Tematsko izvješće
br.20 2018

Afrička struktura za mir i sigurnost: potrebno je preusmjeriti potporu EU-a

O izvješću Države članice Afričke unije uspostavile su 2002. godine Afričku strukturu za mir i sigurnost (APSA) kao dugoročan strukturni odgovor na izazove s kojima se suočavaju u pogledu mira i sigurnosti na afričkom kontinentu. Afrička unija i ovlaštene subregionalne organizacije imaju u okviru APSA-e pristup alatima koji im pomažu u sprječavanju sukoba, kao i u upravljanju sukobima i njihovu rješavanju.

Sud je ispitao potporu EU-a razvoju APSA-e i zaključio da je imala slab učinak te da ju je potrebno preusmjeriti. APSA već godinama uvelike ovisi o financiranju koje pružaju donatori, a potpora EU-a bila je usredotočena na doprinos osnovnim operativnim troškovima APSA-e. Sud je iznio niz preporuka za poboljšanje pristupa EU-a kako bi se potaknula odgovornost Afričke unije u pogledu APSA-e, preusmjerila potpora EU-a i zajamčilo da se intervencije Komisije dosljedno temelje na rezultatima.

Ova publikacija dostupna je na 23 jezika u sljedećem formatu:
PDF
PDF General Report

Sažetak

I

Države članice Afričke unije (AU) uspostavile su 2002. godine Afričku strukturu za mir i sigurnost (APSA) kao dugoročan strukturni odgovor na izazove s kojima se suočavaju u pogledu mira i sigurnosti na afričkom kontinentu. Afrička unija (AU) i ovlaštene subregionalne organizacije (SRO-ovi) imaju u okviru APSA-e pristup alatima koji im pomažu u sprječavanju sukoba, kao i u upravljanju sukobima i njihovu rješavanju.

II

Sud je u okviru revizije ispitao potporu koju EU pruža APSA-i. Pritom je procijenio je li potpora EU-a bila dobro osmišljena i usmjerena, je li pridonijela održivim rezultatima te je li bila dobro provedena. Revizijom su obuhvaćeni ugovori čija je ukupna vrijednost veća od 100 milijuna eura, a koje je Komisija sklopila u razdoblju od 2014. do 2016. godine.

III

Općenito gledajući, Sud je zaključio da je potpora EU-a APSA-i imala slab učinak i da ju je potrebno preusmjeriti. Iako je uspostavljen širok strateški okvir, Sud je utvrdio da je potpora EU-a APSA-i dugo bila usmjerena na pridonošenje njezinim osnovnim operativnim troškovima. Zbog slabe financijske odgovornosti Afričke unije u pogledu APSA-e ta je struktura dugo godina uvelike ovisila o potpori donatora. EU je financijski pridonio sastavnim dijelovima APSA-e, ali postoje znatne razlike u kvaliteti kapaciteta tih dijelova te je nekoliko izazova i dalje neriješeno.

IV

Sud je utvrdio da EU nije postavio jasne prioritete u pogledu potpore EU-a koja se pruža APSA-i te da njegova strategija nije imala dugoročnu viziju za razvoj te potpore. Tijekom razdoblja obuhvaćenog revizijom EU se nije dovoljno usredotočio na prijelaz s isplate plaća na jačanje kapaciteta kako bi se zajamčio dugoročan uspjeh potpore EU-a. EU je podupirao planove AU-a za postizanje financijske neovisnosti kako bi mogao preuzeti rastući udio operativnih troškova APSA-e, no provedba je i dalje bila u ranoj fazi.

V

Sud je također utvrdio da je do trenutka provođenja revizije za šest od ukupno 14 ugovora koji su obuhvaćeni revizijom i koji su se uglavnom odnosili na troškove osoblja ostvarena većina očekivanih rezultata. Za dva je ugovora ostvaren samo dio rezultata, a u jednom slučaju rezultati uopće nisu ostvareni. U pet slučajeva, zbog kašnjenja u provedbi, Sud nije mogao procijeniti jesu li tim ugovorima ostvareni rezultati. Nadalje, kašnjenja u sklapanju ugovora, retroaktivno financiranje i nedostatnost informacija o rezultatima otežali su pružanje potpore EU-a. Tijekom razdoblja obuhvaćenog revizijom instrumenti financiranja nisu se uvijek dosljedno upotrebljavali.

VI

Na temelju opažanja iznesenih u ovom izvješću Sud preporučuje da:

  1. Komisija i ESVD potiču odgovornost AU-a u pogledu APSA-e kako bi se postigla financijska neovisnost i kako bi se potpora EU-a preusmjerila s operativnih troškova na mjere jačanja kapaciteta
  2. Komisija zajamči da se intervencije dosljedno temelje na rezultatima, smanji kašnjenja u sklapanju ugovora i retroaktivno financiranje, poboljša praćenje i dosljedno upotrebljava instrumente financiranja.

Uvod

APSA

01

Afrička struktura za mir i sigurnost (APSA) skup je institucija, zakonodavstva i postupaka osmišljenih za sprječavanje sukoba te promicanje mira i sigurnosti na afričkom kontinentu. U Osnivačkom aktu Afričke unije1 utvrđuje se pravna osnova za APSA-u. U Protokolu o osnivanju Vijeća za mir i sigurnost Afričke unije, koji su 2002. godine donijele države članice AU-a, utvrđuju se struktura, ciljevi i načela tog Vijeća. Ulogu u APSA-i ima i deset subregionalnih organizacija (SRO-ovi) kojima su njihove države članice dodijelile ovlasti za djelovanje u području mira i sigurnosti. Osam tih organizacija čine regionalne gospodarske zajednice (REC-ovi), a dvije su regionalni mehanizmi za sprječavanje sukoba, upravljanje sukobima i rješavanje sukoba (RM-ovi).2 Suradnja između tih organizacija i AU-a u okviru APSA-e temelji se na načelima supsidijarnosti i komplementarnosti3.

02

Središnje je tijelo APSA-e Vijeće za mir i sigurnost, koje su države članice AU-a osnovale kao „stalno tijelo za donošenje odluka u pogledu sprječavanja sukoba, upravljanja sukobima i rješavanja sukoba”. Podupiru ga Komisija Afričke unije, Odbor mudraca, Kontinentalni sustav ranog upozoravanja, Afričke snage pripravnosti i Fond za mir4 (slika 1.).

Slika 1

Sastavni dijelovi Afričke strukture za mir i sigurnost na razini Afričke unije

Izvor: Europski revizorski sud na temelju Protokola AU-a iz 2002. godine.

03

APSA nastoji pružiti AU-u i SRO-ovima okvir i alate kako bi mogli aktivno sudjelovati u sprječavanju i rješavanju sukoba u Africi, čiji su uzroci različiti (okvir 1.).

Okvir 1.

Uzroci sukoba

Prema podatcima Instituta za sigurnosne studije slabost države glavni je izvor nesigurnosti u Africi.5 Slabost države također uzrokuje slabosti u regionalnim sigurnosnim mehanizmima. S obzirom na navedeno, pojedinačne sukobe uzrokuje složen niz čimbenika, no utvrđena su tri glavna okidača: promjene vlada, međudržavni prijepori i nasilni ekstremistički pokreti.

Osporavane promjene vlada jedan su od glavnih uzroka sukoba. Postoje ogromne financijske prednosti obnašanja izborne dužnosti, a sustavi upravljanja često su loši. To je velik poticaj za upotrebu nasilja kako bi se osigurala pobjeda na izborima. Nasilje povezano s izborima povećalo se posljednjih godina.

Međudržavni prijepori. U Africi je suparništvo među državama (međudržavni prijepori) uobičajeno. Takvo se suparništvo često očituje u tome da države podupiru nasilje u susjednim zemljama kako bi ostvarile vlastite političke ciljeve. To može poprimiti oblik nezakonitih prekograničnih vojnih operacija ili pak tajnog ili javnog pružanja potpore pobunjenicima s druge strane granice. Mnogi sukobi koje se obično smatra „unutarnjima” zapravo su nastali zbog takva inozemnog utjecaja te se s pomoću njega nastavljaju.

Nasilni ekstremistički pokreti uzrokuju velik broj nasilnih sukoba u Africi. Nakon što steknu uporište, obično se šire preko granica: primjerice nasilje militanata u Libiji, Maliju, sjevernoistočnoj Nigeriji i Somaliji proširilo se u susjedne zemlje te je došlo i do napada u zemljama kao što su Alžir, Burkina Faso, Kenija i Uganda.6

04

AU i SRO-ovi intervenirali su u okviru APSA-e u 28 od ukupno 67 nasilnih sukoba (42 %) koji su 2016. godine izbili u Africi. Intervencije su bile u obliku diplomacije, posredovanja i operacija za pružanje potpore miru ili su postignute kombinacijom svih triju postupaka. Evaluacije tih 28 intervencija pokazale su da je 21 od tih intervencija bila barem djelomično uspješna u sprječavanju ili smirivanju sukoba7 (okvir 2.).

Okvir 2.

Primjer intervencije u okviru APSA-e

Gospodarska zajednica zapadnoafričkih država (ECOWAS) intervenirala je kako bi ponovno uspostavila red tijekom ustavne krize do koje je došlo nakon predsjedničkih izbora u Gambiji 2016. godine. ECOWAS je prvo poduzeo diplomatske inicijative i posredovanje na visokoj razini u kojemu su sudjelovali predsjednici Gane, Gvineje, Liberije, Mauretanije i Nigerije. Ti napori nisu bili uspješni pa je ECOWAS naredio vojnu intervenciju. Otprilike 7000 pripadnika snaga pripravnosti ECOWAS-a pripremilo se na ulazak u Gambiju. Kombinacija diplomacije i prijetnji vojnim snagama dovela je do brzog i djelotvornog rješavanja sukoba u Gambiji, pri čemu nije zabilježena nijedna žrtva.

05

Države članice AU-a osnovale su Afrički fond za mir kako bi prikupile financijska sredstva za misije AU-a za potporu miru te za njegove operativne aktivnosti za mir i sigurnost.8 Financijska sredstva uglavnom su trebala biti isplaćena iz proračuna AU-a, s mogućnošću dodatnog financiranja u obliku dobrovoljnih doprinosa iz drugih izvora. Međutim, doprinose u proračun AU-a pravovremeno je i u cijelosti uplaćivalo manje od polovice afričkih država9, što je u razdoblju od 2011. do 2015. godine dovelo do manjka od 33 %10. Stoga donatori financiraju većinu proračuna AU-a11 (54 % 2017. godine12).

06

Osim toga, samo se mali udio proračuna AU-a uplaćuje u Afrički fond za mir. Države članice AU-a odlučile su do 2014. godine povećati financijska sredstva za Afrički fond za mir na 12 % redovnog proračuna AU-a. Međutim, 2016. godine uplaćeni je iznos odgovarao 7 % redovnog proračuna (odnosno, manje od 6 milijuna eura).13

07

AU i SRO-ovi usmjeravali su razvoj APSA-e planovima djelovanja. Postojeći plan djelovanja APSA-e, kojim je obuhvaćeno razdoblje 2016. – 2020., donijeli su u prosincu 2015. On sadržava pet strateških prioriteta: sprječavanje sukoba, upravljanje krizama i sukobima, obnova nakon sukoba i uspostava mira, strateška pitanja sigurnosti14 te koordinacija i partnerstva u okviru APSA-e.

Potpora EU-a APSA-i

08

EU je 1996. godine utvrdio da su mir i sigurnost na afričkom kontinentu jedan od njegovih prioriteta te je odredio temeljna načela svojeg pristupa.15 Ta načela i vlastiti interes u pogledu usmjerenosti na mir i sigurnost na afričkom kontinentu ponovio je u nekoliko strategija na visokoj razini za sprječavanje sukoba i za sigurnost16, a najnoviji je primjer Globalna strategija EU-a iz 2016. godine17. AU i EU pokrenuli su 2007. godine Zajedničku strategiju Afrike i EU-a (JAES) kao okvir za suradnju i dijalog o politikama te su naglasili važnost mira i sigurnosti za obje unije. Otada je u akcijskim planovima JAES-a operativnost APSA-e postavljena kao prioritet.

09

EU pruža financijsku potporu razvoju APSA-e s pomoću Europskog razvojnog fonda (ERF)18. Glavni su kanali potpore ERF-a Instrument mirovne pomoći za Afriku (APF), koji je EU uspostavio 2003. godine19, i regionalni indikativni programi (RIP-ovi)20. U razdoblju ERF-a 2014. – 2020. postoje tri RIP-a u Africi kojima su obuhvaćene regije zapadne Afrike, središnje Afrike te istočne/južne Afrike i Indijskog oceana. Iznos dodijeljen za mir i sigurnost u okviru APF-a i RIP-ova u trenutačnom se razdoblju više ili manje udvostručio u odnosu na prethodno razdoblje (slika 2.). Većina sredstava (otprilike 80 %) upotrijebljena je za financiranje operacija za potporu miru, kao što je misija Afričke unije u Somaliji.

Slika 2

Iznosi dodijeljeni za mir i sigurnost u okviru regionalnih indikativnih programa (RIP-ovi) i Instrumenta mirovne pomoći za Afriku (APF) u razdoblju 2008. – 2020.* (u milijunima eura)

* Brojke APF-a za 2019. i 2020. godinu okvirne su.

Izvor: Europski revizorski sud na temelju informacija koje je pružila Europska komisija.

10

APSA-i je dodijeljeno otprilike 14 % ukupnih financijskih sredstava za mir i sigurnost u okviru APF-a i RIP-ova za razdoblje 2014. – 2020., odnosno u prosjeku 50 milijuna eura godišnje. To znači da je u usporedbi s prethodnim programskim razdobljem došlo do povećanja od 150 %. EU procjenjuje da bi se pružanjem potpore APSA-i, osobito jačanjem sposobnosti AU-a i SRO-ova da sprječavaju i rješavaju sukobe na kontinentu, mogla smanjiti potreba za financiranjem skupih operacija za pružanje potpore miru za koje trošak iznosi do 720 milijuna eura21 godišnje. Istodobno se iznos dodijeljen APSA-i u okviru RIP-ova povećao šest puta, što je odraz veće usmjerenosti EU-a na sprječavanje sukoba i posredovanje u sukobima na subregionalnoj razini (slika 3.).

Slika 3

Sredstva EU-a dodijeljena u okviru APF-a i RIP-ova za provedbu APSA-e u razdoblju 2008. – 2020. (u milijunima eura)

* Za buduća su razdoblja postojeći dodijeljeni iznosi i dalje podložni raspravi i promjenama. Kad god su bili dostupni, za protekla su razdoblja upotrijebljeni ugovoreni, a ne dodijeljeni iznosi.

Izvor: Europski revizorski sud na temelju informacija koje je pružila Europska komisija.

Opseg revizije i revizijski pristup

11

Sud je u okviru revizije ispitao je li EU pružio djelotvornu potporu APSA-i. U tom je cilju tražio odgovore na tri potpitanja.

