatke i dokumente, uključujući znanstvene, strateške, zakonodavne, političke i projektne dokumente;
• obavio je razgovore s osobljem četiriju glavnih uprava Komisije (Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj, Eurostata, Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) te Glavne uprave za komunikacijske mreže, sadržaje i tehnologije);
• održao razgovore s osobljem krovne poljoprivredne organizacije COPA-COGECA o Kodeksu postupanja EU-a o razmjeni poljoprivrednih podataka na temelju ugovornog sporazuma te s predstavnicima projekta Sen4CAP;
• savjetovao se s predstavnicima svih 27 država članica EU-a u okviru ankete upućene ministarstvu/odjelu nadležnom za ZPP te su na temelju odgovora na anketu održane daljnje rasprave s tijelima u Belgiji, Estoniji, Njemačkoj, Irskoj, Nizozemskoj i Španjolskoj;
• obavio je pregled dokumentacije u trima zemljama koje nisu članice EU-a (SAD-u, Australiji i Japanu) za potrebe komparativne analize. Revizorski tim odabrao je te zemlje na temelju važnosti njihova poljoprivrednog gospodarstva, inovativnih ili digitalnih inicijativa za upravljanje poljoprivredom i dostupnosti javnih podataka; te je
• organizirao panel-raspravu sa znanstvenim, političkim i administrativnim stručnjacima.

Opažanja

Aktualnim podatcima i alatima djelomično se pružaju informacije potrebne za utemeljeno oblikovanje politike na razini EU-a

14. Komisija je dužna procijeniti uspješnost ZPP-a u odnosu na njegova tri opća cilja⁸ (vidjeti sliku 1.). Dokazi koje Komisija prikupi za oblikovanje politike trebali bi biti razmjerni i prikladni za donošenje utemeljenih opcija u okviru politike i rješavanje evaluacijskih pitanja⁹. U skladu s dokumentom „Better Regulation Guidelines” evaluacijama bi trebalo zajamčiti i dostupnost relevantnih dokaza kojima se podupire priprema novih inicijativa (načelo „prethodne evaluacije”).

15. Sud je ispitao upotrebljava li GU AGRI izvore podataka i podatke u dovoljnom opsegu za analizu politike ZPP-a te primjenjuje li relevantne analitičke alate. Sud je istražio kakve vrste podataka, IT sustava i analitičke obrade podataka Komisija posjeduje i upotrebljava. Kako bi se utvrdilo jesu li podatci i alati dostatni, Sud je pregledao evaluacije i dokumente za pripremu politike.

GU AGRI uglavnom prikuplja administrativne podatke i uglavnom se koristi tradicionalnim alatima za analizu podataka

16. Za izradu, praćenje i evaluaciju ZPP-a GU AGRI raspolaže velikim količinama uglavnom administrativnih podataka (npr. o tržišnim cijenama i plaćanjima te knjigovodstvenim podatcima poljoprivrednih gospodarstava) koje joj u većini slučajeva dostavljaju države članice koje te podatke prikupljaju radi provedbe politike. Statistički podatci EU-a u području poljoprivrede koje prikuplja Eurostat potječu iz različitih izvora: anketa, administrativnih podataka, podataka s poljoprivrednih gospodarstava i iz drugih poduzeća te podataka na razini poljoprivrednog gospodarstva iz popisa i uzoraka poljoprivrednih gospodarstava¹⁰.

17. GU AGRI slijedi Komisijinu Unutarnju strategiju za podatke. Komisija ima popis podataka koji pokazuje vlasništvo, dostupnost, pohranu i mogućnost ponovne upotrebe svakog podatkovnog resursa. U ovom pregledu stanja nisu navedene informacije o prazninama ili preklapanjima.

18. Prema uvidu u stanje iz veljače 2022. popis podataka GU-a AGRI sastojao se od 57 podatkovnih resursa pohranjenih u različitim IT sustavima i bazama podataka (za primjere vidjeti sliku 6.). Baze podataka uglavnom sadržavaju strukturirane administrativne podatke i GU AGRI u načelu upotrebljava statističke alate za njihovu obradu. Niz dokumenata koje GU AGRI prikuplja od država članica (npr. godišnja izvješća o provedbi) uključuje nestrukturirane podatke za koje GU AGRI nema alate za automatiziranu ili poluautomatiziranu obradu.

19. GU AGRI ima sporazum s centrom JRC o analizi podataka i istraživanju načina bolje upotrebe postojećih podataka. Na temelju toga GU AGRI u svojoj analizi politike ZPP-a upotrebljava neke napredne metode (kao što su model pojedinačnog poljoprivrednog gospodarstva u svrhu analize ZPP-a (model IFM-CAP), ekonometrijski modeli i prognostička analitička obrada). Model IFM-CAP model je pojedinačnog poljoprivrednog gospodarstva u svrhu analize zajedničke poljoprivredne politike, čiji je cilj procijeniti učinke ZPP-a na poljoprivredni sektor i okoliš.

20. Pregledom četiriju IT sustava (ISAMM, CATS/COMBO, AGRIVIEW i SFC) te baze podataka mreže FADN, čiji se podatci unose u portal za podatke o poljoprivredno-prehrambenim proizvodima (vidjeti sliku 6.) utvrđeno je da GU AGRI uglavnom prikuplja objedinjene podatke. Od toga samo CATS/COMBO sadržava raščlanjene podatke na razini poljoprivrednog gospodarstva.

21. GU AGRI objavljuje konsolidirane podatke na portalu podataka o poljoprivredno-prehrambenim proizvodima, na kojem se pružaju informacije iz mnogih podatkovnih resursa GU-a AGRI i statistički podatci Eurostata u području poljoprivrede te informacije iz interaktivnih vizualizacija i prikazi. Korisnici mogu pregledavati vremenske nizove, interaktivne karte, grafikone i tablice te preuzimati neobrađene podatke za ponovnu upotrebu i analizu izvan interneta. GU AGRI neprekidno ažurira portal. Sud smatra da je portal primjer dobre prakse za javno dostupne podatke jer pruža jedinstvenu točku pristupa velikom skupu podataka o poljoprivredno-prehrambenim tržištima, analizi, pokazateljima ZPP-a i financiranju sredstvima EU-a.

22. Ključni IT sustavi koje Komisija i države članice upotrebljavaju za ZPP usmjereni su na opisnu i dijagnostičku analitičku obradu; vrlo ih je mali broj prognostičkih ili preskriptivnih (vidjeti sliku 7.).

23. Na temelju razgovora i odgovora država članica na anketu koju je proveo Sud je utvrdio nekoliko prepreka za Komisiju i države članice koje upotrebljavaju veliku količinu podataka (vidjeti odlomak 04.) i naprednu analitičku obradu za analizu politike ZPP-a, kao što su:

1. razlike u standardima ili zahtjevima u pogledu kvalitete među različitim izvorima podataka;
2. pravila o povjerljivosti kojima se ograničava upotreba podataka na razini poljoprivrednog gospodarstva;
3. ograničena dostupnost podataka i podatci koji nisu u istom ili prikladnom formatu; i
4. slaba podatkovna pismenost i nedostatak kvalificiranog osoblja.

24. Nedostatak zajedničkih referenci kao što je jedinstvena identifikacijska oznaka otežava kombiniranje podataka na razini poljoprivrednog gospodarstva iz različitih izvora podataka za analizu ZPP-a. Jedinstvena identifikacijska oznaka ili alternativne tehnike kombiniranja podataka omogućile bi povezivanje podataka iz različitih izvora podataka koji se odnose na isto poljoprivredno gospodarstvo (vidjeti okvir 1.).

25. GU AGRI obično ručno procjenjuje tekstualne informacije koje države članice dostavljaju u svojim godišnjim izvješćima i ne upotrebljava tehnike velike količine podataka kao što su tekstualna analitička obrada ili automatizirano izvlačenje podataka. Analiza koju je Sud proveo pokazuje da je daljnja automatizacija moguća (vidjeti primjer u okviru 2.).

Upotreba postojećih podataka i sustava za analizu politike ograničena je zbog određenih obilježja

26. Sud je procijenio upotrebu i ograničenja triju vrlo različitih izvora podataka koje Komisija i države članice u velikoj mjeri upotrebljavaju (vidjeti tablicu 1.).

Integrirani administrativni i kontrolni sustav

27. Komisija ima ograničen pristup integriranom administrativnom i kontrolnom sustavu država članica (IAKS), koji je glavna sastavnica upravljanja plaćanjima u okviru ZPP-a u državama članicama. U slučaju ZPP-a za razdoblje 2014. – 2020. sustav IAKS sastoji se od niza digitalnih i međusobno povezanih baza podataka, posebno¹¹:

1. sustava za identifikaciju svih poljoprivrednih čestica u državama članicama EU-a, poznatog kao sustav za identifikaciju zemljišnih čestica (LPIS);
2. sustava koji poljoprivrednicima omogućuje da grafički označe poljoprivredne površine za koje podnose zahtjev za potporu (zahtjev za geoprostornu potporu ili GSAA);
3. sustava za bilježenje identiteta svakog korisnika potpore koji podnosi zahtjev za potporu ili zahtjev za plaćanje;
4. integriranog kontrolnog sustava za provjeru zahtjeva za potporu koji se temelji na računalnim unakrsnim provjerama i fizičkim kontrolama na poljoprivrednim gospodarstvima.

