Što je Europska unija?
Europska unija (EU) jedinstvena je gospodarska i politička unija 27 europskih zemalja. One surađuju kako bi poboljšale živote ljudi u Europi, a i šire.
EU više od 60 godina radi na ostvarivanju mira, blagostanja i dobrobiti svojih građana. Od šest država utemeljiteljica – ili država članica – pedesetih godina prošlog stoljeća izrastao je u Uniju od 27 država članica s gotovo 450 milijuna stanovnika.
Ono što je započelo kao gospodarski pokret radi poboljšanja životnog standarda u poslijeratnoj Europi dovelo je do stvaranja najvećeg jedinstvenog tržišta na svijetu, na kojem se ljudi, roba, usluge i novac mogu slobodno kretati. EU je tijekom desetljećâ proširio svoje djelovanje na područja u kojima suradnja između zemalja dovodi do ostvarivanja boljih rezultata. Države članice EU-a vjeruju da su zahvaljujući međusobnoj suradnji snažnije i spremnije za suočavanje s velikim problemima današnjice, kao što su bolest COVID-19, klimatske promjene, digitalna transformacija našeg društva i ruska ratna agresija na Ukrajinu.
U ovom vodiču navedeno je mnogo korisnih informacija o EU-u i njegovu radu te savjeta o tome gdje dobiti dodatne informacije.
EU ima 27 zemalja i 448,4 milijuna stanovnika. Službenih je jezika 24, a 347 milijuna ljudi koristi euro u 20 različitih zemalja EU-a. Na zastavi EU-a nalazi se krug od12 zlatnih zvijezda na plavoj podlozi. Moto Eglasi „Ujedinjeni u raznolikosti”. Dan Europe obilježava se 9. svibnja.
Unija vrijednosti
Iako se Europljani služe različitim jezicima i imaju različite tradicije, dijele iste vrijednosti, a na tim se vrijednostima temelji EU. To su poštovanje ljudskog dostojanstva, sloboda, demokracija, jednakost, vladavina prava i poštovanje ljudskih prava.
Te su vrijednosti utvrđene u Ugovorima EU-a i u Povelji EU-a o temeljnim pravima, u kojoj su navedena sva osobna, građanska, politička, gospodarska i socijalna prava stanovnika EU-a.
U EU-u je 2022. bilo 13,7 milijuna ljudi koji su bili državljani jedne države članice, a živjeli u drugoj.
Ako ste državljani jedne od 27 država članica koje čine EU, građani ste i EU-a. To vam daje važna dodatna prava, kao što su pravo na slobodno kretanje, život, rad i studiranje u bilo kojoj državi članici EU-a, pravo da glasate i da se kandidirate na lokalnim i europskim izborima, čak i ako živite u drugoj državi članici. Imate pravo i podnijeti predstavku Europskom parlamentu, obratiti se Europskom ombudsmanu te se pisanim putem obratiti bilo kojoj instituciji EU-a na jednom od 24 službena jezika EU-a.
EU štiti prava svojih državljana i stanovnika Europske unije te promiče ljudska prava i poštene izbore širom svijeta. Svake godine Europski parlament pojedincu ili organizaciji koji se bore za ljudska prava i temeljne slobode dodjeljuje Nagradu Saharov.
Život u EU-u podrazumijeva važna prava i povlastice, a neke od su njih:
zaštita od diskriminacije na bilo kojoj osnovi, uključujući spol, rasu, vjeru, etničko ili socijalno podrijetlo, invaliditet, dob ili spolnu orijentaciju,
pravo na zaštitu osobnih podataka,
sigurna kupnja na internetu i iz bilo koje druge države članice zahvaljujući snažnom okviru EU-a za zaštitu potrošača,
zaštita zdravlja zahvaljujući visokim standardima EU-a u području zaštite okoliša, kao što su pravila o kvaliteti vode i zraka.
Saznajte više o svojim pravima.
Ukratko o EU-u
Zahvaljujući jedinstvenom tržištu ljudi, roba, usluge i novac mogu se kretati među 27 država članica EU-a gotovo jednako slobodno kao i unutar jedne države.
Od toga su 23 države članice EU-a i četiri zemlje izvan EU-a – Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska – dio schengenskog područja. To znači da pri prelasku granica između tih zemalja ne morate pokazivati putovnicu.