  1. Je li potpora EU-a APSA-i bila dobro osmišljena i usmjerena?
  2. Je li potpora EU-a APSA-i pridonijela postizanju održivih rezultata?
  3. Je li potpora EU-a APSA-i bila dobro provedena?
12

Revizijom su bili obuhvaćeni rashodi ERF-a ostvareni u okviru Instrumenta mirovne pomoći za Afriku (APF) i regionalnih indikativnih programa (RIP-ovi). Sud je ispitao potporu EU-a od 2014. godine nadalje te uputio na evaluacije i procjene prethodnih aktivnosti kad god su bile dostupne i relevantne. Revizijom je obuhvatio svih 14 ugovora koje je Komisija sklopila u razdoblju 2014. – 2016. i čija ukupna vrijednost iznosi 102,5 milijuna eura. Devet od tih ugovora financirano je iz Instrumenta mirovne pomoći za Afriku, četiri iz RIP-a za zapadnu Afriku i jedan iz RIP-a za središnju Afriku.22 Najveći su ugovori potpisani s AU-om, primjerice sporazumi o zajedničkom financiranju plaća u Odjelu za mir i sigurnost Komisije AU-a i Ureda za vezu AU-a. Ostali su ugovori sklopljeni s regionalnim organizacijama, kao što su Gospodarska zajednica zapadnoafričkih država (ECOWAS) i Gospodarska zajednica srednjoafričkih država (ECCAS). U prilogu I. navodi se detaljan prikaz sredstava dodijeljenih svakoj organizaciji koju se podupire.

13

Revizijom nisu obuhvaćene operacije za pružanje potpore miru jer se ti troškovi uglavnom odnose na povrat naknada plaćenih pripadnicima snaga, a ne na potporu APSA-i. Nisu obuhvaćeni ni drugi instrumenti EU-a kojima se financiraju mir i sigurnost u Africi jer tijekom razdoblja provedbe revizije nijedna aktivnost nije bila izravno povezana s APSA-om.

14

Revizija je provedena od siječnja do studenoga 2017. godine. Dokazi su prikupljeni pregledom dokumentacije i obavljanjem razgovora s Europskom službom za vanjsko djelovanje, Komisijom i relevantnim dionicima, kao što su ostali donatori i korisnici potpore EU-a (AU i SRO-ovi). Revizori su posjetili Komisiju Afričke unije, ECOWAS i ECCAS.

Opažanja

Potpora EU-a i dalje je bila usmjerena na operativne troškove

15

U ovom odjeljku Sud je ispitao je li postojala jasna strategija kojom je bilo obuhvaćeno sadašnje i buduće pružanje potpore EU-a APSA-i. Sud je procijenio jesu li se potporom EU-a zadovoljile potrebe APSA-e te kako se ta potpora razvijala kako bi bila usmjerena na postojeće i buduće probleme s kojima se suočava APSA.

Potpora EU-a APSA-i osmišljena je na temelju strateškog okvira

16

EU je procijenio situaciju u pogledu mira i sigurnosti na afričkom kontinentu te je razvio pristup na kojemu se temelji potpora EU-a. Prepoznavši da u području mira i sigurnosti važnu ulogu imaju i Afrička unija (AU) i subregionalne organizacije (SRO-ovi), EU se angažirao na obje razine. S obzirom na to da su se javile nove prijetnje miru i sigurnosti, EU je izmijenio i ažurirao svoje strategije (odlomak 8.).

17

U skladu sa svojim strateškim okvirom EU je AU-u i SRO-ovima pružio političku i financijsku potporu, uključujući u pogledu razvoja APSA-e. EU je pružio potporu u izradi uzastopnih planova djelovanja AU-a i SRO-a, koji su sadržavali planove za provedbu APSA-e.23 Europska unija također je pružila potporu redovnim procjenama APSA-e. To je značilo da je APSA redovito dobivala povratne informacije (u obliku procjena APSA-e) i smjernice za daljnji razvoj (u obliku plana djelovanja APSA-e). U planovima djelovanja također je pružen okvir za koordinaciju donatora. Međutim, u procjeni APF-a iz 2017. godine upućuje se na nedostatke u najnovijem planu djelovanja APSA-e. Smatra se da je previše složen za primjenu, da nema sveobuhvatnu perspektivu te Komisija AU-a još nije preuzela stvarnu odgovornost u tom pogledu.24

18

EU je uspostavio mehanizme za politički dijalog na razini AU-a i na regionalnoj razini. Politički dijalog i dijalog o politikama u pogledu mira i sigurnosti, uključujući provedbu APSA-e, održavali su se tijekom redovitih sastanaka s AU-om u okviru JAES-a uspostavljenog 2007. Međutim, između AU-a i različitih SRO-ova postojale su nejasnoće u pogledu strategije za raspodjelu odgovornosti među njima, osobito u pogledu pitanja supsidijarnosti (odlomak 34.).

19

Mehanizmi koje je EU uspostavio za dijalog s regionalnim organizacijama nisu se neometano primjenjivali. Na primjer, u slučaju ECOWAS-a, sastanci na ministarskoj razini nisu bili redoviti (održali su se 2017., ali, unatoč uloženim naporima, ne i 2016.). U drugim je slučajevima dijalog o politikama bio složen (primjerice zbog manjka institucionalnih reformi, zbog vrlo sporog napretka u regionalnoj integraciji ili zbog sporog odgovaranja drugih ugovornih strana na prijedloge i upite). Dijalog je trebalo poboljšati, pojačati i učvrstiti, primjerice u pogledu subregionalnih strategija EU-a za Sahel i Gvinejski zaljev. Dijalog je katkad bio težak zbog nedovoljnih administrativnih kapaciteta organizacija kao što je ECCAS.

Financiranje APSA-e ovisi o doprinosima donatora

20

Budući da države članice AU-a ne uplaćuju redovito doprinose u proračun AU-a (odlomak 5.) i Fond za mir (odlomak 6.), APSA nema dovoljno sredstava. Taj je problem istaknut u posljednjem planu djelovanja APSA-e: „Unatoč odlukama koje je donijela Skupština čelnika država i vlada AU-a i/ili odredbama propisanima pri uspostavi Vijeća za mir i sigurnost, za APSA-u i dalje čini problem to što Komisija AU-a i REC-ovi/RM-ovi nemaju financijsku odgovornost u tom pogledu, kao i to što uvelike ovisi o donatorima.”25 Isto tako, stručnjaci su naglasili da se preuzimanje odgovornosti Afrike za program za mir i sigurnost na kontinentu ne može očekivati sve dok taj program ne postane financijski neovisan26.

21

Priznajući da postoje problemi povezani s oslanjanjem na donatore, države članice AU-a donijele su u srpnju 2016. odluku o novom mehanizmu financiranja operativnog proračuna AU-a i Fonda za mir.27 EU je podržao tu inicijativu, a pod njom se podrazumijeva propisivanje pristojbe od 0,2 % na svu prihvatljivu robu koja se uvozi u Afriku, počevši od 2017. godine. Do siječnja 2018. ukupno je 14 država članica počelo naplaćivati pristojbu28, a Fond za mir počeo je poslovati te je imao upravljačku strukturu. AU je u lipnju 2017. pozvao EU da se pridruži odboru Fonda za mir.

22

U vrijeme provođenja revizije bilo je prerano za procjenu djelotvornosti novih mehanizama. Nadalje, financijske teškoće koje utječu na SRO-ove, koji se financiraju u okviru zasebnih mehanizama, kao što je znatan manjak financijskih sredstava s kojim se suočava ECCAS nisu riješene pristojbom.29 Osim toga, neke će afričke države možda morati birati hoće li oskudna sredstva upotrijebiti za financiranje AU-a ili SRO-ova.30

EU je financirao operativne troškove bez plana za preusmjeravanje potpore

23

Tijekom razdoblja obuhvaćenog revizijom većina financijske potpore EU-a APSA-i upotrijebljena je za pokrivanje operativnih troškova kao što su izdatci povezani s osobljem (slika 4.). EU je u početnim godinama pružanja potpore (od 2010. godine nadalje), kako bi opravdao financiranje operativnih troškova, isticao važnost toga da nova struktura postane operativna. Međutim, nakon gotovo sedam godina, EU je i dalje usredotočen na pružanje potpore za osnovne operativne troškove. To može dovesti do rizika da APSA postane ovisna o potpori donatora jer što je dulje razdoblje tijekom kojeg se pruža pomoć, to je veći udio financijskih sredstava koja osiguravaju donatori pa ovisnost projekta o takvoj pomoći postaje veća.31

Slika 4

Financiranje EU-a u korist APSA-e (2014. – 2016.)

Izvor: Europski revizorski sud na temelju informacija koje je pružila Europska komisija.

24

Sud je očekivao da je EU izradio dugoročan plan kako bi prikazao na koji će se način pružanje potpore razvijati tijekom vremena i, naposljetku, postupno ukinuti. Sud nije utvrdio nikakav dokaz da je takav plan izrađen. Osim toga, EU se nije dogovorio s AU-om i SRO-ovima o tome kako će postupno prilagođavati iznos potpore koju pruža i preraspodijeliti sredstva na daljnje jačanje kapaciteta (primjerice za sprječavanje sukoba, djelotvoran odgovor i obnovu nakon sukoba) i strateške mjere potpore (kao što su organizacijske i operativne reforme, poboljšanje sustava, pružanje konkretnog znanja i iskustva te osposobljavanja itd.) kako bi se razvili dugoročni kapaciteti.

25

Za pružanje potpore EU nije tražio ispunjenje uvjeta, kao što je zahtjev da AU ili SRO-ovi nastave financirati inicijative koje je prethodno podupirao EU. U okviru jednog ugovora u kojemu je sporazum o financiranju sadržavao takvu odredbu dotični SRO nije poštovao sporazum i nije nastavio financirati radna mjesta koja se prethodno financiralo iz ERF-a (okvir 3.).

Okvir 3.

Usponi i padovi regionalnog sustava ranog upozoravanja

Sustav ranog upozoravanja čini sustav alata i postupaka za prikupljanje i analiziranje podataka kako bi se predvidjeli i spriječili sukobi. Središnji i regionalni sustav ranog upozoravanja ključni su za funkcioniranje APSA-e. U središnjoj regiji Afrike takav je sustav, pod nazivom „Mécanisme d'Alerte Rapide d'Afrique Centrale” (MARAC), uspostavljen 2007. godine. EU je za proširenje tog sustava osigurao sredstva iz ERF-a, koja su uložena u ugradnju informacijskih i komunikacijskih sustava te zapošljavanje i osposobljavanje osoblja. Uspostavljena je mreža od 30 dopisnika u nekoliko država središnje Afrike. Više dionika s kojima je obavljen razgovor uputilo je na djelotvoran i pozitivan doprinos MARAC-a predviđanju i sprječavanju sukoba.

Međutim, nakon što je 2016. godine završio postupak pružanja potpore EU-a, SRO nije poštovao dogovoreni zahtjev da nastavi financirati osoblje u okviru sustava ranog upozoravanja te je izgubljen dotad izgrađeni kapacitet. Tijekom 2017. godine pružena je samo minimalna financijska potpora u okviru Instrumenta mirovne pomoći za Afriku te je do provedbe ove revizije broj osoblja MARAC-a pao na razinu koja je postojala prije potpore EU-a. Ostao je minimalan broj osoblja od samo troje ljudi (u usporedbi s 15 osoba, koliko ih je potrebno da bi MARAC poslovao punim kapacitetom) te njegova mreža dopisnika više nije bila aktivna.

EU je ponovno intervenirao te je 2017. godine potpisao novi sporazum o financiranju kojim se financiralo povećanje broja osoblja MARAC-a na četiri analitičara, dodatno pomoćno osoblje i mrežu od 20 dopisnika.

26

Sud je također očekivao da će ugovori sadržavati odredbe za smanjenje ukupnog financiranja i njegovo preusmjeravanje s potpore za operativno osoblje na financiranje specijaliziranog osoblja. Kad bi AU i SRO-ovi preuzeli svakodnevne tekuće troškove32, EU bi se tada mogao usredotočiti na dodavanje vrijednosti financiranjem osoblja koje je specijalizirano za, primjerice, sprječavanje i rješavanje sukoba. U većini ugovora obuhvaćenih revizijom Sud nije pronašao takve odredbe. Međutim, u okviru 4. prikazan je primjer u kojemu je takav pristup bio uspješan.

Okvir 4.

Povećanje dodane vrijednosti potpore EU-a

Donatori su 2015. godine na temelju ugovora o mehanizmu zajedničkog financiranja (JFA) plaća platili troškove za sve članove osoblja s kratkoročnim ugovorima o radu u Odjelu za mir i sigurnost Komisije AU-a. Nakon rasprave s EU-om i drugim donatorima, Komisija AU-a smanjila je 2017. godine broj članova osoblja koje se financira mehanizmom zajedničkog financiranja koji financiraju donatori s 200 na 172 te je povećala udio troškova osoblja koji moraju pokriti države članice AU-a.33 Istodobno se omjer pomoćnog osoblja i stručnog osoblja koje se financira na temelju tog ugovora smanjio s 1: 1 na gotovo 1: 2. Od 2017. nadalje cilj je postići omjer 1: 3.34

Prioriteti pri dodjeli potpore EU-a nisu bili dovoljno utvrđeni

27

Svjestan rizika koji za građane EU-a čine sukobi u Africi (nasilni terorizam, dostupnost oružja za masovno uništenje i organizirani kriminal), EU je svoju potporu počeo usmjeravati na sprječavanje nastanka takvih sukoba i njihovo rješavanju ako do njih dođe35. U skladu s Pariškom deklaracijom o djelotvornosti pomoći36 i načelima utvrđenima u JAES-u, EU je općenito pružio potporu APSA-i u skladu s potrebama koje su AU i SRO-ovi naveli u planu djelovanja APSA-e. Međutim, utvrđene potrebe bile su vrlo općenite, a prioriteti nisu bili određeni ni jasni.

28

ESVD i Komisija nisu utvrdili određene prioritete financiranja EU-a niti izradili smjernice za dodjelu sredstava različitim sastavnim dijelovima APSA-e. Međutim, Komisija i ESVD pomno su preispitali prijedloge za financiranje koje su podnijeli AU i SRO-ovi te je Politički i sigurnosni odbor Vijeća EU-a ocijenio „političku primjerenost” pružanja financijskih sredstava. U prilogu II. prikazan je primjer postupka donošenja odluka u okviru Instrumenta mirovne pomoći za Afriku.

29

Sud je analizirao 14 ugovora obuhvaćenih revizijom kako bi utvrdio na koji se način u njima odražavaju prioriteti utvrđeni za APSA-u. Utvrdio je da je u osam slučajeva zbog načina na koji su sredstva bila prikazana u proračunima ugovora bilo nemoguće utvrditi koliko je novca dodijeljeno svakom stupu ili prioritetu APSA-e. Također je utvrdio da su pojedinačni ugovori imali širok opseg u pogledu usmjeravanja na prioritete: od ukupno 14 ugovora njih 11 bilo je usmjereno na najmanje četiri od ukupno pet strateških prioriteta APSA-e (prilog III.).

Rizici povezani s dodjelom dodatnih sredstava regionalnim organizacijama

30

EU je u najnovijem programskom razdoblju odlučio veći udio ukupnog financiranja za APSA-u dostaviti preko RIP-ova (odlomak 10.). Time se SRO-ovima namjeravala dati veća uloga u donošenju odluka, u skladu s načelom supsidijarnosti. Na taj se način SRO-ovima ujedno omogućuje izravna suradnja s EU-om, čime se izbjegavaju kašnjenja povezana s koordinacijom AU-a u pogledu financiranja programa potpore APSA-i. Sud je utvrdio da postoje rizici povezani s tom promjenom.

