Predstavljanje godišnjih izvješća Europskog revizorskog suda za 2023.

Predsjednikova uvodna riječ

Kako se približavamo sredini višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) EU‑a za razdoblje 2021. – 2027. Unija prolazi kroz godine obilježene promjenama i dosad neviđenim izazovima na koje je pružen opsežan odgovor u smislu politika i financiranja. Time se naglašava ključna važnost pouzdanog financijskog upravljanja i nadzora na svim razinama EU‑a. Sud svojim aktivnostima doprinosi poboljšanju financijskog upravljanja i djelotvornosti politika EU‑a. Godišnje izvješće Suda ključan je alat za postizanje tih ciljeva.

Sud izražava pozitivno mišljenje o pouzdanosti računovodstvene dokumentacije za 2023. i zaključuje da se u njoj točno prikazuje financijsko stanje EU‑a. U godišnjem izvješću i ovaj je put utvrđeno da u prihodima EU‑a nisu postojale značajne pogreške.

Sud treću godinu zaredom iznosi dva zasebna mišljenja o zakonitosti i pravilnosti rashoda za financijsku godinu 2023.: jedno o uobičajenom proračunu EU‑a i jedno o Mehanizmu za oporavak i otpornost (RRF). Počevši s uobičajenim proračunom EU‑a ili VFO‑om, Sud procjenjuje da se stopa pogreške u rashodima iz proračuna EU‑a povećala na 5,6 % (2022.: 4,2 %). Sud stoga izražava nepovoljno mišljenje o rashodima iz proračuna EU‑a.

U području „Kohezija, otpornost i vrijednosti” i dalje postoje značajne pogreške, čija stopa doseže 9,3 % (2022.: 6,4 %, 2021.: 3,6 %), kao i u području „Jedinstveno tržište, inovacije i digitalizacija” sa stopom od 3,3 % (2022.: 2,7 %). Stopa pogreške u području „Prirodni resursi” i dalje iznosi 2,2 % (2022.: 2,2 %). Najčešće vrste pogrešaka i dalje su pogreške povezane s neprihvatljivim projektima, troškovima i javnom nabavom.

Znatno povećanje procijenjene stope pogreške za proračun EU‑a, koje je uglavnom potaknuto pogreškama utvrđenim u rashodima za koheziju (povećanje od 45 % u odnosu na prethodnu godinu), razlog je za zabrinutost. Do takvih porasta često dolazi tijekom razdoblja zaključenja VFO‑a, kad se povećava pritisak da se sredstva potroše, što vodi do većeg opterećenja za administrativne resurse i rizika od pogreške. Pritisak na administrativnim resursima dodatno se pogoršava istodobnim iskorištavanjem sredstava iz različitih i međusobno konkurentnih fondova EU‑a, uključujući RRF.

Do kraja 2023., treće godine njegove primjene, u okviru RRF‑a isplaćeno je otprilike 40 % dodijeljenih bespovratnih sredstava (33 % ako se ne uračuna pretfinanciranje). Rashodi iz RRF‑a 2023. iznosili su 53,6 milijardi eura. Revizijom koju je Sud proveo obuhvaćene su sve 23 isplate bespovratnih sredstava u 17 država članica, čija vrijednost ukupno doseže 46,3 milijarde eura, kao i poravnanje financiranja, koje je ukupno iznosilo 7,3 milijarde eura.

Sud temelji procjenu zahtjeva za plaćanje u okviru RRF‑a na uvjetima za plaćanje utvrđenim u Uredbi o RRF‑u, odnosno na temelju toga da je prvo potrebno u zadovoljavajućoj mjeri dostići ključne etape i ciljne vrijednosti te da one moraju biti u skladu s drugim ključnim uvjetima prihvatljivosti. Sud na temelju procjene zahtjeva za plaćanje i kvalitativnih nalaza, kao što su slučajevi nezadovoljavajuće osmišljenih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti te nedostatci u sustavima izvješćivanja i kontrole u državama članicama, izražava uvjetno mišljenje o rashodima iz RRF‑a.

Plaćanja državama članicama iz RRF‑a ne temelje se na stvarnim troškovima mjera i države članice ne prijavljuju stvarne rashode nastale krajnjim primateljima. Nadalje, usklađenost s pravilima EU‑a i nacionalnim pravilima nije uvjet za plaćanje u okviru RRF‑a. Aktivnosti koje je Sud proveo u području kohezije pokazale su da postoje ozbiljni nedostatci u vidu neusklađenosti s tim pravilima, uz nagli porast stope pogreške u posljednjim trima godinama. S obzirom na to da je riječ o projektima koji su slični onima koji se financiraju u okviru RRF‑a i koje često kontroliraju ista nacionalna tijela, prema mišljenju Suda postoji rizik od toga da pogreške iste vrste postoje i u rashodima iz RRF‑a. Međutim, u okviru RRF‑a usklađenost s pravilima EU‑a i nacionalnim pravilima ne provjerava se sustavno.

Sud je prethodno u revizijskom izvješću koje se odnosi na Komisijin okvir za kontrolu RRF‑a istaknuo da postoji taj nedostatak jamstva. U novijim izvješćima istaknuo je dodatne razloge za zabrinutost u pogledu načina na koji je RRF osmišljen i na koji se primjenjuje. Kao prvo, utvrdio je da okvir za praćenje primjene RRF‑a nije dostatan za mjerenje njegove ukupne uspješnosti. Osim toga, i dalje postoji znatan rizik za iskorištavanje sredstava i dovršetak mjera u drugoj polovici razdoblja primjene RRF‑a. Budući da će Komisija 2025. predstaviti novi VFO, on bi trebao biti osmišljen na način kojim se jamči da su financijski interesi EU‑a zaštićeni na odgovarajući način, sve do razine krajnjih primatelja.

Imajući u vidu sljedeći VFO u godišnjem izvješću Suda ističe se nekoliko rizika i izazova s kojima se suočava proračun EU‑a. Oni uključuju rizik od opoziva sredstava, povećanje financijske izloženosti i sve veće financijske rizike zbog ruske ratne agresije na Ukrajinu. Osim toga, za nove prioritete za budućnost, kao što su sigurnost i obrana te proširenje, bit će potrebno znatno povećanje financiranja. Donositelji odluka morat će pronaći načine da ispune te financijske potrebe. Sud se raduje suradnji s novoimenovanom Komisijom i Europskim parlamentom te unapređenju upravljanja financijskim sredstvima EU‑a i nadzora nad njima. Zadaća Suda ostaje ojačati povjerenje građana povećanjem odgovornosti i transparentnosti u svim aktivnostima EU‑a.

Naposljetku, želim pohvaliti predanost i stručnost osoblja Suda. Njihova posvećenost i profesionalnost ključni su za izradu godišnjeg izvješća Suda te unapređivanje naše institucije.

Ukupni rezultati

Ključni nalazi

• Ukupna procijenjena stopa pogreške u rashodima iz proračuna EU‑a bila je značajna i iznosila je 5,6 % (2022.: 4,2 %).
• Sud u okviru svoje procjene rizika visokorizičnima smatra rashode EU‑a u slučaju kojih korisnici pri podnošenju zahtjeva za povrat nastalih troškova često moraju poštovati složena pravila. Postotak visokorizičnih rashoda u revizijskom statističkom skupu Suda i dalje doseže visokih 64,4 % (2022.: 66,0 %). Sud ove godine procjenjuje stopu pogreške na 7,9 % (2022.: 6,0 %) u tom dijelu revizijskog statističkog skupa. Navedena je pogreška značajna i raširena te Sud izražava nepovoljno mišljenje o rashodima iz proračuna EU‑a.
• Kad su u pitanju rashodi iz Mehanizma za oporavak otpornost (RRF, od engl. Recovery and Resilience Facility), Komisija je 2023. izvršila 23 isplate bespovratnih sredstava državama članicama, koje su uključivale sveukupno 542 ključne etape i svih 135 ciljnih vrijednosti. Sud je utvrdio kvantitativne nalaze u slučaju sedam plaćanja. U šest od tih plaćanja postojale su značajne pogreške te Sud izražava uvjetno mišljenje o rashodima iz RRF‑a.
•  Komisija je u godišnjem izvješću o upravljanju proračunom EU‑a i njegovoj uspješnosti (AMPR, od engl. Annual Management and Performance Report) za 2023. iznijela procijenjenu stopu pogreške (odnosno rizika u trenutku plaćanja) od 1,9 %, što je znatno ispod raspona stope koji je procijenio Sud. Ograničenja u ex post provjerama koje Komisija i države članice provode za naslove 1., 2. i 6. VFO‑a utječu na rizik u trenutku plaćanja naveden u AMPR‑u, a time i na Komisijinu procjenu rizika.
• Sud je 2023. Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) prijavio 20 slučajeva (2022.: 14 slučajeva) u kojima je posumnjao na prijevaru, njih 19 koje je otkrio tijekom revizije rashoda za 2022. i jedan koji je otkrio tijekom revizije rashoda za 2021., a OLAF je u vezi s njima već pokrenuo četiri istrage. Sud je 17 od tih slučajeva istodobno prijavio Uredu europskog javnog tužitelja (EPPO), koji je u vezi s njima pokrenuo devet istraga. Sud je tijekom obavljanja revizije rashoda za 2023. već utvrdio 12 slučajeva sumnje na prijevaru.
• Nepodmirene obveze iz proračuna EU‑a i financiranja bespovratnim sredstvima iz instrumenta NGEU, koje čine buduće dugove ako se ne opozovu, dosegnule su na kraju 2023. rekordnu razinu od 543 milijarde eura (2022.: 453 milijarde eura). Od toga je 90,3 % nepodmirenih obveza preuzeto nakon 2021.
• Nepodmireni dug EU‑a od zaduživanja (nominalna vrijednost) znatno se povećao do kraja 2023, i to na 458,5 milijardi eura (2022.: 348 milijardi eura). Najveći dio tog nepodmirenog iznosa povezan je sa zaduživanjem u okviru instrumenta NGEU, na koje otpada 268,4 milijarde eura. Kad je riječ o instrumentu NGEU, EU može pozajmiti dodatan iznos od 443,6 milijardi eura do kraja 2026. Sve troškove koji su nastali za EU i koji su povezani s pozajmljivanjem sredstava za zajmove u okviru instrumenta NGEU, uključujući troškove povezane s upravljanjem kamatnim stopama i drugim financijskim rizicima, moraju snositi zemlje korisnice. Svi troškovi povezani s bespovratnim sredstvima i dodatnim sredstvima iz instrumenta NGEU za programe pokrivaju se iz proračuna EU‑a.
• Izloženost proračuna EU‑a, koja se sastoji od jamstva za zajmove isplaćene državama članicama ili zemljama izvan EU‑a i nepredviđenih obveza, povećala se od 2022. do 2023. s 248 milijardi eura na 298 milijardi eura. To je uglavnom posljedica zaduživanja za zajmove u okviru RRF‑a državama članicama te zajmova Ukrajini u okviru makrofinancijske pomoći plus. Izloženost proračuna EU‑a i dalje će rasti jer su do kraja 2023. sklopljeni sporazumi za zajmove u okviru RRF‑a u vrijednosti od 211,7 milijardi eura, ali nisu isplaćeni.
• Izloženost proračuna EU‑a 2023. u vezi s Ukrajinom više se nego udvostručila u odnosu na 2022. (sa 16 milijardi eura na 33,7 milijardi eura). Sud je istaknuo da bi zbog prijenosa rizika od mogućih nepodmirenih otplata u budućnosti moglo doći do pritiska na buduće proračune i potrebe za plaćanjima.

Cjeloviti tekst godišnjih izvješća Suda o proračunu EU‑a za 2023. i aktivnostima koje se financiraju iz 9., 10. i 11. europskog razvojnog fonda dostupan je na internetskim stranicama Suda (eca.europa.eu).

Predmet revizije

Proračun EU‑a za 2023. u brojkama

Europski parlament i Vijeće donose godišnji proračun EU‑a unutar okvira za dugoročni proračun za razdoblje od nekoliko godina (koji je poznat kao višegodišnji financijski okvir ili VFO). Ukupna plaćanja iz tog proračuna 2023. iznosila su 162,0 milijardi eura, odnosno 98,1 % raspoloživog iznosa.

Uzimajući u obzir dodatna plaćanja u iznosu od 74,7 milijardi eura iz namjenskih prihoda (uglavnom bespovratna sredstva u okviru RRF‑a u iznosu od 48,0 milijardi eura i dodatna sredstva iz instrumenta NGEU za programe u iznosu od 19,0 milijardi eura) i 2,4 milijarde eura prijenosa iz 2022., plaćanja EU‑a dosegnula su ukupno 239,2 milijarde eura. Iskorištenost ukupnog raspoloživog proračuna za plaćanja u iznosu od 265,7 milijardi eura iznosila je 90 %.

Bez bespovratnih sredstava iz RRF‑a u iznosu od 48,0 milijardi eura rashodi iz proračuna EU‑a za 2023. iznosili su ukupno 191,2 milijarde eura.

Izvori sredstava

Ukupni prihodi za 2023. iznosili su 248,8 milijardi eura. Najveći dio proračuna EU‑a financira se doprinosima koje države članice daju razmjerno svojem bruto nacionalnom dohotku (97,7 milijardi eura). Drugi izvori uključuju doprinos koji se temelji na porezu na dodanu vrijednost koji ubiru države članice (22,5 milijardi eura), carinske pristojbe (22,1 milijarda eura) i doprinos koji se temelji na nerecikliranom plastičnom ambalažnom otpadu (7,2 milijarde eura). Pozajmljena sredstva u svrhu pružanja nepovratne financijske potpore državama članicama u okviru instrumenta NGEU čine 67,6 milijardi eura prihoda EU‑a. Postoje i drugi prihodi (31,3 milijarde eura), od kojih su najvažniji doprinosi i povrati povezani sa sporazumima i programima Unije.

Područja potrošnje

Proračun EU‑a troši se u velikom broju raznovrsnih područja, kako je prikazano na slici 1.

Približno tri četvrtine proračunskih sredstva troše se u okviru „podijeljenog upravljanja”. U okviru te metode izvršenja proračuna države članice raspodjeljuju financijska sredstva, odabiru projekte i upravljaju rashodima EU‑a, dok krajnju odgovornost i dalje snosi Komisija. To je primjerice slučaj s naslovima VFO‑a „Prirodni resursi i okoliš” i „Kohezija, otpornost i vrijednosti”.

U sklopu RRF‑a države članice unaprijed utvrđuju reforme i ulaganja u svojim nacionalnim planovima za oporavak i otpornost, a Komisija im izvršava plaćanja za dostizanje povezanih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti. Države članice mogu zatražiti isplate do dvaput godišnje pod uvjetom da dostave dostatne dokaze o tome da su povezane ključne etape i ciljne vrijednosti dostignute u zadovoljavajućoj mjeri. Komisijinim sustavom kontrole mora se zajamčiti da su plaćanja u okviru RRF‑a zakonita i pravilna, što ponajprije ovisi o dostizanju ključnih etapa i ciljnih vrijednosti u zadovoljavajućoj mjeri. Do kraja 2023. Komisija je izvršila 37 isplata bespovratnih sredstava (jednu 2021., njih 13 tijekom 2022. i njih 23 tijekom 2023.) u ukupnoj vrijednosti od 141,6 milijardi eura, uključujući 22,7 milijardi eura pretfinanciranja koje još nije poravnano.

Područje obuhvaćeno revizijom

Sud svake godine provodi reviziju pouzdanosti godišnje računovodstvene dokumentacije i usklađenosti povezanih prihodovnih i rashodovnih transakcija. Vrijednost revizijskog statističkog skupa Suda 2023. za ispitivanje prihoda iznosila je 248,4 milijarde eura. Revizijskim statističkim skupom koji je Sud sastavio za rashodovne transakcije obuhvaćena su međuplaćanja i završna plaćanja, kao i poravnanja predujmova. Sud ne ispituje isplate predujmova. Vrijednost revizijskog statističkog skupa Suda za ispitivanje rashoda iznosila je ukupno 161,2 milijarde eura u okviru općeg proračuna i 53,5 milijardi eura u okviru RRF‑a. Rashodi u okviru RRF‑a obuhvaćali su 23 isplate bespovratnih sredstava u ukupnoj vrijednosti od 46,3 milijarde eura i povezano poravnanje pretfinanciranja u ukupnoj vrijednosti od 7,2 milijardi eura. Ta su plaćanja izvršena u 17 država članica i odnosila su se na 542 ključne etape i 135 ciljnih vrijednosti.