Karta prikazuje države članice Europske unije u kontinentalnoj Europi, kao i prekomorske regije Francuske (Francuska Gijana, Guadeloupe, Martinique, Mayotte, Réunion i Sveti Martin), Nizozemske (Sveti Martin), Portugala (Madeira i Azori) i Španjolske (Kanarski otoci). Na njoj su prikazane i zemlje kandidatkinje (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Moldova, Sjeverna Makedonija, Srbija, Turska, Ukrajina) i potencijalne zemlje kandidatkinje (Gruzija, Kosovo).
Austrija je pristupila EU-u 1995.; ima 9,1 milijuna stanovnika i upotrebljava euro. Belgija je pristupila EU-u 1958.; ima 11,8 milijuna stanovnika i upotrebljava euro. Bugarska je pristupila EU-u 2007.; ima 6,4 milijuna stanovnika i upotrebljava lev. Ne nalazi se u schengenskom prostoru. Hrvatska je pristupila EU-u 2013.; ima 3,9 milijuna stanovnika i upotrebljava euro. Cipar je pristupio EU-u 2004.; ima 0,9 milijuna stanovnika i upotrebljava euro. Ne nalazi se u schengenskom prostoru. Češka je pristupila EU-u 2004.; ima 10,8 milijuna stanovnika i upotrebljava krunu. Danska je pristupila EU-u 1973.; ima 5,9 milijuna stanovnika i upotrebljava krunu. Estonija je pristupila EU-u 2004.; ima 1,4 milijuna stanovnika i upotrebljava euro. Finska je pristupila EU-u 1995.; ima 5,6 milijuna stanovnika i upotrebljava euro. Francuska je pristupila EU-u 1958.; ima 68,1 milijun stanovnika i upotrebljava euro. Njemačka je pristupila EU-u 1958.; ima 84,4 milijuna stanovnika i upotrebljava euro. Grčka je pristupila EU-u 1981.; ima 10,4 milijuna stanovnika i upotrebljava euro. Mađarska je pristupila EU-u 2004.; ima 9,6 milijuna stanovnika i upotrebljava forintu. Irska je pristupila EU-u 1973.; ima 5,2 milijuna stanovnika i upotrebljava euro. Ne nalazi se u schengenskom prostoru. Italija je pristupila EU-u 1958.; ima 58,9 milijuna stanovnika i upotrebljava euro. Latvija je pristupila EU-u 2004.; ima 1,9 milijuna stanovnika i upotrebljava euro. Litva je pristupila EU-u 2004.; ima 2,9 milijuna stanovnika i upotrebljava euro. Luksemburg je pristupio EU-u 1958.; ima 0,7 milijuna stanovnika i upotrebljava euro. Malta je pristupila EU-u 2004.; ima 0,5 milijuna stanovnika i upotrebljava euro. Nizozemska je pristupila EU-u 1958.; ima 17,8 milijuna stanovnika i upotrebljava euro. Poljska je pristupila EU-u 2004.; ima 36,8 milijuna stanovnika i upotrebljava zlot. Portugal je pristupio EU-u 1986.; ima 10,5 milijuna stanovnika i upotrebljava euro. Rumunjska je pristupila EU-u 2007.; ima 19,1 milijun stanovnika i upotrebljava leu. Ne nalazi se u schengenskom prostoru. Slovačka je pristupila EU-u 2004.; ima 5,4 milijuna stanovnika i upotrebljava euro. Slovenija je pristupila EU-u 2004.; ima 2,1 milijun stanovnika i upotrebljava euro. Španjolska je pristupila EU-u 1986.; ima 48,1 milijun stanovnika i upotrebljava euro. Švedska je pristupila EU-u 1995.; ima 10,5 milijuna stanovnika i upotrebljava krunu.
Kako EU pokušava riješiti velike probleme s kojima se danas suočavamo?
EU se u posljednje vrijeme suočava s dosad nezabilježenim problemima: nakon financijske krize i globalne pandemije uslijedila je ruska ratna agresija na Ukrajinu te nastala energetska kriza. Ti povijesni događaji pokazali su potrebu za brzim i odlučnim odgovorom na nove situacije. EU je međutim nastavio, pa čak i pojačao, rad na postizanju svojih zelenih i digitalnih ciljeva.
