Ravnopravnost žena i muškaraca jedna je od temeljnih vrijednosti Europske unije, sadržanih u Ugovoru iz Rima iz 1957., u kojem je utvrđeno načelo jednake plaće za jednaki rad. EU se odonda bori protiv diskriminacije na temelju spola i Europa je danas jedno od najsigurnijih i najpravednijih mjesta za žene u svijetu.

Međutim, i dalje je potrebno boriti se za prava žena i štititi ih. Iako bi položaj žena u Europi trebao biti ravnopravan, osnažen i siguran, za previše žena ta prava i dalje nisu stvarnost. Iz statističkih podataka vidljivo je da su žene u političkom i poslovnom svijetu nedovoljno zastupljene na položajima na kojima se donose odluke te i dalje na razini cijelog EU-a u prosjeku zarađuju 16 % manje nego muškarci. Rodno uvjetovano nasilje i uznemiravanje i dalje su vrlo rašireni.

ŠTO ČINI EU?

Cilj je EU-a ženama osigurati da na radnom mjestu dobiju iste mogućnosti kao muškarci, kao što je jednaka plaća, te pomoći i muškarcima i ženama da postignu bolju ravnotežu između posla i drugih područja života. Drugi je važan prioritet zaustaviti nasilje nad ženama i djevojčicama te promicati ravnopravnost spolova u EU-u i cijelom svijetu. EU promiče i ravnopravnost muškaraca i žena na položajima na kojima se donose odluke. Rad Europske komisije u svim tim područjima temelji se na njezinu strateškom djelovanju za ravnopravnost spolova 2016.–2019.

MOGUĆNOSTI ZAPOŠLJAVANJA I PLAĆA

Razlika u plaći između spolova

Mnoge žene još nisu ostvarile potpunu ekonomsku neovisnost. Prepreke sudjelovanju na tržištu rada i odgovornosti mnogih žena u pogledu skrbi neki su od razloga zašto žene u pravilu rade manje od muškaraca i u slabije plaćenim sektorima te zašto češće prekidaju karijere i suočavaju se s manjim brojem promaknuća i sporijim napretkom u karijeri. Međutim, EU je predan osiguravanju jednakih mogućnosti pri zapošljavanju i jednakih plaća ženama.

U EU-u je 2017. bilo zaposleno 66,5 % žena u dobi od 20 do 64 godine, što je povećanje u odnosu na 62,1 % zaposlenih žena 2010. Stopa zaposlenosti muškaraca 2017. iznosila je 78 %, a 2010. iznosila je 75,1 %. Načelo jednake plaće uključeno je u ugovore EU-a te u pravila o jednakosti spolova na tržištu rada, međutim, sve se države članice i dalje suočavaju s poteškoćama u osiguravanju pravilne primjene tih pravila.

Razlika u plaći između spolova

EU je 2017. predstavio akcijski plan za uklanjanje razlika u plaćama između žena i muškaraca. Planom se nastoje riješiti pitanja kao što su stereotipi i ravnoteža između poslovnog i privatnog života te se njime poziva vlade, poslodavce i sindikate da poduzmu mjere za osiguravanje pravednog određivanja plaća žena.

DJELOVANJE EU-a ZA POBOLJŠANJE RAVNOPRAVNOSTI SPOLOVA I RAVNOTEŽE IZMEĐU POSLOVNOG I PRIVATNOG ŽIVOTA

Ravnoteža između poslovnog i privatnog života

Ravnopravnost spolova pitanje je koje ne utječe samo na žene već i na muškarce. Nalazi se u središtu europskog stupa socijalnih prava, kojim se nastoje osigurati jednako postupanje i jednake mogućnosti za žene i muškarce u svim područjima. To uključuje sudjelovanje na tržištu rada, uvjete zaposlenja i napredovanje u karijeri.

Direktivom koju je EU donio 2014. velika trgovačka društva obvezuju se na objavljivanje informacija o raznolikosti u svojim odborima, u pogledu dobi, spola, obrazovanja i struke članova odbora.

Međutim, život se ne svodi na posao i novac. Postizanje ravnoteže između posla, osiguravanja prihoda i vremena za sebe i svoju obitelj važan je čimbenik i za žene i za muškarce.

Inicijativa Europske komisije za uspostavu ravnoteže između poslovnog i privatnog života temelji se na načelu jednakog postupanja iz europskog stupa socijalnih prava. Njome se na razini EU-a uvode nova prava, ili jačaju postojeća, kako bi se lakše uspostavila ravnoteža u podjeli odgovornosti u pogledu skrbi između žena i muškaraca te time pružila potpora zapošljavanju žena. Ta prava obuhvaćaju očinski i roditeljski dopust te dopust za skrbnike, kao i fleksibilne radne uvjete za roditelje i skrbnike.