Kad je riječ o potrošnji sredstava iz općeg proračuna, Sud ispituje rashode u trenutku u kojem krajnji primatelji financijskih sredstava EU‑a provedu aktivnosti ili u kojem im nastanu troškovi. U slučaju RRF‑a glavni je uvjet za Komisijina plaćanja državama članica da su u zadovoljavajućoj mjeri dostignute unaprijed definirane ključne etape ili ciljne vrijednosti. Sud ispituje rashode iz RRF‑a u trenutku u kojem države članice zatraže plaćanje za dostizanje unaprijed definiranih ključnih etapa ili ciljnih vrijednosti i u trenutku u kojem Komisija prihvati njihov zahtjev. Sud se usredotočio na pitanje jesu li ključne etape i ciljne vrijednosti dostignute u zadovoljavajućoj mjeri i jesu li ispunjeni uvjeti prihvatljivosti. Sud revizijom nije obuhvatio dio RRF‑a koji se odnosi na zajmove.

Nalazi revizije

Izjava o jamstvu koju Sud daje o proračunu EU‑a

U skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) Sud Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izjavu o jamstvu kojom su obuhvaćene pouzdanost konsolidirane računovodstvene dokumentacije EU‑a te zakonitost i pravilnost transakcija. To je središnji element godišnjeg izvješća Suda.

Računovodstvena dokumentacija EU‑a pruža istinit i vjeran prikaz stanja

Računovodstvena dokumentacija EU‑a za 2023. u svim značajnim aspektima vjerno prikazuje financijske rezultate EU‑a i njegovu imovinu i obveze na kraju godine, u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima za javni sektor.

Sud stoga može izraziti pozitivno mišljenje o pouzdanosti računovodstvene dokumentacije, kao i svake godine od 2007.

U bilanci EU‑a navodi se da obveze za mirovine i ostala primanja zaposlenih na kraju 2023. iznose 90,8 milijardi eura (2022.: 80,6 milijardi eura). Povećanje mirovinskih obveza tijekom 2023. uglavnom je posljedica smanjenja nominalne diskontne stope i ažuriranja tablice duljine života javnih službenika EU‑a. Na diskontnu stopu u prvom su redu utjecali kretanje kamatnih stopa i očekivana buduća inflacija.

Od 1. veljače 2020. Ujedinjena Kraljevina više nije država članica EU‑a. Na datum bilance u računovodstvenoj dokumentaciji EU‑a prikazana su neto dospjela potraživanja od Ujedinjene Kraljevine u iznosu od 15,5 milijardi eura (2022.: 23,9 milijardi eura) na temelju uzajamnih obveza utvrđenih u sporazumu o povlačenju.

Obavljena je procjena učinka koji ruska ratna agresija na Ukrajinu ima na zajmove i bespovratna sredstva u računovodstvenoj dokumentaciji EU‑a te je taj učinak odgovarajuće prikazan i o njemu su objavljene odgovarajuće informacije u skladu s utvrđenim računovodstvenim pravilima.

Sud izražava pozitivno mišljenje o prihodima

Sud zaključuje da u prihodima ne postoje značajne pogreške. Sustavi za upravljanje prihodima koje je Sud ispitao općenito su bili djelotvorni.

Sud izražava nepovoljno mišljenje o rashodima iz proračuna EU‑a

Sud definira pogrešku kao količinu novca koji nije trebao biti isplaćen iz proračuna EU‑a. Pogreške nastaju kada se novac ne iskorištava u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU‑a te stoga nije u skladu s onim što su Vijeće i Europski parlament namjeravali postići donošenjem tog zakonodavstva ili kada se ne iskorištava u skladu s posebnim nacionalnim pravilima.

Kad je riječ o rashodima iz proračuna EU‑a, Sud procjenjuje da se stopa pogreške nalazi unutar raspona od 4,4 % do 6,8 %. Srednja točka tog raspona, prethodno poznata kao „najvjerojatnija stopa pogreške”, povećala se u odnosu na prošlu godinu s 4,2 % na 5,6 % (vidjeti sliku 2.).

Značajne pogreške ponovno postoje u više od polovice revizijskog statističkog skupa Suda

Za 2023. visokorizični rashodi činili su 64,4 % revizijskog statističkog skupa Suda u usporedbi sa 66,0 % za prethodnu godinu. Sud je iznova utvrdio da u niskorizičnim rashodima nije bilo značajnih pogrešaka, dok su u visokorizičnim rashodima takve pogreške i dalje postojale, što znači da način na koji se financijska sredstva isplaćuju utječe na rizik od pogreške. Sud procjenjuje da stopa pogreške u visokorizičnim rashodima iznosi 7,9 % (2022.: 6,0 %) (vidjeti sliku 3.).

Najveći dio ukupne stope pogreške otpada na područje „Kohezija, otpornost i vrijednosti” (3,5 postotnih bodova), nakon kojeg slijede područja „Prirodni resursi i okoliš” (0,8 postotnih bodova) i „Susjedstvo i svijet” (0,8 postotnih bodova). Na slici 4. uspoređuju se stope pogreške koje je Sud procijenio za područja „Jedinstveno tržište, inovacije i digitalizacija”, „Kohezija, otpornost i vrijednosti” te „Prirodni resursi i okoliš” za razdoblje 2019. – 2023.

Sud je za 2023. ponovno utvrdio da su pogreške u vezi s prihvatljivošću zauzimale najveći dio u procijenjenoj stopi pogreške za visokorizične rashode, i to od 53 %, uglavnom u područjima „Kohezija, otpornost i vrijednosti”, „Prirodni resursi i okoliš”, „Susjedstvo i svijet” te „Jedinstveno tržište, inovacije i digitalizacija”. Nadalje, 31 % procijenjene stope pogreške za visokorizične rashode otpadalo je na pogreške povezane s kršenjem pravila o javnoj nabavi i državnim potporama.

Usporedba procjena stope pogreške koje su iznijeli Sud i Komisija

U AMPR‑u, za koji je odgovoran kolegij Komisijinih povjerenika, sažeto su prikazane ključne informacije o unutarnjoj kontroli i financijskom upravljanju iznesene u godišnjim izvješćima o radu. To uključuje i rizični iznos u trenutku plaćanja, što je Komisijina procjena iznosa koji nije isplaćen u skladu s primjenjivim pravilima. Komisija je rizik u trenutku plaćanja za 2023. procijenila na 1,9 %, što je ispod stope pogreške od 5,6 % koju je procijenio Sud (2022.: 4,2 %) i ispod raspona Suda, koji se kreće između 4,4 % i 6,8 %.

Kao i stopa pogreške koju je procijenio Sud, Komisijina procjena ne uključuje rashode u okviru RRF‑a, za koje informacije o rezultatima kontrole objavljuje zasebno i na temelju kvalitativne procjene. Osim toga, godišnje izvješće o radu svake Komisijine glavne uprave (GU) sadržava izjavu u kojoj relevantni glavni direktor potvrđuje da ima jamstvo da su financijske informacije navedene u izvješću točne te da su transakcije za koje je odgovoran zakonite i pravilne. U tu svrhu svi GU‑ovi dostavljaju procjene rizika u trenutku plaćanja u svojim rashodima, osim za RRF, za koji Komisija procjenjuje rezultate kontrole na temelju kombinacije rezultata revizija i kontrola koje su provele države članice te vlastitih revizija i kontrola.

Sud je za svaki naslov VFO‑a za koji iznosi posebnu procjenu usporedio Komisijin rizik u trenutku plaćanja za 2023. sa stopom pogreške koju je procijenio. Usporedba pokazuje da su Komisijine vrijednosti za tri područja politika niže od procjena koje je iznio Sud. Sud je utvrdio da je za područje „Jedinstveno tržište, inovacije i digitalizacija” Komisijina procjena rizika u trenutku plaćanja od 1,4 % bila u donjoj polovici raspona koji je procijenio Sud, ispod njegove procijenjene stope pogreške, da je za područje „Kohezija, otpornost i vrijednosti” Komisijina procjena od 2,6 % bila znatno ispod njegova raspona te da je za područje „Prirodni resursi i okoliš” Komisijina procjena rizika u trenutku plaćanja (1,9 %) bila u donjoj polovici njegova raspona, ispod procijenjene stope pogreške.

Komisija u AMPR‑u iznosi ukupnu procjenu rizika godišnjih rashoda za 2023. kako bi utvrdila visokorizična područja i usmjerila svoje djelovanje na njih. Komisija procjenjuje da je rizik nizak za 67 % rashoda, srednji za njih 9 % i visok za njih 24 %. Međutim, Sud je na temelju vlastitih aktivnosti utvrdio ograničenja u Komisijinim ex post aktivnostima koja, cjelokupno gledajući, utječu na pouzdanost Komisijine procjene rizika. Jedno od područja na koje su najviše utjecala bilo je „Kohezija, otpornost i vrijednosti”, za koje je Sud procijenio da je većina rashoda visokorizična, dok Komisija kategorizira visokorizičnima tek manjinu rashoda.

Sud je izrazio uvjetno mišljenje o rashodima iz RRF‑a za 2023.

RRF je privremeni instrument koji se primjenjuje i financira na način koji se bitno razlikuje od rashoda EU‑a iz proračuna EU‑a. Dok korisnici proračuna EU‑a primaju plaćanja za određene aktivnosti koje su poduzeli ili im se nadoknađuju nastali troškovi, u sklopu RRF‑a isplate državama članicama izvršavaju se nakon što one u zadovoljavajućoj mjeri dostignu unaprijed definirane ključne etape ili ciljne vrijednosti. Sud je stoga u slučaju RRF‑a ispitao jesu li unaprijed definirane ključne etape i ciljne vrijednosti dostignute u zadovoljavajućoj mjeri i jesu li ispunjeni horizontalni uvjeti prihvatljivosti.

Ukupni revizijski dokazi koje je Sud prikupio u okviru svojih aktivnosti pokazuju da 16 ključnih etapa i ciljnih vrijednosti u okviru RRF‑a od njih 452 koje je ispitao nije bilo u skladu s uvjetima za plaćanje ili uvjetima prihvatljivosti. One se odnose na sedam plaćanja u sedam država članica. Sud je ujedno utvrdio slučajeve nejasno definiranih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti, nedostatke u sustavima kontrole u državama članicama te probleme s pouzdanošću informacija koje su države članice uključile u svoje izjave o upravljanju.

Želite li doznati više? Iscrpne informacije o glavnim nalazima iznesene su u poglavljima 1. i 11. godišnjeg izvješća Suda za 2023. Cjeloviti tekst godišnjeg izvješća dostupan je na internetskim stranicama Suda (eca.europa.eu).

Pobliže o rezultatima revizije

Proračunsko i financijsko upravljanje

Razina izvršenja proračuna EU‑a bila je visoka za preuzete obveze, ali niska za plaćanja

Godina 2023. bila je treća godina VFO‑a za razdoblje 2021. –2027. Na slici 5. prikazani su ukupni dostupni proračunski rashodi EU‑a, uključujući bespovratna sredstva iz instrumenta NGEU.

Tijekom 2023. iskorištena su gotovo sva odobrena sredstva za preuzimanje obveza iz godišnjeg proračuna EU‑a

Konačni proračun za odobrena sredstva za preuzimanje obveza iznosio je 186,5 milijardi eura, što je iznad gornje granice VFO‑a od 182,7 milijardi eura. To je omogućeno posebnim instrumentima u okviru VFO‑a, kao što su pričuva za prilagodbu Brexitu, Europski fond za prilagodbu globalizaciji te pričuva za solidarnost i pomoć u nuždi. Tim se instrumentima osiguravaju dodatna sredstva iznad gornjih granica VFO‑a za nove ili nepredviđene događaje. Ukupne obveze preuzete u okviru proračuna za 2023. iznosile su 184,4 milijarde eura.

Plaćanja su bila manja nego što je prvobitno bilo planirano i ispod gornje granice VFO‑a

Ukupni konačni proračun za 2023. iznosio je 165,2 milijarde eura, što je ispod gornje granice VFO‑a. Ukupna plaćanja izvršena u okviru konačnog proračuna iznosila su 162,0 milijardi eura (vidjeti sliku 6.).

Uzimajući u obzir dodatna plaćanja u iznosu od 74,7 milijardi eura iz namjenskih prihoda (uglavnom bespovratna sredstva iz instrumenta NGEU) i 2,4 milijarde eura prijenosa iz 2022., ukupna plaćanja 2023. iznosila su 239,2 milijarde eura. Iskorištenost proračuna za plaćanja iznosila je 90,0 % ukupnih odobrenih sredstava za plaćanje u visini od 265,7 milijardi eura.

Iskorištavanje sredstava iz ESI fondova za razdoblje 2014. – 2020. usporeno je 2023., ali je rok za podnošenje zahtjeva za plaćanje i dokumenata o zaključenju produljen za jednu godinu

Plaćanja u okviru europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova 2023., bez sredstava iz instrumenta NGEU, iznosila su 54,7 milijardi eura, što je manje nego prethodnih triju godina (64,7 milijardi eura 2022., 75,1 milijarda eura 2021. i 72 milijarde eura 2020.). Na kraju 2023. ukupna plaćanja u okviru ESI fondova za razdoblje 2014. – 2020. iznosila su 450,6 milijardi eura, od ukupno dodijeljenih sredstava od 492,6 milijardi eura, pa je stopa iskorištenosti 91,5 %. Iako su razlike u načinu na koji su države članice iskoristile sredstva iz ESI fondova bile manje znatne u usporedbi s 2022., stope iskorištenosti na kraju 2023. za četiri države članice i dalje su bile ispod 85 % (vidjeti sliku 7.).

Plaćanja iz fondova pod podijeljenim upravljanjem u okviru Uredbe o zajedničkim odredbama za razdoblje 2021. – 2027. ostala su na niskoj razini

Godišnja plaćanja za fondove pod podijeljenim upravljanjem u okviru Uredbe o zajedničkim odredbama (6,3 milijarde eura) 2023. izvršena su za pretfinanciranje u iznosu od 4,1 milijarde eura i međuplaćanja u iznosu od 2,2 milijarde eura. Međuplaćanja za sredstva obuhvaćena Uredbom o zajedničkim odredbama 2023. nije zatražilo 11 država članica. Na kraju 2023. ukupna plaćanja iznosila su 12,8 milijardi eura, što je samo 3,2 % ukupnog iznosa VFO‑a za razdoblje 2021. – 2027.

Države članice su 2023. prednost dale radu na iskorištavanju sredstava iz fondova kohezijske politike za razdoblje 2014. – 2020. i ubrzanju provedbe instrumenta NGEU. U usporedbi s prethodnim programskim razdobljem ukupna kašnjenja upućuju na nedovoljnu provedbu fondova kohezijske politike koja odgovara jednogodišnjem zaostajanju.

Plaćanja iz EPFRR‑a u okviru novog ZPP‑a počela su polako 2023.

EPFRR je od 2023. obuhvaćen novim uredbama o zajedničkoj poljoprivrednoj politici. Na kraju 2023. plaćanja iz EPFRR‑a iznosila su 0,7 milijardi eura, a pritom je stopa iskorištenosti iznosila samo 1 %.