28. Države članice upotrebljavaju sustav IAKS za primanje zahtjeva za potporu, za administrativne provjere i druge kontrole (npr. kontrole na terenu i „provjere praćenjem”) te za plaćanja¹². Države članice mogu upotrebljavati različita tehnička rješenja za svoj sustav IAKS. Nedostatak standardizacije, različiti vlasnici podataka (tj. nisu uvijek iste vrste tijela) i neovisna kretanja u području IT-a dovode do rascjepkanosti, otežavaju usporedbu podataka i ograničavaju način na koji se podatci mogu razmjenjivati ili ponovno upotrebljavati. Time se smanjuju mogućnosti upotrebe napredne analitičke obrade ili drugih tehnika obrade velike količine podataka za procjenu učinka financijskih sredstava EU-a¹³. Komisija ima ograničen pristup 42 različitim nacionalnim ili regionalnim sustavima država članica koji uključuju detaljne podatke o poljoprivrednim gospodarstvima i poduzećima¹⁴. Zbog toga je, na primjer, teško raspolagati detaljnim informacijama o raspodjeli financijskih sredstava EU-a.

29. Sud je na temelju pregleda koje je obavio nad raznim istraživačkim projektima koji se financiraju sredstvima EU-a¹⁵ utvrdio da decentralizirani pristup sustava IAKS ograničava daljnju integraciju i povezivanje tih izvora podataka s drugim izvorima podataka Komisije, uglavnom zbog:

1. problema kompatibilnosti (različitih tehničkih rješenja) i nedostatka interoperabilnosti među podatkovnim sustavima;
2. pravila o povjerljivosti kojima se ne dopušta povezivanje podataka o poljoprivrednim gospodarstvima iz različitih izvora podataka (npr. iz sustava IAKS i mreže FADN); i
3. niske granularnosti drugih baza podataka, tj. podataka koji nisu dovoljno detaljni i nedostatka zajedničkih identifikacijskih oznaka za usklađivanje s podatcima iz sustava IAKS.

30. Kako bi se poboljšala razmjena i dostupnost podataka, GU AGRI potiče države članice da svoje geoprostorne neosobne podatke iz sustava IAKS dijele na zajedničkom geoportalu INSPIRE (vidjeti sliku 8.), pri čemu će im tehničku potporu pružati centar JRC. Na portalu se pruža pristup uslugama preuzimanja i pregledavanja geoprostornih podataka o okolišu koje izrađuju države članice.

31. Opseg razmjene podataka preko geoportala INSPIRE razlikuje se među državama članicama. Primjeri broja zapisa metapodataka za tri odabrane teme prikazani su na slici 9. Države članice objavljuju i neke geoprostorne podatke na svojim neovisnim nacionalnim (ili regionalnim) geoportalima.

Satelitski podatci programa Copernicus

32. Satelitski podatci programa Copernicus odgovaraju definiciji velike količine podataka (vidjeti odlomak 04.). Komisija koordinira pristup „provjera praćenjem” (na temelju podataka programa Copernicus), koji je primjer automatiziranog praćenja ZPP‑a u državama članicama.

33. U okviru pristupa „provjera praćenjem” analiziraju se kontinuirani tokovi satelitskih podataka programa Copernicus kako bi se provjerilo ispunjavaju li određene zemljišne čestice kriterije prihvatljivosti. Nacionalna tijela od 2018. mogu upotrebljavati podatke programa Copernicus kao zamjenu za tradicionalne kontrole na terenu. Prema navodima Komisije pristup „provjera praćenjem” primijenio se 2021. na 13,1 % površina za koje su se dodjeljivala izravna plaćanja. Ciljna vrijednost za 2024. iznosi 50 %¹⁶. Tijekom 2021. deset država članica primijenilo je taj postupak na najmanje jedan program potpore na barem jednom dijelu svojeg državnog područja, dok je 2020., kada je Sud objavio tematsko izvješće kojim je obuhvaćen pristup „provjera praćenjem”¹⁷ (vidjeti okvir 3.), taj broj iznosio pet.

Mreža knjigovodstvenih podataka poljoprivrednih gospodarstava

34. Glavni je izvor ekonomskih podataka mreža FADN. Komisija i države članice u velikoj mjeri upotrebljavaju mrežu FADN za izradu modela, evaluacije i izvješćivanje.

35. Od 1965. mrežom FADN nastoje se pružiti „objektivne i relevantne informacije o prihodima i poslovnim aktivnostima gospodarstava” za ZPP¹⁹. Mreža FADN izvor je usklađenih mikroekonomskih podataka dostupnih za mjerenje učinka ZPP-a. Temelji se na nacionalnim anketama, dobrovoljna je za poljoprivredna gospodarstva i obuhvaća poljoprivredna gospodarstva EU-a koja su dovoljno velika da se smatraju komercijalnima²⁰.

36. Zbog činjenice da su iz nje isključena nekomercijalna i mala poljoprivredna gospodarstva mreža FADN manje je reprezentativna u pogledu korisnika ZPP-a. Anketom provedenom 2015. obuhvaćeno je otprilike 83 000 gospodarstava. Iako se taj broj gospodarstava odnosi na oko 90 % ukupne korištene poljoprivredne površine i ukupne poljoprivredne proizvodnje²¹, on čini 4,7 milijuna od ukupno 10,8 milijuna poljoprivrednih gospodarstava u EU-u²². Mreža FADN nije osmišljena na način da bude reprezentativna u pogledu korisnika ZPP-a. Prema podatcima Komisije udio korisnika izravnih plaćanja u okviru ZPP-a koji 2019. nisu bili zastupljeni kretao se od 5 % u Nizozemskoj do 78 % u Slovačkoj.

Zbog nedostatka odgovarajućih podataka ograničena je evaluacija uspješnosti ZPP-a

37. Za evaluacije bi se trebali upotrebljavati najbolji dostupni dokazi dobiveni iz raznolikog i odgovarajućeg niza metoda i izvora (triangulacija)²³. Detaljni podatci olakšavaju povezivanje ciljeva politike i rezultata/učinka²⁴. U skladu sa zakonodavstvom informacije koje se upotrebljavaju za evaluaciju uspješnosti ZPP-a trebale bi se u najvećoj mogućoj mjeri temeljiti na etabliranim izvorima podataka kao što su mreža FADN i Eurostat²⁵. Dobrim praćenjem trebali bi se generirati činjenični podatci o vremenskim nizovima kako bi se poboljšala kvaliteta buduće evaluacije i procjene učinka²⁶.

38. Sud je pregledao pet evaluacija ili popratnih studija za potrebe evaluacije koje je provela Komisija te je na slici 1. obuhvatio najmanje jednu evaluaciju za svaki od triju općih ciljeva ZPP-a. Sud je utvrdio da je u evaluacijama upotrijebljen niz različitih podataka prikupljenih za upravljanje politikom ili njezino praćenje, kao što su pokazatelji ZPP-a²⁷, statistički podatci prikupljeni s pomoću mreže FADN, sustava CATS/COMBO, statistički podatci Eurostata i informacijski sustav za upravljanje poljoprivrednim tržištem (ISAMM). Ti se podatci često dopunjuju vanjskim podatcima (npr. iz Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj, Ujedinjenih naroda, Organizacije za hranu i poljoprivredu), studijama slučaja, upitnicima i razgovorima.

39. Za sva tri cilja ZPP-a Komisija i evaluatori upotrebljavaju evaluaciju hipotetskog učinka²⁸. U tu su svrhu potrebni podatci o kontrolnim skupinama, tj. subjektima koji ne primjenjuju politiku. Mreža FADN pruža podatke o objema skupinama i može biti korisna za takvu analizu. Na primjer, nedostatak podataka o hipotetskim scenarijima ograničava procjene doprinosa ZPP-a ublažavanju klimatskih promjena. Prema navodima Komisije ZPP se primjenjuje predugo i obuhvaća preveliko područje da bi se omogućilo pružanje usporedivih podataka²⁹, tj. ne postoji prostor za usporedbu stanja prije i poslije ZPP-a ili usporedbu stanja u doba politike i doba bez nje. Također je teško primijeniti metode za hipotetske scenarije za teritorijalni razvoj jer većina regija prima potporu u okviru ZPP-a. U cilju rješavanja tog pitanja centar JRC razvio je kvantitativni analitički okvir koji se temelji na metodama za evaluaciju hipotetskog učinka kako bi pružio uvid u uzročno-posljedičnu vezu između politike i njezinih rezultata, uzimajući u obzir niz različitih mjera koje se provode u ruralnim područjima³⁰.