Inicijativa sadržava i skup mjera za potporu državama članicama u osiguravanju zaštite trudnih radnica i osoba koje uzimaju obiteljski dopust od otpuštanja, u poboljšanju dostupnosti usluga skrbi i u uklanjanju odvraćajućih gospodarskih čimbenika za osobe koje ostvaruju drugi prihod u kućanstvu.

Zdravstveni problemi žena i muškaraca mogu se razlikovati. Trećim Programom djelovanja Unije u području zdravlja nastoji se osigurati da građani imaju jednake mogućnosti za dobro zdravlje i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, bez obzira na spol.

KAKO EU POMAŽE ŽENAMA U SVIJETU RADA

EU uzima u obzir posebne potrebe žena u svojim različitim programima i politikama potrošnje te svake godine u okviru Europskog socijalnog fonda milijunima ljudi koji se suočavaju s različitim problemima pomaže da ostvare bolji pristup zapošljavanju.

Konkretne mjere kojima se ženama pomaže da se uključe u svijet rada uključuju programe za prekvalifikaciju i unaprjeđenje vještina. Putem Fonda ženama se isto tako omogućuje povratak na posao nakon prekida u karijeri, na primjer osiguravanjem kvalitetne usluge skrbi za djecu i pružanjem individualnog savjetovanja te informiranjem poslodavaca o poteškoćama s kojima se žene suočavaju. Europski socijalni fond podupire projekte u vašoj zemlji. Brojne uspješne inicijative Fonda znatno su promijenile živote ljudi.

Projektima financiranima u regijama EU-a ženama se pružaju nove mogućnosti tako što im se omogućava pristup financiranju, prilagođenoj potpori ili osposobljavanju u svrhu lakšeg osnivanja poduzeća. Možete pretražiti programe i projekte u svojoj zemlji ili regiji.

Platforma WEgate jedinstvena je kontaktna točka za žene koje žele osnovati ili proširiti poduzeće i ondje se mogu pronaći informacije o osposobljavanju, mentoriranju, savjetovanju i umrežavanju. Možete saznati i kako vam zajmovi i poduzetnički kapital EU-a mogu pomoći u osnivanju ili proširivanju poduzeća.

Isto tako, EU poduzima mjere za poticanje sudjelovanja žena u digitalnom sektoru usmjerene na borbu protiv stereotipa, promicanje obrazovanja i osposobljavanja u digitalnim vještinama i povećanje broja poduzetnica u tom sektoru. Europska mreža žena u digitalnom sektoru osnovana je 2018. kako bi se djevojke i žene u digitalnom sektoru mogle umrežavati te razmjenjivati ideje i iskustva u tom području. Oko 20 tehnoloških poduzeća isto se tako obvezalo uspostaviti uključivu radnu kulturu i radno okruženje u kojima vlada ravnoteža spolova.

EU je posvećen i uklanjanju neravnopravnosti spolova u području istraživanja i inovacija. Na primjer, program Obzor 2020. istraživačkim organizacijama i sveučilištima pomaže u provedbi planova za ravnopravnost spolova. Nagradom EU-a za inovatorice svake se godine odaje priznanje ženama koje nisu samo izvrsne istraživačice i inovatorice već i uspješne poduzetnice. Isto tako, EU poduzima mjere za povećanje zaposlenosti žena u drugim sektorima, kao što je promet.

ZAUSTAVLJANJE NASILJA NAD ŽENAMA

ZAUSTAVLJANJE NASILJA NAD ŽENAMA

Svi imaju pravo na život bez nasilja. Međutim, nasilje nad ženama i djevojčicama u porastu je u cijelom svijetu. U mnogim područjima stavovi prema žrtvama pridonose problemu: istraživanje Eurobarometra iz 2016. pokazalo je da je u nekim državama članicama EU-a nasilje nad ženama i dalje prihvaćeno te ga se čak opravdava. Većinu žrtava prijavljenih slučajeva trgovine ljudima u EU-u čine žene i djevojčice. Zakonodavstvom EU-a o suzbijanju trgovine ljudima uvode se obveze donošenja mjera prilagođenih s obzirom na rod te ga prate mjere politike i financijski programi kojima se pruža potpora državama članicama.