Plaćanja iz RRF‑a i dodatnih sredstava iz instrumenta NGEU za programe bila su 2023. manja od očekivanih

U veljači 2023. Europski parlament i Vijeće izmijenili su Uredbu o RRF‑u kako bi se u planove država članica u okviru RRF‑a moglo uključiti poglavlje o planu REPowerEU, koji se financira iz sustava trgovanja emisijama (ETS) i pričuve za prilagodbu Brexitu. Komisija je do kraja 2023. preuzela sve obveze za bespovratna sredstva (337,9 milijardi eura) iz RRF‑a financirane iz instrumenta NGEU. Obveze za poglavlja o planu REPowerEU iznosile su 18,5 milijardi eura (17,3 milijarde eura iz ETS‑a i 1,2 milijarde eura iz pričuve za prilagodbu Brexitu), a obveze za preostale 0,4 milijarde eura iz pričuve za prilagodbu Brexitu trebalo bi preuzeti kasnije. Godišnje isplate bespovratnih sredstava iz RRF‑a iznosile su 2023. ukupno 48 milijardi eura. S druge strane, Komisija je u lipnju 2022. očekivala da će ukupna plaćanja iz RRF‑a financirana iz instrumenta NGEU povezana s ključnim etapama i ciljnim vrijednostima (ne uključujući plan REPowerEU) 2023. iznositi 76,4 milijarde eura. Prema navodima Komisije nekoliko je čimbenika negativno utjecalo na provedbu RRF‑a, kao što su visoka inflacija, povećane cijene energije, problemi u globalnim lancima opskrbe, manjak radne snage ili nedovoljni administrativni kapaciteti. Uz plaćanja u iznosu od 141,6 milijardi eura od 356,4 milijarde eura preuzetih obveza i dalje su na raspolaganju bespovratna sredstva iz RRF‑a u ukupnom iznosu do 215,2 milijarde eura koja treba isplatiti do kraja 2026. (vidjeti sliku 8.).

Postoje znatne razlike u načinu na koji su države članice iskoristile bespovratna sredstva iz RRF‑a. Do kraja 2023. četiri države članice (Irska, Mađarska, Nizozemska i Švedska) nisu primile pretfinanciranje niti su podnijele zahtjev za plaćanje, dok su tri države članice (Belgija, Poljska i Finska) primile samo pretfinanciranje.

Ukupne obveze povezane s dodatnim sredstvima iz instrumenta NGEU za programe VFO‑a iznosile su 82,9 milijardi eura od početno dodijeljenih sredstava u iznosu od 83,1 milijarde eura. Godišnje isplate u sklopu dodatnih sredstava iz instrumenta NGEU za postojeće programe VFO‑a povećale su se sa 16,1 milijarde eura 2022. na 19,0 milijardi eura 2023. Do kraja 2026. mogu se izvršiti plaćanja u iznosu do 40,6 milijardi eura.

Nepodmirene obveze iz proračuna EU‑a i bespovratna sredstva iz instrumenta NGEU dosegnuli su rekordan iznos od 543 milijarde eura

Nepodmirene obveze zbroj su preuzetih obveza koje još nisu plaćene. Do kraja 2023. ukupne nepodmirene obveze, koje će se morati platiti tijekom narednih godina, osim ako se opozovu, dosegnule su rekordnu razinu od 543 milijarde eura. To je povećanje od 90,2 milijarde eura u odnosu na 2022. (452,8 milijardi eura). Nepodmirene obveze uglavnom se odnose na proračun EU‑a i prijenose (263,6 milijardi eura) te bespovratna sredstva iz instrumenta NGEU (238,6 milijardi eura). Sud je 2022. iznio preporuku da se znatno smanji razina nepodmirenih obveza (vidjeti sliku 9.).

Rizici i izazovi

U sklopu izmjene VFO‑a uvedene su mjere za uklanjanje rizika povezanih s dodatnim troškovima financiranja iz instrumenta NGEU i zaostatcima u plaćanjima

Vijeće je u veljači 2024. izmijenilo VFO kao odgovor na višestruke izazove (kao što su kontinuirana potpora Ukrajini, više kamatne stope, povećane migracije i potreba za promicanjem strateških tehnologija). Na temelju izmjene VFO‑a odobrena sredstva za preuzimanje obveza za razdoblje 2024. – 2027. povećavaju se za 21,0 milijardi eura, od čega je 17 milijardi eura namijenjeno za financiranje novoosnovanog Instrumenta za Ukrajinu.

Vijeće je također uvelo „kaskadni mehanizam”. Njegova je svrha pokriti troškove zaduživanja u okviru instrumenta NGEU koji premašuju godišnje iznose utvrđene u izmijenjenoj Uredbi o VFO‑u ako se financijska sredstva ne mogu pronaći u postojećem proračunu EU‑a i do kraja trenutačnog VFO‑a. Instrument Europske unije za oporavak „NextGenerationEU” poseban je instrument iznad gornje granice VFO‑a i ne obuhvaća fiksni iznos. Komisija je procijenila da bi se dodatne kamate i isplate kupona za zaduživanje u okviru instrumenta NGEU u trenutačnom VFO‑a mogle kretati od 17 milijardi eura do 27 milijardi eura.

Rizik od opoziva sredstava iz fondova kohezijske politike za VFO za razdoblje 2021. – 2027.

Iskorištavanje sredstava iz ESI fondova i Fonda za pravednu tranziciju u okviru VFO‑a za razdoblje 2021. – 2027. bilo je 2023. i dalje na niskoj razini. Zbog toga je proračunsko tijelo smanjilo odobrena sredstva za plaćanje za 2023. za EFRR (– 1,1 milijarda eura) i ESF+ (– 0,7 milijardi eura). Rizik od opoziva sredstava mogao bi se ostvariti već krajem 2025. za obveze preuzete 2022. u okviru Uredbe o zajedničkim odredbama za razdoblje 2021. – 2027.

Komisija je predviđala da će 2023. doći do opoziva sredstava za razdoblje 2024. – 2027. u iznosu od 8,1 milijarde eura (predviđanja za 2022.: 7,6 milijardi eura za razdoblje 2023. – 2027.). Za fondove kohezijske politike KF, EFRR i ESF+ Komisija predviđa da će ukupni opozivi sredstava za razdoblje 2024. – 2027. iznositi 2,2 milijarde eura, što je preko pet puta više od 0,4 milijarde eura iz predviđanja iznesenih 2022. Kad je riječ o Fondu za pravednu tranziciju, kašnjenja u donošenju VFO‑a i zakonodavstva za pojedine programe te niska razina provedbe 2023. dovest će do rizika od opoziva za znatne iznose od 2025. nadalje. Znatan iznos opozvanih sredstava mogao bi ugroziti postizanje ciljeva EU‑a.

Dug EU‑a koji proizlazi iz zaduživanja povećao se 2023.

Nepodmirena zaduživanja EU‑a povećala su se 2023. za više od 30 %

Do kraja 2023. nominalna vrijednost nepodmirenih zaduživanja EU‑a povećala se na više od 458,5 milijardi eura, što znači da je te godine došlo do povećanja od 110,5 milijardi eura. EU je sad postao jedan od najvećih izdavatelja dužničkih vrijednosnih papira u Europi. Na slici 10. prikazani su dospijeće i efektivne kamatne stope za cjelokupno zaduživanje EU‑a.

Zaduživanje u okviru instrumenta NGEU moglo bi se do 2026. više nego udvostručiti, dok se većina otplate odgađa za buduće VFO‑ove

Na kraju 2023. EU je imao nepomirene obveznice EU‑a u nominalnoj vrijednosti od 268,4 milijarde eura za financiranje zajmova i bespovratnih sredstava u okviru instrumenta NGEU te drugih programa financiranih iz tog instrumenta. Kad je riječ o instrumentu NGEU, EU može pozajmiti dodatan iznos od 443,6 milijardi eura do kraja 2026. (vidjeti sliku 11.).

Otplata zaduživanja u okviru instrumenta NGEU mora započeti prije kraja 2027. ako neiskorištena odobrena sredstva ostanu dostupna u proračunskoj liniji za pokrivanje troškova financiranja iz instrumenta NGEU i mora biti dovršena najkasnije do 2058. Stoga se većina otplata odgađa za buduće VFO‑ove. Sve troškove koji su nastali za EU i koji su povezani s pozajmljivanjem sredstava za zajmove u okviru instrumenta NGEU, uključujući troškove povezane s upravljanjem kamatnim stopama i drugim financijskim rizicima, moraju snositi zemlje korisnice. Svi troškovi povezani s bespovratnim sredstvima i dodatnim sredstvima u okviru instrumenta NGEU pokrivaju se iz proračuna EU‑a.

Kako bi se postiglo stabilno i predvidljivo smanjenje duga u okviru instrumenta NGEU do 2058., Komisija će možda morati refinancirati dug koji dospijeva izdavanjem novih dužničkih instrumenata kako bi otplatila stare kako dospijevaju. Zbog mogućih promjena tržišnih uvjeta mogli bi nastati veći troškovi zaduživanja koji će se za dug u okviru instrumenta NGEU povezan s bespovratnim sredstvima i dodatnim sredstvima iz tog instrumenta morati snositi na teret proračun EU‑a.

Vanjski namjenski prihodi koji potječu od duga u okviru instrumenta NGEU znatno utječu na poslovni rezultat

Pozajmljena sredstva u okviru instrumenta NGEU usmjeravaju se u bespovratna sredstva i dodatna sredstva u okviru tog instrumenta za programe EU‑a u obliku vanjskih namjenskih prihoda, koji su dodatak odobrenim sredstvima izglasanim u proračunu EU‑a. Provedba instrumenta NGEU formalno ne utječe na načelo da bi prihodi i rashodi prikazani u godišnjem proračunu EU‑a trebali biti uravnoteženi (načelo uravnoteženosti). Međutim, iz računovodstvene perspektive, izvještaj o financijskom rezultatu ne uključuje kao prihod pozajmljena sredstva u okviru instrumenta NGEU, ali uključuje rashode povezane s bespovratnim sredstvima u okviru tog instrumenta. Stoga negativno utječe na poslovni rezultat za predmetnu godinu. Zbog negativnih se poslovnih rezultata povećava deficit u neto imovini prikazanoj u bilanci EU‑a te se stoga oni moraju financirati iz budućih proračuna (vidjeti sliku 12.). Otplata zaduživanja u okviru instrumenta NGEU zajamčena je u okviru gornjih granica vlastitih sredstava.

Izloženost proračuna EU‑a povećala se 2023. te se predviđa da će se i dalje povećavati

Izloženost proračuna EU‑a zbog proračunskih jamstava EU‑a za zaduživanje na tržištima i potencijalnih obveza koje proizlaze iz proračunskih jamstava ukupno je iznosila 298,0 milijardi eura na kraju 2023., što je povećanje u odnosu na 248,3 milijarde eura na kraju 2022. Na slici 13. iznosi se detaljan prikaz izloženosti (ljubičasti krug) po izvoru. Na slici su slojevi pokrivenosti rizika, koji prikazuju različite razine pokrivenosti, prikazani kao koncentrični krugovi. Krug uz izloženost prvi je sloj pokrivenosti rizika koji će se aktivirati. Ako se krećemo prema središtu kruga, sljedeći krugovi označavaju dodatne slojeve pokrivenosti rizika.

Povećanje izloženosti proračuna EU‑a 2023. uglavnom je povezano sa zaduživanjem u iznosu od 34,1 milijarde eura za dodatne zajmove državama članicama u okviru RRF‑a (2022.: 27,2 milijarde eura), od čega su 5,4 milijarde eura namijenjene za zajmove u okviru plana REPowerEU, uz zajmove Ukrajini u okviru makrofinancijske pomoći plus u iznosu od 18,0 milijardi eura. Izloženost nepredviđenim obvezama koje proizlaze iz proračunskih jamstava povećala se na 44,0 milijardi eura do kraja 2023. s 42,9 milijardi eura na kraju 2022. To je uglavnom posljedica povećanja broja isplata za ulaganja koje su pokrivene jamstvom InvestEU. Komisija je u listopadu 2023. procijenila da bi raspoloživi prostor u proračunu za razdoblje 2024. – 2027. bio primjeren za pokrivanje potencijalnih gubitaka koji proizlaze iz obveza obuhvaćenih prostorom u proračunu.

Očekuje se da će izloženost proračuna EU‑a na kraju 2023. rasti tijekom 2024. i 2025., uglavnom zbog novih zajmova u okviru RRF‑a. Komisija je do kraja 2023. s državama članicama sklopila sporazume o zajmovima u okviru RRF‑a u iznosu od 290,9 milijardi eura, od čega 211,7 milijardi eura još nije isplaćeno.

Početkom 2024. zakonodavac EU‑a uspostavio je Instrument za Ukrajinu. Zajmovi u iznosu do 33 milijarde eura financirat će se zaduživanjem na financijskom tržištu i osigurati prostorom u proračunu EU‑a, kao što je slučaj sa zajmovima u okviru makrofinancijske pomoći plus. Sud je u mišljenju o Instrumentu za Ukrajinu istaknuo da taj pristup uključuje znatne rizike za proračun EU‑a.

Na slici 14. iznosi se usporedba prošle i predviđene izloženosti proračuna EU‑a od 2019. nadalje.

Zbog ruske ratne agresije na Ukrajinu nastavljaju se povećavati financijski rizici za buduće proračune EU‑a

Izloženost proračuna EU‑a u vezi s Ukrajinom porasla je sa 16 milijardi eura na kraju 2022. na 33,7 milijardi eura na kraju 2023., od čega 18 milijardi eura čine zajmovi u okviru makrofinancijske pomoći plus, 11,6 milijardi eura zajmovi u okviru makrofinancijske pomoći, 0,3 milijarde eura zajmovi Euratoma i 3,8 milijardi eura proračunska jamstva za nepodmirene zajmove EIB‑a i drugih financijskih institucija. Komisija je priznala umanjenje vrijednosti zajmova u sklopu makrofinancijske pomoći i makrofinancijske pomoći plus Ukrajini u iznosu od 8,8 milijardi eura (2,2 milijarde eura 2022.), što je odraz očekivanih gubitaka tijekom vijeka trajanja zajmova.

Instrumentom makrofinancijske pomoći plus Ukrajini je 2023. pružena potpora u iznosu od 18 milijardi eura u obliku zajmova po izrazito povoljnim uvjetima koji će se otplatiti tijekom najviše 35 godina počevši od 2033. Za zajmove makrofinancijske pomoći plus nisu potrebne rezervacije kako bi se pokrio rizik od neispunjavanja obveza otplate jer se za njih jamči sredstvima iz prostora u proračunu EU‑a. Sud je istaknuo da bi zbog prijenosa rizika od mogućih nepodmirenih otplata u budućnosti moglo doći do pritiska na buduće proračune i potrebe za plaćanjima. Nadalje, prema mišljenju Suda Instrument za Ukrajinu uspostavljen 2024. u svrhu pružanja financijske potpore u dodatnom iznosu do 33 milijarde eura u obliku zajmova za razdoblje 2024. – 2027., za koji nije potrebno izdvajati rezervacije, uključuje znatne rizike za proračun EU‑a.

Visoka inflacija 2022. i 2023. i dalje utječe na proračun EU‑a

Na temelju Komisijine prognoze u pogledu inflacije Sud procjenjuje da bi proračun EU‑a do kraja 2025. mogao izgubiti oko 13 % u kupovnoj moći (vidjeti sliku 15.).

Preporuke Suda

Kako bi se ublažio rizik od opoziva sredstava, Sud je preporučio Komisiji da pomno prati napredak u odabiru operacija i poduzme potrebne mjere u vezi s programima koji su izloženi takvim rizicima.

Želite li doznati više? Iscrpne informacije o reviziji koju je proveo Sud u pogledu proračunskog i financijskog upravljanja iznesene su u poglavlju 2. godišnjeg izvješća Suda za 2023.

Ostvarivanje rezultata s pomoću proračuna EU‑a

Sud svake godine analizira niz aspekata u vezi s uspješnošću i rezultatima ostvarenim s pomoću proračuna EU‑a, koji izvršava Komisija u suradnji s državama članicama. Analiza koju je Sud proveo ove godine obuhvaća sljedeće:

• rezultate i ključne poruke iz tematskih izvješća Suda o uspješnosti objavljenih 2023. te povezane informacije Komisije te proračunskih i zakonodavnih tijela (Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije);
• način na koji je Komisija izvijestila o uspješnosti za naslov 4. VFO‑a „Migracije i upravljanje granicama” (cilj je Suda tijekom nadolazećih godina naizmjence ispitati različite naslove VFO‑a);
• provedbu preporuka iz izvješća Suda o uspješnosti proračuna EU‑a za 2020.;
• provedbu preporuka koje je Sud iznio u tematskim izvješćima objavljenim 2020.

Ključne poruke tematskih izvješća o uspješnosti koja je Sud objavio 2023.