Održiva proizvodnja hrane

40. Glavne izvore podataka za evaluaciju cilja održive proizvodnje hrane čine mreža FADN i ekonomski računi za poljoprivredu (ERP-ovi) (vidjeti tablicu 2.). Komisija je uspostavila oboje kako bi dostavljala podatke za procjenu ZPP-a. Na primjer, kako bi evaluirala na koji način potpora ZPP-a utječe na dohotke poljoprivrednika, Komisija upotrebljava Eurostatove statističke podatke o faktorskom dohotku (tj. dohotku ostvarenom od zemljišta, kapitala i rada) i mrežu FADN³¹.

41. Državama članicama potrebna je jedna godina za prikupljanje i potvrđivanje podataka iz mreže FADN, a Komisiji isto toliko za provjeru i potvrđivanje podataka iz mreže FADN koji se prikupljaju od država članica. Zbog toga je potrebno najmanje dvije godine prije nego što podatci postanu dostupni u bazi podataka mreže FADN. Kada je Komisija 2018. predstavila zakonodavni prijedlog za ZPP za razdoblje nakon 2020., bili su dostupni samo podatci iz jedne godine aktualnog ZPP-a (oni obuhvaćeni anketom mreže FADN iz 2015.). To znači da je Komisija iznijela svoj prijedlog prije nego što je imala najnovije podatke iz mreže FADN o uspješnosti i učincima aktualne politike.

Održivo upravljanje prirodnim resursima i djelovanje u području klime

42. Kad je u pitanju cilj ZPP-a u području prirodnih resursa i klime, može proći dugo razdoblje između primjene mjere politike i svjedočenja njezinu učinku. Kako bi se utvrdila uzročno-posljedična veza između mjere ZPP-a i njezinih rezultata, potrebno je kombinirati različite podatke i uzeti u obzir vanjske čimbenike. Od četiriju sastavnica cilja (vidjeti sliku 1.), Sud je ispitao biološku raznolikost. Ni države članice ni Komisija nisu mogle pružiti dobre dokaze o uzročno-posljedičnoj vezi između standarda dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta³² i stanja biološke raznolikosti³³. Primjeri upotrijebljenih dokaza i ograničenja u procjeni komponente biološke raznolikosti prikazani su u tablici 3.

43. U evaluaciji iz 2019. zaključeno je da nije moguće obaviti ukupnu procjenu učinka politike na biološku raznolikost zbog nedostatka odgovarajućih podataka o praćenju³⁴. Za nekoliko Komisijinih pokazatelja praćenja ne obavlja se redovit unos podataka. Na primjer, ne prikupljaju i ne dostavljaju sve države članice podatke o pokazatelju učinka za zahvaćanja vode u poljoprivredi.

44. Još jedno ograničenje u evaluaciji cilja u pogledu okoliša nedostupnost je sveobuhvatnih podataka o količinama gnojiva i pesticida koji se upotrebljavaju na poljoprivrednim zemljištima u EU-u. Od 2021. dostupni su podatci o količinama pesticida koji se upotrebljavaju na poljoprivrednim zemljištima, ali za manje od polovine država članica. Komisija i evaluatori upotrijebili su kao zamjensku vrijednost podatke iz mreže FADN o rashodima za gnojiva i sredstva za zaštitu bilja po hektaru.

45. Javno dostupni statistički podatci EU-a o sredstvima za zaštitu bilja odnose se na količine (kg) aktivnih tvari sadržanih u prodavanim sredstvima za zaštitu bilja³⁵. U tematskom izvješću 05/2020³⁶ Sud je izvijestio da grupiranje tih aktivnih tvari na način propisan zakonodavstvom EU-a ograničava informacije koje Eurostat može objaviti ili čak podijeliti s drugim glavnim upravama Komisije. Statistički podatci o uporabi sredstava za zaštitu bilja u poljoprivredne svrhe koji se prikupljaju u skladu s postojećim zakonodavstvom EU-a nisu usporedivi, a Eurostat dosad nije mogao objaviti statističke podatke o uporabi na razini EU-a.

Uravnotežen teritorijalni razvoj

46. U evaluaciji iz 2021.³⁷ Komisija i evaluatori upotrebljavali su pokazatelje ostvarenja ZPP-a, podatke o plaćanjima iz sustava CATS/COMBO, podatke izbaze podataka ARDECO GU-a REGIO i Eurostatove regionalne baze podataka za treći cilj ZPP‑a. Ograničena dostupnost potpunih, detaljnih i ažuriranih podataka o socioekonomskom statusu ruralnih područja utjecala je na pouzdanost evaluacije³⁸. Ugovaratelji su tvrdili da su podatci o nekima od temeljnih društvenih aspekata oskudni te da se, ako su bili dostupni, često ne ažuriraju redovito, već se prikupljaju na ad hoc osnovi iz posebnih istraživačkih projekata³⁹. U nekim slučajevima evaluatori su primijenili zamjenske pokazatelje. Općenito, kao glavna ograničenja kvantitativnih analiza naveli su dostupnost i kvalitetu pokazatelja te nedostatak podataka o malim regijama.

47. Uz iznimku podataka o plaćanjima u sustavu CATS/COMBO i podataka o pojedinačnim poljoprivrednim gospodarstvima iz mreže FADN, većina podataka koje Komisija od država članica prikuplja objedinjena je, čime se dobiva jedinstvena brojka za cijelu državu članicu ili regiju. Time se ograničava mogućnost ponovne upotrebe podataka u svrhu daljnje evaluacije ili oblikovanja politika. Za neke društveno-gospodarske aspekte (npr. socijalnu uključenost) podatci su bili dostupni samo na nacionalnoj razini ili pri niskoj geografskoj rezoluciji, što nije dovoljno za analize teritorijalne diferencijacije⁴⁰. Podatci o praćenju ZPP-a također ne sadržavaju pojedinosti za ciljanije analize, npr. informacije o dobi ili spolu korisnika⁴¹. Ti su podatci obično dostupni u bazama podataka država članica, ali nisu dostupni Komisiji.

Komisija nema dovoljno dokaza za svoju procjenu potreba politike ZPP-a

48. U skladu s dokumentom „Better Regulation Guidelines” procjena učinka priložena pojedinom zakonodavnom prijedlogu trebala bi započeti potvrđivanjem postojanja problema⁴². U toj procjeni učinka mora se iznijeti logičko obrazloženje kojim se problem povezuje s njegovim temeljnim uzrocima i povezanim ciljevima te se u njoj mora ponuditi niz političkih opcija za rješavanje problema.

49. Kako bi ispitao upotrebu podataka u fazama oblikovanja ili planiranja politike, Sud je pregledao procjenu učinka priloženu zakonodavnom prijedlogu o ZPP-u za razdoblje nakon 2020.⁴³ i razne popratne dokumente Komisije. Sud je utvrdio nedostatke u načinu na koji su dostavljeni relevantni podatci kojima se potkrepljuje opis problema na čije je rješavanje politika usmjerena u okviru posebnog cilja „održivog dohotka poljoprivrednih gospodarstava”. Sud je u svojem mišljenju o zakonodavnim prijedlozima o ZPP-u za razdoblje nakon 2020. istaknuo nedostatnost podataka i argumenata koje je Komisija upotrijebila kako bi poduprla procjenu potreba za dohotcima poljoprivrednika⁴⁴. Komisija nema informacije o dohotcima poljoprivrednika ili poljoprivrednih kućanstava izvan poljoprivrede, a prosjeci prikrivaju velike razlike u pogledu dohotka. Osim toga, Sud je u svojem izvješću o rodno osviještenoj politici iz 2021. istaknuo da je nedostupnost statističkih podataka o dohotcima kućanstava poljoprivrednika i o raspoloživom dohotku poljoprivrednih gospodarstava raščlanjenom prema spolu također veliki nedostatak u podatcima kad je riječ o ispitivanju učinaka izravnih plaćanja na rodnu ravnopravnost⁴⁵.

50. Sud je 2018. preporučio sljedeće: „Prije donošenja bilo kakva prijedloga za buduće oblikovanje ZPP-a Komisija bi trebala procijeniti stanje u pogledu dohotka za sve skupine poljoprivrednika i analizirati njihovu potrebu za potporom dohotku”, uzimajući u obzir aspekte kao što su dohodak od hrane i druge poljoprivredne proizvodnje te dohodak od nepoljoprivrednih djelatnosti⁴⁶. Komisija je djelomično prihvatila preporuku i dodala da je politika usmjerena na poljoprivrednike koji se aktivno bave poljoprivredom kako bi zarađivali za život. Studija iz 2015.⁴⁷ o dohotcima poljoprivrednih kućanstava pokazala je velik nedostatak informacija o uspješnosti ZPP‑a jer nije postojao statistički sustav ili sustav praćenja EU-a za procjenu ukupnih dohodaka kućanstava poljoprivrednika i njihovu usporedbu s drugim društvenim skupinama. Prema stanju iz veljače 2022. Komisija nije ostvarila nikakav napredak u tom području.