  1. Za vrijeme provedbe revizije SRO-ovi nisu imali dovoljno članova osoblja s vještinama potrebnima za djelotvorno upravljanje dodatnim sredstvima.
  2. Regionalni institucionalni okvir vrlo je složen. Postoji deset SRO-ova s ovlastima u području mira i sigurnosti, čija se članstva preklapaju. U prosjeku su države AU-a članice najmanje dvaju SRO-ova, a neke države pripadaju čak četirima SRO-ovima. Zbog nedovoljne jasnoće neke afričke države nisu voljne preuzeti obveze prema svojim SRO-ovima, što dovodi do nedostataka u kapacitetu. Strategija Komisije EU-a u pogledu rješavanja tog složenog regionalnog okvira sastojala se od pružanja potpore jednom zajedničkom RIP-u u svakoj regiji, pri čemu EU trenutačno financira SRO-ove u okviru triju RIP-ova.
  3. Četiri od deset SRO-ova s ovlastima u području mira i sigurnosti nisu obuhvaćena RIP-om, a dva od tih četiriju SRO-a nastavit će primati financijska sredstva iz APF-a. Osim toga, iz Kriznog uzajamnog fonda EU-a za Afriku financiraju se mjere za jačanje kapaciteta jednog SRO-a (Međuvladino tijelo za razvoj) i organizacija izvan okvira APSA-e (primjerice sahelska skupina zemalja G537). Time bi se mogla ugroziti dosljednost pristupa financiranju koji primjenjuje EU.
  4. Postoji rizik da će zbog smanjene uloge AU-a oslabjeti ukupna dosljednost i koordinacija potpore EU-a APSA-i.
  5. Unatoč znatnom povećanju iznosa dodijeljenih mjerama u području mira i sigurnosti u okviru RIP-ova, broj osoblja koje radi u relevantnim regionalnim delegacijama EU-a nije se povećao u skladu s time. Na primjer, među osobljem delegacija u ECOWAS-u i ECCAS-u nije bilo vojnih stručnjaka, što znači da su se te delegacije oslanjale na stručno vojno znanje koje su im pružila veleposlanstva država članica EU-a.

Unatoč potpori EU-a, APSA se suočava s nekoliko izazova i njezino djelovanje ovisi o daljnjem pružanju vanjske potpore

31

U ovom odjeljku Sud je ispitao je li potpora EU-a pridonijela postizanju rezultata. Sud je razmotrio u kojoj je mjeri ugovorima koje je financirao EU pružena potpora u skladu s ciljevima utvrđenima za te ugovore. Ispitao je i izazove s kojima se suočavaju različiti sastavni dijelovi APSA-e. Naposljetku, Sud je procijenio jesu li ESVD i Komisija utvrdili i otklonili rizike u pogledu održivosti rezultata potpore EU-a.

U vrijeme provođenja revizije postizanje rezultata zabilježeno je u polovici ugovora

32

Revizijom je obuhvaćeno 14 ugovora o potpori EU-a. U pogledu šest od tih ugovora, koji su se uglavnom odnosili na troškove osoblja, ostvarena je većina ukupno očekivanih rezultata do trenutka provođenja revizije. Međutim, zbog nedovoljnih informacija Sud nije mogao procijeniti je li postignuto svako pojedinačno ostvarenje (odlomci 59. i 60.). Još su za dva ugovora djelomično postignuta ostvarenja, a u jednom ugovoru očito nisu postignuta očekivana ostvarenja. U pet slučajeva, zbog kašnjenja u provedbi, Sud nije mogao procijeniti jesu li u okviru tih ugovora postignuta očekivana ostvarenja (odlomak 53. i prilog IV.).

APSA je suočena s nekoliko izazova

33

Dionici i donatori imaju visoka očekivanja od APSA-e. U procjenama38 je zaključeno da AU i SRO-ovi imaju važnu ulogu u rješavanju sukoba u Africi. Iako je suočena s mnogim teškim izazovima, APSA bi mogla postati djelotvoran okvir za mir i sigurnost u Africi te treba dalje razvijati njezine kapacitete, instrumente i ukupno djelovanje.

34

Izazovi s kojima se suočava APSA obuhvaćaju sljedeće:

  1. potrebno je ojačati financijske i institucionalne kapacitete uključenih ključnih tijela (AU i SRO-ovi)
  2. potrebno je poduzeti konkretne korake kako bi se prevladao nedostatak političke volje za rješavanje određenih pitanja i kriza39
  3. ne postoji mehanizam za izvršavanje odluka
  4. postoji potreba za boljom suradnjom različitih tijela i institucija
  5. potrebno je objasniti odnos između AU-a i SRO-ova, osobito u pogledu supsidijarnosti40
  6. trebala bi postojati bolja koordinacija s dodatnim inicijativama kao što je Afrička upravljačka struktura41.
35

Afričkim fondom za mir nisu pokriveni operativni troškovi APSA-e kako je bilo predviđeno (odlomci 5. i 6.). Stoga su se većim dijelom potpore EU-a financirali operativni troškovi APSA-e. U odlomcima 36. – 47. navedeni su izazovi za djelovanje sastavnih dijelova APSA-e i doprinos potpore EU-a.

Vijeće za mir i sigurnost
36

Vijeće za mir i sigurnost (PSC) osnovano je kao glavno tijelo za donošenje odluka u okviru APSA-e te je osuđivanjem državnih udara i propisivanjem sankcija zauzelo stajališta o ključnim pitanjima. Također je pridonijelo rješavanju sukoba, primjerice u Burundiju, Maliju i Somaliji.42

37

Međutim, Vijeće za mir i sigurnost suočava se s izazovima te na njegov rad utječe više problema. Primjerice, Skupština čelnika država Afričke unije redovito se pri procjeni toga zadovoljavaju li potencijalni kandidati za Vijeće za mir i sigurnost utvrđene kriterije neuspješno pridržavala načela utvrđenih u Protokolu o osnivanju Vijeća za mir i sigurnost. U radu Vijeća sudjeluju i zemlje koje su postale ozloglašene zbog otvorenog zanemarivanja odluka AU-a ili neustavnog ponašanja. Time su se ograničile kvaliteta i djelotvornost odluka Vijeća za mir i sigurnost. Vijeće za mir i sigurnost ujedno se suočilo s problemima zbog važnosti koja se pridala postizanju jednoglasnosti u donošenju odluka. To se pogoršalo jer neke države nisu pokazale političku volju da zauzmu stajalište o pitanjima za koja ne smatraju da su u njihovu interesu ili ako se ne žele otvoreno suočiti s drugom državom članicom.43

Komisija Afričke unije
38

Komisija AU-a provodi odluke Vijeća za mir i sigurnost, a njezin Odjel za mir i sigurnost (PSD) pruža podršku ostalim stupovima APSA-e te drugim programima za mir i sigurnost, kao što su utvrđivanje granica i strategija o malom i lakom oružju. Odjel za mir i sigurnost također koordinira odnose između AU-a i SRO-ova u pogledu pitanja mira i sigurnosti.

39

Odjel za mir i sigurnost ima važnu ulogu u djelovanju APSA-e, ali su zbog nedovoljnih sredstava iz AU-a dvije trećine njegovih radnih mjesta ostale nepopunjene. EU, AU i drugi međunarodni partneri pristupili su rješavanju tog problema 2010. godine, i to uspostavom mehanizma za zajedničko financiranje pod nazivom „Mehanizam zajedničkog financiranja” (JFA)44. Time su pokriveni troškovi plaća za dodatna 172 člana osoblja s kratkoročnim ugovorima o radu u Odjelu za mir i sigurnost (slika 5.). Iako nisu popunjena sva radna mjesta, Odjel za mir i sigurnost zbog dodatnih je članova osoblja mogao nastaviti s radom.45

Slika 5

Popunjena i nepopunjena radna mjesta na Odjelu za mir i sigurnost Komisije AU-a

Vrsta ugovora Popunjena radna mjesta Nepopunjena radna mjesta Ukupno Napomene
Redovni proračun AU-a 25 42 67 Postupak zapošljavanja na ključnim radnim mjestima započeo u 4. tromjesečju 2016.
Kratkoročni (JFA) 137 35 172 Za 12 radnih mjesta za koja još traje postupak zapošljavanja
Upućivanje 12 12 Procjena: ožujak 2017.
Ukupno 174 77 251

Izvor: Zapisnik s 11. sastanka upravnog odbora o mehanizmu zajedničkog financiranja za pružanje potpore zapošljavanju osoblja Komisije AU-a koje radi u okviru programa za mir i sigurnost, travanj 2017., te pregled osoblja Odjela za mir i sigurnost, srpanj 2016.

40

Odjel za mir i sigurnost ima ograničen broj „stručnog” osoblja koje se bavi ključnim pitanjima mira i sigurnosti na afričkom kontinentu. Na slici 6. prikazane su vrste osoblja i način njihova financiranja tijekom 2016. godine. Glavna je zadaća osoblja provesti opsežan plan djelovanja APSA-e za razdoblje 2016. – 2020., što je dokument u kojemu se navodi pet strateških prioriteta, 32 posebna cilja i 116 ostvarenja. Ta je zadaća otežana zbog nedostatnog iznosa dodijeljenih sredstava i politike zapošljavanja osoblja s kratkoročnim ugovorima o radu (odlomak 57.).

Slika 6

Izvori financiranja za radna mjesta u Odjelu za mir i sigurnost Komisije AU-a

Raspodjela radnih mjesta za osoblje po uredu/odjelu JFA Redovni proračun AU-a Ukupno
Opće usluge Stručne usluge Opće usluge Stručne usluge
Ured povjerenika 2 2 1 2 7
Ured direktora, uključujući AU-ove urede za vezu s REC-ovima/RM-ovima 9 10 3 1 23
Odjel za sprječavanje sukoba i rano upozoravanje 6 15 7 6 34
Odjel za upravljanje krizom i obnovu nakon sukoba 4 8 1 18 31
Odjel za operacije za potporu miru 3 32 6 12 53
Odjel za obranu i sigurnost 2 6 1 3 12
Tajništvo PSC-a 2 6 1 2 11
Tim za upravljanje projektima 2 9 1 2 14
Financijski odjel za mir i sigurnost 10 14 24
Ostalo (tajništvo, ljudski potencijali, unutarnja revizija itd.) 20 10 Nije primjenjivo; međuodjelno
Ukupno 60 112 21 46 239

Izvor: Zapisnik s 11. sastanka upravnog odbora o mehanizmu zajedničkog financiranja za pružanje potpore zapošljavanju osoblja Komisije AU-a koje radi u okviru programa za mir i sigurnost, travanj 2017., te pregled osoblja Odjela za mir i sigurnost, srpanj 2016.

41

EU i ostali donatori također zajednički usmjeravaju novac preko Komisije AU-a kako bi pružili potporu mreži Ureda za vezu AU-a koji djeluju u 14 afričkih zemalja u kojima se vode sukobi ili u kojima su sukobi prestali. Godišnji doprinos EU-a financiranju Ureda za vezu AU-a iznosi otprilike 3,5 milijuna eura (otprilike 25 % godišnjeg proračuna). Mreža ima približno 200 članova osoblja, pri čemu je omjer potpore za operativno osoblje visok (otprilike 70: 30). Vijeće za mir i sigurnost određuje ovlasti Ureda za vezu, koje obuhvaćaju praćenje novonastalih kriza, preventivnu diplomaciju i upravljanje krizom te obnovu nakon sukoba. Uredi predstavljaju AU na terenu te je njihova uloga ponajprije politička.46

42

U nedavnoj evaluaciji koju je financirao EU47 upućeno je na konstruktivnu i važnu ulogu Ureda za vezu AU-a u kriznim situacijama u Maliju, Srednjoafričkoj Republici, Sudanu, Južnom Sudanu, Komorima, Gvineji Bisau i na Madagaskaru. Međutim, također je navedeno da su nedovoljna sredstva i problemi s osobljem doveli do operativne neučinkovitosti. Evaluacijom je ustanovljeno da je učinak Ureda za vezu bio „neujednačen”, ali da je njegov rad „razumno pridonio miru i sigurnosti”. Slično tome, u nedavnom izvješću Svjetske zaklade za mir zaključeno je da su Uredi za vezu „važni i da bi ih se trebalo i dalje podupirati”.48

Odbor mudraca
43

Protokolom o osnivanju Vijeća za mir i sigurnost uspostavljen je Odbor mudraca kao savjetodavno tijelo koje se sastoji od pet uglednih osoba iz Afrike. Njegova je uloga djelovati u svrhu sprječavanja sukoba, i to, primjerice, organiziranjem radionica i vježbi na visokoj razini. Uloga Odbora proširila se kako bi obuhvatila predizborne misije i posredovanja.49 Unatoč povećanom radnom opterećenju, sredstva Odbora nisu se povećala. Na primjer, tajništvo Odbora ima samo jednog političkog analitičara, čiju plaću financira EU na temelju mehanizma zajedničkog financiranja. Odbor je također naišao na probleme u pogledu koordinacije s Vijećem za mir i sigurnost i drugim tijelima čija je zadaća sprječavanje i rješavanje sukoba.

Kontinentalni sustav ranog upozoravanja (CEWS)
44

Kontinentalni sustav ranog upozoravanja (CEWS) sustav je za prikupljanje i analizu podataka kako bi se predvidjeli i spriječili sukobi. EU je pružio tehničku i financijsku potporu za njegovu uspostavu te i dalje financira operativne troškove na temelju ugovora o mehanizmu zajedničkog financiranja plaća i ugovora o programu potpore APSA-i obuhvaćenih revizijom (prilog IV.).

45

U Izvješću APSA-e o učinku za 2015. godinu zaključeno je da je CEWS „tehnički funkcionalan” te je navedeno da je došlo do velikog napretka u suradnji između SRO-ova i AU-a u pogledu ranog upozoravanja.50 Međutim, određeni čimbenici ograničavaju djelotvornost sustava.

  1. U planu djelovanja APSA-e upućuje se na potrebu za rješavanjem različitih razina funkcionalnosti regionalnih sustava ranog upozoravanja i poboljšanjem povezanosti središnjih, regionalnih i nacionalnih sustava.51
  2. Vijeće za mir i sigurnost istaknulo je „trajni nerazmjer između ranog upozoravanja i ranog odgovora”52 te je zaključilo da države članice AU-a često ne pridaju pozornost ranim znakovima upozorenja u pogledu budućih kriza, čime se ugrožava sposobnost Vijeća za sprječavanje sukoba, što često dovodi do sukoba.53
Afričke snage pripravnosti
46

Afričke snage pripravnosti (ASF) multidisciplinarne su rezervne snage koje su Skupština AU-a i Vijeće za mir i sigurnost osmislili za brzo raspoređivanje na područje sukoba. Sastoje se od vojnih, policijskih i civilnih jedinica.54 Potporom EU-a financirala su se poboljšanja kapaciteta Afričkih snaga pripravnosti i njihovih regionalnih sastavnih dijelova u okviru Instrumenta mirovne pomoći za Afriku i RIP-ova. Potporom su bili pokriveni troškovi i operativne aktivnosti (poboljšanje planiranja, logistike i razvoja politike te jačanje policijske i civilne sastavnice), kao i nabava IT infrastrukture (C3IS) (popis ugovora naveden je u prilogu IV.). EU je također financirao osposobljavanje snaga pripravnosti, uključujući terenske vježbe (program potpore AMANI AFRICA II).

47

AU u vrijeme provođenja revizije još nije rasporedio ASF. Dionici s kojima je obavljen razgovor doveli su u pitanje njegovu operativnost, pri čemu su istaknuli sljedeće:

  1. komunikacijsko-informacijski sustav ASF-a za upravljanje i nadzor još nije operativan (okvir 6.)
  2. ASF nema kapacitet za brzo raspoređivanje jedinica zbog logističkih ograničenja kao što je nedovoljan kapacitet za strateški zračni prijevoz
  3. jezični i kulturološki problemi mogu smanjiti djelotvornost raspoređivanja u regije.

Prijetnje održivosti rezultata

48

Glavni rizici za održivost rezultata postignutih u jačanju kapaciteta APSA-e proizlaze iz slabog financijskog, institucionalnog i operativnog kapaciteta AU-a i SRO-ova te iz toga što brojne države članice AU-a ne preuzimaju političke obveze (odlomak 34.).