Sud tematskim izvješćima ispituje s koliko se uspjeha pri izvršenju proračuna EU‑a primjenjuju načela dobrog financijskog upravljanja. Sud je 2023. objavio 29 tematskih izvješća u kojima su obrađeni mnogi od izazova s kojima se EU suočava u različitim područjima potrošnje i politika EU‑a. Subjekti nad kojima se provodi revizija imaju pravo odgovoriti na opažanja Suda. Tematska izvješća objavljena 2023. sadržavala su 220 preporuka o širokom rasponu tema koje su uglavnom bile upućene Komisiji, od kojih je njih 85 % bilo u cijelosti prihvaćeno.

Njima je obuhvaćeno pet strateških područja, naime odgovor EU‑a na oporavak nakon krize, povećanje gospodarske konkurentnosti Unije u korist svih građana, otpornost na prijetnje sigurnosti EU‑a i poštovanje europskih vrijednosti slobode, demokracije i vladavine prava, klimatske promjene, okoliš i prirodni resursi te fiskalne politike i javne financije u Uniji (vidjeti tablicu 1.).

Uspješnost programa u okviru naslova 4. VFO‑a „Migracije i upravljanje granicama”

Kako bi pružio više informacija o uspješnosti proračuna EU‑a, Sud je ove godine analizirao dostupne informacije o uspješnosti za odabrani naslov VFO‑a. Sud se usredotočio na naslov 4. – Migracije i upravljanje granicama te sljedeća dva fonda: Fond za azil, migracije i integraciju (FAMI) i Fond za integrirano upravljanje granicama (IBMF), koji se sastoji od Instrumenta za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike i Instrumenta za financiranje opreme za carinske provjere. Sveobuhvatne informacije o uspješnosti za programe koji se financiraju u okviru naslova VFO‑a postaju dostupnije kako se približava kraj programskog razdoblja i nakon njega. Sud je utvrdio sljedeće:

• u tekućem razdoblju VFO‑a primjenjuje se poboljšan okvir za izvješćivanje o uspješnosti;
• informacije o uspješnosti za tekuće razdoblje za FAMI i IBMF dosad su ograničene i pokazuju slab napredak;
• za većinu pokazatelja za razdoblje 2014. – 2020. vidljiv je dobar napredak u dostizanju pripadajućih ciljnih vrijednosti. Iz pokazatelja nije nužno vidljiv razmjer u kojem se financiranim mjerama ispunjavaju potrebe. Još nema dovoljno informacija o ukupnim rezultatima programa, uključujući njihovu ekonomičnost i učinkovitost;
• ključni pokazatelj uspješnosti koje je Komisija istaknula u AMPR‑u za 2022. za instrument za granice i vize u okviru Fonda za unutarnju sigurnost bili su manje uravnoteženi nego oni za FAMI. U izvještajima o uspješnosti programa pružena su razumna objašnjenja u slučajevima u kojima ciljne vrijednosti nisu u potpunosti dostignute, no Komisija je u odjeljak „Ukratko o programu” uključila očekivana buduća dostignuća.

Sud preporučuje Komisiji da u odjeljku „Ukratko o programu” izvještaja o uspješnosti programa prikaže stvarna dostignuća, a ne potencijalna dostignuća u budućnosti te da u AMPR‑u objavi koji su se ključni pokazatelji uspješnosti temeljili na izvorima različitim od godišnjih izvješća o provedbi koja su dostavile države članice.

Praćenje provedbe preporuka iz izvješća Suda o uspješnosti proračuna EU‑a – stanje na kraju 2020.

U izvješću Suda o uspješnosti proračuna EU‑a kojim je obuhvaćena financijska godina 2020. izneseno je pet preporuka upućenih Komisiji, koja ih je sve prihvatila. Od pet preporuka koje je Sud analizirao za njih tri rok provedbe još nije istekao u trenutku u kojem je Sud obavljao analizu provedbe preporuka. Od preostalih dviju preporuka Komisija je jednu provela u većoj mjeri, dok je drugu provela u određenoj mjeri.

Praćenje provedbe preporuka iznesenih u tematskim izvješćima iz 2020.

Sud svake godine provjerava u kojoj su mjeri subjekti revizije poduzeli mjere kao odgovor na njegove preporuke tri godine nakon što ih je iznio. Sud je ove godine analizirao 195 preporuka iz svih 26 tematskih izvješća objavljenih 2020. Od tih je preporuka njih 185 upućeno Komisiji, od čega je njih sedam upućeno Europskom savjetodavnom centru za ulaganja, koji djeluje kao partnerstvo između Komisije i Europske investicijske banke. Preostalih 10 preporuka upućeno je decentraliziranim agencijama i drugim tijelima EU‑a te Europskom uredu za odabir osoblja. Sud je utvrdio sljedeće:

• udio preporuka koje su subjekti revizije prihvatili i dalje je bio visok s 80 % preporuka prihvaćenih u potpunosti i 13 % djelomično prihvaćenih preporuka;
• udio preporuka provedenih u potpunosti ili u većoj mjeri blago se smanjio sa 70 % na 68 %;
• od preporuka upućenih Komisiji njih 68 % provedeno je u potpunosti ili u većoj mjeri;
• od preporuka upućenih drugim subjektima revizije njih 78 % provedeno je u potpunosti ili u većoj mjeri;
• udio pravodobno provedenih preporuka povećao se s 38 % na 52 %. Iako se pravodobnost mjera koje su subjekti revizije poduzeli u skladu s preporukama Suda poboljšala, ona se još nije vratila na razinu prije pandemije bolesti COVID‑19; te
• za preporuke povezane s osmišljavanjem politika ili programa zabilježena je najviša razina prihvaćanja, provedbe i pravodobnosti.

Želite li doznati više? Iscrpne informacije o reviziji „Ostvarivanje rezultata s pomoću proračuna EU‑a” koju je obavio Sud iznesene su u poglavlju 3. godišnjeg izvješća Suda za 2023.

Prihodi

248,4 milijarde eura

Predmet revizije

Sud je revizijom obuhvatio prihodovnu stranu proračuna EU‑a kojom se financiraju rashodi EU‑a. Obavljeno je ispitivanje odabranih ključnih sustava kontrole za upravljanje vlastitim sredstvima te uzorka prihodovnih transakcija.

Doprinosi država članica na temelju BND‑a činili su 2023. godine 39 % prihoda EU‑a, dok su vlastita sredstva koja se temelje na porezu na dodanu vrijednost (PDV) činila 9 %. Ti doprinosi izračunani su s pomoću makroekonomskih statističkih podataka i procjena koje dostavljaju države članice. Tradicionalnim vlastitim sredstvima, ponajprije carinama na uvoz koje u ime EU‑a naplaćuju države članice, ostvareno je dodatnih 9 % prihoda EU‑a.

Vlastita sredstva koja se temelje na nerecikliranom plastičnom ambalažnom otpadu čine 3 % prihoda EU‑a. Izračunavaju se primjenom jedinstvene stope na masu nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada nastalog u svakoj državi članici.

Prihodi kojima se financira instrument NGEU, koji se odnose na sredstva pozajmljena kako bi se državama članicama pružila nepovratna financijska potpora, činili su 27 % prihoda EU‑a.

Nalazi revizije

Ukupni revizijski dokazi upućuju na to da stopa pogreške za prihodovne transakcije nije bila značajna. Sustavi za upravljanje prihodima koje je Sud ispitao općenito su bili djelotvorni. Međutim, neki elementi za upravljanje zadrškama u vezi s BND‑om i PDV‑om te otvorenim pitanjima u vezi s tradicionalnim vlastitim sredstvima u Komisiji, ključne unutarnje kontrole tradicionalnih vlastitih sredstava koje je Sud procijenio u određenim državama članicama te sustavi za jamčenje pouzdanosti i usporedivosti podataka za izračun vlastitih sredstava koja se temelje na plastici bili su djelomično djelotvorni.

Na Komisijine provjere BND‑a utječu kašnjenja država članica, koja dovode do kašnjenja u Komisijinim aktivnostima čiji je cilj provjera dostavljenih informacija i uklanjanje zadrški. Time se povećava nesigurnost u nacionalnim proračunima i proračunu EU‑u u pogledu doprinosa na temelju BND‑a. Komisija nije naplatila zatezne kamate u slučajevima u kojima su zadrške povezane s BND‑om djelomično riješene nakon isteka roka. Time je nestao poticaj državama članicama da dostave sve potrebne informacije za rješavanje zadrški u roku.

Došlo je do smanjenja broja zadrški u vezi s PDV‑om i otvorenih pitanja u vezi s tradicionalnim vlastitim sredstvima, no i dalje postoje dugotrajna neriješena pitanja. I dalje postoje nedostatci u načinu na koji države članice obavljaju računovodstvenu obradu vlastitih tradicionalnih sredstava i upravljaju tim sredstvima.

Sud je utvrdio nedostatke u pogledu pouzdanosti i usporedivosti podataka upotrijebljenih za izračun prihoda EU‑a koji se temelje na plastici. Sud je u tematskom izvješću posvećenom tom izvoru prihoda utvrdio da postoje nedostatci u podatcima koji se upotrebljavaju za izračun doprinosa država članica i da ne postoji jamstvo da se plastični ambalažni otpad stvarno reciklira.

Nije ostvaren dovoljan napredak u provedbi određenih mjera iz carinskog akcijskog plana. Komisija je velik broj mjera iz tog plana povezala s prijedlogom carinske reforme, koja još nije donesena. Mišljenje je Suda da će se određene odgođene mjere moći zaključiti tek nakon što povezane odredbe predložene izmjene Carinskog zakonika Unije stupe na snagu (što se očekuje od 2028.).

Sud je ujedno utvrdio da Komisija ne prati u dovoljnoj mjeri primjenu kriterija i standarda za financijske rizike u državama članicama. Kao što je Sud prethodno izvijestio, nedostatkom usklađenosti tih kriterija i standarda na razini EU‑a stvara se rizik za cijelu carinsku uniju jer bi gospodarski subjekti i dalje mogli ciljati granične prijelaze u EU‑u s nižom razinom provjera.

Preporuke Suda

Sud preporučuje Komisiji da:

• naplaćuje državama članicama zatezne kamate u slučaju u kojem se zadrške u vezi s BND‑om do roka ne riješe u potpunosti; i
• provjerava napredak o kojem izvješćuju države članice i utvrdi ključne elemente koje treba primijeniti u pogledu kriterija i standarda za financijske rizike.

Želite li doznati više? Iscrpne informacije o reviziji prihoda EU‑a koju je obavio Sud iznesene su u poglavlju 4. godišnjeg izvješća Suda za 2023.

Jedinstveno tržište, inovacije i digitalizacija

Ukupno: 25,3 milijarde eura (13,2 % proračunskih rashoda EU‑a)

Predmet revizije

Programi koji se financiraju u okviru naslova „Jedinstveno tržište, inovacije i digitalizacija” raznoliki su te im je cilj financirati projekte kojima se doprinosi, među ostalim, istraživanju i inovacijama, razvoju europske infrastrukture u prometnom, energetskom i digitalnom sektoru, komunikacijama, digitalnoj transformaciji i jedinstvenom tržištu, kao i svemirskoj politici. Glavni su programi za istraživanja i inovacije Obzor 2020. i program kojim je on zamijenjen, Obzor Europa, no potonji i dalje zauzima tek mali udio u revizijskom statističkom skupu Suda za 2023.

Ovim VFO‑om financiraju se i veliki infrastrukturni projekti, primjerice u sklopu Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) te svemirski programi, uključujući Galileo, Europski geostacionarni navigacijski sustav (EGNOS) i Europski program za promatranje Zemlje Copernicus. Tim je naslovom obuhvaćen i fond InvestEU, za koji se, zajedno s programom Obzor Europa, izdvajaju dodatna financijska sredstva iz instrumenta „NextGenerationEU” (NGEU).

Rashodi obuhvaćeni revizijom u tom području 2023. iznosili su 15,5 milijardi eura. Većinu rashoda čine bespovratna sredstva kojima izravno upravlja Komisija, uključujući posredovanjem izvršnih agencija, i koja se dodjeljuju javnim ili privatnim korisnicima koji sudjeluju u projektima. Komisija nakon sklapanja sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava korisnicima isplaćuje pretfinanciranje te im kasnije nadoknađuje troškove koji se financiraju sredstvima EU‑a, umanjene za pretfinanciranje. Svemirskim programima općenito se upravlja neizravno na temelju sporazuma o delegiranju i sporazuma o doprinosima koje je Komisija sklopila s posebnim provedbenim tijelima (kao što su Europska svemirska agencija i Agencija EU‑a za svemirski program). Financijske instrumente u okviru fonda InvestEU u prvom redu primjenjuju Europska investicijska banka ili Europski investicijski fond, koji se u tu svrhu služe financijskim posrednicima.

Nalazi revizije

Cjelokupno gledajući, Sud procjenjuje da je stopa pogreške u području „Jedinstveno tržište, inovacije i digitalizacija” značajna. Od 127 transakcija koje je Sud ispitao za 2023. u njih 39 (31 %) postojale su pogreške.

Rashodi u okviru programa Obzor 2020. i dalje su visokorizični i glavni su izvor pogrešaka koje Sud otkrije. Od 97 transakcija u području istraživanja i inovacija iz uzorka Sud je utvrdio mjerljive pogreške povezane s neprihvatljivim troškovima u njih 30, uključujući jednu u okviru programa Obzor Europa. Te pogreške čine 71 % procijenjene stope pogreške za navedeni naslov za 2023.

Kad je riječ o drugim programima i aktivnostima, Sud je otkrio mjerljive pogreške u dvjema transakcijama od njih 30 iz uzorka, a obje se odnose na projekte u okviru CEF‑a. Jedna od njih odnosi se na ozbiljno kršenje pravila EU‑a o javnoj nabavi zbog čega je predmetni ugovor dodijeljen konzorciju koji nije ispunjavao kriterije za odabir.

Nakon devet godina provedbe programa Obzor 2020. izračun troškova za osoblje i dalje je jedan od glavnih izvora pogrešaka u zahtjevima za povrat troškova. Od 30 transakcija u kojima su postojale mjerljive pogreške u uzorku transakcija u području istraživanja koji je sastavio Sud njih 22, tj. približno 73 %, uključivalo je nepravilnu primjenu metodologije za izračun troškova za osoblje.

Ostale pogreške povezane s troškovima za osoblje uključivale su netočan izračun satnica u okviru programa Obzor 2020., netočan izračun dnevnica za bespovratna sredstva u okviru programa Obzor Europa i kršenja pravila o dvostrukoj gornjoj granici. Sud je utvrdio i pogreške koje se odnose na druge neprihvatljive izravne troškove.

Jedna je od strategija za poticanje europskih istraživanja povećanje sudjelovanja privatnog sektora, osobito novih sudionika i MSP‑ova. MSP‑ovi su činili 11 % uzorka (od 127 transakcija njih 14 odnosilo se na MSP‑ove), no njihov udio u procijenjenoj stopi pogreške iznosi 25 %. Nadalje, Sud je utvrdio pogreške u zahtjevima za povrat troškova četiriju od 12 novih sudionika obuhvaćenih revizijom koju je proveo, od kojih su dva istodobno bila i MSP‑ovi. Ti rezultati upućuju na to da u slučaju MSP‑ova i novih sudionika postoji veća vjerojatnost da će doći do pogreške nego u slučaju drugih korisnika, a to je zaključeno i u revizijama koje je obavila Komisija, kao i u prethodnim godišnjim izvješćima Suda.

Sustav ex ante kontrole koji CINEA primjenjuje za bespovratna sredstva iz Instrumenta za povezivanje Europe u prometnom i energetskom sektoru

Europska izvršna agencija za klimu, infrastrukturu i okoliš (CINEA) odgovorna je za provedbu programa Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) za promet i energetiku. Trenutačno su u tijeku dva programska razdoblja, tj. CEF 1 (2014. – 2020.) i CEF 2 (2021. – 2027.).

Sud je pregledao strategije ex ante kontrole za programe CEF 1 i CEF 2 te poboljšanja između tih dvaju programa. Obje su strategije izrađene na temelju pouzdane analize rizika i prijašnjih nepravilnosti. Međutim, CINEA u određenim slučajevima ne predviđa provedbu dubinske kontrole javne nabave u vezi s projektima u okviru programa CEF 2. Sud smatra da bi se time mogla smanjiti razina jamstva koje se pruža ex ante kontrolama.