51. Svake tri do četiri godine Eurostat od država članica prima podatke o ostalim dohodovnim aktivnostima na poljoprivrednim gospodarstvima pod nazivom „Anketa o strukturi poljoprivrednih gospodarstava”. Podatci iz istraživanja pokazuju jesu li druge dohodovne aktivnosti glavna ili sekundarna djelatnost nositelja/upravitelja, ali ne i udio ili raspon dohotka od nje. Najnoviji podatci objavljeni na internetskim stranicama Eurostata odnose se na 2016.⁴⁸

52. Trenutačni standardni popis varijabli mreže FADN ne uključuje informacije o dohotku koji nije izravno povezan s poljoprivrednim gospodarstvom jer se anketa odnosi na poljoprivredna gospodarstva, a ne na poljoprivrednike. Sami podatci o porezu na dohodak u registrima nacionalnih poreznih tijela nisu dovoljni za pružanje tih podataka jer ne sadržavaju informacije o obilježjima poljoprivrednih gospodarstava i sadržavaju poljoprivredne dohotke i onih osoba čija glavna djelatnost nije poljoprivreda⁴⁹.

53. Neke države članice (npr. Irska i Nizozemska) prikupljaju podatke o dohotku koji nije izravno povezan s poljoprivrednim gospodarstvom s pomoću nacionalnih anketa mreže FADN, kojima bi se mogla popuniti jedna od praznina u podatcima koji se odnose na realne dohotke poljoprivrednika. Irska tijela redovito neizravno objavljuju podatke o dohotku koji nije izravno povezan s poljoprivrednim gospodarstvom, uključujući „prisutnost rada izvan poljoprivrednog gospodarstva”, „dane i sate rada obavljenog izvan poljoprivrednog gospodarstva” i „sektor u kojem je rad obavljen”.

Komisija raspolaže raznim inicijativama za bolju upotrebu postojećih podataka, ali prepreke i dalje postoje

54. Komisija bi trebala poduzeti dodatne inicijative za uklanjanje postojećih nedostataka i poboljšanje prikupljanja i obrade podataka kako bi evaluirala ZPP i podržala razvoj buduće politike. Te bi se inicijative trebale provesti u praksi u skladu s utvrđenim rasporedom i ostvarenjima. Komisija treba prilagoditi i ojačati postojeće izvore podataka za novi ZPP. Trebala bi ujedno istražiti i mobilizirati nove izvore podataka kako bi se smanjilo opterećenje za poljoprivrednike i uprave te istodobno poboljšala baza dokaza za tu politiku⁵⁰.

55. Komisija je u svojem akcijskom planu za Unutarnju strategiju za podatke postavila samoj sebi ciljeve za jamčenje pristupa podatcima koji su relevantni za donošenje odluka i funkcioniranje diljem cijele organizacije te za poticanje upotrebe suvremenih tehnologija za analitičku obradu podataka za brže i djelotvornije utvrđivanje obrazaca i trendova.

56. Sud je ispitao koje je inicijative Komisija poduzela kako bi bolje upotrijebila dostupne podatke i nove tehnologije radi popunjavanja prethodno utvrđenih praznina u podatcima i prevladavanja izazova. Osim toga, Sud je razmotrio istraživačke projekte koji se financiraju sredstvima EU-a i inicijative država članica kojima bi se moglo doprinijeti analizi politike ZPP-a i popuniti neke od praznina.

Komisija širi izvore podataka i potiče njihovu razmjenu kako bi se riješio problem praznina u podatcima i zadovoljile potrebe za podatcima u svrhe ZPP-a

57. U Komisijinoj Unutarnjoj strategiji za podatke navodi se da je „potrebno u najvećoj mogućoj mjeri iskoristiti unutarnje i vanjske izvore podataka kako bi se pružali dokazi kojima se potkrepljuju odluke”. Troškovi i administrativno opterećenje dodatnog prikupljanja podataka za praćenje politike moraju biti razmjerni potrebama za podatcima. U skladu s paketom „Better Regulation Toolbox”⁵¹ nije potrebno popuniti sve praznine u podatcima.

58. Komisija je 2018. počela provoditi svoju podatkovnu strategiju u praksi. Aktivnosti se kreću od izrade popisa podataka (vidjeti odlomke 17.–18.) do pravila o upravljanju podatcima, analitičke obrade podataka te osposobljavanja i radu na vještinama. GU AGRI osnovao je krajem 2020. odbor i radnu skupinu za provedbu predmetne strategije. Od siječnja 2022. raspolaže posebnim „Odjelom za upravljanje podatcima” radi bolje koordinacije upravljanja podatcima.

59. Komisija je uvela nekoliko mjera koje bi mogle doprinijeti boljoj analizi politike poboljšanjem podatkovne infrastrukture i upotrebe podataka za ZPP (npr. digitalna rješenja, e-alati, algoritmi i dobre prakse). Za primjere vidjeti Prilog.

60. Eurostatovom evaluacijom statističkih podataka u području poljoprivrede iz 2016.⁵² zaključeno je da statistički podatci u području poljoprivrede, šumarstva, upotrebe zemljišta i okoliša nisu dovoljno usklađeni ni dosljedni. Razlozi za to uključuju činjenicu da je zakonodavstvo razvijeno uz nedovoljnu suradnju, ali i činjenicu da na različitim poljoprivrednim područjima postoje različite definicije i različiti koncepti. Kako bi to pitanje riješila, Komisija je uvela dvije nove uredbe i izmijenila jednu postojeću uredbu (vidjeti sliku 10.).

61. Eurostat je 2019. objavio poziv na podnošenje prijedloga za uspostavu mreže nacionalnih zavoda za statistiku zainteresiranih za razvoj metoda za osuvremenjivanje statističkih podataka u području poljoprivrede. Jedan od dvaju prioriteta odnosio se na aktivnosti kojima se „iskorištava upotreba novih izvora podataka za statističke podatke u području poljoprivrede (npr. velika količina podataka, satelitske snimke, georeferencirane informacije, precizna poljoprivreda), uključujući aspekte pristupa, povjerljivosti i procjene kvalitete”. Na poziv nije zaprimljen nijedan prijedlog. Prema mišljenju Komisije države članice izjavile su da je jedan od razloga za to bio taj što nacionalni zavodi za statistiku nisu raspolagali dostatnim sredstvima za uspostavu i koordinaciju takve mreže.

62. Druge inicijative za rješavanje problema praznina u podatcima podijeljene su u dvije široke kategorije: razmjena podataka država članica ili dionika i dodavanje novih varijabli postojećim izvorima podataka.

63. U okviru projekta „Postupak GU-a AGRI za razmjenu podataka u okviru sustava IAKS na geoportalu INSPIRE” GU AGRI u suradnji s centrom JRC, Glavnom upravom za okoliš i Glavnom upravom za klimatsku politiku razvija okvir i postupke potpore za razmjenu neosobnih prostornih podataka u okviru sustava IAKS diljem EU-a. Cilj je zajamčiti da se prostorni podatci u okviru sustava IAKS lako lokaliziraju, da su dostupni na učinkovit način (kroz jedinstvenu ulaznu točku) i da se mogu djelotvorno ponovno upotrijebiti u usklađenom političkom okruženju (vidjeti sliku 11.).

64. U Europskoj strategiji za podatke⁵³ Komisija prepoznaje važnost razmjene podataka za poboljšanje dostupnosti podataka. Komisija je u strategiji najavila svoj plan za uspostavu devet sektorskih zajedničkih podatkovnih prostora na razini EU-a, uključujući „Zajednički podatkovni prostor za Europski zeleni plan” i „Zajednički europski prostor za poljoprivredne podatke”. Cilj je potonjega olakšati razmjenu, obradu i analizu podataka o proizvodnji, otvorenih podataka i eventualno drugih javnih podataka (npr. podataka o tlu)⁵⁴.

65. U strategiji se navode dvije posebne pripremne aktivnosti za poljoprivredni podatkovni prostor: razmatranje iskustava stečenih u vezi s kodeksom ponašanja dionika o razmjeni poljoprivrednih podataka⁵⁵ i razmatranje postojećih prostora za poljoprivredne podatke 2020. i prvih nekoliko mjeseci 2021. Komisija trenutačno planira provesti te aktivnosti u okviru programa rada Digitalna Europa za razdoblje 2021. – 2022., koji je odobrila u studenome 2021. Prema navodima Komisije prostor za podatke bit će uključen u program rada za razdoblje 2023. – 2024. te je moguće da će prototip biti izrađen tijekom 2024., a daljnji koraci za uvođenje prostora za podatke poduzet će se tijekom predstojećih godina.

66. U okviru Strategije „od polja do stola”⁵⁶ Komisija namjerava promijeniti mrežu FADN u Mrežu podataka o održivosti poljoprivrednih gospodarstava (FSDN) u cilju prikupljanja podataka na razini poljoprivrednog gospodarstva o ciljnim vrijednostima Strategije „od polja do stola” i Strategije za bioraznolikost te drugim pokazateljima održivosti. Komisija je u lipnju 2021. objavila plan, a u drugom tromjesečju 2022. planira predstaviti prijedlog uredbe⁵⁷.