49

Reforme koje su planirane radi rješavanja pitanja nedostataka u institucionalnim okvirima Komisije AU-a55, ECOWAS-a56 i ECCAS-a57 dosad nisu dale mnogo rezultata. Komisija EU-a potaknula je takve inicijative te im pružila financijsku potporu: primjerice institucionalna reforma ECOWAS-a trenutačno se financira potporom EU-a za projekt reformi upravljanja javnim financijama, a institucionalne reforme ECCAS-a smatraju se dijelom projekta mira i potpore u okviru ERF-a.

50

Kako bi se uklonili institucionalni i operativni nedostatci Komisije AU-a i SRO-ova, tehnička pomoć koju je financirao EU često je bila usmjerena na opće upravljanje, što je bio oblik pomoći koji ima ograničen dugoročan učinak na razvoj APSA-e. Stručnjaci za tehničku pomoć često su djelovali kao voditelji projekata i nudili „kratkoročna rješenja” za unutarnje nedostatke provedbenih organizacija. Troškovi povezani s time često su bili vrlo visoki: primjerice bespovratna sredstva koja je EU osigurao ECOWAS-u za mir, sigurnost i stabilnost iznosila su 6,7 milijuna eura, dok su troškovi tehničke pomoći za dodjelu bespovratnih sredstava iznosili dodatnih 4,9 milijuna eura, odnosno 73 % prvotnog iznosa bespovratnih sredstava.

Na provedbu potpore EU-a utjecali su kašnjenja, nedosljedna upotreba instrumenata financiranja i nedovoljne informacije o postignutim rezultatima

51

U ovom odjeljku Sud je ispitao je li Komisija pravovremeno i na predvidiv i dosljedan način pružila potporu EU-a APSA-i te jesu li ugovori obuhvaćeni revizijom bili provedeni prema planu. Procijenio je mehanizme praćenja i izvješćivanja koje je uspostavila Komisija te razmotrio jesu li u okviru tih mehanizama pružene odgovarajuće informacije o postignutim rezultatima.

Kašnjenja u sklapanju ugovora i retroaktivno financiranje narušili su provedbu planiranih aktivnosti

52

Korisnici ugovora obuhvaćenih revizijom bili su AU i SRO-ovi. Cilj potpore bio je financirati i osposobiti osoblje za obavljanje složenih zadaća u području mira i sigurnosti te zajamčiti dosljednu provedbu aktivnosti na cijelom kontinentu. Ciljevi ugovora navedenih u popisu iz priloga IV. bili su sljedeći:

  1. ojačati kapacitet ljudskih potencijala u okviru Komisije AU-a i subregionalnih organizacija (REC-ovi i RM-ovi) radi sprječavanja kriza u Africi i/ili odgovora na njih
  2. pružiti pomoć Uredima za vezu AU-a u praćenju provedbe mirovnih sporazuma, pružiti potporu u pripremi i praćenju izbora te predstavljati AU na sastancima s nacionalnim tijelima i međunarodnim organizacijama
  3. uspostaviti kontinentalnu strukturu kojom se AU-u omogućuje da kapacitete za stratešku i operativnu komunikaciju, upravljanje i nadzor brzo rasporedi između AU-a u Adis Abebi, tijela na regionalnoj razini i misija na terenu
  4. pružiti Komisiji AU-a i SRO-ovima stručnu pomoć u njihovim inicijativama za mir i sigurnost
  5. pružiti potporu SRO-ovima u jačanju kapaciteta i izvršenju ovlasti u pogledu sprječavanja i rješavanja sukoba.
53

Pravovremenost i predvidivost ključne su u postizanju očekivanih rezultata institucionalne potpore. Nepravovremeno sklapanje ugovora dovelo je do kašnjenja u provedbi, što je značilo da se financiranje aktivnosti ne može predvidjeti. Od ukupno 14 ugovora obuhvaćenih revizijom njih 10 potpisano je sa zakašnjenjem zbog jednog ili više od sljedećih razloga:

  1. Komisija AU-a i SRO-ovi podnijeli su prijedloge za financiranje sa zakašnjenjem ili su ti prijedlozi bili loše kvalitete
  2. zahtjevni pregovori u pogledu proračuna ugovora, aktivnosti i financijskog upravljanja
  3. tehnički problemi s informacijskim sustavom Komisije EU-a.
54

Osim toga, u okviru osam od tih deset ugovora aktivnosti su se financirale retroaktivno.58 Pritom su tri ugovora potpisana tek nekoliko dana prije nego što su financirane aktivnosti trebale biti završene. Sud je utvrdio da su kašnjenja u potpisivanju ugovora, u kombinaciji s postojećim unutarnjim nedostatcima AU-a i SRO-ova, imala negativan učinak na provedbu aktivnosti u okviru šest od ukupno 14 ugovora (prilog IV.). U okviru 5. prikazan je negativan učinak kašnjenja u sklapanju ugovora i retroaktivnog financiranja na dva programa potpore APSA-i.

Okvir 5.

Retroaktivno financiranje programa potpore APSA-i

EU u okviru programa potpore APSA-i pruža financijsku potporu Komisiji AU-a i SRO-ovima kako bi APSA bila operativna. Od navedenih triju ugovora revizijom su obuhvaćeni drugi ugovor, čija je vrijednost 5 227 335 eura, te treći ugovor, čija je vrijednost 28 770 000 eura.

Drugim ugovorom o programu potpore APSA-i pružala se potpora aktivnostima kao što je dovršenje plana djelovanja APSA-e za razdoblje 2016. – 2020. Ugovor je potpisan sa zakašnjenjem, što znači da mnoge planirane aktivnosti nisu bile provedene ili da su se morale financirati iz drugih izvora. Unatoč zakašnjelom primitku sredstava, SRO-ovi su uspjeli zadržati većinu osoblja financiranog na temelju tog ugovora. Međutim, neki su članovi osoblja otpušteni, što je dovelo do gubitka kapaciteta koji se bio izgradio. Zbog toga je iskorišteno samo 56 % proračuna iz ugovora.

Treći ugovor o programu potpore APSA-i potpisan je tek u prosincu 2016., iako je razdoblje provedbe obuhvaćalo 36 mjeseci od siječnja 2016. Komisija AU-a proslijedila je sredstva iz ugovora SRO-ovima tek u svibnju 2017., i to zbog njihovih odgađanja u postupku sklapanja ugovora. Manjak financijskih sredstava u nekim su slučajevima nadoknadili drugi donatori ili je doveo do odgode planiranih aktivnosti.

55

U okviru 6. prikazan je primjer kašnjenja u kupnji informacijskog sustava za Afričke snage pripravnosti. U tom su slučaju unutarnji nedostatci AU-a povećali kašnjenje prouzročeno kasnim potpisivanjem ugovora.

Okvir 6.

Kašnjenja u uspostavi komunikacijsko-informacijskog sustava za upravljanje i nadzor (C3IS) za Afričke snage pripravnosti

EU je potporu razvoju Afričkih snaga pripravnosti (ASF) i upravljanju operacijama za potporu miru koje vode afričke države pružio u okviru ugovora o C3IS-u. Ugovor C3IS bio je ključan prioritet u planu djelovanja APSA-e za razdoblje 2011. – 2013. Osmišljen je na način da AU-u omogući brzo raspoređivanje strateških i operativnih komunikacija. Na primjer, njime bi se AU-u u Adis Abebi omogućilo da provodi naloge i izrađuje izvješća i karte za upravljanje operacijama na terenu.

AU je dovršio svoj prijedlog za financiranje u veljači 2013. te je sporazum o 12,5 milijuna eura potpore EU-a potpisao u veljači 2014. EU je retroaktivno financirao pripremne aktivnosti Komisije AU-a poduzete od ožujka 2013. te joj je delegirao upravljanje složenim postupkom nabave kako bi promicala odgovornost AU-a u pogledu sustava. Međutim, to je dovelo do velikih kašnjenja u postupku nabave, koji je u vrijeme provedbe revizije još bio u tijeku. EU je razdoblje za provedbu ugovora produljio s prvotno planirana 24 mjeseca na 67 mjeseci.

Kašnjenje je negativno utjecalo na druge planirane aktivnosti. Na primjer, odustalo se od jednog temeljnog dijela ključne vježbe osposobljavanja Afričkih snaga pripravnosti (AMANI AFRICA II, koju također podupire EU).

Upotreba instrumenata financiranja nije uvijek bila dosljedna

56

Ni Europska komisija ni ESVD nisu analizirali komparativne prednosti svih instrumenata koji su im bili na raspolaganju u području mira i sigurnosti (odlomak 9.). Sud je utvrdio da se instrumenti nisu uvijek upotrebljavali dosljedno. APF je primjeren za financiranje kratkoročnih potreba jer njegovi ciklusi financiranja traju dvije do tri godine. S druge strane, RIP-ovi su prikladniji za financiranje dugoročnih potreba jer njihov ciklus financiranja traje sedam godina.

57

Sud je utvrdio slučajeve u kojima su se kratkoročni ugovori APF-a upotrijebili za financiranje dugoročnih radnih mjesta za osoblje, primjerice na temelju ugovora o mehanizmu zajedničkog financiranja plaća (odlomak 39.). U tom je slučaju zbog upotrebe obnovljivih jednogodišnjih i dvogodišnjih ugovora oslabjelo upravljanje ljudskim potencijalima, što je značilo da se o broju i vrsti radnih mjesta za osoblje pregovaralo gotovo svake godine. Time se pridonijelo kašnjenjima u sklapanju ugovora (odlomak 53.) i nesigurnosti radnih mjesta, što je dovelo do gubitka iskusnog osoblja. U drugim su se slučajevima RIP-ovi upotrijebili za zadovoljavanje kratkoročnih potreba, za što su manje prikladni.

58

Europska komisija i ESVD nisu uspostavili koordinacijski okvir koji bi obuhvaćao sve njihove instrumente u području mira i sigurnosti. Međutim, od 2015. godine nadalje poduzeli su korake kako bi se APF i RIP-ovi djelotvornije nadopunjavali, osobito time što su:

  1. objasnili način na koji se financiraju radna mjesta u SRO-ovima. U tu su svrhu odlučili da troškove civilnog osoblja u regionalnim organizacijama koje snosi EU treba prenijeti s APF-a na RIP-ove. Međutim, ta je odluka donesena nakon usvajanja RIP-ova, zbog čega ju je bilo teže provesti. Naposljetku je prijenos odgođen za siječanj 2018.
  2. uključili regionalne delegacije EU-a u pregled regionalnih planova rada iz programa potpore APSA-i koji su se financirali u okviru APF-a kako bi zajamčili da se njima nadopunjuju programi koji se financiraju u okviru RIP-a
  3. od 2017. godine nadalje u upravni odbor programa potpore APSA-i uključili regionalne delegacije EU-a.

Uspostavljeni su mehanizmi za praćenje i izvješćivanje, ali nisu pružili dovoljno informacija o rezultatima

59

Komisija je uspostavila mehanizme za praćenje i izvješćivanje za sve ugovore obuhvaćene revizijom. Oni su obuhvaćali periodično podnošenje opisnih i financijskih izvješća (uglavnom svakih šest mjeseci), redovite sastanke upravnog odbora i neovisne vanjske revizije izdataka. U praksi su na mehanizme praćenja Komisije utjecali nedostatci, zbog čega nisu pružili dovoljno informacija o rezultatima. U ugovorima obuhvaćenima revizijom Sud je utvrdio sljedeće primjere:

  1. planirana ostvarenja nisu bila određena ni mjerljiva u šest od ukupno 14 ugovora. Na primjer, od odjela ili instrumenata očekivalo se da „povećaju kapacitete”, „ojačaju uloge” ili postanu „potpuno operativni”. U nekim od tih slučajeva povezane aktivnosti nisu se odnosile izravno na ostvarenja
  2. u okviru nekih pokazatelja izrađenih za 12 ugovora navodio se popis ulaznih podataka i aktivnosti umjesto da su se utvrdila ostvarenja koja je potrebno postići, zbog čega ih se nije moglo u cijelosti iskoristiti za potrebe praćenja. U drugim slučajevima nedostajale su polazne i ciljne vrijednosti neophodne za mjerenje napretka
  3. u trima je slučajevima činjenica da su ugovori bili potpisani na zadnji dan razdoblja provedbe značila da je praktična primjena odredaba o praćenju postala nebitna zbog retroaktivnog financiranja
  4. izvješća koja su izradili AU i SRO-ovi često su dostavljana sa zakašnjenjem. Za šest ugovora ta izvješća nisu sadržavala dovoljno detaljne informacije o ugovornim ostvarenjima i pokazateljima.
60

Općenito je osoblje EU-a s kojim je obavljen razgovor imalo dobar pregled provedbe ugovora, iako to znanje nije uvijek bilo uključeno u izvješća. Za ugovore obuhvaćene revizijom Komisija EU-a još nije provela nikakve zadaće praćenja usmjerenog na rezultate (ROM)59. Vanjska evaluacija provedena je u pogledu samo jednog ugovora. To je značilo da se ograničena dostupnost informacija o rezultatima koje su dostavili AU i SRO nije nadomjestila drugim izvorima.

Zaključci i preporuke

61

Države članice AU-a uspostavile su APSA-u kao strukturni, dugoročni odgovor na izazove u području mira i sigurnosti na afričkom kontinentu. Afrička unija (AU) i ovlaštene subregionalne organizacije (SRO-ovi) imaju u okviru APSA-e pristup alatima koji im pomažu u sprječavanju sukoba, kao i u upravljanju sukobima i njihovu rješavanju. EU je pružio potporu APSA-i u okviru Europskog razvojnog fonda. Sud je obavio reviziju potpore EU-a koja je pružena tijekom tri godine (2014. – 2016.) i utvrdio da je imala slab učinak te da ju je potrebno preusmjeriti.

62

EU nije postavio jasne prioritete svoje potpore te njegova strategija nije imala dugoročnu viziju za razvoj te potpore. Na primjer, tijekom razdoblja obuhvaćenog revizijom EU se nije dovoljno usredotočio na prijelaz s isplate plaća na jačanje kapaciteta kako bi se zajamčio dugoročan uspjeh potpore EU-a. Budući da države članice AU-a ne uplaćuju redovito doprinose u proračun AU-a i Fond za mir, APSA uvelike ovisi o potpori donatora, u koje se ubraja i EU. EU je podupirao planove AU-a za postizanje financijske neovisnosti APSA-e, koji su službeni oblik dobili u odluci AU-a iz 2016. godine, ali provedba je i dalje bila u ranoj fazi (odlomci 16. – 30.).

63

Sud je utvrdio da su u vrijeme provođenja revizije u otprilike polovici ugovora koje je financirao EU očekivani rezultati ostvareni u većem dijelu ili barem djelomično. EU je pružio potporu reformama za poboljšanje financijskog, operativnog i institucionalnog kapaciteta AU-a i SRO-ova, ali te reforme do danas nisu dale mnogo rezultata. Kapacitet sastavnih dijelova APSA-e bio je vrlo neujednačen, a izazov su predstavljali činjenica da se ne preuzimaju političke obveze i ograničena financijska sredstva (odlomci 32. – 50.).

1. preporuka Potrebno je poticati odgovornost AU-a u pogledu APSA-e i preusmjeriti potporu EU-a

ESVD i Komisija trebali bi zajednički razviti jasnu i dugoročnu viziju potpore EU-a APSA-i kako bi se:

  • potpora EU-a osnovnim operativnim troškovima APSA-e postupno smanjila i naposljetku ukinula u korist dobro usmjerenih programa za jačanje kapaciteta
  • potpora APSA-i za jačanje kapaciteta povezala s poboljšanjima u pogledu načina na koji AU i SRO-ovi djeluju, te
  • pomno pratila provedba preuzete obveze AU-a za postizanje financijske neovisnosti.