COVID-19
Pandemija bolesti COVID-19 dovela je do ljudskih tragedija, ograničenja kretanja i usporavanja gospodarskog rasta te je stavila na kušnju EU i ostatak svijeta.
Osim što je poduzeo mjere za sprečavanje širenja virusa programima cijepljenja, EU je pružio potporu nacionalnim zdravstvenim sustavima i pridonio oporavku Europe. EU je jedan od vodećih donatora za COVAX, globalnu inicijativu za pravedan pristup cjepivima protiv bolesti COVID-19, te surađuje sa svojim međunarodnim partnerima kako bi svijet bio spreman za buduće pandemije.
EU je uveo i zajednički sustav potvrda o cijepljenju. čime je olakšao stanovnicima EU-a da ponovno počnu putovati. Na temelju toga Svjetska zdravstvena organizacija uspostavila je globalni sustav certificiranja kako bi se olakšalo putovanje i istodobno zaštitilo ljude.
Tijelo EU-a za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize (HERA) osigurat će da EU raspolaže potrebnim lijekovima i opremom u slučaju zdravstvenih prijetnji.
Za osiguravanje brzog gospodarskog oporavka od pandemije EU je osnovao poseban fond za oporavak u iznosu od više od 800 milijardi eura, poznat kao NextGenerationEU. Zahvaljujući ulaganjima u okviru fonda za oporavak u projekte i inicijative za zeleniju i digitaliziraniju Europu, EU će biti spremniji i za suočavanje s budućim izazovima. Primjerice, u kontekstu ruske ratne agresije na Ukrajinu i globalne energetske krize fondom za oporavak već se podupiru nastojanja zemalja EU-a da postupno ukinu ruska fosilna goriva i prijeđu na čistu energiju.
Ukupni iznos od 2018 milijardi eura dobiven je zbrajanjem iznosa sedmogodišnjeg proračuna EU-a (1211 milijardi eura) i 807 milijardi eura iz paketa za oporavak od bolesti COVID-19 instrumenta NextGenerationEU.
Ruska ratna agresija na Ukrajinu
Nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. EU je brzo djelovao i pružio potporu Ukrajini i njezinu narodu. To je uključivalo pružanje humanitarne pomoći, hitne pomoći, financijske i operativne potpore, vojne pomoći i potpore na granici EU-a i u Moldovi.
U okviru svoje humanitarne pomoći EU je pružao hranu, sklonište i medicinsku pomoć osobama pogođenima sukobom. Kao iznimnu mjeru pružio je privremenu zaštitu milijunima ljudi koji bježe iz Ukrajine te im omogućio pristup smještaju, školama, zdravstvenoj skrbi i radnim mjestima u EU-u. Financijska pomoć EU-a pomogla je stabilizaciji ukrajinskog gospodarstva, obnovi infrastrukture i poboljšanju obrambenih i sigurnosnih sposobnosti.
Predvodio je i međunarodnu osudu ruske ratne agresije na Ukrajinu i nametnuo oštre sankcije protiv Rusije i onih koji su sudjelovali u ratu. Cilj je tih mjera gospodarski izolirati Rusiju i ograničiti njezin kapacitet za vojnu agresiju.
EU je zajedno sa svojim državama članicama i financijskim institucijama mobilizirao više od 50 milijardi eura ukupne potpore Ukrajini.
Saznajte više o potpori EU-a Ukrajini.
Prevladavanje energetske krize
Ruska ratna agresija u velikoj je mjeri poremetila svjetski energetski sustav uzrokujući povećanje cijena i nesigurnost u pogledu opskrbe plinom, što je pogoršalo ionako teško stanje na energetskom tržištu nakon pandemije.
Koji su odgovori EU-a na tu situaciju?
Postupno ukidanje ruskih fosilnih goriva,
ubrzavanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora (vodika, vjetra, solarne energije), što je važan dio obveze EU-a da do 2050. postane klimatski neutralan,
smanjivanje računa za građane i poduzeća,
smanjenje potražnje za energijom,
povećanje skladištenja plina za zimu,
omogućivanje državama članicama EU-a da zajedno kupuju energiju kako bi postigle bolje cijene,
postroživanje pravila kako bi se osiguralo da svaka država članica EU-a prima pomoć u hitnim slučajevima,
ulaganje u infrastrukturu kako bi sve države članice EU-a imale najmanje dva izvora opskrbe plinom.