Pristupi uzorkovanju u strategijama ex ante kontrole za CEF 1 i CEF 2 pravilno se odražavaju u odgovarajućim smjernicama. Međutim, smjernice za javnu nabavu nisu dovoljno detaljne jer se u njima ne opisuje opseg provjera koje treba provesti na uzorcima.

Komisijino godišnje izvješće o radu i ostali mehanizmi upravljanja

U godišnjim izvješćima o radu koja je Sud ispitao (onima GU‑a RTD i HaDEA‑e) odražavaju se informacije dostupne u relevantnoj glavnoj upravi / agenciji te se na temelju njih pruža vjerna procjena financijskog upravljanja u pogledu pravilnosti povezanih transakcija za rashode u okviru naslova 1. VFO‑a.

Procijenjeni rizik u trenutku plaćanja u Komisijinu AMPR‑u za 2023. iznosi 1,4 %. Taj je postotak na donjem kraju raspona procijenjene stope pogreške koji je utvrdio Sud i ispod je praga značajnosti. Stoga Sud smatra da je ta stopa, unatoč mjerama koje je Komisija već poduzela, i dalje prikazana manjom od stvarne.

Preporuke Suda

Sud preporučuje Komisiji da:

• poveća usklađenost korisnika s pravilima o dnevnicama;
• zajamči jasnoću dokumenata u vezi s programom Obzor Europa; i
• razradi smjernice o ex ante kontrolama javne nabave za projekte u okviru CEF‑a.

Želite li doznati više? Iscrpne informacije o reviziji rashoda EU‑a koju je Sud obavio u području „Jedinstveno tržište, inovacije i digitalizacija” iznesene su u poglavlju 5. godišnjeg izvješća Suda za 2023.

Kohezija, otpornost i vrijednosti

Ukupno: 73,3 milijarde eura (38,4 % potrošnje proračuna EU‑a)

Predmet revizije

Potrošnja u okviru tog naslova usmjerena je na smanjenje nejednakosti u razvoju među različitim državama članicama i regijama EU‑a (podnaslov 2.a) i mjere za podupiranje i zaštitu vrijednosti EU‑a te time povećanje otpornosti EU‑a na sadašnje i buduće izazove (podnaslov 2.b).

Najveći dio rashoda u okviru tog naslova izdvaja se za fondove kohezijske politike (EFRR, KF i ESF), pri čemu se ti fondovi primjenjuju pod podijeljenim upravljanjem Komisije i država članica, no Komisija snosi krajnju odgovornost za izvršenje proračuna EU‑a. EU sufinancira višegodišnje operativne programe (OP‑ove) ili mjere iz kojih se financiraju projekti. Revizijska tijela država članica imaju ključnu ulogu u okviru za kontrolu i jamstvo koji se primjenjuje na potrošnju u sklopu podijeljenog upravljanja za razdoblje 2014. – 2020. Na razini Komisije za primjenu EFRR‑a i KF‑a odgovorna je Glavna uprava za regionalnu i urbanu politiku (GU REGIO), dok je za ESF odgovorna Glavna uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje (GU EMPL). Financijskim sredstvima EU‑a za programe izvan okvira podijeljenog upravljanja izravno upravljaju glavne uprave Komisije ili se njima neizravno upravlja uz potporu partnerskih organizacija ili drugih tijela.

Nalazi revizije

Cjelokupno gledajući, Sud procjenjuje da je stopa pogreške za naslov „Kohezija, otpornost i vrijednosti” značajna.

Ta se stopa temelji na reviziji koju je Sud proveo nad 238 transakcija, za koje je utvrdio i kvantificirao 49 pogrešaka koje revizijska tijela nisu otkrila ili u dovoljnoj mjeri ispravila. Procjenom koju Sud iznosi uzeti su u obzir i nalazi revizijskih tijela, koja su prijavila 52 pogreške u tim transakcijama. Pri donošenju procjene Sud je uzeo u obzir ispravke koje su primijenila programska tijela (u ukupnoj vrijednosti od 337 milijuna eura).

Ove je godine stopa pogreške koju je Sud procijenio ponovno znatno iznad praga značajnosti od 2 %. Sud napominje da je zbog niza čimbenika stavljen dodatan pritisak na administraciju država članica te je povećan rizik za njihov kapacitet u pogledu jamčenja toga da je potrošnja bila pravilna. Ti čimbenici uključuju stavljanje na raspolaganje znatnog iznosa dodatnih sredstava u okviru inicijative REACT‑EU i datum završetka razdoblja prihvatljivosti za sredstva kohezijske politike za razdoblje 2014. – 2020. (31. prosinca 2023.), koje se posljednjih nekoliko godina preklapa s razdobljem prihvatljivosti RRF‑a.

Neprihvatljivi projekti zauzimaju najveći udio u stopi pogreške koju je Sud procijenio.

U stopi pogreške koju je Sud procijenio velik udio zauzimali su i neprihvatljivi troškovi te kršenja pravila o javnoj nabavi.

Procjena revizija koje su provela revizijska tijela

Upravljačka tijela čine „prvu liniju obrane”. Djelotvorna kontrola na njihovoj razini neizostavna je za jamčenje usklađenosti operacija s pravnim okvirom i njihove uspješnosti. Rezultati revizija koje je Sud proveo tijekom posljednjih sedam godina pokazuju da te kontrole još nisu dovoljno djelotvorne. Revizijska tijela čine „drugu liniju obrane” te na temelju uzorka provjeravaju pravilnost rashoda koje upravljačka tijela prijavljuju Komisiji. Ona moraju biti funkcionalno neovisna o upravljačkim tijelima.

Sud je u 13 država članica i Ujedinjenoj Kraljevini procijenio aktivnosti 19 revizijskih tijela od njih 116. Uzorak koji je Sud sastavio sastojao se od 29 jamstvenih paketa. Osim u četirima slučajevima revizijska tijela obavijestila su Komisiju da stopa preostale pogreške iznosi 2 % ili manje. Uzimajući u obzir pogreške koje je otkrila Komisija i vlastite revizijske nalaze, aktivnosti koje je Sud obavio u vezi s ovogodišnjim uzorkom pokazuju da je stopa preostale pogreške prelazila 2 % za 16 jamstvenih paketa od njih 29 obuhvaćenih revizijom.

Sud je utvrdio različite vrste nedostataka u radu svih 19 revizijskih tijela nad kojima je proveo reviziju. Slično kao i za 2022. ti nedostatci utjecali su na više od polovice transakcija koje je Sud ispitao. Pogreške koje je Sud utvrdio u tim transakcijama revizijska tijela mogla su i trebala otkriti pri obavljanju svojih provjera. Time se smanjuje mjera u kojoj se Komisija može osloniti na rezultate njihova rada.

Postojani nedostatci u sustavima upravljanja i kontrole

Uzimajući u obzir rezultate Komisijinih revizija i vlastite rezultate u pogledu 49 pogrešaka koje su ostale neotkrivene, kao i brojne nedostatke u aktivnostima revizijskih tijela, Sud zaključuje da na kraju razdoblja prihvatljivosti (31. prosinca 2023.) sustavi upravljanja i kontrole nisu u svim državama članicama funkcionirali djelotvorno. Budući da Komisija, koja čini treću liniju obrane, svoje procjene temelji na kontrolama obavljenim na nacionalnoj razini, čija je pouzdanost tek ograničena, to utječe i na pouzdanost Komisijinih stopa pogreške. To pokazuje da i Komisija i države članice imaju prostora za poboljšanje načina na koji provode provjere potrošnje sredstava za koheziju.

Zaključenje programa za razdoblja 2007. – 2013. i 2014. – 2020.

Kad je riječ o zaključenju razdoblja 2007. – 2013., jedan program u nadležnosti GU‑a REGIO i tri programa u nadležnosti GU‑a EMPL u cijelosti su ostali otvoreni na kraju 2023.

Postoje nesigurnosti u vezi sa zaključenjem programskog razdoblja 2014. – 2020. Razdoblje prihvatljivosti za potrošnju sredstava za koheziju traje od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2023., a rok u kojem države članice moraju podnijeti svoje završne izjave o rashodima nedavno je produljen do sredine 2025. Za razdoblje 2014. – 2020. zaključenje programa temeljit će se isključivo na dokumentima koji se odnose na posljednju obračunsku godinu i završnom izvješću o provedbi. Komisija je izvijestila da su tijekom 2023. zaključena dva OP‑a za razdoblje 2014. – 2020. Međutim, Sud je utvrdio da je u obama slučajevima komunikacija o podmirenju prihvaćenih iznosa 2024. još bila u tijeku.

Preporuke Suda

Sud preporučuje Komisiji da:

• pravodobno poduzme daljnje mjere u vezi sa svim nedostatcima u sustavima upravljanja i kontrole u državama članicama koje je Sud utvrdio i o kojima je izvijestio u kontekstu davanja izjave o jamstvu za razdoblje 2014. – 2020., koje je pri završetku;
• u suradnji s revizijskim tijelima utvrdi ključna stečena iskustva i primijeni ih na mehanizme za razdoblje 2021. – 2027. te obavijesti programska tijela država članica o potrebnim mjerama i pripadajućoj najboljoj praksi;
• uskladi način na koji se postupa s nepravilnostima u javnoj nabavi za projekte koji se financiraju i u okviru izravnog i u okviru podijeljenog upravljanja, kao što su projekti koji se financiraju i u okviru CEF‑a i u okviru EFRR‑a. Nepravilnosti koje proizlaze iz kršenja istih zakonskih odredbi trebale bi dovesti do iste procjene i stope ispravka;
• zajamči da države članice uspostave proces u okviru kojeg se sustavno provjerava ispunjavaju li se nakon plaćanja ugovorne obveze u skladu s kojima korisnik treba dostići vrijednosti pokazatelja uspješnosti povezane s mjerama koje se provode nakon provedbe projekta; te
• razradi detaljne postupke zaključenja kojima će se uzeti u obzir rizici utvrđeni u godišnjim izvješćima Suda, i to uspostavom sustava za praćenje zaključenja u svrhu praćenja statusa svih OP‑ova za razdoblje 2014. – 2020., iznosa koji su zapravo zaključeni tijekom godine i kumulativno, iznosa koji su još uvijek otvoreni i mjera koje još nisu zaključene te objavljivanjem tih informacija u godišnjim izvješćima o radu. Te informacije o zaključenjima za razdoblje 2014. – 2020. trebale bi se odnositi i na opoziv nepodmirenih iznosa u računovodstvenoj dokumentaciji Komisije.

Želite li doznati više? Iscrpne informacije o reviziji rashoda EU‑a koju je Sud obavio u području „Kohezija, otpornost i vrijednosti” iznesene su u poglavlju 6. godišnjeg izvješća Suda za 2023.

Prirodni resursi

Ukupno: 59,5 milijardi eura (31,1 % potrošnje proračuna EU‑a)

Predmet revizije

Predmetno rashodovno područje obuhvaća zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP), zajedničku ribarstvenu politiku i dio rashoda EU‑a za djelovanje u području okoliša i klime.

Kad je riječ o naslovu „Prirodni resursi i okoliš”, 97 % rashoda EU‑a otpada na poljoprivredu i ruralni razvoj, a povezane aktivnosti provode se u sklopu ZPP‑a, koji ima tri opća cilja:

• održiva proizvodnja hrane, s naglaskom na dohodak od poljoprivrede, poljoprivrednu produktivnost i stabilnost cijena;
• održivo upravljanje prirodnim resursima i djelovanjem u području klime, s naglaskom na emisije stakleničkih plinova, biološku raznolikost, tlo i vodu;
• uravnotežen teritorijalni razvoj.

Iako Komisija (GU za poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI)) snosi krajnju odgovornost za ZPP, tom politikom upravlja zajedno s agencijama za plaćanja u državama članicama. Neovisna tijela za ovjeravanje u državama članicama od 2015. svake godine iznose mišljenja o zakonitosti i pravilnosti rashoda agencija za plaćanja.

Predmetnim naslovom VFO‑a ujedno su obuhvaćeni rashodi EU‑a u području pomorske i ribarstvene politike financirani u okviru Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) pod nadležnošću Glavne uprave za pomorstvo i ribarstvo (GU MARE) i rashodi financirani u okviru programa LIFE za okoliš i djelovanje u području klime pod nadležnošću Glavne uprave za okoliš (GU ENV), Glavne uprave za klimatsku politiku (GU CLIMA) i Glavne uprave za energetiku (GU ENER).

Nalazi revizije

Cjelokupno gledajući, Sud procjenjuje da je stopa pogreške za naslov 3. VFO‑a značajna.

Od 218 transakcija koje je Sud ispitao u njih 56 (26 %) postojale su pogreške. Na temelju 37 kvantificiranih pogrešaka Sud procjenjuje da stopa pogreške za naslov 3. VFO‑a iznosi 2,2 %.

Rezultati Suda upućuju na to da stopa pogreške nije bila značajna za izravna plaćanja, na koja otpada 66 % rashoda u okviru ovog naslova VFO‑a, dok je, cjelokupno gledajući, ipak bila značajna za druga rashodovna područja (ruralni razvoj, tržišne mjere, pomorstvo, ribarstvo, okoliš i djelovanje u području klime), na koja otpada 34 % rashoda.

Najveći dio mjerljivih pogrešaka koje je Sud utvrdio (njih 16) odnosio se na transakcije u području ruralnog razvoja. Sud je utvrdio 15 mjerljivih pogrešaka u izravnim plaćanjima, njih tri u tržišnim mjerama i njih tri u rashodima izvan ZPP‑a. Glavni izvor procijenjene stope pogreške bila je neprihvatljivost korisnika, aktivnosti, projekata ili rashoda.

Tijela država članica i Komisija primijenili su korektivne mjere koje su izravno utjecale na 39 transakcija iz uzorka Suda. Te su mjere imale utjecaja na izračune jer je zbog njih stopa pogreške koju je Sud procijenio za ovo poglavlje umanjena za 0,5 postotnih bodova. U 30 slučajeva mjerljivih pogrešaka tijela država članica i Komisija raspolagali su s dovoljno informacija da spriječe ili otkriju i isprave pogreške prije prihvaćanja rashoda. Da su tijela država članica i Komisija pravilno upotrijebili sve informacije kojima su raspolagali, procijenjena stopa pogreške za predmetno poglavlje bila bi manja za 1,0 postotnih bodova.

Izravna plaćanja

Sud je u 88 ispitanih izravnih plaćanja utvrdio 15 mjerljivih pogrešaka, od kojih je njih osam bila posljedica toga što su poljoprivrednici prijavili prihvatljivu površinu poljoprivrednog zemljišta većom od stvarne ili toga što su plaćanja pogrešno izračunana. U jednom je slučaju korisnik izbjegao gornju granicu maksimalnog iznosa potpore koju može primiti na način da je osnovao nekoliko poduzeća kako bi mogao podnijeti višestruke zahtjeve za potporu EU‑a.

Ruralni razvoj, tržišne mjere i druga plaćanja

Sud je ispitao sljedeće:

• 59 plaćanja za ruralni razvoj temeljenih na površini ili broju životinja koje su prijavili poljoprivrednici, uključujući plaćanja za ispunjavanje posebnih obveza u području poljoprivrede, okoliša i klime, isplate nadoknada za ekološki uzgoj, plaćanja poljoprivrednicima u područjima s prirodnim ograničenjima i isplate nadoknada za obavljanje poljoprivredne djelatnosti na zaštićenim područjima mreže Natura 2000. Od tih plaćanja njih 19 sadržavalo je pogreške, od kojih su njih 13 činile mjerljive pogreške, pri čemu je osam pogrešaka povezano s prijavom prihvatljivih površina većima od stvarnih;
• 49 plaćanja u području ruralnog razvoja za projekte ulaganja, kao što su ulaganja u fizičku imovinu, početna potpora mladim poljoprivrednicima te upravljanje rizicima (osiguranje). Sud je kvantificirao pogreške u trima plaćanjima, koje su posljedica toga što su korisnici prijavljivali rashode ili aktivnosti koji nisu ispunjavali uvjete prihvatljivosti.
• 14 transakcija u vezi s tržišnim mjerama, pri čemu je utvrdio tri slučaja u kojima su agencije za plaćanja nadoknadile neprihvatljive troškove;
• osam transakcija u područjima pomorstva, ribarstva i djelovanja u području okoliša i klime, pri čemu je utvrdio tri mjerljive pogreške u transakcijama u okviru izravnog upravljanja u sklopu programa LIFE za okoliš i djelovanje u području klime.