Rok provedbe: kraj 2020.

64

Sud je revizijom obuhvatio svih 14 ugovora sklopljenih od 2014. do 2016. godine u okviru kojih je EU pružio potporu APSA-i. Utvrdio je da se ugovorima nije uvijek upravljalo učinkovito. Deset je ugovora potpisano sa zakašnjenjem, što je značilo da dostupnost sredstava nije bila pravovremena ni predvidiva. To je dovelo do gubitka određenog broja iskusnog osoblja i do kašnjenja u provedbi aktivnosti APSA-e (odlomci 52. – 55.). Sud je također utvrdio da mehanizmi praćenja, iako su bili uspostavljeni, nisu dobro funkcionirali, primjerice u slučaju retroaktivnog financiranja ugovora. Izvješćivanje je bilo nepotpuno te nije pruženo dovoljno informacija o rezultatima. Tijekom razdoblja obuhvaćenog revizijom instrumenti financiranja nisu se uvijek dosljedno upotrebljavali. U tom je pogledu Sud primijetio određena poboljšanja od 2015. godine nadalje (odlomci 56. – 60.).

2. preporuka Intervencije bi se dosljedno trebale temeljiti na rezultatima

Komisija bi trebala:

  • još više smanjiti kašnjenja u sklapanju ugovora i izbjegavati upotrebu retroaktivnog financiranja
  • temeljiti praćenje ugovora i izvješćivanje o njima na određenim i mjerljivim rezultatima, s pokazateljima koji omogućuju mjerenje postignutog napretka
  • povećati praćenje usmjereno na rezultate u okviru programa APSA-e za jačanje kapaciteta te učestalije provoditi njihove evaluacije
  • provesti komparativnu analizu dostupnih instrumenata financiranja u području mira i sigurnosti te ih dosljedno upotrebljavati.

Rok provedbe: kraj 2019.

Ovo je izvješće usvojilo III. revizijsko vijeće, kojim predsjeda članica Revizorskog suda Bettina Jakobsen, na sastanku održanom u Luxembourgu 26. lipnja 2018.

Za Revizorski sud

Klaus-Heiner Lehne
predsjednik

Prilozi

Prilog I.

Detaljan prikaz financijskih sredstava EU-a dodijeljenih svakoj organizaciji koju se podupire

(u eurima)

Organizacija koju se podupire / ugovor C3IS Ugovor o pružanju usluga APF-a JFA plaće II JFA uredi za vezu AU-a II JFA uredi za vezu AU-a III JFA uredi za vezu AU-a IV JFA plaće III APSA SP II APSA SP III Projekt ECOWAS-a i EU-a o malom oružju Tehnička pomoć ECOWAS (potpora provedbi) ECOWAS, bespovratna sredstva I ECOWAS, bespovratna sredstva II ECCAS, Devis Programme n°4 Ukupno
AU Uredi za vezu 6 000 000 3 000 000 7 000 000 16 000 000
Odjel za mir i sigurnost 12 500 000 10 000 000 5 000 000 1 384 238 4 455 516 33 339 754
CEN-SAD 0
COMESA 595 562 3 019 999 3 615 561
EAC 337 564 2 833 320 3 170 884
EASFSEC 525 379 3 383 092 3 908 471
ECCAS 465 795 3 428 102 1 865 674 5 759 571
ECOWAS 617 014 3 550 000 5 560 000 4 896 500 6 724 594 2 757 182 24 105 291
IGAD 279 152 1 700 000 1 979 152
NARC 511 218 1 899 971 2 411 189
SADC 509 413 4 500 000 5 009 413
Transverzalno / nije dodijeljeno 3 235 400 2 000 0 3 237 400
Ukupno 12 500 000 3 235 400 10 000 000 6 000 000 3 000 000 7 000 000 5 000 000 5 227 335 28 770 000 5 560 000 4 896 500 6 724 594 2 757 182 1 865 674 102 536 686

Izvor: Europski revizorski sud na temelju ugovora obuhvaćenih revizijom.

Prilog II.

Postupci donošenja odluka u okviru Instrumenta mirovne pomoći za Afriku

Izvor: Europski revizorski sud na temelju godišnjeg programa APF-a za razdoblje 2014. – 2016., Dodatak 1.

Prilog III.

Popis ugovora obuhvaćenih revizijom i strateški prioriteti APSA-e

Ugovori Strateški prioriteti APSA-e
Program Broj ugovora Naziv ugovora Organizacija koju se podupire Proračun ugovora (u eurima) Isplaćeno* (u eurima) Isplaćeno* (%) Sprječavanje sukoba (uključujući rano upozoravanje i preventivnu diplomaciju) Upravljanje krizom/sukobom – Afričke snage pripravnosti Obnova nakon sukoba i uspostava mira Strateška pitanja sigurnosti Koordinacija i partnerstva
Godišnji program APF-a za 2011. – 2013. 325231 C3IS za mirovne operacije koje vode afričke države AU 12 500 000 10 534 027 84 % X
336871 Ugovor o pružanju usluga APF-a AU i REC-ovi/RM-ovi 3 235 400 1 976 133 61 % X X X X X
327360 JFA plaće II AU 10 000 000 9 000 000 90 % X X X X X
327370 JFA uredi za vezu Afričke unije II AU 6 000 000 5 500 000 92 % X X X X
Godišnji program APF-a za 2014. – 2016. 371416 JFA uredi za vezu AU-a III AU 3 000 000 2 400 000 80 % X X X X
375189 JFA uredi za vezu AU-a IV AU 7 000 000 3 171 431 45 % X X X X
373209 JFA plaće III AU 5 000 000 4 000 000 80 % X X X X X
366481 Privremeni program potpore Afričkoj strukturi za mir i sigurnost (APSA SP II) AU i REC-ovi/RM-ovi 5 227 335 4 181 868 80 % X X X X
380897 Program potpore Afričkoj strukturi za mir i sigurnost (APSA SP III) AU i REC-ovi/RM-ovi 28 770 000 7 674 227 27 % X X X X X
RIP za zapadnu Afriku 345376 Projekt ECOWAS-a i EU-a o malom oružju ECOWAS 5 560 000 4 185 614 75 % X X
355873 Tehnička pomoć za provedbu potpore EU-a ovlasti ECOWAS-a za regionalni mir, sigurnost i stabilnost ECOWAS 4 896 500 1 780 903 36 % X X X X X
368246 ECOWAS, bespovratna sredstva – Jačanje mira, sigurnosti i stabilnosti u zapadnoj Africi ECOWAS 6 724 594 2 662 174 40 % X X X X X
380850 ECOWAS, bespovratna sredstva – Jačanje mira, sigurnosti i stabilnosti u zapadnoj Africi II ECOWAS 2 757 182 1 313 599 48 % X
RIP za središnju Afriku 359795 ECCAS – Devis Programme n°4 de croisière et de clôture ECCAS 1 865 674 789 007 42 % X X X X
Ukupno 102 536 686 59 168 983 58% 12 12 9 10 11

* Iznos isplaćen do 30. 6. 2017.

Prilog IV.

Pregled procjena ugovora koje je obavio Sud

Program Broj ugovora Naziv ugovora Cilj ugovora Prikladnost izrade Provedba i praćenje Rezultati i njihova održivost
Relevantnost za APSA-u Ostali aspekti izrade (npr. stečeno iskustvo, okvir za koordinaciju i praćenje) Pravovremenost potpisivanja ugovora Provedba aktivnosti Izvješćivanje i praćenje Ostvareni rezultati Pitanja održivosti
Godišnji program APF-a za 2011. – 2013. 325231 C3IS za mirovne operacije koje vode afričke države Uspostaviti kontinentalnu strukturu kojom se AU-u omogućuje da kapacitete za stratešku i operativnu komunikaciju, upravljanje i nadzor brzo rasporedi između AU-a u Adis Abebi, tijela na regionalnoj razini i misija na terenu. C3IS je ključna tehnologija kojom se omogućuje provedba vježbe AMANI AFRICA II, operacionalizacija ASF-a i upravljanje operacijama za potporu miru koje vode afričke države.
336871 Ugovor o pružanju usluga APF-a Pružiti Komisiji AU-a i REC-ovima/RM-ovima visokokvalitetnu i pravovremenu vanjsku stručnu pomoć radi lakše provedbe programa povezanih s akcijskim planom Partnerstva za mir i sigurnost. Osobito će se usmjeriti na razvoj APSA-e preko pojedinačnih dugoročnih zadataka te preko kratkoročne tehničke pomoći u brojnim slučajevima sprječavanja/rješavanja krize i aktivnostima nakon krize, uključujući oblikovanje politika. Po potrebi se tom tehničkom pomoći ujedno može pružiti potpora jačanju usklađenosti između APF-a RIP-ova u području mira i sigurnosti.
327360 JFA plaće II Zajamčiti da Odjel za mir i sigurnost Komisije AU-a i dalje bude pokretač programa AU-a za mir i sigurnost na kontinentu, i to putem ojačanog kapaciteta i organizacije koja je u skladu s njegovim ciljevima.
327370 JFA uredi za vezu Afričke unije II Uredi za vezu Afričke unije (AU LO) privremene su strukture Afričke unije prisutne u regijama koje su najrelevantnije za mir i sigurnost u Africi. Njihova je uloga pružiti potporu Vijeću za mir i sigurnost (PSC) i Komisiji AU-a, sudjelovati u mehanizmima praćenja uspostavljenima mirovnim sporazumima i pružiti potporu njihovoj provedbi. Program je aktivnost većeg broja donatora, u okviru kojeg se preuzimaju troškovi osoblja i operativni troškovi Ureda za vezu AU-a.
Godišnji program APF-a za 2014. – 2016. 371416 JFA uredi za vezu AU-a III Uredi za vezu Afričke unije (AU LO) privremene su strukture Afričke unije prisutne u regijama koje su najrelevantnije za mir i sigurnost u Africi. Njihova je uloga pružiti potporu Vijeću za mir i sigurnost (PSC) i Komisiji AU-a, sudjelovati u mehanizmima praćenja uspostavljenima mirovnim sporazumima i pružiti potporu njihovoj provedbi. Program je aktivnost većeg broja donatora, u okviru kojeg se preuzimaju troškovi osoblja i operativni troškovi Ureda za vezu AU-a.
375189 JFA uredi za vezu AU-a IV Uredi za vezu Afričke unije (AU LO) privremene su strukture Afričke unije prisutne u regijama koje su najrelevantnije za mir i sigurnost u Africi. Njihova je uloga pružiti potporu Vijeću za mir i sigurnost (PSC) i Komisiji AU-a, sudjelovati u mehanizmima praćenja uspostavljenima mirovnim sporazumima i pružiti potporu njihovoj provedbi. Program je aktivnost većeg broja donatora, u okviru kojeg se preuzimaju troškovi osoblja i operativni troškovi Ureda za vezu AU-a.
373209 JFA plaće III Zajamčiti da Odjel za mir i sigurnost Komisije AU-a i dalje bude pokretač programa AU-a za mir i sigurnost na kontinentu, i to putem ojačanog kapaciteta i organizacije koja je u skladu s njegovim ciljevima.
366481 Privremeni program potpore Afričkoj strukturi za mir i sigurnost (APSA SP II) Cilj je intervencije ojačati kapacitet i učinkovitost Komisije AU-a, REC-ova i RM-ova radi sprječavanja kriza i/ili odgovora na krize u Africi. Djelovanje je bilo usmjereno na aktivnosti koje su potrebne da bi se Komisiji AU-a i REC-ovima/RM-ovima omogućilo da održe svoje aktivnosti te dovrše i politički podrže ključne strategije za mir i sigurnost u Africi, kao što je plan djelovanja APSA-e.
380897 Program potpore Afričkoj strukturi za mir i sigurnost (APSA SP III) Pridonijeti miru i sigurnosti u Africi te time pružiti potrebne uvjete i preduvjete za razvoj, u skladu s ciljem AU-a da se „Oružje utiša do 2020.“.
RIP za zapadnu Afriku 345376 Projekt ECOWAS-a i EU-a o malom oružju Smanjiti učinke sukoba i nasilja institucionaliziranim i koordiniranim sprječavanjem i upravljanjem te uspostavom strukture za mir u otpornim zajednicama.
355873 Tehnička pomoć za provedbu potpore EU-a ovlasti ECOWAS-a za regionalni mir, sigurnost i stabilnost Staviti na raspolaganje tim za tehničku pomoć (dugoročno i kratkoročno pružanje stručnog znanja) koji će imati savjetodavnu ulogu, upravljati projektom i nadzirati projekt EU ECOWAS PSS.
368246 ECOWAS, bespovratna sredstva – Jačanje mira, sigurnosti i stabilnosti u zapadnoj Africi Pružiti potporu ECOWAS-u u primjeni ovlasti za sprječavanje i rješavanje sukoba na održiv način, osobito prelaskom s reaktivnog na preventivno djelovanje u pogledu stjecanja povećanih strateških i operativnih kapaciteta te kapaciteta upravljanja.
380850 ECOWAS, bespovratna sredstva – Jačanje mira, sigurnosti i stabilnosti u zapadnoj Africi II Bespovratnim sredstvima financiraju se tri projekta: 1. Upravljanje malim i lakim oružjem u Nigeriji (koji nadopunjuje projekt ECOWAS-a i EU-a o malom oružju, glavnina proračuna), 2. Studijsko putovanje u Lyon u okviru inicijative Policijski informacijski sustav u zapadnoj Africi (WAPIS), 3. Jačanje operativnog kapaciteta ECOWAS-a za integraciju rodnog pitanja u strukturu ECOWAS-a za mir i sigurnost.
RIP za središnju Afriku 359795 ECCAS – Devis Programme n°4 de croisière et de clôture Aktivnost „Devis programme 4” posljednja je procjena programa u okviru programa „Programme d’appui à la CEEAC en matière de Paix et de Securité” (PAPS II) te je njezin cilj nastaviti pružati potporu ECCAS-u kako bi se održali kapaciteti u području mira i sigurnosti.

Tumač boja:

Standardi se poštuju u svim bitnim aspektima
Pojedini se standardi ne poštuju
Znatno odstupanje od standarda
Prerano je za procjenu ili nije dostupno dovoljno informacija

Odgovori Komisije i ESVD-a

Sažetak

III

Potpora EU-a Afričkoj strukturi za mir i sigurnost (eng. African Peace and Security Architecture – APSA) u pogledu kapaciteta i financijske odgovornosti činila je ključan doprinos razvoju te strukture, iako očekivani rezultati još nisu sustavno ostvareni.

Doprinos plaćama ili drugim operativnim troškovima sam po sebi nije problematičan sve dok je povezan s ostvarivanjem rezultata i dok je dio šire strategije potpore s jasnom izlaznom strategijom.

IV

EU je odredio konkretne prioritete potpore koju pruža APSA-i. U posebnom je interesu EU-a da podupire afrička rješenja za probleme povezane s mirom i sigurnošću u Africi kako bi se ostvarila stabilnost u Africi. To je središnji cilj potpore EU-a Afričkoj strukturi za mir i sigurnost (APSA). Riječ je o dugoročnom pothvatu čiji se rezultati ne mogu odmah odrediti.

U operativnom smislu cilj EU-a namjerava se ostvariti jasno oblikovanom strategijom, planom djelovanja APSA-e za razdoblje 2016.–2020.1 Provedba tog plana djelovanja izravno se podupire skupom programa, posebno trenutačnom trećom fazom programa potpore APSA-i („APSA III”)2. Aktivnosti u okviru programa APSA III dodatno su razrađene u godišnjim planovima rada, koji omogućuju određivanje prioriteta za potporu EU-a i određivanje referentnih vrijednosti za konkretne rezultate u odnosu na konkretne ciljeve.