Posebne mjere u kontekstu ZPP-a za razdoblje 2023. – 2027. usmjerene su na poboljšanje podataka o praćenju

67. Osim prijelaza mreže FADN u mrežu FSDN Komisija ne planira uvesti bilo kakve znatne promjene u osnovne IT sustave prikazane na slici 6. Međutim, Komisija radi na povećanju funkcionalnosti sustava ARACHNE, alata za rudarenje podataka koji države članice dobrovoljno upotrebljavaju u svojim administrativnim kontrolama. Taj je alat koristan, na primjer, za utvrđivanje projekata ili korisnika koji bi mogli biti podložni rizicima od prijevare ili sukoba interesa iako bi neobvezna upotreba mogla ograničiti njegove koristi. Djelotvornost analitičke obrade podataka navedenog alata ovisi o unosu podataka. Drugim riječima, sa sve većim brojem učitanih kvalitetnih podataka, i izlazni rezultati sustava točniji su, sveobuhvatniji i informativniji.

68. GU AGRI upotrebljava nove tehnologije i satelitske podatke za poboljšanje pokazatelja praćenja. Na primjer, uveo je novi pokazatelj učinka za praćenje obilježja krajolika za razdoblje 2023. – 2027. ZPP za razdoblje 2014. – 2020. nije uključivao pokazatelj učinka za krajolike; time je oslabljena procjena učinka ZPP-a na staništa, krajolike i biološku raznolikost (vidjeti tablicu 3.). Za novi pokazatelj (udio poljoprivrednog zemljišta s obilježjima krajolika) Komisija će upotrebljavati podatke iz usluge praćenja stanja kopna u okviru programa Copernicus, koji sadržavaju informacije o linearnim živicama i grmlju, redovima stabala i izoliranim nasadima stabala.

69. Za ZPP za razdoblje 2023. – 2027. Komisija će utvrditi novi okvir, uključujući provedbeni akt, za primanje podataka o pojedinačnim transakcijama za praćenje, evaluaciju i oblikovanje politike. Komisija smatra da će prikupljanjem pojedinačnih podataka o prijavi/zahtjevu i informacija o korisniku i njegovom poljoprivrednom gospodarstvu/poduzeću pokušati riješiti pitanje raščlambe podataka.

Istraživačkim inicijativama ispituje se prostor za osuvremenjivanje podataka i alata

70. U okviru programa Obzor 2020. Komisija financira istraživačke i inovacijske projekte. Sud je utvrdio niz nedavnih ili tekućih projekata u okviru programa Obzor 2020. i drugih istraživačkih projekata koji bi mogli doprinijeti poboljšanju podatkovne infrastrukture i upotrebe podataka (npr. digitalna rješenja, e-alati i algoritmi) koji su potrebni za pružanje boljih podataka za ZPP (vidjeti sliku 12.). U okviru nekih projekata (kao što su NIVA i Sen4CAP) već su ostvareni relevantni rezultati koji bi mogli biti korisni za budući razvoj.

71. Projektom NIVA (eng. New IACS Vision in Action) radi se na prevladavanju nekih od ograničenja sustava IAKS (vidjeti odlomke 28. i 29.), posebno smanjenjem administrativnog opterećenja i iskorištavanjem potencijala podataka. Cilj je projekta osuvremenjivanje sustava IAKS učinkovitom upotrebom digitalnih rješenja i e-alata, čime se stvaraju pouzdane metodologije i usklađeni skupovi podataka za praćenje poljoprivredne uspješnosti.

72. U okviru drugog projekta koji se financira sredstvima EU-a, FLINT (pokazatelji na razini poljoprivrednog gospodarstva za nove teme u evaluaciji politike), bavilo se problemom jaza između potreba za podatcima za evaluaciju politike i dostupnih statističkih podataka u području poljoprivrede⁵⁸. Taj je projekt potencijalno relevantan za planiranu promjenu mreže FADN jer je obuhvaćao pokazatelje održivosti i jer je u njemu mreža FADN upotrijebljena kao okvir. U okviru projekta predložene su 33 teme ili pokazatelja koji su povezani s okolišnim, socijalnim, gospodarskim i inovacijskim aspektima i koji će se prikupljati u budućnosti⁵⁹. Komisija je u svojem planu⁶⁰ navela da će se prelazak na mrežu FSDN temeljiti na projektu FLINT. Međutim, u veljači 2022. bilo je prerano za procjenu te tvrdnje.

Države članice imaju vlastite inicijative u području podataka za ZPP

73. Anketa koju je Sud proveo među svih 27 država članica pokazala je da većina njih prepoznaje dodanu vrijednost napredne analitičke obrade, pri čemu ih većina s dostavljenog popisa mogućih elemenata odabire brže donošenje odluka, prognostičku analizu i analizu među različitim područjima, smanjenje troškova i djelotvorniju komunikaciju s poljoprivrednicima i dionicima.

74. U svojim odgovorima na anketu koju je Sud proveo više od polovine država članica predložilo je sljedeće mjere kao prioritete za potporu svojoj upotrebi velike količine podataka: više financijskih sredstava Komisije za IT alate i projekte analitičke obrade podataka (67 %), dodatne smjernice/priručnike (56 %) i potporu za razvoj novih metodologija ili standardizacije (52 %). Manji broj država članica odabrao je potporu za analitičke tehnologije (48 %), rješenja za pristup podatcima (41 %) te potporu istraživanju i zajedničke istraživačke projekte (48 %).

75. Anketa i razgovori koje je Sud proveo u vezi s praćenjem provedbe preporuka pokazali su da među državama članicama postoje razlike u načinu na koji uključuju nove izvore podataka i napredne tehnike analitičke obrade podataka. U okviru 4. i okviru 5. nalaze se primjeri mjera država članica.

Neke značajne praznine u podatcima i neki izazovi koje tek treba riješiti

76. Komisija priznaje da je međusobno povezivanje postojećih izvora podataka ključan izazov u osiguravanju odgovarajućih podataka za evaluaciju ZPP-a⁶¹. Komisija radi na ponovnoj upotrebi podataka iz sustava IAKS i proširenju mreže FADN, ali nije uvela posebne mjere za popunjavanje praznina u podatcima o dohotcima poljoprivrednika izvan područja poljoprivrede („dohodak koji nije izravno povezan s poljoprivrednim gospodarstvom”) ili za kombiniranje različitih izvora raščlanjenih podataka kako bi se povećala vrijednost već prikupljenih podataka.

77. Komisija je izrazila potrebu za zajedničkom jedinstvenom identifikacijskom oznakom za poljoprivredna gospodarstva (farme) kojom bi se omogućilo povezivanje podataka na razini poljoprivrednog gospodarstva iz različitih izvora podataka (npr. upravni registri i ankete)⁶². Identifikacijskom oznakom trebali bi se uzeti u obzir različiti sustavi država članica i složene strukture poljoprivrednih gospodarstava s različitim kombinacijama i lokacijama. Za to je potrebna zajednička definicija poljoprivrednog gospodarstva, a takva definicija utječe na financijske pokazatelje kao što je dohodak poljoprivrednih gospodarstava⁶³. Jedinstvena identifikacijska oznaka mogla bi pomoći u povećanju dostupnosti podataka i pružiti pouzdanije informacije o učinku politike. Prema uvidu u stanje u veljači 2022. nije zabilježen nikakav napredak u radu na takvoj identifikacijskoj oznaci.

78. Podatci na razini poljoprivrednog gospodarstva iz upravljačkih aplikacija i sustava nov su i bogat izvor informacija. Postoje brojna komercijalna rješenja kojima se nudi niz usluga za vođenje digitalne evidencije, praćenje stanja na terenu i praćenje rada i takvim se aplikacijama mogu poboljšati mnogi aspekti poljoprivrednih aktivnosti (vidjeti primjer u okviru 6.). Komisija ne zna koliko poljoprivrednika upotrebljava softver za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvima, ali kampanja za integriranu statistiku na razini poljoprivrednog gospodarstva⁶⁴ planirana za 2023. mogla bi pomoći u pružanju znanja o upotrebi upravljačkih informacijskih sustava i opreme za preciznu poljoprivredu.

79. Upotreba digitalne knjige o zemljištu u kojoj poljoprivrednici registriraju svoje aktivnosti bila bi korak naprijed u digitalizaciji poljoprivrednih gospodarstava i poboljšanju praćenja potrošnje i učinka u pogledu pesticida, gnojiva, vode i tla. Platforma FaST (alat za održivost poljoprivrednih gospodarstava za hranjive tvari) koju je predložila Komisija alat je s fleksibilnom arhitekturom koji omogućuje suvremenu analitičku obradu i interoperabilnost s brojnim izvorima podataka. Platforma FaST temelji se na nekoliko izvora podataka koji su povezani (izvora uživo) ili uvezeni (statičkih izvora) na platformu. Kako bi se poljoprivrednicima omogućio pristup vlastitim podatcima, platforma FaST povezuje se s regionalnim/nacionalnim sustavom IAKS (ili jednakovrijednim registrom poljoprivrednih gospodarstava) u kojem se pohranjuju podatci poljoprivrednika.