Sve države članice EU-a i sama Europska unija potpisale su Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (poznatu kao Istanbulska konvencija). Konvencijom se zemlje obvezuju na sprečavanje i kriminalizaciju svih oblika nasilja, zaštitu žrtava nasilja i kazneni progon počinitelja.

Kampanjom EU-a pod nazivom NON.NO.NEIN muškarce i žene potiče se da zauzmu stav protiv nasilja nad ženama. EU financira programe za borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja i pružanje potpore žrtvama u okviru Programa o pravima, jednakosti i građanstvu.

Na svjetskoj razini EU i Ujedinjeni narodi pokrenuli su 2017. inicijativu „Spotlight” u svrhu iskorjenjivanja svih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama. EU je inicijativu podržao izdvajanjem sredstava u iznosu od 500 milijuna eura.

PROMICANJE RAVNOPRAVNOSTI I ZAŠTITA VAŠIH PRAVA

Imate prava i možete poduzeti mjere ako smatrate da su ta prava povrijeđena. Za više informacija o tome kako se načela nediskriminacije i jednakog postupanja primjenjuju u vašoj zemlji možete se obratiti odgovarajućem tijelu iz vaše zemlje koje je član Europske mreže tijela za ravnopravnost, uspostavljene u svrhu promicanja ujednačene primjene prava EU-a u tim područjima.

Svake godine Europska komisija objavljuje sveobuhvatno izvješće o stanju u EU-u u pogledu ravnopravnosti spolova. Presude Suda Europske unije imaju važnu ulogu u promicanju ravnopravnosti žena i muškaraca jer se njima osigurava da se pravo EU-a na jednak način tumači i primjenjuje u svim državama članicama EU-a.

Europski institut za ravnopravnost spolova podupire države članice i EU u njihovim nastojanjima da promiču i osiguraju jednake mogućnosti za žene i muškarce u Europi i izvan nje. Indeksom ravnopravnosti spolova Institut prati napredak. Europska komisija podupire europske mreže organizacija civilnog društva, uključujući Europski ženski lobi, mrežu Žene protiv nasilja, Europsku mrežu za rad s počiniteljima nasilja u obitelji i Europsku mrežu END FGM. Mreže blisko surađuju s institucijama EU-a na pitanjima povezanima s pravima žena i ravnopravnosti muškaraca i žena te vas mogu uputiti na relevantne organizacije u vašoj zemlji.

POLOŽAJ ŽENA U POLITICI I DONOŠENJU ODLUKA

EU nastoji pomoći ženama u razbijanju staklenog stropa u poslovnom i političkom svijetu. To čini tako što surađuje s vladama, poduzećima, sindikatima i nevladinim organizacijama na oblikovanju i provedbi aktivnosti na razini EU-a povezanih s ravnotežom spolova na najvišim razinama, prikuplja i širi informacije te promiče dobru praksu.

U prosincu 2019. Ursula von der Leyen postala je prva predsjednica Europske komisije. Christine Lagarde preuzela je u studenome 2019. dužnost predsjednice Europske središnje banke, čime je postala prva žena na tom položaju. Emily O’Reilly je europska ombudsmanica koja istražuje pritužbe o nepravilnostima u radu institucija EU-a.

Pravila kojima se uređuje zapošljavanje u institucijama EU-a moraju se primjenjivati bez ikakve diskriminacije na temelju spola, uključujući u pogledu plaća. Članovi osoblja imaju pravo na roditeljski ili obiteljski dopust. Europska komisija ne diskriminira kod zapošljavanja ili promaknuća osoblja te svojim zaposlenicima osigurava fleksibilno radno okruženje puno poštovanja. Komisija provodi strategiju za promicanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života te dobrobiti osoblja.

Predsjednica i članice Europske komisije

Predsjednica i članice Europske komisije: Margrethe Vestager Europe Fit for Digital Age / Executive Vice-President of the European Commission; Věra Jourová Values and Transparency / Vice-President of the European Commission; Dubravka Šuica Democracy and Demography / Vice-President of the European Commission; Mariya Gabriel Innovation, Research, Culture, Education and Youth; Elisa Ferreira Cohesion and Reforms; Stella Kyriakides Health; Helena Dalli Equality; Ylva Johansson Home Affairs; Adina Vălean Transport; Jutta Urpilainen International Partnerships; Kadri Simson Energy.