Prikupljene informacije o novim sustavima za izvješćivanje o uspješnosti ZPP‑a

Uvođenje godišnjih izvješća o uspješnosti jedan je od ključnih elemenata novog modela ostvarivanja ciljeva koji se temelji na uspješnosti i koji se primjenjuje u okviru ZPP‑a za razdoblje 2023. – 2027. Kako bi se ispunili uvjeti za dobivanje potpore EU‑a, rashodi koje agencije za plaćanja prijave za svoje strateške planove u okviru ZPP‑a moraju biti popraćeni odgovarajućim prijavljenim ostvarenjem. Komisija provjerava odgovaraju li prijavljeni rashodi ostvarenjima. Sud je ispitao napredak koji su bugarska, hrvatska i grčka agencija za plaćanja ostvarile u razvoju godišnjeg izvješćivanja o uspješnosti i pristupe koje primjenjuju pri primjeni svojih sustava za godišnje izvješćivanje o uspješnosti.

Godišnja izvješća o radu i ostali mehanizmi upravljanja

Uzimajući u obzir aktivnosti tijela za ovjeravanje i vlastite revizije GU AGRI izračunao je da je „procijenjeni rizični iznos u trenutku plaćanja” 1 064 milijuna eura, tj. otprilike 1,9 % ukupnih rashoda u okviru ZPP‑a 2023. Rizik u trenutku plaćanja (usklađena stopa pogreške) procijenio je na otprilike 1,5 % za izravna plaćanja, na 2,8 % za ruralni razvoj i na 2,3 % za tržišne mjere.

Sud je ujedno proveo ograničen pregled informacija o pravilnosti u godišnjem izvješću o radu GU‑a ENV. Utvrdio je da je metodologija za izračun rizika u trenutku plaćanja i zaključenja za GU AGRI i GU ENV bila u skladu sa smjernicama Komisije.

Komisija je za područje „Prirodni resursi” u AMPR‑u navela procijenjeni rizik u trenutku plaćanja od 1,9 %.

Preporuke Suda

Sud preporučuje Komisiji da, s obzirom na odgovornost država članica za usmjeravanje potpore dohotku na subjekte kojima je ona najpotrebnija, ispita djelotvornost mjera koje države članice provode radi ograničavanja izravnih plaćanja za velika poljoprivredna gospodarstva.

Želite li doznati više? Iscrpne informacije o reviziji rashoda EU‑a koju je Sud obavio u području „Prirodni resursi” iznesene su u poglavlju 7. godišnjeg izvješća Suda za 2023.

Migracije i upravljanje granicama, sigurnost i obrana

Ukupno: 4,1 milijarda eura (2,1 % potrošnje proračuna EU‑a)

Predmet revizije

S obzirom na sve veću važnost područja migracija i upravljanja granicama posljednjih godina Europska unija uspostavila je naslov 4. VFO‑a za razdoblje 2021. – 2027. posebno za ta područja politike.

Znatan dio rashoda u okviru tog naslova 2023. još uvijek se odnosio na dovršetak nezaključenih projekata i programa iz VFO‑a za razdoblje 2014. – 2020.

Većina rashoda stoga je povezana s likvidacijom Fonda za azil, migracije i integraciju (FAMI) za razdoblje 2014. – 2020. i dovršetkom financiranja iz Instrumenta za upravljanje granicama i vize Fonda za unutarnju sigurnost (FUS‑GV). Ta financijska sredstva iz razdoblja 2014. – 2020. zamijenjena su u VFO‑u za razdoblje 2021. – 2027. novim FAMI‑jem te Instrumentom za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike (BMVI) Fonda za integrirano upravljanje granicama.

Još jedno važno rashodovno područje u okviru naslova 4. VFO‑a financiranje je decentraliziranih agencija (Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu – Frontex, Agencije Europske unije za azil – EUAA i Agencije Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde – eu‑LISA).

U VFO‑u za razdoblje 2021. – 2027. naslov 5. posvećen je sigurnosti i obrani. Komponenta „sigurnost” uključuje financiranje iz Fonda za unutarnju sigurnost za razdoblje 2021. – 2027. te dovršetak projekata i programa financiranih sredstvima Fonda za unutarnju sigurnost – policija za razdoblje 2014. – 2020., na koje je tijekom 2023. otpadao znatan udio rashoda u tom području. Ta komponenta uključuje i financiranje razgradnje nuklearnih postrojenja u Bugarskoj, Litvi i Slovačkoj te financiranje decentraliziranih agencija EU‑a u području sigurnosti (Agencije Europske unije za droge – EUDA, Agencije Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva – Europol i Agencije Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva – CEPOL). Komponenta „obrana” uključuje Europski fond za obranu, u okviru kojeg se podupiru suradnički obrambeni projekti u svim fazama istraživanja i razvoja. U sklopu navedene komponente potpora se pruža i za vojnu mobilnost, i to s pomoću namjenskog proračuna u okviru Instrumenta za povezivanje Europe koji se odnosi na prilagodbu dionica transeuropske prometne mreže za dvojnu namjenu, tj. u civilne i vojne svrhe.

Većina sredstava iz FAMI‑ja i FUS‑a za razdoblje 2014. – 2020. i većina sredstava iz FAMI‑ja, BMVI‑ja i FUS‑a za razdoblje 2021. – 2027. pod podijeljenim je upravljanjem država članica (ili zemalja pridruženih Schengenu) i Komisijine Glavne uprave za migracije i unutarnje poslove (GU HOME). U okviru takvog načina upravljanja države članice provode višegodišnje nacionalne programe koje je odobrila Komisija.

Nalazi revizije

Pravilnost transakcija

Od 23 transakcije koje je Sud ispitao u njih sedam postojale su pogreške. Sud je kvantificirao četiri pogreške koje su imale financijski učinak na iznose koji su se teretili na proračun EU‑a. Te su se pogreške odnosile na neprihvatljive rashode, nepostojanje popratnih dokumenata i pitanja u vezi s javnom nabavom.

Sud je utvrdio i 10 slučajeva neusklađenosti s pravnim i financijskim odredbama u okviru sedam transakcija (no bez izravnog financijskog učinka na proračun EU‑a). Oni su se, primjerice, odnosili na nedostatke u postupcima dodjele bespovratnih sredstava, pitanja u vezi s javnom nabavom i nepoštovanje tehničkih parametara prihvatljivosti.

Sud je utvrdio i tri transakcije koje nisu bile u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja, iako u pogledu njih nisu postojale pogreške u vezi s pravilnošću. Odnosile su se na pitanja u vezi s povratom poreza na dodanu vrijednost javnim tijelima i nepostojanje objektivne osnove za primjenu dodatnih naknada uz plaću.

Ispitivanje elemenata sustava unutarnje kontrole

Sud je procijenio način na koji je GU HOME uspostavio tematske instrumente za VFO za razdoblje 2021. – 2027. te je obavio novi izračun iznosa dodijeljenih sredstava i pondera za raspodjelu financijskih sredstava za nacionalne programe država članica u okviru FAMI‑ja, BMVI‑ja i FUS‑a. Sud je potvrdio da su uspostava tematskih instrumenata i primjena metodologija za dodjelu sredstava GU‑a HOME bile u skladu sa zahtjevima iz relevantnih propisa.

Sud je ujedno procijenio potporu i smjernice koje je GU HOME tijelima država članica pružio za upravljanje prijelazom na primjenu nove Uredbe o zajedničkim odredbama za VFO za razdoblje 2021. – 2027. pri upotrebi FAMI‑ja, BMVI‑ja i FUS‑a. Pet odabranih država članica (Njemačka i Francuska za FAMI, Mađarska i Poljska za BMVI, Latvija za FUS) dovršilo je opis svojih sustava upravljanja i kontrole do vremena obavljanja revizije koju je proveo Sud, a većina ih je i dalje bila u fazi dovršetka revizijskih strategija (jedna je to već bila učinila). Pet država članica koje je Sud posjetio namjeravale su svoju prvu godišnju računovodstvenu dokumentaciju za FAMI, BMVI i FUS podnijeti Komisiji najranije 2024. Općenito govoreći, pet navedenih revizijskih tijela smatralo je da je potpora koju je GU HOME pružio državama članicama bila zadovoljavajuća. Ostvarila su razuman napredak u pripremama za FAMI, BMVI i FUS za razdoblje 2021. – 2027.

Godišnja izvješća o radu i ostali mehanizmi upravljanja

Za financijsku godinu 2023. Sud je pregledao godišnje izvješće o radu GU‑a HOME. Analiza koju je Sud proveo bila je usmjerena na pitanje je li GU HOME u tom izvješću iznio informacije o pravilnosti u skladu s uputama Komisije te jesu li te informacije bile u skladu sa saznanjima koja je Sud stekao tijekom revizija. Sud nije pronašao informacije koje bi mogle biti u suprotnosti s njegovim nalazima.

Sud je pregledao procjene rizika koje je GU HOME iznio u pogledu rizika u trenutku plaćanja i pri zaključenju njegovih programa. Utvrdio je da su izračunane i navedene u AMPR‑u u skladu s unutarnjom metodologijom.

Preporuke Suda

Sud preporučuje Komisiji da:

• državama članicama pruži dodatne smjernice o primjenjivim pravilima; i
• provjeri tehničke aspekte projekata prije dodjele bespovratnih sredstava.

Želite li doznati više? Iscrpne informacije o reviziji rashoda EU‑a koju je Sud obavio u području „Migracije i upravljanje granicama” iznesene su u poglavlju 8. godišnjeg izvješća Suda za 2023.

Susjedstvo i svijet

Ukupno: 15,2 milijarde eura (7,9 % potrošnje proračuna EU‑a)

Predmet revizije

Predmetnim rashodovnim područjem obuhvaćeno je nekoliko instrumenata financiranja, a osobito Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa („NDICI – Globalna Europa”) i Instrument pretpristupne pomoći. Njime je obuhvaćen i proračun za humanitarnu pomoć.

Opći je cilj instrumenta NDICI – Globalna Europa očuvati i promicati vrijednosti, načela i temeljne interese EU‑a diljem svijeta te pomoći u promicanju multilateralizma i snažnijih partnerstava sa zemljama izvan EU‑a. U usporedbi s VFO‑om za razdoblje 2014. – 2020. u instrumentu NDICI – Globalna Europa odražavaju se dvije velike promjene u načinu na koji EU financira vanjsko djelovanje (vanjsku politiku):

• suradnja s afričkim, karipskim i pacifičkim partnerskim zemljama, koja se prethodno financirala iz europskih razvojnih fondova, sad je uključena u opći proračun EU‑a;
• takva se suradnja i politika susjedstva EU‑a sad financiraju u okviru istog instrumenta NDICI – Globalna Europa te se pritom zadržavaju posebne značajke obiju vrsta potpore.

Opći je cilj Instrumenta pretpristupne pomoći pružiti potporu zemljama korisnicama u donošenju i provedbi reformi potrebnih za njihovo usklađivanje s vrijednostima EU‑a u svrhu primanja u članstvo, čime se doprinosi njihovoj stabilnosti, sigurnosti i blagostanju. EU pruža i humanitarnu pomoć na temelju potreba, i to osobama pogođenim katastrofama uzrokovanim ljudskim djelovanjem i prirodnim katastrofama, s posebnim naglaskom na najranjivijim skupinama.

Glavne uprave i službe uključene u provedbu vanjskog djelovanja EU‑a čine Glavna uprava za susjedsku politiku i pregovore o proširenju (GU NEAR), Glavna uprava za međunarodna partnerstva (GU INTPA), Glavna uprava za europsku civilnu zaštitu i europske operacije humanitarne pomoći (GU ECHO) te Služba za instrumente vanjske politike.

Plaćanja za područje „Susjedstvo i svijet” iznosila su 2023. 15,2 milijarde eura (pretfinanciranje, međuplaćanja i završna plaćanja) te su isplaćena s pomoću nekoliko instrumenata i metoda provedbe. Oni uključuju ugovore o javnoj nabavi radova/robe/usluga, bespovratna sredstva, posebne zajmove, kreditna jamstva i financijsku pomoć, proračunsku potporu te druge usmjerene oblike proračunske pomoći u zemljama koje nisu članice EU‑a.

Nalazi revizije

Unatoč ograničenoj veličini uzorka rezultati revizije koju je Sud proveo upućuju na to da je rizik od pogreške u području obuhvaćenom ovim naslovom VFO‑a visok. Od 72 transakcija koje je Sud ispitao u njih 37 (51,4 %) postojale su pogreške. Sud je kvantificirao 31 mjerljivu pogrešku koja je imala financijski učinak na iznose koji su se teretili na proračun EU‑a. Te su se pogreške odnosile na neprihvatljive korisnike, neprihvatljive troškove, rashode koji nisu nastali i javnu nabavu.

Sud je utvrdio i 19 slučajeva neusklađenosti s pravnim i financijskim odredbama (no bez izravnog financijskog učinka na proračun EU‑a). Oni su se odnosili, na primjer, na javnu nabavu, nejasnu raspodjelu troškova, nepoštovanje pravila o vidljivosti i nedostatne dokaze.

Za transakcije povezane s ugovorima u okviru neizravnog upravljanja s organizacijama koje se ocjenjuju na temelju stupova (međunarodne organizacije, međunarodne financijske institucije i državne agencije) Komisija je prihvatila rashode na temelju financijskog izvještaja i izjave o upravljanju. Međutim, Sud je utvrdio pogreške u transakcijama koje su provele organizacije koje se ocjenjuju na temelju stupova koje upućuju na to da u njihovim financijskim izvještajima postoje pogreške i da se te pogreške ne prijavljuju u njihovim izjavama o upravljanju.

Ispitivanje elemenata sustava unutarnje kontrole

Sud je posjetio pet delegacija EU‑a (u Albaniji, Armeniji, Kambodži, Gruziji i Indiji) i utvrdio određene nedostatke u elementima njihovih sustava unutarnje kontrole koji su se odnosili na, primjerice, nedostatna proračunska sredstva za posjete u svrhu praćenja i kašnjenja u provedbi ugovora o mješovitom financiranju.

Godišnja izvješća o radu i ostali mehanizmi upravljanja

Sud je pregledao godišnje izvješće o radu Službe za instrumente vanjske politike za financijsku godinu 2023. Usredotočio se na to je li Služba za instrumente vanjske politike u svojem godišnjem izvješću o radu iznijela informacije o pravilnosti u skladu s uputama Komisije te je li dosljedno primjenjivala metodologiju za procjenu budućih ispravaka i povrata sredstava.

Služba za instrumente vanjske politike procijenila je da u ukupnim rashodima priznatim tijekom 2023. (865 milijuna eura) ukupni rizični iznos u trenutku plaćanja čine rashodi u visini od 7,2 milijuna eura (0,83 %). Procijenila je i da vrijednost ispravaka tijekom idućih godina koji proizlaze iz njezinih provjera iznosi 0,9 milijuna eura (0,1 % ukupnih relevantnih rashoda). Na temelju toga voditelj Službe za instrumente vanjske politike izjavio je da je financijska izloženost te službe bila ispod praga značajnosti od 2 %.

Pregledom godišnjeg izvješća o radu Službe za instrumente vanjske politike za 2023. i provjerama plaćanja u nadležnosti te službe 2023. Sud nije otkrio pogreške ili nedostatke.

Preporuke Suda

Sud preporučuje Komisiji da:

• poduzme mjere za poboljšanje sustava kontrole za poravnanje pretfinanciranja;
• korisnicima pruži smjernice o raspodjeli zajedničkih troškova;
• zajamči poštovanje pravila o vidljivosti;
• zajamči da delegacije EU a obavljaju dostatan broj posjeta u svrhu praćenja stanja na terenu; i
• poboljša mehanizme praćenja i usmjeravanja za operacije mješovitog financiranja.