Saznajte više o radu EU-a na osiguravanju sigurne, čiste i cjenovno pristupačne energije.
Klimatske promjene
Europski zeleni plan EU-ova je strategija kojom se želi stvoriti moderno i konkurentno europsko gospodarstvo. Cilj je te strategije da Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050., kad više nećemo proizvoditi stakleničke plinove u količini koju ekosustavi ne mogu prirodno podnijeti.
Prva je prekretnica na tom ambicioznom putu postavljanje novog cilja EU-a da se neto emisije stakleničkih plinova smanje za barem 55 % do 2030. u odnosu na razine iz 1990. Svi dijelovi društva i gospodarski sektori morat će dati svoj doprinos – od sektorâ industrije, energetike i prometa do sektorâ proizvodnje hrane, poljoprivrede i građevinarstva. Osigurat će se financijska potpora za regije, industrijske sektore i zaposlenike koji će se suočavati s najvećim problemima. Europska komisija predložila je u srpnju 2021. paket mjera kojima želi osigurati da EU ostvari svoje ciljeve u okviru europskog zelenog plana.
Najmanje 30 % potrošnje EU-a u razdoblju od 2021. do 2027. bit će usmjereno na borbu protiv klimatskih promjena i njihovih učinaka.
Što time dobivate?
Prednosti smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. u odnosu na razine iz 1990.
- Barem 42,5 % obnovljivih izvora u mješavini energetskih izvora EU-a do 2030.
- Zaštićene i obnovljene europske šume; tri milijarde dodatnih stabala posađenih do 2030.
- Čišći javni prijevoz i održivija goriva.
- Milijun dodatnih zelenih radnih mjesta u EU-u do 2030.
- Najmanje 55 % manje smrti od onečišćenja zraka do 2030.
- Pravednu tranziciju utemeljenu na europskoj solidarnosti.
- Milijun stanica za punjenje električnih vozila u EU-u do 2025.
- Modernizirano i otporno gospodarstvo EU-a.
Svi možemo dati svoj doprinos – smanjenjem rasipanja hrane, učinkovitijim recikliranjem, vožnjom bicikla umjesto automobila ili čak sadnjom drveta. Želite li se uključiti, posjetite internetske stranice europskog klimatskog pakta, čiji je cilj uključiti građane i organizacije u razmjenu informacija o klimatskoj politici. Pomozite nam da zajedno izgradimo zeleniju Europu!
Natura 2000 najveća je mreža zaštićenih područja na svijetu, u okviru koje su zaštićene tisuće utočišta za najvrjednije i najugroženije europske vrste i staništa.
© LIFE06 NAT/E/000209/Aixa SOPEÑA.
Zahvaljujući trudu mnogih, među ostalim i djelovanjem projekata financiranih iz EU-ova programa LIFE, iberski ris više nije na rubu izumiranja u Španjolskoj i Portugalu. To je jedan od najuspješnijih primjera očuvanja životinjskih vrsta u Europi.
EU je financirao preinake dvaju trajekata za prijevoz putnika i robe te se oni više ne pokreću teškim loživim uljem, već se napajaju električnom energijom dobivenom iz baterija koje su prihvatljive za okoliš. Plove na prometnoj trajektnoj liniji između Helsingøra (Danska) i Helsingborga (Švedska). Trajekti na električni pogon pridonose poboljšanju kvalitete zraka u tim gusto naseljenim područjima.
Kako maksimalno iskoristiti digitalnu transformaciju
U današnjem društvu moramo imati razvijene digitalne vještine, bez obzira na to radi li se o internetskom bankarstvu i kupovini ili primjeni tehnologije na poslu. Kako bi svi bili u toku i kako bi se osigurao položaj Europe kao svjetskog predvodnika u tehnologiji, EU ulaže u digitalne vještine i superračunala te u povezivost velike brzine i veću kibersigurnost.
EU nastoji osigurati da internet bude siguran i pošten za ljude i poduzeća. Zahvaljujući pravilima EU-a, danas imamo veću kontrolu nad svojim osobnim podacima i time kako ih drugi upotrebljavaju.
Saznajte više o pravilima EU-a za sigurniji digitalni prostor.