Ursula von der Leyen predsjednica Europske komisije | Margrethe Vestager (izvršna potpredsjednica) Europa spremna za digitalno doba | Věra Jourová (potpredsjednica) Vrijednosti i transparentnost | Dubravka Šuica (potpredsjednica) Demokracija i demografija | Mariya Gabriel Inovacije i mladi | Elisa Ferreira Kohezija i reforme | Stella Kyriakides Zdravlje | Helena Dalli Ravnopravnost | Ylva Johansson Unutarnji poslovi | Adina Vălean Promet | Jutta Urpilainen Međunarodna partnerstva | Kadri Simson Energetika

Bivši predsjednik Europske komisije Juncker postavio je cilj da se do kraja mandata njegove Komisije 2019. osigura da na srednjim i višim rukovodećim položajima u Europskoj komisiji bude najmanje 40 % žena. Postotak žena na rukovodećim položajima 1. listopada 2019. iznosio je 41 %, što je povećanje u odnosu na 2014., kad je taj postotak iznosio 30 %.

Na izborima za Europski parlament izabran je rekordan broj kandidatkinja te žene sada čine 39,4 % zastupnika. U sedam država članica žene su osvojile 50 % ili više mjesta: Danskoj, Latviji, Luksemburgu, Malti, Sloveniji, Finskoj i Švedskoj.

A volunteer accompanies persons with mental disabilities to an animal petting zoo.

POBOLJŠANJE ŽIVOTA U CIJELOM SVIJETU

Europska unija svojim politikama nastoji poboljšati živote djevojčica i žena u cijelom svijetu, posebno putem Okvira za ravnopravnost spolova i osnaživanje žena. Tim okvirom EU želi pružiti potporu partnerskim zemljama, posebno zemljama u razvoju, zemljama proširenja i susjednim zemljama, kako bi postigle stvarne rezultate u području ravnopravnosti spolova utvrđene u akcijskom planu.

EU i dalje promiče ravnopravnost spolova u razvojnoj suradnji na način da je to prioritet u političkom dijalogu i dijalogu o politikama s partnerskim zemljama. Na primjer, u kontekstu trgovinskih pregovora s Čileom EU je prvi put predložio odredbe o trgovini i ravnopravnosti spolova.

Dvojni pristup EU-a usmjeren je na rodno osviještene politike i djelovanja prilagođena s obzirom na rod u brojnim područjima, kao što su izgradnja kapaciteta za zemlje u razvoju, pružanje potpore organizacijama žena te širenje informacija o ravnopravnosti spolova putem smjernica, najbolje prakse i podizanja svijesti.

EU je predvodio i pregovore o uključivanju ciljeva ravnopravnosti spolova u UN-ov Program održivog razvoja do 2030. Ti su ciljevi usmjereni na iskorjenjivanje nasilja nad ženama, priznavanje neplaćene skrbi i rada u kućanstvu te na univerzalan pristup spolnom i reproduktivnom zdravlju i reproduktivnim pravima. Osim toga, EU je preuzeo izričitu obvezu uključivanja načela rodne osviještenosti u sve ciljeve i pokazatelje održivog razvoja.

Isto tako, EU i njegove države članice predani su uključivanju snažne komponente ravnopravnosti spolova u sve svoje politike i prakse u odnosima sa zemljama u razvoju. To čine putem Europskog konsenzusa o razvoju iz 2017. Među ključnim su ciljevima jačanje dijaloga o politikama osnaživanja žena i djevojčica, promicanje njihove važne uloge u razvoju i promjenama te povećanje broja djelovanja usmjerenih na ravnopravnost spolova.

Tijekom proteklih dviju godina EU je osigurao potporu za više od 1,5 milijuna djevojčica i žena pružanjem zaštite i skrbi u slučajevima genitalnog sakaćenja žena. To je dovelo do toga da je 3000 zajednica, koje čini 8,5 milijuna ljudi, javno izjavilo da napušta tu praksu.

EU odaje priznanja ženama koje se bore za svoja prava u cijelom svijetu. Nadia Murad i Lamiya Aji Bashar, žene koje su preživjele zatočeništvo Islamske države, i Malala Yousafzai, aktivistica za pravo djevojčica na obrazovanje iz Pakistana, dobitnice su Nagrade Saharov, koju dodjeljuje Europski parlament.

Uz to, zemlje kandidatkinje koje rade na tome da postanu članice EU-a moraju u potpunosti prihvatiti temeljno načelo ravnopravnosti žena i muškaraca te moraju raditi na uključivanju zakonodavstva EU-a u tom području u svoje strukture. To je i dalje jedan od prioriteta u okviru postupka proširenja.

Prethodno izdanje ove publikacije dostupno je na 24 jezika:

PDF PRINT
  • Europska komisija
  • Glavna uprava za komunikaciju
  • Informiranje građana
  • 1049 Bruxelles
  • BELGIJA