Želite li doznati više? Iscrpne informacije o reviziji rashoda EU‑a koju je Sud obavio u području „Susjedstvo i svijet” iznesene su u poglavlju 9. godišnjeg izvješća Suda za 2023.

Europska javna uprava

Ukupno: 12,3 milijarde eura (6,4 % potrošnje proračuna EU‑a)

Predmet revizije

Sud je revizijom obuhvatio administrativne rashode institucija i tijela EU‑a.

Institucije i tijela potrošili su 2023. za administrativne potrebe ukupno 12,3 milijarde eura. Taj je iznos obuhvaćao rashode za plaće i mirovine (otprilike 70 % ukupnog iznosa) te rashode za zgrade, opremu, energiju, komunikacije i informacijsku tehnologiju.

Ispitivanje rashoda i financijskih izvještaja Revizorskog suda provodi vanjski revizor. Sud svake godine objavljuje povezano revizorsko mišljenje i revizijsko izvješće u Službenom listu Europske unije i na svojim internetskim stranicama.

Nalazi revizije

Sud je ispitao 70 transakcija te je ispitivanjem obuhvatio sve institucije i tijela EU‑a. Kao i prethodnih godina, Sud procjenjuje da je stopa pogreške ispod praga značajnosti.

Sud nije utvrdio nijedno sporno pitanje u vezi sa Sudom Europske unije, Europskim gospodarskim i socijalnim odborom i Europskim ombudsmanom. Ni vanjski revizor Suda nije utvrdio nijedno sporno pitanje.

Europski parlament

Sud je za 2023. ispitao 16 transakcija u Parlamentu, uključujući rashode njegovih klubova zastupnika. Kao što je Sud izvijestio i za 2022., interna pravila kojima se uređuje upravljanje odobrenim sredstvima za njegove klubove zastupnika nisu bila u skladu s Financijskom uredbom. Razlog leži u tomu što se tim pravilima ne zahtijeva primjena otvorenih ili ograničenih postupaka javne nabave za ugovore visoke vrijednosti, nego primjena pregovaračkih postupaka javne nabave, što ograničava tržišno natjecanje. Sud je utvrdio dva slučaja u kojima su klubovi zastupnika dodijelili takve ugovore visoke vrijednosti. Sud je utvrdio dodatna dva slučaja u kojima se klubovi zastupnika nisu u potpunosti pridržavali unutarnjih pravila Parlamenta jer nisu uvijek tražili dovoljno ponuda. Sud je utvrdio i dodatne slučajeve nepridržavanja postupaka javne nabave.

Vijeće Europske unije

Sud nije utvrdio mjerljive pogreške u četirima plaćanjima koja je ispitao. Za jedan slučaj Sud smatra da Vijeće nije jasno objasnilo 10‑godišnje trajanje jednog ugovora o održavanju zgrada.

Europska komisija

Sud je utvrdio dvije mjerljive pogreške u 26 Komisijinih plaćanja koja je ispitao, jedna od njih odnosila se na izračun plaća, a druga na jedan ugovor u vezi s nekretninama.

Europska služba za vanjsko djelovanje

Sud je utvrdio mjerljivu pogrešku u jednom plaćanju od njih 13 koja je ispitao, koja se odnosi na nedostatak valjanog postupka javne nabave prije potpisivanja ugovora o najmu za jednu delegaciju EU‑a.

Odbor regija

Sud je u slučaju jedne od dviju transakcija koje je ispitao utvrdio da Odbor nije jasno objasnio 10‑godišnje trajanje jednog ugovora o održavanju zgrada.

Europski nadzornik za zaštitu podataka

Sud je ispitao isplatu plaće i utvrdio da je došlo do kašnjenja u podnošenju i provjeravanju prijava u vezi s pravima na obiteljsku naknadu i naknadu za uzdržavano dijete.

Sud je za 2023. ispitao nadzorne i kontrolne sustave Europskog parlamenta, s naglaskom na četirima glavnim upravama s najvećom potrošnjom, u kojima se primjenjuju različiti pristupi ex ante i ex post kontrolama rashoda. Europski parlament proveo je inicijative za sprečavanje i otkrivanje prijevara, no nije imao strategiju za borbu protiv prijevara na razini institucije koja bi služila za koordinaciju aktivnosti na razini cijele organizacije.

Preporuke Suda

Sud preporučuje Europskom parlamentu da nastavi rad na borbi protiv prijevara tako što će osmisliti strategiju za borbu protiv prijevara na razini cijele institucije.

Želite li doznati više? Iscrpne informacije o reviziji rashoda EU‑a koju je Sud obavio u području „Europska javna uprava” iznesene su u poglavlju 10. godišnjeg izvješća Suda za 2023.

Mehanizam za oporavak i otpornost

Ukupno: 53,5 milijardi eura

Predmet revizije

Iz Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) pruža se potpora reformama i ulaganjima u državama članicama od veljače 2020. (u slučaju plana REPowerEU od 1. veljače 2022.) te će se primjenjivati do 2026. Za financiranje RRF‑a izvorno je predviđen iznos od 723 milijarde eura u obliku bespovratnih sredstava (338 milijardi eura) i zajmova (385 milijardi eura). Do kraja 2023. preuzete su obveze u vrijednosti od 648 milijardi eura, i to 356,8 milijardi eura u obliku bespovratnih sredstava i 290,9 milijardi eura u obliku zajmova. Budući da su se zajmovi mogli zatražiti do kolovoza 2023., iznos od 94,5 milijardi eura više nije dostupan u tu svrhu. Glavni je cilj RRF‑a ublažiti gospodarske i društvene posljedice pandemije bolesti COVID‑19 te istovremeno učiniti gospodarstva država članica otpornijima i spremnijima na buduće izazove, među ostalim ubrzavanjem njihove zelene i digitalne tranzicije.

Komisija primjenjuje RRF metodom izravnog upravljanja, što znači da snosi izravnu odgovornost za njegovu primjenu. Plaćanja u okviru RRF‑a uvjetovana su time da države članice u zadovoljavajućoj mjeri dostignu ključne etape i ciljne vrijednosti utvrđene u prilozima provedbenih odluka Vijeća kojima su odobreni njihovi planovi za oporavak i otpornost. Dodatni se zahtjevi odnose na to da nije došlo do nazadovanja u pogledu ciljnih vrijednosti ili ključnih etapa koje su prethodno dostignute u zadovoljavajućoj mjeri i da se ne krši načelo izbjegavanja dvostrukog financiranja. Uvjeti prihvatljivosti utvrđeni u Uredbi uključuju usklađenost s razdobljem prihvatljivosti, načelom „ne nanosi bitnu štetu” te pravilom da ne bi smjelo doći do zamjenjivanja stalnih nacionalnih proračunskih rashoda.

Države članice mogu zatražiti isplate do dvaput godišnje pod uvjetom da dostave dostatne dokaze o tome da su povezane ključne etape i ciljne vrijednosti dostignute u zadovoljavajućoj mjeri. Svojim zahtjevima za plaćanje moraju priložiti i sažeti prikaz obavljenih revizija i izjavu o upravljanju u vezi s dostavljenim informacijama. U sklopu Komisijinih sustava kontrole predviđene su preliminarne procjene (ex ante provjere) zahtjeva država članica za plaćanje i ex post revizije u državama članicama koje se provode nakon što se plaćanja izvrše.

Do kraja 2023. Komisija je izvršila 37 isplata bespovratnih sredstava (jednu 2021., njih 13 tijekom 2022. i njih 23 tijekom 2023.) u ukupnoj vrijednosti od 141,6 milijardi eura. Nisu dostupne informacije o ukupnom iznosu koji su države članice isplatile krajnjim primateljima.

Vrijednost revizijskog statističkog skupa Suda za 2023. iznosila je 53,5 milijardi eura i njime su obuhvaćene sve 23 isplate bespovratnih sredstava u ukupnoj vrijednosti od 46,3 milijardi eura i poravnanje povezanog pretfinanciranja u vrijednosti od 7,2 milijarde eura. Sud revizijom nije obuhvatio dio RRF‑a koji se odnosi na zajmove. Sud je ispitao 325 ključnih etapa i 127 ciljnih vrijednosti, uključujući Komisijine preliminarne procjene, kako bi procijenio jesu li one u skladu s uvjetima za plaćanje i uvjetima prihvatljivosti. Sud je provjerio 30 ciljnih vrijednosti na terenu u šest država članica. Usto je ispitao Komisijine ex post revizije.

Nalazi revizije

Ukupni revizijski dokazi koje je Sud prikupio u okviru svojih aktivnosti pokazuju da 16 ključnih etapa i ciljnih vrijednosti od njih 452 koje je ispitao nije bilo u skladu s uvjetima za plaćanje ili uvjetima prihvatljivosti. One se odnose na sedam plaćanja u sedam država članica. S obzirom na prirodu potrošnje sredstava u okviru RRF‑a i na to da se Komisijina metodologija za obustavu plaćanja temelji na donošenju brojnih prosudbi, što može dovesti do različitih tumačenja, Sud ne iznosi stopu pogreške koja bi bila usporediva s drugim rashodovnim područjima EU‑a.

Uzimajući u obzir ta ograničenja, Sud procjenjuje da je minimalni financijski učinak tih nalaza iznad praga značajnosti koji primjenjuje. Ti su se nalazi odnosili na ključne etape i ciljne vrijednosti koje nisu dostignute u zadovoljavajućoj mjeri, započinjanje mjera prije početka razdoblja prihvatljivosti te zamjenjivanje stalnih nacionalnih proračunskih rashoda.

Sud je utvrdio i 15 slučajeva nejasno definiranih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti koje su doprinijele većoj slobodi procjene pri utvrđivanju toga jesu li one dostignute u zadovoljavajućoj mjeri i/ili kojima se dovode u pitanje rezultati koji se mogu postići RRF‑om.

Komisija je ažurirala svoju strategiju za ex post revizije kako bi uključila provjere u vezi s nazadovanjem, ali ne i u vezi sa zamjenjivanjem stalnih nacionalnih proračunskih rashoda. Ex post revizije sada uključuju određene provjere u vezi s usklađenošću s razdobljem prihvatljivosti, ali u okviru njih datumom početka mjere smatra se datum nastanka troškova, a ne datum preuzimanja relevantne pravne obveze.

Tijekom izmjena nacionalnih planova za oporavak i otpornost 2023. Komisija je dodala daljnjih 10 ključnih etapa za sedam država članica kako bi se otklonili novoutvrđeni nedostatci u njihovim sustavima kontrole. U slučaju država članica čije je drugo ili treće plaćanje bilo uvjetovano dostizanjem kontrolnih ključnih etapa nedostatci u njihovim sustavima kontrole vode do rizika za zaštitu financijskih interesa EU‑a te mogu imati učinak na pravilnost rashoda.

U sustavima za izvješćivanje i kontrolu u državama članicama zabilježeni su postojani nedostatci. Time se stvara rizik za zaštitu financijskih interesa EU‑a, uz potencijalni učinak na pravilnost rashoda.

Informacije koje su države članice uključile u svoje izjave o upravljanju nisu uvijek bile pouzdane.

Sud je pregledao i izvješća Glavne uprave za gospodarske i financijske poslove (GU ECFIN) o pravilnosti rashoda u okviru RRF‑a za 2023. u njezinu godišnjem izvješću o radu i način na koji su predmetne informacije prikazane u AMPR‑u. Nalazi i zaključci Suda nisu u skladu s izjavom dužnosnika za ovjeravanje GU‑a ECFIN. Sustavom kontrole za RRF pružaju se tek ograničene informacije na razini EU‑a o tome jesu li ulagački projekti financirani iz RRF‑a u skladu s pravilima EU‑a i nacionalnim pravilima, što je utjecalo na jamstvo koje je Komisija mogla dobiti, vodeći do nedostatka jamstva. Prema navodima iz godišnjeg izvješća o radu za 2023. Komisija je ažurirala strategije kontrole i revizije za RRF, uključujući obavljanje pojačanih kontrola u vezi sa sustavima kontrole u državama članicama. Međutim, u jamstvu za financijsku godinu 2023. koje daje GU ECFIN navodi se samo da države članice provode redovite provjere te i dalje nije obuhvaćena djelotvornost njihovih provjera. To je posebno zabrinjavajuće jer je neusklađenost s pravilima EU‑a i nacionalnim pravilima, kao što su pravila o javnoj nabavi i državnim potporama te pravila prihvatljivosti, učestala u drugim programima potrošnje EU‑a i jer u sustavima kontrole u državama članicama postoje nedostatci.

Preporuke Suda

Sud preporučuje Komisiji da:

• procjenjuje usklađenost s uvjetima prihvatljivosti primjenjujući datum preuzimanja prve (pravne) obveze kao datum početka mjere;
• definira posebne kriterije za utvrđivanje zamjenjivanja stalnih nacionalnih proračunskih rashoda;
• zajamči da države članice poduzmu hitne korektivne mjere za otklanjanje nedostataka u sustavima kontrole; i
• iskoristi rezultate svojih provjera sustava kontrole u državama članicama kako bi se iznio jasan zaključak o djelotvornosti tih sustava.

Želite li doznati više? Iscrpne informacije o reviziji koju je Sud obavio u području „Mehanizam za oporavak i otpornost” iznesene su u poglavlju 11. godišnjeg izvješća Suda za 2023.

Europski razvojni fondovi

Ukupno: 2,1 milijarda eura

Predmet revizije

Europski razvojni fondovi (ERF‑ovi), koji su uvedeni 1959., bili su do kraja 2020. glavni instrument, u primjeni izvan proračuna EU‑a, kojim je EU financirao pomoć namijenjenu razvojnoj suradnji s afričkim (supsaharskim), karipskim i pacifičkim zemljama (AKP) te prekomorskim zemljama i područjima (PZP). Glavni je cilj ERF‑ova bio smanjiti i, u konačnici, iskorijeniti siromaštvo, u skladu s glavnim ciljem razvojne suradnje utvrđenim u članku 208. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

11. ERF‑om obuhvaćen je VFO za razdoblje 2014. – 2020. Kad je riječ o VFO‑u za razdoblje 2021. – 2027., razvojna suradnja sa zemljama AKP‑a uključena je u Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa, koji je dio općeg proračuna EU‑a, a suradnja s PZP‑ovima uključena je u Odluku o prekomorskom pridruživanju, uključujući Grenland.

Rashodi obuhvaćeni ovim izvješćem odnose se na potporu koja se pruža u 76 zemalja primjenom niza metoda kao što su ugovori o izvođenju radova, nabavi robe i pružanju usluga, bespovratna sredstva, proračunska potpora, procjene programa te sporazumi o doprinosu i sporazumi o delegiranju sklopljeni sa subjektima koji se ocjenjuju na temelju stupova (na primjer, međunarodnim organizacijama).

ERF‑ovima gotovo u potpunosti upravlja Komisijina Glavna uprava za međunarodna partnerstva (GU INTPA). Malim dijelom (7 %) plaćanja u okviru ERF‑ova za 2023. upravljala je Glavna uprava za europsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju (GU NEAR).

Nalazi revizije

Kako bi obavio reviziju pravilnosti transakcija, Sud je ispitao uzorak od 140 transakcija koje su reprezentativne za sve rashode u okviru ERF‑ova. To je uključivalo 31 transakciju povezanu s Kriznim uzajamnim fondom za Afriku, tri transakcije povezane s uzajamnim fondom Bêkou, 87 transakcija koje je odobrilo 14 delegacija EU‑a (Angola, Benin, Côte d’Ivoire, Fidži, Gana, Gvineja Bisau, Kenija, Madagaskar, Malavi, Mauricijus, Mozambik, Gambija, Togo i Uganda) i 19 transakcija koje je odobrilo sjedište Komisije. Ako su u transakcijama otkrivene pogreške, Sud je analizirao povezane uzroke kako bi se utvrdili mogući nedostatci.