Kako bi se ti rezultati ostvarili, Komisija pokriva niz aktivnosti čija provedba zahtijeva potporu za operativne troškove kao što su troškovi osposobljavanja, putni troškovi i troškovi plaća osoblja Odjela za mir i sigurnost Komisije Afričke unije. Financiranje tih troškova neophodno je za ostvarivanje glavnog cilja potpore EU-a.

V

Izostanak informacija o rezultatima ne znači da rezultati izostaju. U skladu s tim, ne može se smatrati da to samo po sebi otežava pružanje potpore EU-a.

Kasno potpisivanje ugovora i retroaktivno financiranje vrlo su česti zbog zakašnjelih zahtjeva i nedovoljnih količina odgovarajućih informacija dobivenih od organizacija koje provode potporu EU-a.

Kad je riječ o usklađenosti, Komisija ističe da je ostvaren važan napredak prema usklađenijoj upotrebi instrumenata financiranja.

Komisija je, konkretno, uspostavila neslužbenu mrežu kontaktnih točaka za APSA-u. Mreža olakšava savjetovanja unutar Komisije tijekom utvrđivanja i oblikovanja programa potpore APSA-i u okviru Instrumenta mirovne pomoći za Afriku (APF) i regionalnih indikativnih programa (RIP-ovi). Osim toga, sve relevantne službe Komisije i Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD) sudjeluju u internim skupinama za osiguranje kvalitete u okviru kojih se razgovara o programima za mir i sigurnost i preispituje komplementarnost instrumenata.

VI
  1. Komisija i ESVD prihvaćaju preporuku. Međutim, ad hoc potpora operativnim troškovima i dalje može biti primjerena u određenim uvjetima.
  2. Komisija prihvaća preporuku.

Uvod

Okvir 2.: Primjer intervencije u okviru APSA-e

Taj je slučaj primjer dobre prakse u pogledu usklađene upotrebe alata EU-a u svrhu potpore pozitivnoj intervenciji APSA-e u Gambiji preko ECOWAS-a (Gospodarske zajednice zapadnoafričkih država). Riječ je o dugoročnoj izgradnji kapaciteta ECOWAS-a u području mira i sigurnosti putem Instrumenta mirovne pomoći za Afriku i regionalnog indikativnog programa u kombinaciji s potporom samoj misiji ECOWAS-a u Gambiji (ECOMIG) u okviru Instrumenta mirovne pomoći za Afriku (najprije putem mehanizma ranog odgovora, a zatim putem omotnice za operacije za potporu miru3).

06

Financijski doprinosi država članica AU-a Fondu za mir trenutačno iznose 42,4 milijuna USD. Samo za 2017. prikupljen je iznos od 39,9 milijuna USD, što je najveći doprinos država članica Afričke unije od njezina osnutka 1993.

07

Za postupak razvoja planova djelovanja APSA-e doista je odgovorna Afrika, ali ga je podupirao EU pružanjem tehničke pomoći i omogućivanjem sastanaka i seminara u okviru programa potpore APSA-i II.

Opažanja

23

Kad je riječ o tom pitanju financijske odgovornosti i održivosti, Komisija i ESVD prepoznaju važnost postupnog povećanja sudjelovanja Afričke unije i afričkih podregionalnih organizacija u potrebnim financijskim sredstvima. Zato EU podupire s tim povezane inicijative AU-a izvanproračunskim financiranjem (članak 41. stavak 2. UEU-a), posebno Kaberukin postupak i provedbu pristojbe od 0,2 % na uvezenu robu. Posljedica je toga ta da se financijska odgovornost AU-a za APSA-u već povećava. Na primjer, 57 % plaća kratkoročnog osoblja Komisije AU-a koje radi na programima za mir i sigurnost 2018. pokrivat će se doprinosima država članica AU-a, a samo će 15 % pokrivati EU (u odnosu na 34 % u prethodnih 16 mjeseci). Ukupno gledajući, zbog tih je mjera AU već preuzeo veći dio svojeg proračuna za 2018.: 41,3 % 2018. (318 milijuna USD od ukupno 770 milijuna) umjesto 26,2 % 2017. (205 milijuna USD od ukupno 783 milijuna). Drugi su donatori koji podupiru APSA-u Norveška, Ujedinjena Kraljevina, Danska, Njemačka i Nizozemska.

Stoga se dio operativnih troškova APSA-e koji financiraju države članice AU-a postupno povećava. Brojčani podaci umjesto na povećanje ovisnosti upućuju na napredak prema smanjenju ovisnosti o potpori donatora.

U bliskoj budućnosti ne može se opravdano očekivati potpuni prestanak potpore donatora afričkim partnerima EU-a u području APSA-e. Osim toga, pitanje financijske odgovornosti i održivosti pitanje je mogućnosti i političkog odabira. Budući da je, kako je prethodno objašnjeno, u vlastitom interesu EU-a da podupire APSA-u, nema izravnog opravdanja za prestanak financiranja njezinih osnovnih operativnih troškova sve dok Komisija, ESVD i države članice EU-a tu potporu smatraju relevantnim strateškim alatom za stabilizaciju Afrike.

24

Komisija i ESVD upućuju na načelo partnerske odgovornosti, kako je utvrđeno u nekoliko međunarodnih sporazuma, kao što je sporazum iz Monterreyja iz 2003.4 To načelo znači da bi ukupnu odgovornost za potporu trebali snositi partneri (vidjeti i naš odgovor pod točkom 28.).

Afrička je unija donijela jasan plan za ostvarenje financijske održivosti do 2020. EU, koji je financirao tehničke stručnjake koje je Komisija AU-a angažirala za pomoć u razvoju plana, pozdravio je mjere koje se u njemu nalaze. Buduća potpora EU-a bit će usklađena s planom. Mjere za osiguranje održivosti uključene u plan podrazumijevaju osiguranje doprinosa država članica AU-a kako bi one do 2020. pokrivale 100 % operativnih troškova Komisije AU-a i 25 % troškova operacija za potporu miru. Države članice AU-a u tu svrhu uspostavljaju posebnu pristojbu od 0,2 % na uvoz prihvatljive robe (Kaberukin plan).

Osim toga, EU podupire reformu sustava financijskog i administrativnog upravljanja Komisije Afričke unije kako bi se uskladila s međunarodnim standardima. Komisija takve reforme podupire pružanjem tehničke pomoći za jačanje računovodstva, unutarnje revizije, javne nabave i upravljanja imovinom, a napredak je prepoznat u pregledu sustava Komisije AU-a iz travnja 2018.5 Komisija namjerava provesti dodatnu detaljnu ocjenu sustava Komisije AU-a do kraja 2018.

Okvir 3.: Usponi i padovi regionalnog sustava ranog upozoravanja

Druga alineja: zahvaljujući potpori EU-a (uglavnom putem programa PAPS II – politička pitanja, mir i sigurnost – u okviru 10. RIP-a ERF-a) razvijeni su kapaciteti mehanizma MARAC (Mécanisme d'Alerte Rapide d'Afrique Centrale). Na primjer, omogućeni su nabava i osiguravanje opreme za MARAC-ovu sobu za strateška upozorenja. Međutim, nakon završetka programa PAPS II Gospodarska zajednica srednjoafričkih država (ECCAS) nije nastavila taj napredak, uglavnom jer je znatan dio tehničkog osoblja otpušten.

Prepoznajući taj problem, EU i ECCAS složili su se da bi se u okviru programa potpore APSA-i III financiranog putem APF-a trebao podupirati minimalni standard kontinuiteta poslovanja. Zbog toga taj program sadržava posebne odredbe kojima se podupiru određene aktivnosti izgradnje kapaciteta MARAC-a u planovima rada ECCAS-a za 2017. i 2018.

Smatra se da je to mjera za popunjavanje praznina dok se dovršavaju pripreme za ugovaranje programa za mir i sigurnost u okviru 11. RIP-a ERF-a za središnju Afriku. Jedan je od očekivanih rezultata tog budućeg programa nastavak jačanja kapaciteta MARAC-a uz primjenu znanja o održivosti stečenog na temelju programa PAPS II.

26

Komisija i ESVD smatraju da se već poduzimaju mjere u tu svrhu. Uzimajući kao primjer program mehanizma zajedničkog financiranja plaća, za 2018. ostvaren je sljedeći napredak:

* U usporedbi s prethodnom fazom tog oblika potpore EU-a (mehanizam zajedničkog financiranja plaća IV) udio EU-a u ukupnom proračunu smanjen je s 34 % na 15 %. Nadalje, udio obveza država članica AU-a za 2018. čini većinu ukupnog proračuna zahvaljujući nastojanjima Komisije AU-a da se smanji broj radnih mjesta koja financiraju partneri.

* Radna mjesta koja financiraju partneri ograničena su na radna mjesta P3 i P4 (tj. specijalizirano osoblje), dok je sva općenita radna mjesta preuzela Komisija AU-a. Ona trenutačno čine 12,6 % radnih mjesta koja se financiraju na temelju trenutačnog mehanizma zajedničkog financiranja, što je veliko poboljšanje u odnosu na prethodne godine.

* Partneri i Komisija AU-a dogovorili su se da će Komisija AU-a nastaviti postupno pokrivati troškove svojeg osoblja koje provodi programe za mir i sigurnost kako bi partneri svoju potporu mogli usmjeriti s operativnih na programske troškove. Taj je sporazum dio izlazne strategije mehanizma zajedničkog financiranja.

28

Komisija i ESVD upućuju na načelo partnerske odgovornosti i smatraju da su odredili konkretne prioritete za svoju potporu APSA-i. O njima se razgovaralo i usuglasilo s Komisijom AU-a i regionalnim afričkim gospodarskim zajednicama tijekom oblikovanja plana djelovanja APSA-e za razdoblje 2016.–2020.6 Plan djelovanja jasno je usmjeren na potporu afričkim rješenjima za probleme povezane s mirom i sigurnošću u Africi. Provedba tog plana djelovanja podupire se skupom programa, posebno trenutačnom trećom fazom programa potpore APSA-i („APSA III”). Aktivnosti u okviru programa APSA III dodatno su razrađene u godišnjim planovima rada7, koji omogućuju određivanje prioriteta za potporu EU-a i određivanje referentnih vrijednosti za konkretne rezultate u odnosu na konkretne ciljeve.

Stoga Komisija, kako bi se ti rezultati ostvarili, pokriva niz aktivnosti čija provedba zahtijeva potporu za operativne troškove kao što su troškovi osposobljavanja, putni troškovi i troškovi plaća. Financiranje tih troškova neophodno je za ostvarivanje cilja potpore EU-a.

30 (c)

EU je odlučio sva sredstva dodijeljena RIP-u za Međuvladino tijelo za razvoj prenijeti na uzajamni fond, među ostalim radi usklađenosti. Većina dodijeljenih sredstava usmjerava se na aktivnosti povezane s mirom i sigurnošću, otpornošću i migracijama. Upotrebom uzajamnog fonda ostvarena je veća usklađenost, na primjer u slučajevima u kojima su mjere predviđene u okviru RIP-a bile primjerenije za ciljeve uzajamnog fonda povezane s hitnim migracijama ili su znatno pridonosile tim ciljevima.

(d)

Taj je rizik jedan od razloga zašto je EU i dalje predan nastavku suradnje s AU-om.

(e)

Stručno vojno znanje dostupno je u delegaciji EU-a u AU-u ondje gdje se upravlja programom. To se stručno vojno znanje, ako je potrebno, može osloniti na stručno znanje dostupno u regionalnim delegacijama EU-a. Dodatni su stručnjaci zaposleni u sjedištu ESVD-a 2018.

Za aktivnosti u okviru RIP-a nije potrebno osoblje vojnog usmjerenja jer je riječ o razvojnim programima.

Osim toga, nekoliko je novih radnih mjesta u Komisiji dodijeljeno delegacijama kako bi to osoblje upravljalo radom povezanim s Uzajamnim fondom za Afriku, koji je dijelom usmjeren na ciljeve mira i stabilnosti.

37

Kad je riječ o jednoglasnosti, u članku 13. Protokola o osnivanju Vijeća za mir i sigurnost AU-a navedeno je da je dovoljna jednostavna većina (za postupovna pitanja) odnosno dvotrećinska većina (za sva ostala pitanja).

49

Vanjska revizija provedena u travnju 2018.8 upućuje na to da su sustavi Komisije AU-a ojačani.

Čelnici država članica ECCAS-a u ožujku 2018. razgovarali su o preusmjeravanju na zadaće koje su jasno usmjerene na mir i sigurnost te ECCAS trenutačno radi na uspostavi nove „Srednjoafričke komisije” koja bi preuzela njegove aktivnosti.

Kad je riječ o ECOWAS-u, reforme su zaustavljene zbog izostanka konsenzusa njegovih država članica, zbog čega su izmjene njegovih poslovnih procesa odgođene do lipnja 2018. Ocjena EU-a na temelju stupova u pogledu Komisije ECOWAS-a planirana je za prvo tromjesečje 2019.

50

Komisijin pristup pružanju tehničke pomoći Komisiji AU-a revidiran je. Sada se pruža usmjerena tehnička pomoć na temelju zahtjeva Komisije AU-a. Tijekom 2017. raspoređeno je devet stručnjaka. Njihov se angažman nije odnosio na konkretne programe, nego je bio usmjeren na transverzalna i organizacijska pitanja ključna za funkcioniranje Komisije AU-a u pogledu razvoja APSA-e.

53

Većina kašnjenja u potpisivanju ugovora prouzročena je poteškoćama Komisije AU-a i podregionalnih organizacija u pravodobnom predstavljanju prijedloga za financiranje zadovoljavajuće kvalitete.

Nakon rasprava na sastanku upravljačkog odbora Europske komisije i Komisije Afričke unije održanom 24. svibnja 2017. Komisija Afričke unije ojačala je 2018. skupinu za upravljanje programom zaduženu za programe koje financira EU potpisivanjem ugovora s još četiri dodatna zaposlenika. Komisija očekuje da će iz toga proizaći poboljšanje kvalitete prijedloga i podnošenja izvješća EU-u.

(c)

Tehnički problemi s informacijskim sustavom Komisije imali su vrlo ograničen učinak na kašnjenja u potpisivanju ugovora, financiranju i provedbi, posebno u usporedbi s problemima istaknutima u odlomku 53. točkama (a) i (b). Ti su problemi u suštini utjecali samo na dva ugovora obuhvaćena revizijom i prouzročili kašnjenje od nekoliko tjedana u potpisivanju svakog od njih.

54

Većina kašnjenja u potpisivanju ugovora i retroaktivnog financiranja često je prouzročena zakašnjelim zahtjevima i nedovoljnim informacijama dobivenima od organizacija koje provode potporu EU-a.

Komisija je već uvela konkretne mjere, uključujući povećanje dostupnih ljudskih resursa za upravljanje programima APF-a. Komisija AU-a isto je tako poduzela mjere u tom pogledu tako što je 2018. ojačala skupinu za upravljanje programom svojeg Odjela za mir i sigurnost, koja je zadužena za upravljanje programima za izgradnju kapaciteta koje financira EU.

Okvir 5.: Retroaktivno financiranje programa potpore APSA-i

Druga alineja: kad je riječ o drugom ugovoru o programu potpore APSA-i, treba napomenuti da je unatoč kašnjenjima u potpisivanju ugovora glavni cilj zapravo ostvaren jer je kontinuitet poslovanja omogućio dovršetak plana djelovanja APSA-e.