80. Podatci o preciznoj poljoprivredi mogu biti vrijedan izvor podataka⁶⁵. Primjeri takvih podataka uključuju podatke senzora i strojeva o vlažnosti tla i hranjivim tvarima te podatke specifične za lokaciju o upotrebi pesticida. U prethodno navedenom projektu NIVA istražuju se mogućnosti za elektronički registar poljoprivrednih gospodarstava koji se može povezati sa sustavom IAKS. Cilj je također integrirati podatke o strojnoj/preciznoj poljoprivredi u sustav IAKS. Međutim, postoje prepreke za to, kao što su raznolika priroda poljoprivrednih strojeva i nedostatak standardizacije.

81. Pristup pojedinačnim podatcima za analizu politike može biti otežan i ne postoji pravni ili tehnički okvir za upotrebu poslovnih informacija za analizu politike. Prema jednoj studiji⁶⁶ poljoprivrednici nisu skloni dijeliti podatke iz razloga kao što su rizik od razmjene podataka u druge svrhe, nedostatak jasne vizije u pogledu toga što znače „osobni podatci” i opći „otpor prema tehnologijama suvremenih podatkovnih platformi”. U okviru ZPP-a za razdoblje 2023. – 2027. uslugama savjetovanja poljoprivrednika na poljoprivrednim gospodarstvima trebale bi se obuhvatiti digitalne tehnologije⁶⁷.

82. Na slici 13. u nastavku sažeto su prikazani glavni izazovi povezani s podatcima s kojima se Komisija suočava te procjena Suda u kojoj su mjeri ti izazovi prevladani.

83. Tijekom pregleda dokumentacije usporedivih praksi izvan EU-a Sud je razmotrio tri zemlje koje nisu članice EU-a: Australiju, Japan i SAD. Te zemlje predstavljaju informacije u javnoj domeni o integraciji suvremenih podatkovnih tehnika u područje poljoprivrede; u okviru 7. iznesene su neke od njihovih inicijativa.

Zaključci i preporuke

84. Sud je ispitao upotrebljava li Komisija na dobar način podatke i analitičku obradu podataka za analizu zajedničke poljoprivredne politike (ZPP). U okviru ZPP-a postoje brojni složeni i međusobno povezani ciljevi. Kako bi se utvrdilo jesu li instrumenti politike relevantni i ostvaruju li se njima na učinkovit način ti ciljevi, potrebni su podatci i informacije iz niza unutarnjih i vanjskih izvora.

85. Sud je utvrdio da iako Komisija upotrebljava znatnu količinu podataka o gospodarskim, okolišnim, klimatskim i socijalnim aspektima, postojećim podatcima i alatima u nekim se područjima ne pružaju određeni važni elementi informacija koji su potrebni za utemeljeno oblikovanje politike (odlomci 16.–53.). Komisija je poduzela nekoliko inicijativa kako bi postojeće podatke bolje upotrebljavala (odlomci 57.–69.), ali osim kašnjenja u dostupnosti podataka (odlomak 41.) i dalje postoje prepreke (odlomci 76.–81.).

86. Glavne su podatkovne prepreke, prema fazama prikupljanja i obrade podataka, sljedeće:

• podatci koji se ne prikupljaju: primjerice o poljoprivrednim inputima (npr. količini upotrijebljenih kemijskih i nekemijskih pesticida, količini upotrijebljenog mineralnog/organskog gnojiva i na kojim se usjevima to gnojivo primjenjuje) te poljoprivrednim praksama kojima se utječe na okoliš (vidjeti tablicu 3., odlomke 42.–45.);
• nedostupni podatci: informacije na razini poljoprivrednog gospodarstva u vlasništvu su lokalnog integriranog administrativnog i kontrolnog sustava (IAKS) država članica koji tim informacijama upravlja i u kojem se one pohranjuju i kojemu Komisija ima ograničen pristup (vidjeti odlomke 27.–29.);
• prekomjerno objedinjavanje: Komisija od država članica uglavnom prima objedinjene podatke, čime se ograničava opseg u kojem iz njih može izvući vrijednost (vidjeti tablicu 2., odlomak 47.);
• ograničenja u pogledu kombiniranja izvora podataka, npr. zbog nedostatka zajedničke identifikacijske oznake (vidjeti odlomak 24.).

87. Kao rezultat toga Komisija je djelomično upoznata s temeljnim scenarijem ili učinkom politike u područjima kao što su dohotci poljoprivrednika koji nisu izravno povezani s poljoprivrednim gospodarstvom, informacije/prakse u području zaštite okoliša i društveno-gospodarski razvoj. Ti nedostatci u pogledu dostupnosti podataka utječu na kvalitetu dokaza u nekim evaluacijama (vidjeti odlomke 39.–47.) i procjenama učinka (vidjeti odlomke 48.–53.).

1. preporuka – Potrebno je uspostaviti okvir za upotrebu raščlanjenih podataka iz sustava IAKS

Komisija bi trebala uspostaviti tehnički i administrativni okvir za razmjenu i ponovnu upotrebu raščlanjenih podataka iz sustava IAKS (pored onih koji su potrebni za godišnja izvješća o uspješnosti) kako bi pratila, evaluirala i u konačnici oblikovala politiku. Time bi se trebala poštovati načela učinkovitosti i na taj način u najvećoj mogućoj mjeri smanjiti administrativno opterećenje i troškove za korisnike i tijela država članica.

Rok provedbe: 2024.

2. preporuka – Potrebno je u većoj mjeri upotrebljavati i razvijati izvore podataka kako bi se zadovoljile potrebe politike

Komisija bi trebala popuniti praznine u podatcima utvrđene u evaluacijama ZPP-a za razdoblje 2014. – 2020. i procjeni učinka ZPP-a u razdoblju nakon 2020. na sljedeće načine:

1. boljim iskorištavanjem postojećih izvora podataka (npr. administrativnih podataka i statističkih istraživanja te podataka iz programa Copernicus), razmatranjem novih izvora podataka ili kombiniranjem postojećih izvora;
2. ispitivanjem mogućnosti upotrebe zamjenskih ili neizravnih izvora podataka kada nije moguće upotrijebiti izravne izvore za procjenu ključnih pokazatelja ili aspekata; i
3. procjenom mogućnosti upotrebe podataka o poljoprivrednim strojevima u većoj mjeri.

Rok provedbe: 2025.

88. Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj u Komisiji ima sporazum sa Zajedničkim istraživačkim centrom za analizu podataka i istraživanje načina za bolju upotrebu postojećih podataka. Na temelju tog sporazuma Komisija upotrebljava naprednu kvantitativnu analizu i modele za analizu politike ZPP-a. Međutim, Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj ne upotrebljava tehnike velike količine podataka za analitičku obradu teksta, rudarenje teksta ili automatizirano vađenje. Postoje moguće koristi zamjene ručnih i dugotrajnih postupaka automatiziranim alatima (vidjeti odlomke 19., 25. i okvir 2.).

89. Diljem EU-a postoji nekoliko inicijativa koje se ponekad financiraju sredstvima EU-a u okviru programa Obzor 2020. ili drugih programa i kojima se istražuju mogućnosti za osuvremenjivanje podataka i IT alata za osmišljavanje, praćenje i evaluaciju ZPP-a. U okviru nekih od tih inicijativa već su ostvareni rezultati u području interoperabilnosti te novi i sveobuhvatniji pokazatelji. Projekti su u različitim fazama i mogu se baviti sličnim pitanjima iz različitih kutova (odlomci 70.–75.). Komisija još nije utvrdila elemente koji bi se mogli primijeniti u praksi za ZPP.

90. Stoga postoji znatan prostor za to da Komisija u postojeće IT sustave i/ili druga IT rješenja za automatiziranu obradu informacija (npr. zamjena ručnih ili neponovljivih postupaka) uključi isplativu naprednu analitičku obradu i povezane alate te da bolje iskoristi podatkovne resurse (npr. povećanje ishoda obrade podataka) za analizu politike.

Ovo je izvješće usvojilo I. revizijsko vijeće, kojim predsjeda članica Revizorskog suda Joëlle Elvinger, u Luxembourgu 18. svibnja 2022.