Od 140 transakcija koje je Sud ispitao njih 62 (44,3 %) sadržavale su pogreške. Na temelju 52 kvantificirane pogreške Sud procjenjuje da stopa pogreške iznosi 8,9 %. Tri najčešće vrste pogrešaka bile su rashodi koji nisu nastali (45 %), nepostojanje ključne popratne dokumentacije (31 %) i neprihvatljivi rashodi (23 %). Sve mjerljive pogreške koje je Sud utvrdio 2023. bile su u transakcijama povezanim s procjenama programa i bespovratnim sredstvima te sporazumima o doprinosu i sporazumima o delegiranju sa zemljama korisnicama, međunarodnim organizacijama i agencijama država članica. Od 112 transakcija te vrste koje je Sud ispitao njih 52 sadržavale su mjerljive pogreške koje su činile 100 % procijenjene stope pogreške.

Kao i prethodnih godina, Sud je traženu dokumentaciju od nekih međunarodnih organizacija primao s kašnjenjem, zbog čega je dolazilo do kašnjenja i u obavljanju njegovih zadaća. Navedene su organizacije omogućile samo ograničen pristup svojim dokumentima (npr. u formatu koji omogućuje samo čitanje), što je Sudu otežalo planiranje, provedbu i kontrolu kvalitete revizije. Te su poteškoće i dalje prisutne unatoč pokušajima Komisije da ih otkloni održavanjem stalne komunikacije s odgovarajućim međunarodnim organizacijama.

Godišnje izvješće o radu i ostali mehanizmi upravljanja

Kao i prethodnih godina, GU INTPA donio je akcijski plan za uklanjanje nedostataka u primjeni vlastitog sustava kontrole. Sud je 2021. i 2022. izvijestio o zadovoljavajućem napretku u provedbi akcijskih planova za 2020. i 2021.

Do travnja 2024. stanje provedbe akcijskog plana za 2021. poboljšalo se u odnosu na prošlu godinu. Komisija je dovršila još jednu mjeru, čime se ukupan broj dovršenih mjera povećao na pet. Tri su mjere i dalje bile u tijeku. GU INTPA u svojem je akcijskom planu za 2022. ponovno povećao broj mjera, ovaj put na njih deset. Četiri mjere bile su dovršene, a njih šest još je bilo u tijeku. Akcijski plan za 2023. sastoji se od 13 mjera, uključujući četiri nove. Do travnja 2024. dovršeno je pet mjera, a njih osam još je bilo u tijeku.

Studija GU‑a INTPA o stopi preostale pogreške

Tijekom 2023. za potrebe GU‑a INTPA vanjski izvođač proveo je 12. studiju o stopi preostale pogreške. Kako bi se donio zaključak o djelotvornosti provjera koje je proveo GU INTPA, tom se studijom nastoji procijeniti stopa pogrešaka koje nisu otkrivene tijekom svih provjera koje je GU INTPA proveo radi sprečavanja, otkrivanja i ispravljanja pogrešaka u svim područjima za koja je odgovoran.

Za studiju o stopi preostale pogreške za 2023. GU INTPA upotrijebio je, kao i prethodnih godina, uzorak od 480 transakcija (neke od uzorkovanih transakcija imale su vrijednost veću od intervala uzorkovanja te je konačni uzorak stoga činilo 413 transakcija). U studiji je ukupna stopa preostale pogreške procijenjena na 0,97 %, što je osmu godinu zaredom ispod Komisijina praga značajnosti od 2 %.

Studija o stopi preostale pogreške nije postupak izražavanja jamstva ni revizija, već se njezina izrada temelji na metodologiji i priručniku koje je pripremio GU INTPA. Sud je u prijašnjim godišnjim izvješćima o ERF‑ovima već opisao ograničenja u studijama koja mogu doprinijeti procjenjivanju stope preostale pogreške manjom od stvarne.

Pregled godišnjeg izvješća o radu za 2023.

Izjava o jamstvu glavnog direktora u godišnjem izvješću o radu za 2023. ne sadržava nijednu zadršku. Od 2018. GU INTPA znatno je smanjio opseg zadrški (tj. udio rashoda koji su njima obuhvaćeni), odnosno od prvotnih 16 % na 1 % i potom na 0 %.

Preporuke Suda

Sud preporučuje Komisiji da:

• tijekom izračuna procjena pri zaključenju uzme u obzir izmjene ugovora načinjene nakon završetka izvještajnog razdoblja;
• ojača provjere prije izvršenja plaćanja; i
• poduzme mjere za poboljšanje sustava kontrole za poravnanje pretfinanciranja isplaćenog organizacijama koje se ocjenjuju na temelju stupova.

Želite li doznati više? Iscrpne informacije o reviziji ERF‑ova koju je obavio Sud iznesene su u godišnjem izvješću za 2023. o aktivnostima koje se financiraju iz 9. 10. i 11. europskog razvojnog fonda.

Kontekst

Europski revizorski sud i njegov rad

Sud je neovisni vanjski revizor EU‑a. Sjedište Suda nalazi se u Luxembourgu, gdje je zaposleno oko 900 članova osoblja iz svih zemalja EU‑a. Misija je Suda doprinositi unaprjeđenju administrativnog i financijskog upravljanja EU‑om, promicati odgovornost i transparentnost te djelovati kao neovisni zaštitnik financijskih interesa građana EU‑a. Revizijska izvješća i revizorska mišljenja Suda ključna su karika u lancu odgovornosti EU‑a. Upotrebljavaju se za pozivanje na odgovornost onih koji su zaduženi za provedbu politika i programa EU‑a, a to su Komisija, druge institucije i tijela EU‑a te administrativna tijela u državama članicama. Sud upozorava na rizike, pruža jamstva, upućuje na nedostatke i primjere dobre prakse te daje smjernice donositeljima politika i zakonodavcima EU‑a o tome kako poboljšati upravljanje politikama i programima EU‑a. Sud se svojim djelovanjem brine za to da građani EU‑a znaju kako se troši njihov novac.

Ukratko o revizijskom pristupu za podnošenje izjave o jamstvu

Mišljenja Suda iznesena u izjavi o jamstvu temelje se na objektivnim dokazima koji su prikupljeni revizijskim ispitivanjima u skladu s međunarodnim revizijskim standardima.

Kao što je navedeno u strategiji Suda za razdoblje 2021. – 2025., za VFO za razdoblje 2021. – 2027. Sud će nastaviti usavršavati svoj revizijski pristup i upotrebljavati dostupne podatke i informacije, što će mu omogućiti da i dalje izražava pouzdana jamstva na temelju ovlasti koje su mu povjerene Ugovorom o funkcioniranju Europske unije i u cijelosti u skladu s međunarodnim revizijskim standardima za javni sektor.

Pouzdanost računovodstvene dokumentacije

Pružaju li se u godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji EU‑a potpune i točne informacije?

• Sud obavlja evaluaciju računovodstvenog sustava kako bi se zajamčilo da se njime pruža čvrsta osnova za sastavljanje pouzdanih podataka.
• Sud procjenjuje ključne računovodstvene postupke kako bi se zajamčilo da oni pravilno funkcioniraju.
• Sud obavlja analitičke provjere računovodstvenih podataka kako bi se zajamčilo da se oni dosljedno prikazuju i da su opravdani.
• Sud izravno provjerava uzorak računovodstvenih stavki kako bi se zajamčilo da povezane transakcije postoje i da su one točno evidentirane.
• Sud provjerava financijske izvještaje kako bi se zajamčilo da oni vjerno prikazuju financijsko stanje.

Pravilnost transakcija

Jesu li prihodovne transakcije i rashodovne platne transakcije povezane s računovodstvenom dokumentacijom EU‑a u skladu s pravilima?

• Sud procjenjuje sustave za prihode i rashode kako bi utvrdio koliko su djelotvorni u jamčenju pravilnosti transakcija.
• Sud sastavlja statističke uzorke transakcija kako bi se dobila osnova za detaljno ispitivanje koje provode revizori. Sud detaljno ispituje transakcije iz uzorka, uključujući u prostorijama krajnjih primatelja (npr. poljoprivrednika, istraživačkih instituta ili poduzeća koja izvode radove ili pružaju usluge ugovorene postupkom javne nabave) kako bi se prikupili dokazi da povezani događaj postoji, da je pravilno evidentiran i da je usklađen s pravilima za izvršenje plaćanja.
• Pogreške se analiziraju i kategoriziraju kao mjerljive ili nemjerljive. U transakcijama postoje mjerljive pogreške ako se, u skladu s relevantnim pravilima, predmetno plaćanje nije trebalo odobriti. Mjerljive se pogreške ekstrapoliraju kako bi se dobila procijenjena stopa pogreške za svako područje za koje Sud obavlja posebnu procjenu. Sud zatim uspoređuje procijenjenu stopu pogreške s pragom značajnosti od 2 % i procjenjuje jesu li pogreške raširene.
• U mišljenjima Suda uzimaju se u obzir te procjene i ostale relevantne informacije, kao što su godišnja izvješća o radu i izvješća drugih vanjskih revizora.
• O svim nalazima Suda raspravlja se s tijelima država članica i Komisijom kako bi se potvrdila točnost prikazanih činjenica.

Kakav revizijski pristup i kakvu metodologiju Sud primjenjuje za davanje izjava o jamstvu u pogledu pravilnosti rashoda u okviru RRF‑a?

• Sud u sklopu svoje izjave o jamstvu za proračun EU‑a iznosi zasebno mišljenje o pravilnosti rashoda u okviru RRF‑a. Razlog leži u tome što Sud smatra da je model primjene RRF‑a drukčiji i da je riječ o privremenom instrumentu. Cilj je tog mišljenja pružiti razumno jamstvo u pogledu plaćanja te na temelju njega iznijeti detaljne informacije u izjavi o jamstvu (vidjeti sliku 16.).
• Jamstvo Suda najvećim se dijelom temelji na dokaznom ispitivanju te procjeni sustava nadzora i kontrole. Nadopunjuje se informacijama iz godišnjih izvješća o radu i AMPR‑a te izvješća Službe za unutarnju reviziju.
• Aktivnosti Suda usklađene su s međunarodnim revizijskim standardima i njima se jamči da su revizorska mišljenja Suda potkrijepljena dostatnim i primjerenim revizijskim dokazima.

Sve publikacije Suda objavljuju se na internetskim stranicama Suda: eca.europa.eu. Više informacija o procesu revizije u vezi s izjavom o jamstvu izneseno je u Prilogu 1.1. godišnjem izvješću Suda za 2023.

Kontakt

EUROPSKI REVIZORSKI SUD
12, rue Alcide De Gasperi
1615 Luxembourg
LUKSEMBURG

Tel.: +352 4398-1
Upiti: eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspx
Internetske stranice: eca.europa.eu
Twitter: @EUAuditors

Napomena: određeni ukupni iznosi na slikama u ovom dokumentu možda nisu jednaki zbroju pojedinačnih iznosa zbog zaokruživanja.

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (https://europa.eu).

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2024

PRINT	ISBN 978-92-849-2725-8	ISSN 2812-1562	doi:10.2865/626791	QJ-AS-24-001-HR-C
PDF	ISBN 978-92-849-2712-8	ISSN 2812-1554	doi:10.2865/732	QJ-AS-24-001-HR-N
HTML	ISBN 978-92-849-2697-8	ISSN 2812-1554	doi:10.2865/944056	QJ-AS-24-001-HR-Q

AUTORSKA PRAVA

© Europska unija, 2024.

Politika Europskog revizorskog suda (Sud) o ponovnoj uporabi sadržaja utvrđena je u Odluci Suda br. 6‑2019 o politici otvorenih podataka i ponovnoj uporabi dokumenata.

Osim ako je drukčije navedeno (npr. u pojedinačnim napomenama o autorskim pravima), sadržaj Suda koji je u vlasništvu EU‑a ima dozvolu Creative Commons Attribution 4.0 International (CC BY 4.0). Stoga je opće pravilo da je ponovna uporaba dopuštena pod uvjetom da se na odgovarajući način navede izvor i naznače eventualne promjene. Osoba koja ponovno upotrebljava sadržaj Suda ne smije izmijeniti izvorno značenje ili poruku. Sud ne snosi odgovornost za posljedice ponovne uporabe.

Ako određeni sadržaj prikazuje osobe čiji je identitet moguće utvrditi, npr. u slučaju fotografija koje prikazuju osoblje Suda, ili ako uključuje djela trećih strana, potrebno je zatražiti dodatno dopuštenje.

U slučaju dobivanja takvog dopuštenja njime se poništava i zamjenjuje prethodno opisano opće dopuštenje i jasno se navode sva ograničenja koja se primjenjuju na uporabu tog sadržaja.

Ponovna uporaba fotografija u nastavku dopušta se pod uvjetom da se navedu nositelj autorskih prava, izvor te, ako su navedeni, ime i prezime fotografa:

*: © Europska unija, izvor: Europski revizorski sud / Sophie Margue.

*: © Europska unija, izvor: Europski revizorski sud.

*: © Europska unija, izvor: Europski revizorski sud. Arhitekti zgrada: Paul Noël (1988.) i Jim Clemes (2004. i 2013.).

Za uporabu ili reprodukciju sadržaja koji nije u vlasništvu EU‑a dopuštenje se po potrebi mora zatražiti izravno od nositelja autorskih prava:

*: slika 1. izrađena je s pomoću ikona dostupnih na stranici Flaticon.com. © Freepik Company S.L. Sva prava pridržana.

*: tablica 1. izrađena je s pomoću ikona dostupnih na stranici Flaticon.com. © Freepik Company S.L. Sva prava pridržana.

*: © Getty Images, 2017/vgajic.

*: © stock.adobe.com/Bits and Splits.

*: © NMA.

*: © depositphotos.com.

*: © stock.adobe.com/bluedesign.

*: © stock.adobe.com/Max Zolotukhin.

*: slika 16. izrađena je s pomoću ikona dostupnih na stranici Flaticon.com. © Freepik Company S.L. Sva prava pridržana, uključujući ikonu kotača koju je Sud izmijenio, © stock.adobe.com/Ramziia.

Softver ili dokumenti na koje se primjenjuju prava industrijskog vlasništva, kao što su patenti, žigovi, registrirani dizajn, logotipi i nazivi, nisu obuhvaćeni politikom Suda o ponovnoj uporabi sadržaja.

Na internetskim stranicama institucija Europske unije unutar domene europa.eu dostupne su poveznice na internetske stranice trećih strana. Sud nema nikakvu kontrolu nad njihovim sadržajem te je stoga preporučljivo da provjerite njihove politike zaštite osobnih podataka i autorskih prava.

Upotreba logotipa Suda

Logotip Suda ne smije se upotrebljavati bez prethodne suglasnosti Suda.

KONTAKT S EU-om

Osobno
U cijeloj Europskoj uniji postoje stotine centara Europe Direct. Adresu najbližeg centra možete pronaći na internetu (european-union.europa.eu/contact-eu/meet-us_hr).

Telefonom ili pismenim putem
Europe Direct je služba koja odgovara na vaša pitanja o Europskoj uniji. Možete im se obratiti:

• na besplatni telefonski broj: 00 800 6 7 8 9 10 11 (neki operateri naplaćuju te pozive),
• na broj: +32 22999696 ili
• putem obrasca: european-union.europa.eu/contact-eu/write-us_hr

TRAŽENJE INFORMACIJA O EU-u

Na internetu
Informacije o Europskoj uniji na svim službenim jezicima EU-a dostupne su na internetskim stranicama Europa (european-union.europa.eu).

Publikacije EU-a
Publikacije EU-a možete pregledati ili naručiti preko internetske stranice op.europa.eu/hr/publications. Za više primjeraka besplatnih publikacija obratite se svojoj lokalnoj službi Europe Direct ili dokumentacijskom centru (european-union.europa.eu/contact-eu/meet-us_hr).

Zakonodavstvo EU-a i povezani dokumenti
Za pristup pravnim informacijama iz EU-a, uključujući cjelokupno zakonodavstvo EU-a od 1951. na svim službenim jezičnim verzijama, posjetite internetske stranice EUR-Lexa (eur-lex.europa.eu).

Otvoreni podaci EU-a
Portal data.europa.eu omogućuje pristup otvorenim podatkovnim zbirkama iz institucija, tijela i agencija EU-a. Zbirke se mogu besplatno preuzimati i ponovno uporabiti u komercijalne i nekomercijalne svrhe. Putem portala moguć je i pristup mnoštvu podatkovnih zbirki iz europskih država.