56

Komisija i ESVD slažu se da postoji širok raspon potencijalnih instrumenata i potvrđuju da su poduzete mjere za što bolje iskorištavanje komparativnih prednosti tih instrumenata. Na primjer, postoji koordinacija između APF-a i RIP-ova, uključujući nedavni postupak procjene troškova i prijenosa osoblja. Od 2016. postoji jasna podjela rada između RIP-ova i APF-a na temelju komparativnih prednosti, tako da je uloga obaju instrumenata jasno definirana. Komisija je uspostavila neslužbenu mrežu kontaktnih točaka za APSA-u, koja uključuje regionalne delegacije, geografske jedinice i jedinicu zaduženu za upravljanje APF-om. Mreža olakšava savjetovanja unutar Komisije tijekom utvrđivanja i oblikovanja programa potpore APSA-i u okviru APF-a i RIP-ova. Osim toga, sve relevantne službe Komisije i Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD) sudjeluju u internim skupinama za osiguranje kvalitete u okviru kojih se razgovara o programima za mir i sigurnost i preispituje komplementarnost instrumenata. U okviru utvrđenom planom djelovanja APSA-e određeni su prioriteti u pogledu potreba za operacionalizacijom APSA-e na regionalnoj razini po regionalnim programima u okviru RIP-ova 11. ERF-a.

Osim toga, APF nije primjeren samo za financiranje kratkoročnih potreba. Uloge različitih instrumenata dobro su definirane u njihovim odgovarajućim temeljnim aktima i u smjernicama. Područje primjene APF-a obuhvaća više od financiranja kratkoročnih vojnih operacija za potporu miru pod afričkim vodstvom jer je njegov krajnji cilj izgradnja afričkih kapaciteta u područjima mira i sigurnosti, posebno onih koji se odnose na APSA-u. To je po svojoj definiciji dugoročan pothvat, koji APF financira uglavnom putem višegodišnjih programa potpore APSA-i. Vidjeti i odgovor na odlomak 58.

57

Financiranje ugovora o mehanizmu zajedničkog financiranja plaća za dugoročno osoblje prijelazna je mjera koju su dogovorili međunarodni partneri radi pokrivanja dugoročnih radnih mjesta dok Komisija AU-a oblikuje i provodi svoju reformu ljudskih resursa koja je u tijeku.

58

Uz neslužbenu mrežu navedenu u odlomku 56. postoje višestruki primjeri ad hoc koordinacije radi komplementarne i usklađene upotrebe svih relevantnih instrumenata.

To je, na primjer, slučaj u sljedećim primjerima:

* kad je riječ o Somaliji, ESVD i Komisija redovito se sastaju kako bi oblikovali i proveli sveobuhvatan pristup u svrhu potpore prelasku iz stanja sukoba u stanje oporavka. On podrazumijeva trajnu analizu koordinirane primjene najprikladnijih instrumenata: APF-a u svrhu potpore misiji Afričke unije u Somaliji (AMISOM), Kriznog uzajamnog fonda EU-a za Afriku (EUTF) za oporavak, nacionalnog indikativnog programa (NIP) za izgradnju države, zajedničke vanjske i sigurnosne politike za obuku somalijske narodne vojske te Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru (IcSP) za rane mjere stabilizacije.

* ista je redovna koordinacija uspostavljena u regiji Sahela, gdje potpora APF-a zajedničkim snagama skupine G5 čini dio šire strategije za poticanje stabilizacije s pomoću uzajamnog fonda EU-a, IcSP-a i NIP-ova kako bi se osigurala prisutnost različitih službi države u područjima sukoba.

Općenitije, takva se ad hoc koordinacija provodi u slučaju konkretne krize (Gambija, Gvineja Bisau).

59

Komisija se slaže da bi se praćenje moglo dodatno ojačati, posebno s obzirom na utvrđivanje pokazatelja, ali ističe da su postojećim sustavima osigurane vrijedne kvalitativne informacije.

  1. Komisija se slaže da bi se pokazatelji mogli ojačati kako bi se konkretnije primjenjivali u budućim programima. Međutim, na temelju njih dobivene su vrijedne kvalitativne informacije koje su omogućile oblikovanje programa za izgradnju kapaciteta, kako je prepoznato u vanjskoj evaluaciji APF-a provedenoj 2017.
  2. Čak i ako su pokazatelji u nekim slučajevima previše usmjereni na aktivnosti, zbog čega imaju ograničenu vrijednost za mjerenje rezultata, poslužili su svrsi lakšeg praćenja isporuke dogovorenih ishoda i, u konačnici, usklađenosti provedbe programa i odobrenog oblikovanja programa.
  3. Ugovori su kasno potpisani jer je provedbena organizacija imala poteškoće u pravodobnom podnošenju financijskih prijedloga prihvatljive kvalitete.
60

Opća vanjska evaluacija APF-a za razdoblje 2014.–2016. provedena je 2017. (izvješće je objavljeno u ožujku 2018.9). Sadržava konkretne zaključke i preporuke o programima izgradnje kapaciteta povezanih s APSA-om. Komisija i ESVD uzet će ih u obzir pri izradi programa djelovanja APF-a za razdoblje 2019.–2020.

Zaključci i preporuke

61

Potpora APSA-i od njezine uspostave 2004. u pogledu kapaciteta i financijske odgovornosti čini ključan doprinos razvoju te strukture, iako očekivani rezultati još nisu sustavno ostvareni.

62

EU je odredio konkretne prioritete potpore koju pruža APSA-i. Komisija, ESVD i države članice EU-a složili su se da je u posebnom interesu EU-a da podupire afrička rješenja za probleme povezane s mirom i sigurnošću u Africi kako bi se u njoj postigla stabilnost. To je ključna djelatnost Afričke strukture za mir i sigurnost (APSA) koju EU podupire. Riječ je o dugoročnom pothvatu čiji se rezultati ne mogu odmah odrediti.

U operativnom smislu cilj EU-a namjerava se ostvariti jasno oblikovanom strategijom, planom djelovanja APSA-e za razdoblje 2016.–2020. Provedba tog plana djelovanja izravno se podupire skupom programa, posebno trenutačnom trećom fazom programa potpore APSA-i („APSA III”). Aktivnosti u okviru programa APSA III dodatno su razrađene u godišnjim planovima rada, koji omogućuju određivanje prioriteta za potporu EU-a i određivanje referentnih vrijednosti za konkretne rezultate u odnosu na konkretne ciljeve.

Kako bi se ti rezultati ostvarili, Komisija pokriva niz aktivnosti čija provedba zahtijeva potporu za operativne troškove kao što su troškovi osposobljavanja, putni troškovi i troškovi plaća. Financiranje tih troškova neophodno je za ostvarivanje glavnog cilja potpore EU-a. Doprinos plaćama ili drugim operativnim troškovima sam po sebi nije problematičan jer je povezan s ostvarivanjem rezultata i dio je šire strategije potpore s jasnom izlaznom strategijom.

63

Komisija i ESVD smatraju da su se administrativnim reformama u Afričkoj uniji počeli ostvarivati rezultati.

Komisija podupire reforme Komisije AU-a ugovaranjem namjenske tehničke pomoći za jačanje, među ostalim, računovodstva, unutarnje revizije, nabave i upravljanja imovinom putem dvaju posebnih ugovora. Za dodatne pojedinosti vidjeti odgovor na odlomak 23.

1. preporuka: poticati odgovornost AU-a u pogledu APSA-e i preusmjeriti potporu EU-a

Komisija i ESVD prihvaćaju preporuku. Međutim, ad hoc potpora operativnim troškovima i dalje može biti primjerena u određenim uvjetima. Doprinos plaćama ili drugim operativnim troškovima sam po sebi nije problematičan jer je povezan s ostvarivanjem rezultata i dio je šire strategije potpore s jasnom izlaznom strategijom.

64

Ugovori su kasno potpisani zbog zakašnjelih zahtjeva i nedovoljnih količina odgovarajućih informacija dobivenih od organizacija koje provode potporu EU-a.

Kašnjenja u potpisivanju ugovora u većini slučajeva nisu spriječila ostvarenje glavnih ishoda. Na primjer, kasno potpisivanje drugog programa potpore APSA-i nije spriječilo dovršetak plana djelovanja APSA-e.

Kad je riječ o praćenju, opća vanjska evaluacija APF-a za razdoblje 2014.–2016. provedena je 2017. (izvješće je objavljeno u ožujku 2018.). Sadržava konkretne zaključke i preporuke o programima izgradnje kapaciteta povezanih s APSA-om. Komisija i ESVD uzet će ih u obzir pri izradi programa djelovanja APF-a za razdoblje 2019.–2020.

Kad je riječ o usklađenoj upotrebi instrumenata financiranja, već je ostvaren znatan napredak, posebno kad se uzme u obzir komplementarnost APF-a i RIP-ova (neslužbeni sustavi praćenja navedeni u odlomcima 56. i 58., međusobno savjetovanje u okviru skupina za osiguranje kvalitete, ali i između APF-a i IcSP-a, te ad hoc koordinacija navedena u odlomku 58.).

2. preporuka: intervencije bi se dosljedno trebale temeljiti na rezultatima

Komisija prihvaća ovu preporuku.

Pokrate i kratice

APF: Instrument mirovne pomoći za Afriku

APSA: Afrička struktura za mir i sigurnost

AU: Afrička unija

AUC: Komisija Afričke unije

CEWS: Kontinentalni sustav ranog upozoravanja

ECCAS: Gospodarska zajednica srednjoafričkih država

ECOWAS: Gospodarska zajednica zapadnoafričkih država

JAES: Zajednička strategija Afrike i EU-a

JFA: Mehanizam zajedničkog financiranja

PSC: Vijeće za mir i sigurnost

PSD: Odjel za mir i sigurnost

RIP: Regionalni indikativni program

SRO: Subregionalna organizacija

Bilješke

1 AU je osnovan 2000. godine kao nasljednik Organizacije za Afričku uniju. 2017. godine sve su afričke države, ukupno 55 država, bile članice Afričke unije.

2 REC-ovi: Unija arapskog Magreba (AMU), Zajednica sahelsko-saharskih država (CENSAD), Zajedničko tržište za istočnu i južnu Afriku (COMESA), Istočnoafrička zajednica (EAC), Gospodarska zajednica srednjoafričkih država (ECCAS), Gospodarska zajednica zapadnoafričkih država (ECOWAS), Međuvladino tijelo za razvoj (IGAD) i Južnoafrička razvojna zajednica (SADC).

RM-ovi: Koordinacijski mehanizam snaga pripravnosti istočne Afrike (EASFCOM) i Sjevernoafrički regionalni kapacitet (NARC).

3 Memorandum o razumijevanju o suradnji u području mira i sigurnosti između Afričke unije, regionalnih gospodarskih zajednica i mehanizama koordinacije regionalnih vojnih jedinica u pripravnosti iz istočne Afrike i sjeverne Afrike, članak IV.

4 U skladu s Protokolom o osnivanju Vijeća za mir i sigurnost Afričke unije.

5 Institut za sigurnosne studije, „How EU Support of the African Peace and Security Architecture Impacts Democracy Building and Human Security Enhancement in Africa” (Kako potpora EU-a Afričkoj strukturi za mir i sigurnost utječe na izgradnju demokracije i poboljšanje sigurnosti ljudi u Africi), 2009.

6 Svjetska zaklada za mir, „African Politics, African Peace” (Afrička politika, afrički mir), 2016.

7 Izvješće APSA-e o učinku iz 2016. godine, Institut za mirovne i sigurnosne studije, Sveučilište u Adis Abebi, listopad 2017.

8 Protokol o osnivanju Vijeća za mir i sigurnost Afričke unije, članak 21.

9 Do prosinca 2016. samo je 25 od ukupno 54 države članice AU-a u cijelosti platilo svoje doprinose za 2016. godinu. Izvor: H. E. Paul Kagame „Report on the Proposed Recommendations for the Institutional Reform of the African Union” (Izvješće o predloženim preporukama za institucionalnu reformu Afričke unije), 29. siječnja 2017., str. 13.

10 Afrička unija, „Background Paper on Implementing the Kigali Decision on Financing the Union” (Dokument s pregledom osnovnih informacija o provedbi Odluke iz Kigalija o financiranju Unije), rujan 2016.

11 Godišnji proračun AU-a (za 2017.) u iznosu od 439 milijuna USD (otprilike 350 milijuna eura) odgovara otprilike 0,0003 % ukupnog BDP-a AU-a (1,84 bilijuna eura 2014. godine).

12 Time nisu obuhvaćene operacije za potporu miru u Somaliji. Vidi odluku Izvršnog vijeća AU-a o proračunu Afričke unije za financijsku godinu 2017., dok. EX.CL/956(XXIX).

13 Fond za mir AU-a, „Securing Predictable and Sustainable Financing for Peace in Africa” (Osiguravanje predvidivog i održivog financiranja za inicijativu Mir u Africi), kolovoz 2016.

14 Strateška pitanja sigurnosti obuhvaćaju sljedeće: nezakonit tok malog i lakog oružja, upravljanje u pogledu suzbijanja improviziranih eksplozivnih naprava / eksploziva, razoružanje i neširenje oružja za masovno uništenje, protuterorističke mjere, nezakonite financijske tokove, uključivanje Integrirane strategije pomorske sigurnosti Afrike u APSA-u te razvoj Afričke policijske organizacije kao koordinacijskog mehanizma.

15 EU i pitanje sukoba u Africi: uspostava mira, sprječavanje sukoba i više (SEC/96/32) dokument je u kojemu se utvrđuju osnovni pristup sukobima u Africi (važnost političke analize strukturnih temeljnih uzroka, usredotočenost na strukturnu stabilnost), popis mjera koje bi EU mogao poduzeti u različitim situacijama sukoba i pristup za budućnost (sprječavanje sukoba, sustav ranog upozoravanja, suradnja s AU-om i regionalnim organizacijama te UN-om, poboljšanje afričkih sposobnosti za očuvanje mira).

16 Na primjer, Komunikacija o sprječavanju sukoba (COM(2001) 211), Europska sigurnosna strategija iz 2003. godine, Sveobuhvatan pristup EU-a vanjskim sukobima i krizama (JOIN(2013)30).

17 Globalna strategija za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije iz 2016. godine: „Zajednička vizija, zajedničko djelovanje: jača Europa”.

18 ERF je glavni instrument EU-a za pružanje razvojne pomoći afričkim, karipskim i pacifičkim zemljama te prekomorskim zemljama i područjima. Osnovan je 1959. godine unutarnjim sporazumom te se financira izravnim doprinosima država članica EU-a i ostaje izvan proračuna EU-a. Ukupna financijska sredstva ERF-a u razdoblju 2014. – 2020. iznose 30,5 milijardi eura.

19 Odluka br. 3/2003 Vijeća ministara AKP-EZ-a od 11. prosinca 2003. o upotrebi sredstava iz dugoročne omotnice za razvoj 9. ERF-a za uspostavu Instrumenta mirovne pomoći za Afriku (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:22003D0003(01)&from=EN).

20 EU također podupire mir i sigurnost u Africi izvan okvira općeg proračuna upotrebom instrumenata kao što su Panafrički program (PanAf), Instrument za doprinos stabilnosti i miru (IcPS), misije zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) te Krizni uzajamni fond EU-a za Afriku.