Prilog – Odabrane mjere i ambicije Komisije povezane s podatcima

 — dovršeno  – prerano za procjenu ili kašnjenje kraće od godinu dana  – kašnjenje dulje od godinu dana

Pokrate i skraćeni nazivi

AMS: Sustav za praćenje površina

ATLAS: Sustav interoperabilnosti i analize u području poljoprivrede

CATS: Sustav praćenja revizije postupaka poravnanja računa

CROP-CASMA: analitička obrada u pogledu stanja usjeva i vlage u tlu

FADN: Mreža knjigovodstvenih podataka poljoprivrednih gospodarstava

FaST: Instrument za postizanje održivosti poljoprivrednih gospodarstava za hranjive tvari

FSDN: Mreža podataka o održivosti poljoprivrednih gospodarstava

GSAA: zahtjev za geoprostornu potporu

IAKS: Integrirani administrativni i kontrolni sustav

IFM-CAP: Model pojedinačnog poljoprivrednog gospodarstva za zajedničku poljoprivrednu politiku

IFS: Integrirana statistika na razini poljoprivrednog gospodarstva

ISAMM: Informacijski sustav za upravljanje poljoprivrednim tržištem

LPIS: Sustav za identifikaciju zemljišnih čestica

LUCAS: Okvirno statističko istraživanje o uporabi/pokrovu zemljišta

MEF4CAP: Okviri za praćenje i evaluaciju za zajedničku poljoprivrednu politiku

NIVA: „Nova vizija sustava IAKS na djelu” (eng. New IACS Vision in Action)

SAIO: Statistika poljoprivrednih inputa i outputa

SEN4CAP: Projekt „Sentinels for the Common Agricultural Policy”

SFC: Sustav za upravljanje fondovima

Pojmovnik

Analitička obrada podataka: znanost o analizi podataka primjenom sustavnih računalnih metoda za dobivanje uvida.

Analiza podataka: postupak prikupljanja, modeliranja i ispitivanja podataka kako bi se izvukli uvidi kojima se podupire donošenje odluka.

Baza podataka: strukturirani skup podataka pohranjenih u elektroničkom obliku i dostupnih za pretraživanje i izvlačenje.

Duboko učenje: tehnika umjetne inteligencije koja uključuje osposobljavanje softverskog sustava koji se koristi milijunima primjera.

Interoperabilnost: sposobnost određenog sustava da komunicira i surađuje s drugim sustavima, uključujući u vidu razmjene podataka.

Mogućnost ponovne upotrebe podataka: jednostavnost kojom se podatci prikupljeni u jednu svrhu mogu upotrijebiti za drugu svrhu.

Napredna analitička obrada: primjena visokotehnoloških metoda kao što su prognostičko modeliranje i strojno učenje za analizu velike količine podataka.

Nestrukturirani podatci: informacije pohranjene u izvornom obliku bez unaprijed definirane kategorizacije ili organizacije, zbog čega ih je često složenije analizirati. Mogu uključivati kvantitativne i kvalitativne informacije, kao što su snimke, tekst, datumi, e-poruke ili brojevi.

Okvirno istraživanje o uporabi/pokrovu zemljišta (LUCAS): redovito usklađeno istraživanje koje se provodi na licu mjesta u svim državama članicama EU-a kako bi se prikupile informacije o tome kako se zemljišta upotrebljavaju i što na njima raste, uključujući analizu podložnog tla.

Podatci: konkretne, objektivne činjenice, mjerenja ili opažanja koja je potrebno obraditi kako bi se dobile informacije.

Podatkovni resurs: IT sustav, aplikacija ili baza podataka u vlasništvu subjekta.

Praznine u podatcima: svi podatci koji su potrebni za određenu svrhu, ali nisu dostupni.

Prostorni podatci: podatci koji se odnose na određenu lokaciju ili zemljopisno područje i njegova prirodna ili stvorena obilježja.

Strukturirani podatci: standardizirane kvantitativne informacije koje slijede unaprijed definiranu strukturu podataka, što olakšava analizu.

Velika količina podataka: skupovi podataka sve većeg obujma te sve veće brzine i raznolikosti: velika količina podataka s takvim obilježjima često je nestrukturirana.

Odgovori Komisije

https://www.eca.europa.eu/hr/Pages/DocItem.aspx?did=61415

Kronologija

https://www.eca.europa.eu/hr/Pages/DocItem.aspx?did=61415

Revizorski tim

U tematskim izvješćima Suda iznose se rezultati revizija koje su provedene za politike i programe EU-a ili teme povezane s upravljanjem u posebnim proračunskim područjima. U odabiru i oblikovanju takvih revizijskih zadataka Sud nastoji postići što veći učinak uzimajući u obzir rizike za uspješnost ili usklađenost, vrijednost predmetnih prihoda ili rashoda, predstojeće razvojne promjene te politički i javni interes.

Ovu reviziju uspješnosti provelo je I. revizijsko vijeće, kojim predsjeda članica Suda Joëlle Elvinger i koje je specijalizirano za rashodovno područje održive uporabe prirodnih resursa. Reviziju je predvodila članica Suda Joëlle Elvinger, a potporu su joj pružali voditeljica radnog zadatka Liia Laanes; zamjenik voditelja radnog zadatka Dimitrios Maniopoulos; voditeljica njezina ureda Ildikó Preiss i atašei u njezinu uredu Paolo Pesce i Charlotta Törneling; rukovoditelj Emmanuel Rauch; revizorica i analitičarka podataka Claudia Albanese, revizorica i grafička dizajnerica Marika Meisenzahl; revizor Michał Szwed; jezičnu podršku pružao je Mark Smith.

Bilješke

¹ Članak 39. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

² „Better Regulation Toolbox”, 2021., str. 20.

³ Höchtl, J., Parycek, P. & Schöllhammer, R., „Big data in the policy cycle:Policy decision making in the digital era”, Journal of Organizational Computing and Electronic Commerce, 2016., 26 (1 – 2), str. 147. – 169.

⁴ OECD: „Digital Opportunities for Better Agricultural Policies”, 2019., OECD Publishing, str. 13.

⁵ C(2016) 6626, Komunikacija „Data, Information and Knowledge Management at the European Commission”.

⁶ COM(2020) 66.

⁷ COM(2020) 767.

⁸ Članak 110. Uredbe (EU) br. 1306/2013.

⁹ „Better Regulation Toolbox”, str. 20.

¹⁰ Obrazloženje iz dokumentaCOM(2016) 786.

¹¹ Članak 68. Uredbe (EU) br. 1306/2013.

¹² Članci od 67. do 78. Uredbe (EU) br. 1306/2013.

¹³ „Digitalisation of European reporting, monitoring and audit”, Služba Europskog parlamenta za istraživanja (EPRS). Rujan 2021.

¹⁴ „NIVA roadmap for IACS transformation”, str. 24.

¹⁵ Rezultati projekata NIVA i IoF2020, dokumenti projekata ATLAS i DEMETER; „Digitalisation of European reporting, monitoring and audit”, EPRS. Rujan 2021.

¹⁶ Godišnje izvješće o radu GU-a AGRI, Prilog 2., str. 25.

¹⁷ Tematsko izvješće Suda 04/2020 – „Primjena novih tehnologija snimanja u praćenju zajedničke poljoprivredne politike: napredak je općenito postojan, iako sporiji kad je riječ o praćenju u područjima klime i okoliša”.

¹⁸ Ibid, 2. preporuka.

¹⁹ Uredba Vijeća br. 79/65/EEZ.

²⁰ Mreža knjigovodstvenih podataka poljoprivrednih gospodarstava.

²¹ Služba za pomoć pri evaluaciji, „Best Use of FADN for the Assessment of RDP Effects on Fostering the Competitiveness in Agriculture”, 2021., str. 9.

²² Komisija, „EU Farm Economics Overview based on 2015 (and 2016) FADN data”, 2018., str. 5.

²³ „Better Regulation Guidelines”, str. 6. i 26.

²⁴ „Better Regulation Toolbox”, str. 572.

²⁵ Članak 110. Uredbe (EU) br. 1306/2013.

²⁶ „Better Regulation Guidelines”, str. 45.

²⁷ Za poljoprivredni razvoj, Prilog IV. Provedbenoj Uredbi (EU) br. 808/2014.

²⁸ „Better Regulation Toolbox”, poglavlje VIII. – alat br. 68.

²⁹ SWD(2021) 115, str. 20.

³⁰ Dumangane, M. i dr., „An Evaluation of the CAP impact: a discrete policy mix analysis”, 2021.

³¹ „Evaluation support study on the impact of the CAP on territorial development of rural areas”, str. 30. – 32.

³² Prilog II. Uredbi (EU) br. 1306/2013.

³³ Tematsko izvješće 13/2020 – „Biološka raznolikost na poljoprivrednim zemljištima: doprinos ZPP-a nije zaustavio njezino smanjivanje”, odlomci 48. – 50.

³⁴ „Evaluation of the impact of the CAP on habitats, landscapes, biodiversity”, sažetak, 2019.

³⁵ Tematsko izvješće 05/2020 – „Održiva uporaba sredstava za zaštitu bilja: ostvaren je ograničen napredak u mjerenju i smanjivanju rizika”

³⁶ Ibid.

³⁷ „Evaluation on impact of the CAP on territorial development of rural areas”.

³⁸ (SWD(2021) 394.

³⁹ Popratna studija za evaluaciju„Evaluation support study on the impact of the CAP on territorial development of rural areas”, 2020.

⁴⁰ Popratna studija za evaluaciju„Evaluation support study on the impact of the CAP on territorial development of rural areas”, 2020.

⁴¹ SWD(2021) 394 i popratna studija za evaluaciju„Evaluation support study on the impact of the CAP on territorial development of rural areas: socioeconomic aspects”; Tematsko izvješće 10/2021 – „Uključivanje rodno osviještene politike u proračun EU-a: vrijeme je da se riječi pretoče u djela”, odlomak 90.

⁴² „Better Regulation Guidelines”, str. 10.

⁴³ (SWD(2018) 301.

⁴⁴ Mišljenje br. 7/2018, odlomak 2.

⁴⁵ Tematsko izvješće 10/2021 – „Uključivanje rodno osviještene politike u proračun EU-a: vrijeme je da se riječi pretoče u djela”, odlomci 89. i 90.

⁴⁶ Tematsko izvješće 10/2018 – „Program osnovnih plaćanja za poljoprivrednike – u operativnom smislu ide u pravom smjeru, ali ima ograničen učinak na pojednostavnjenje, usmjeravanje i konvergenciju razina potpore”, 3. preporuka.

⁴⁷ Hill, B. i Dylan Bradley, B. (2015.) „Comparison of farmers’ income in the EU Member States”. Studija pripremljena za Europski parlament.

⁴⁸ Skup podataka o drugim dohodovnim aktivnostima (ef_oga_main).

⁴⁹ Hansen, H. i Forstner, B. (2021.), „A differentiated look on the economic situation of German farmers”, prezentacija na 27. sastanku Mreže OECD-a za analizu razine poljoprivrednih gospodarstava.

⁵⁰ SWD(2018) 301, str. 51.

⁵¹ „Better Regulation Toolbox”, str. 363.

⁵² SWD(2017) 96, evaluacija koja je priložena dokumentu „Strategy for Agricultural Statistics 2020 and beyond and subsequent potential legislative scenarios”.

⁵³ COM(2020) 66.

⁵⁴ C(2021) 7914, „Annex to the Commission Implementing Decision on the financing of the Digital Europe Programme and the adoption of the multiannual work programme for 2021‑2022”, str. 54.

⁵⁵ „EU Code of conduct on agricultural data sharing by contractual agreement”.

⁵⁶ COM(2020) 381.

⁵⁷ Plan djelovanja: Prijelaz na mrežu podataka o održivosti poljoprivrednih gospodarstava (FSDN).

⁵⁸ Poppe, K., Vrolijk, H., Dolman, M. i Silvis, H., 2016., „FLINT – Farm-level Indicators for New Topics in policy evaluation: an introduction”.„Studies in Agricultural Economics”, 118., str. 116. – 122.

⁵⁹ „Final report summary of FLINT project”.

⁶⁰ Plan djelovanja: Prijelaz na mrežu podataka o održivosti poljoprivrednih gospodarstava (FSDN).

⁶¹ SWD(2018) 301, Dio I., str. 51.

⁶² Vidjeti, na primjer, „Strategy for agricultural statistics for 2020 and beyond”, str. 8., 12. te 16. i 17.

⁶³ Poppe, K. J. i Vrolijk, H. C. J. (2019.), „How to measure farm income in the era of complex farms”, dokument pripremljen za prezentaciju na 171. seminaru EAAE-a (Europskog udruženja poljoprivrednih gospodarstvenika).

⁶⁴ Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/2286.

⁶⁵ Punt, T. i Snijkers, G., „Exploring precision farming data: a valuable new data source? A first orientation”, 2020. Dokument predstavljen na radionici Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) o prikupljanju statističkih podataka „Novi izvori i nove tehnologije” iz 2019.

⁶⁶ Internet hrane i poljoprivrednih gospodarstava 2020.: „Policy Recommendations from IoF2020”

⁶⁷ Članak 15. Uredbe (EU) 2021/2115.

⁶⁸ „Agricultural Data Integration Project”.

⁶⁹ Hughes, N., et al. (2020.), „The Agricultural Data Integration Project”, izvješće o istraživanju ABARES-a, Canberra.

⁷⁰ „Digital Opportunities for Better Agricultural Policies”, 2019., OECD.

⁷¹ Internetske stranice platforme WAGRI.

⁷² „Crop-CASMA User's Guide”.

Kontakt

EUROPSKI REVIZORSKI SUD
12, rue Alcide De Gasperi
1615 Luxembourg
LUKSEMBURG

Tel.: +352 4398-1
Upiti: eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspx
Internetske stranice: eca.europa.eu
Twitter: @EUAuditors

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (https://europa.eu).

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2022

PDF	ISBN 978-92-847-8274-1	ISSN 2315-2230	doi:10.2865/96142	QJ-AB-22-014-HR-N
HTML	ISBN 978-92-847-8254-3	ISSN 2315-2230	doi:10.2865/547884	QJ-AB-22-014-HR-Q

AUTORSKA PRAVA

© Europska unija, 2022.

Politika Europskog revizorskog suda (Sud) o ponovnoj uporabi sadržaja utvrđena je u Odluci Suda br. 6-2019 o politici otvorenih podataka i ponovnoj uporabi dokumenata.

Osim ako je drukčije navedeno (npr. u pojedinačnim napomenama o autorskim pravima), sadržaj Suda koji je u vlasništvu EU-a ima dozvolu Creative Commons Attribution 4.0 International (CC BY 4.0). Stoga je opće pravilo da je ponovna uporaba dopuštena pod uvjetom da se na odgovarajući način navede izvor i naznače eventualne promjene. Osoba koja ponovno upotrebljava sadržaj Suda ne smije izmijeniti izvorno značenje ili poruku. Sud ne snosi odgovornost za posljedice ponovne uporabe.

Ako određeni sadržaj prikazuje osobe čiji je identitet moguće utvrditi, npr. u slučaju fotografija koje prikazuju osoblje Suda, ili ako uključuje djela trećih strana, potrebno je zatražiti dodatno dopuštenje.

U slučaju dobivanja takvog dopuštenja njime se poništava i zamjenjuje prethodno opisano opće dopuštenje i jasno se navode sva ograničenja koja se primjenjuju na uporabu tog sadržaja.

Za uporabu ili reprodukciju sadržaja koji nije u vlasništvu EU-a dopuštenje se po potrebi mora zatražiti izravno od nositelja autorskih prava:

Slike 1., 4., 8. i 11.: © Freepik Company S.L. Sva prava pridržana.

Ikone na slici 12.: Sva prava pridržana.

Softver ili dokumenti na koje se primjenjuju prava industrijskog vlasništva, kao što su patenti, žigovi, registrirani dizajn, logotipi i nazivi, nisu obuhvaćeni politikom Suda o ponovnoj uporabi sadržaja.

Na internetskim stranicama institucija Europske unije unutar domene europa.eu dostupne su poveznice na internetske stranice trećih strana. Sud nema nikakvu kontrolu nad njihovim sadržajem te je stoga preporučljivo da provjerite njihove politike zaštite osobnih podataka i autorskih prava.

Upotreba logotipa Suda

Logotip Suda ne smije se upotrebljavati bez prethodne suglasnosti Suda.

KONTAKT S EU-om

Osobno
U cijeloj Europskoj uniji postoje stotine informacijskih centara Europe Direct. Adresu najbližeg centra možete pronaći na: https://europa.eu/european-union/contact_hr

Telefonom ili e-poštom
Europe Direct je služba koja odgovara na vaša pitanja o Europskoj uniji. Možete im se obratiti:

• na besplatni telefonski broj: 00 800 6 7 8 9 10 11 (neki operateri naplaćuju te pozive),
• na broj: +32 22999696 ili
• e-poštom preko: https://europa.eu/european-union/contact_hr

TRAŽENJE INFORMACIJA O EU-u

Na internetu
Informacije o Europskoj uniji na svim službenim jezicima EU-a dostupne su na internetskim stranicama Europa: https://europa.eu/european-union/index_hr

Publikacije EU-a
Besplatne publikacije EU-a i publikacije EU-a koje se plaćaju možete preuzeti ili naručiti preko internetske stranice: https://op.europa.eu/hr/publications. Za više primjeraka besplatnih publikacija obratite se službi Europe Direct ili najbližemu informacijskom centru (vidjeti https://europa.eu/european-union/contact_hr).

Zakonodavstvo EU-a i povezani dokumenti
Za pristup pravnim informacijama iz EU-a, uključujući cjelokupno zakonodavstvo EU-a od 1951. na svim službenim jezičnim verzijama, posjetite internetske stranice EUR-Lexa: https://eur-lex.europa.eu

Otvoreni podatci iz EU-a
Portal otvorenih podataka EU-a (https://data.europa.eu/hr) omogućuje pristup podatkovnim zbirkama iz EU-a. Podatci se mogu besplatno preuzimati i ponovno uporabiti u komercijalne i nekomercijalne svrhe.