21 U studiji procjene APSA-e iz 2014. godine navedeno je 900 milijuna USD, str. 78.

22 Tijekom razdoblja obuhvaćenog revizijom nije sklopljen nijedan ugovor za potporu APSA-i u okviru RIP-ova.

23 Jedan za razdoblje 2011. – 2013., a drugi za razdoblje 2016. – 2020. Plan rada u okviru plana djelovanja za razdoblje 2011. – 2013. također je obuhvaćao neke aktivnosti koje je trebalo provesti 2014. i 2015. godine. Tijekom 2015. godine (prije izrade drugog plana djelovanja) EU nije potpisao s AU-om nijedan veći ugovor za razvoj APSA-e, uz iznimku Privremenog programa potpore APSA-i, među čijim je glavnim ciljevima bila izrada drugog plana djelovanja APSA-e.

24 ECDPM, „Evaluation of the implementation of the African Peace Facility as an instrument supporting African efforts to manage conflicts on the continent” (Evaluacija provedbe Instrumenta mirovne pomoći za Afriku kao instrumenta potpore afričkom ulaganju napora u upravljanje sukobima na kontinentu), prosinac 2017., str. 24. i 30.

25 Plan djelovanja APSA-e za razdoblje 2016. – 2020., str. 58.

26 Svjetska zaklada za mir, „African Politics, African Peace” (Afrička politika, afrički mir), 2016., str. 53.

27 Assembly/AU/Dec.605 (XXVII), https://au.int/web/sites/default/files/pages/31 955-file-assembly_au_dec_605_financing_the_au.pdf.

28 https://www.tralac.org/news/article/12 591-mahamat-calls-for-urgency-in-self-financing.

29 Krajem 2016. godine od 11 država članica ECCAS-a njih 10 kasnilo je s plaćanjem, što je dovelo do ukupnog manjka od otprilike 52,3 milijuna eura, odnosno iznosa koji je veći od trogodišnjih proračunskih doprinosa. Izvor: ECCAS, preko Europske komisije.

30 Institut za sigurnosne studije, Izvješće Vijeća za mir i sigurnost br. 89., „The new funding model tests the commitment of AU member states” (Novim modelom financiranja stavlja se na kušnju predanost država članica AU-a), ožujak 2017.

31 Victoria Stanford, „Aid Dependency: The Damage of Donation” (Ovisnost o pomoći: šteta koju prouzročuju donacije), Sveučilište u Edinburghu, 2015.

32 U evaluaciji APF-a iz 2013. godine preporučuje se da „EU istraži mogućnosti da zajedno s AU-om izradi plan na temelju kojeg bi AU postupno preuzeo odgovornost za radna mjesta i operativne troškove ključnih sastavnih dijelova APSA-e koji se trenutačno financiraju iz APF-a”.

33 Vidi zapisnik s 11. sastanka upravnog odbora mehanizma zajedničkog financiranja (27. travnja 2017.): „više od 50 % članova osoblja s kratkoročnim ugovorima o radu u Odjelu za mir i sigurnost u sjedištu AU-a plaća se sredstvima država članica [AU-a]”.

34 Zapisnik sa sastanka upravnog odbora mehanizma zajedničkog financiranja.

35 U tom pogledu osobito vidi EU i pitanje sukoba u Africi: Uspostava mira, sprječavanje sukoba i više (SEC/96/32), Europska sigurnosna strategija iz 2003. te sveobuhvatni pristup EU-a vanjskim sukobima i krizama (JOIN(2013)30).

36 Pariškom deklaracijom o djelotvornosti pomoći, OECD, 2005., obuhvaćene su preuzete obveze donatora da će „poštovati vodstvo partnerske zemlje i pomoći u jačanju njezina kapaciteta za izvršavanje tog vodstva” te da će „svoju ukupnu potporu temeljiti na nacionalnim strategijama razvoja, institucijama i postupcima partnerskih zemalja” kako bi se povećali djelotvornost i učinak pomoći.

37 Sahelska skupina zemalja G5 institucionalni je okvir za koordinaciju regionalne suradnje u pogledu razvojnih politika i sigurnosnih pitanja. Osnovale su je Burkina Faso, Čad, Mali, Mauretanija i Niger 2014. godine.

38 Na primjer, Tana Copenhagen ApS: „The Inter-relationship between the African Peace and Security Architecture, the Global Peace and Security Architecture and Regional Initiatives” (Međuodnos Afričke strukture za mir i sigurnost, Globalne strukture za mir i sigurnost i regionalnih inicijativa), 2013., Švedska agencija za istraživanje u području obrane: „The APSA: Discussing the remaining challenges” (Rasprava o preostalim izazovima), 2016., Europski centar za upravljanje razvojnim politikama: „Conflict management under the African Peace and Security Architecture (APSA)” (Upravljanje sukobima u okviru Afričke strukture za mir i sigurnost), dokument za raspravu br. 211, travanj 2017.

39 Institut za sigurnosne studije, Izvješće Vijeća za mir i sigurnost br. 90, „Denialism plagues Africa's early warning system” (Negiranje opterećuje afrički sustav ranog upozoravanja), travanj 2017.

40 Primjena načela supsidijarnosti i pitanje vodstva između AU-a i SRO-ova i dalje su vrlo osjetljiva pitanja. Stoga je precizna definicija uloga i odgovornosti institucija na nacionalnoj, regionalnoj, kontinentalnoj i multilateralnoj razini ključna za djelotvornu provedbu APSA-e. U evaluacijama APF-a iz 2010. i 2013. godine preporučuje se objašnjenje primjena načela supsidijarnosti. Međutim, u tom je pogledu postignut neznatan napredak: u programu djelovanja APSA-e za razdoblje 2016. – 2020. nepostojanje zajedničkog razumijevanja načela supsidijarnosti ponovno je navedeno kao jedan od nedostataka APSA-e.

41 Afrička upravljačka struktura platforma je za dijalog među različitim dionicima koji imaju ovlasti za promicanje dobrog upravljanja i jačanje demokracije u Africi. Vidi http://aga-platform.org/about.

42 Studija procjene APSA-e iz 2014. godine.

43 Institut za mirovne i sigurnosne studije, „The African Union Peace and Security Council (PSC): Challenges and Policy Options” (Vijeće za mir i sigurnost Afričke unije (PCS): izazovi i mogućnosti politike), ožujak/travanj 2017.

44 Mehanizmi zajedničkog financiranja oblik su poboljšanog mehanizma za potporu donatora s pomoću kojeg zainteresirani partneri mogu zajednički pridonijeti dogovorenim troškovima na predvidiv i transparentan način. Donatore koji su tijekom 2015. i 2016. godine pridonijeli mehanizmu zajedničkog financiranja za plaće osoblja Odjela za mir i sigurnost u okviru Komisije AU-a čine EU, Ujedinjena Kraljevina, Švedska, Norveška, Njemačka i Nizozemska.

45 Kako bi se zajamčilo da se ta sredstva učinkovito upotrebljavaju, Komisija AU-a i njezini partneri redovito su na sastancima upravnog odbora, koji se održavaju dva puta godišnje, raspravljali o radnim mjestima koje je potrebno financirati tim mehanizmom.

46 Uloga i aktivnosti opisane su u dokumentaciji projekta za mehanizam zajedničkog financiranja u okviru Ureda za vezu AU-a te u zajedničkim opisnim izvješćima Komisije AU-a.

47 Evaluacija u sredini programskog razdoblja, „Sustaining and strengthening African Union’s Liaison Offices in post-conflict countries” (Održavanje i jačanje Ureda za vezu Afričke unije u zemljama u kojima su sukobi prestali), Afrička unija, siječanj 2017.

48 Svjetska zaklada za mir, „African Politics, African Peace” (Afrička politika, afrički mir), 2016.

49 Na primjer, prema završnom izvješću za drugi ugovor o mehanizmu zajedničkog financiranja plaća (JFA plaće II, kojim je obuhvaćeno razdoblje od 1. 4. 2013. do 1. 7. 2015.), Odbor mudraca tada je proveo devet misija u zemljama koje su se pripremale za izbore te šest posredovanja, preventivnih posredovanja i angažmana „dobre volje”. Jedan član Odbora proveo je tijekom 2015. i 2016. godine misije dobre volje u Demokratskoj Republici Kongu.

50 Izvješće APSA-e o učinku, 2016., dio 2.1.1. i dio 2.1.4. točka (b).

51 Plan djelovanja APSA-e za razdoblje 2016. – 2020., str. 16.

52 Priopćenje za javnost o 601. sastanku Vijeća za mir i sigurnost (30. svibnja 2016.), www.peaceau.org/uploads/auc-601st-psc-meeting-on-early-warning-30-may-2016.pdf.

53 Priopćenje o 669. sastanku Vijeća za mir i sigurnost (21. ožujak 2017.), http://www.peaceau.org/uploads/669th-psc-com-ew-eng.pdf.

54 Članak 13 Protokola o osnivanju Vijeća za mir i sigurnost Afričke unije.

55 Odluka o institucionalnoj reformi Afričke unije, srpanj 2016., ref. Assembly/AU/Dec.606 (XXVII), nakon koje je objavljeno Izvješće o predloženim preporukama za institucionalnu reformu Afričke unije, H. E. Paul Kagame (29. siječnja 2017.).

56 Institucionalna reforma u ECOWAS-u započela je 2013. godine te je ECOWAS sklopio ugovor s međunarodnim poduzećem o provođenju unutarnje institucionalne revizije. Revizija je trajala dvije godine i dovela do tri moguće institucionalne reforme koje su predstavljene interno, ali rezultati revizije i preporuke nisu podijeljeni s EU-om i ostalim donatorima. U vrijeme provođenja revizije ECOWAS se još nije službeno odlučio za jednu od mogućih institucionalnih reformi. Institucionalna revizija dovela je do stanke u zapošljavanju, što je imalo za posljedicu pretjeranu centralizaciju i zastoj, čime su otežane mnoge inicijative u tijeku i financiranje.

57 Za ECCAS se u okviru programa ERF-a financiranog iz RIP-a predvidjela reforma temeljnih tekstova Vijeća za mir i sigurnost u središnjoj Africi, ali nisu postignuti nikakvi rezultati zbog nepostojanja političke volje među državama članicama ECCAS-a. Aktivnost je ponovno zakazana za postojeći program ERF-a.

58 Komisija se može koristiti sredstvima iz ERF-a za financiranje aktivnosti koje su se već provele kako bi se „osiguralo brzo pokretanje projekta, izbjegao prazan hod između projekata te spriječilo odlaganja” (članak 19. Priloga IV. Sporazumu iz Cotonoua).

59 ROM je vanjski sustav praćenja Europske komisije koji je izrazito usmjeren na rezultate. Odabrane projekte koje financira EU procjenjuju vanjski stručnjaci u skladu s četirima kriterijima Odbora za razvojnu pomoć: relevantnost, učinkovitost, djelotvornost i održivost. Vidi https://ec.europa.eu/europeaid/results-oriented-monitoring_en.

 

1 http://www.peaceau.org/uploads/2015-en-apsa-roadmap-final.pdf

2 https://ec.europa.eu/europeaid/sites/devco/files/annex-9-ausp-3_en_0.pdf

3 Odluka Komisije C (2017) 8294 final od 12.12.2017.

4 http://www.un.org/esa/ffd/monterrey/MonterreyConsensus.pdf

5 Ocjenu je provelo društvo Ernst & Young, a izvješće je objavljeno 16. travnja 2018. (Ares(2018)2249815).

6 http://www.peaceau.org/uploads/2015-en-apsa-roadmap-final.pdf

7 https://ec.europa.eu/europeaid/sites/devco/files/annex-9-ausp-3_en_0.pdf

8 Ocjenu je provelo društvo Ernst & Young, a izvješće je objavljeno 16. travnja 2018. (Ares(2018)2249815).

9 https://ec.europa.eu/europeaid/sites/devco/files/apf-evaluation-2017-vol._1_en.pdf

Događaj Datum
Usvajanje memoranduma o planiranju revizije / početak revizije 24.1.2017
Službeno slanje nacrta izvješća Komisiji (ili drugom subjektu nad kojim se obavlja revizija) 27.4.2018
Usvajanje konačnog izvješća nakon raspravnog postupka 26.6.2018
Primitak službenih odgovora Komisije (ili drugog subjekta nad kojim se obavlja revizija) na svim jezicima 18.7.2018

Revizorski tim

U tematskim izvješćima Suda iznose se rezultati revizija koje su provedene za politike i programe EU-a ili teme povezane s upravljanjem u posebnim proračunskim područjima. U odabiru i osmišljavanju takvih revizijskih zadataka Sud nastoji postići što veći učinak uzimajući u obzir rizike za uspješnost ili usklađenost, vrijednost predmetnih prihoda ili rashoda, predstojeće razvojne promjene te politički i javni interes.

Ovu reviziju uspješnosti provelo je III. revizijsko vijeće, kojim predsjeda članica Suda Bettina Jakobsen i koje je specijalizirano za rashodovna područja vanjskog djelovanja, sigurnosti i pravosuđa. Reviziju je predvodio član Suda Juhan Parts, a potporu su mu pružali voditelj njegova ureda Ken-Marti Vaher, ataše u njegovu uredu Margus Kurm, glavna rukovoditeljica Sabine Hiernaux-Fritsch, voditelj radnog zadatka Karel Meixner te revizori Alina Milasiute, Dirk Neumeister i Piotr Zych. Torielle Perreur-Lloyd pružala je podršku pri izradi izvješća.

Slijeva nadesno: Karel Meixner, Margus Kurm, Ken-Marti Vaher, Torielle Perreur-Lloyd, Juhan Parts, Dirk Neumeister, Piotr Zych, Alina Milasiute.

Kontakt

EUROPSKI REVIZORSKI SUD
12, rue Alcide De Gasperi
1615 Luxembourg
LUKSEMBURG

Tel.: +352 4398-1
Upiti: eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspx
Internetske stranice: eca.europa.eu
Twitter: @EUAuditors

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2018.

PDF ISBN 978-92-847-0410-1 ISSN 2315-2230 doi:10.2865/071500 QJ-AB-18-016-HR-N
HTML ISBN 978-92-847-0369-2 ISSN 2315-2230 doi:10.2865/929520 QJ-AB-18-016-HR-Q

© Europska unija, 2018.

Za svaku uporabu ili umnažanje fotografija ili druge građe koja nije obuhvaćena autorskim pravima Europske unije dopuštenje se mora zatražiti izravno od nositelja autorskih prava.

KONTAKT S EU-om

Osobno
U cijeloj Europskoj uniji postoje stotine informacijskih centara Europe Direct. Adresu najbližeg centra možete pronaći na: https://europa.eu/european-union/contact_hr

Telefonom ili e-poštom
Europe Direct je služba koja odgovara na vaša pitanja o Europskoj uniji. Možete im se obratiti:

TRAŽENJE INFORMACIJA O EU-u

Na internetu
Informacije o Europskoj uniji na svim službenim jezicima EU-a dostupne su na internetskim stranicama Europa: https://europa.eu/european-union/contact_hr

Publikacije EU-a
Besplatne publikacije EU-a i publikacije EU-a koje se plaćaju možete preuzeti ili naručiti preko EU Bookshopa: https://publications.europa.eu/hr/publications. Za više primjeraka besplatnih publikacija obratite se službi Europe Direct ili najbližemu informacijskom centru (vidjeti https://europa.eu/european-union/contact_hr).

Zakonodavstvo EU-a i povezani dokumenti
Za pristup pravnim informacijama iz EU-a, uključujući cjelokupno zakonodavstvo EU-a od 1951. na svim službenim jezičnim verzijama, posjetite internetske stranice EUR-Lexa: http://eur-lex.europa.eu

Otvoreni podatci iz EU-a
Portal otvorenih podataka EU-a (http://data.europa.eu/euodp/hr/home?) omogućuje pristup podatkovnim zbirkama iz EU-a. Podatci se mogu besplatno preuzimati i ponovno uporabiti u komercijalne i nekomercijalne svrhe.