Pomoć u traženju zaposlenja
Europski socijalni fond plus pomaže ljudima, uključujući one u nepovoljnom položaju, da se zaposle (ili pronađu bolji posao). Svake godine približno deset milijuna ljudi od fonda dobiva pomoć za pronalazak posla ili poboljšanje vještina.
EU pomaže mladima da uđu na tržište rada. Primjerice, Garancijom za mlade nastoji se osigurati da svi mlađi od 30 godina dobiju kvalitetnu ponudu za zaposlenje, školovanje, naukovanje ili pripravništvo u roku od četiri mjeseca od gubitka radnog mjesta ili prestanka obrazovanja.
Volontiranje je odličan način da se pridonese lokalnim zajednicama kod kuće i u inozemstvu uz istodobno razvijanje novih vještina i sklapanje prijateljstava. Europske snage solidarnosti mladima pružaju priliku za volontiranje ili rad na projektima u svojoj zemlji ili inozemstvu. Inicijativom Volonteri za humanitarnu pomoć EU-a starijima od 18 godina pruža se prilika da sudjeluju u humanitarnim projektima širom svijeta.
Jačanje borbe protiv raka
EU je odlučan da uspije u borbi protiv raka. Europskim planom za borbu protiv raka, koji se financira s 4 milijarde eura, utvrđen je novi pristup EU-a prevenciji raka, liječenju i skrbi. Financiranje EU-a već je dovelo do revolucionarnih istraživanja – od 3D modela tumora do otkrivanja raka analizom daha osobe.
Unija ravnopravnosti
EU gradi Europu ravnopravnosti. To znači da bi muškarci i žene trebali biti jednako plaćeni za jednak rad, da bi osobe s invaliditetom trebale moći jednako sudjelovati u svim aspektima života te da je rasizam neprihvatljiv. Znači da se ljude ne bi smjelo isključivati i marginalizirati i da bi trebali moći slobodno voljeti koga žele.
Migranti i građani EU-a migrantskog podrijetla imaju ključnu ulogu u europskom društvu, što podrazumijeva i kritično osoblje. EU nastoji svima omogućiti da u potpunosti sudjeluju u društvu s naglaskom na bolji pristup obrazovanju, radnim mjestima, zdravstvenoj skrbi i stanovanju.
Saznajte više o prioritetima Europske komisije.
Zaštita ljudi
Zaštita i sigurnost građana Europe u fizičkom i digitalnom svijetu glavni su prioritet EU-a. EU svakodnevno radi na suzbijanju prijetnji kao što su terorizam, organizirani kriminal te nezakonito trgovanje drogom i ljudima.
Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 i ruska ratna agresija na Ukrajinu također su istaknuli prijetnje i izazove koje dezinformacije predstavljaju za naša društva. EU surađuje s društvenim mrežama i internetskim platformama kako bi ograničio širenje obmanjujućih informacija i lažnih vijesti u Europi. Europski opservatorij za digitalne medije podupire rad neovisnih provjeravatelja činjenica i želi postati europski centar za borbu protiv dezinformiranja na internetu.
Europa je sinonim za kulturu
Što je zajedničko Oscarom nagrađenim filmovima Milijunaš s ulice, Saulov sin, Otac i Još jedna runda? Svi su dobili potporu EU-a u okviru potprograma MEDIA programa Kreativna Europa.
Je li vaš grad sljedeća europska prijestolnica kulture? Tu cijenjenu titulu dobilo je više od 50 gradova u EU-u. U središtu su pozornosti lokalni umjetnici i jedinstveno kulturno bogatstvo svakog grada.
Istražite europsku umjetnost i kulturu iz udobnosti svojeg naslonjača! Digitalna platforma Europeana. omogućuje pristup više od 58 milijuna predmeta iz zbirki više od 4000 kulturnih ustanova.
EU u svijetu
EU blisko surađuje sa svojim susjedima i zemljama u cijelom svijetu na izgradnji novih partnerstava i promicanju svojih vrijednosti i interesa. Zajedničkim naporima u područjima kao što su digitalizacija, klima, energetika, promet, zdravstvo i obrazovanje EU nastoji odgovoriti na globalne probleme i stvoriti povezaniju i prosperitetniju globalnu zajednicu.
EU sklapa trgovinske sporazume i s drugim zemljama, posljednji s Novim Zelandom. Ti sporazumi dovode do proširenja trgovine, čime se podupire gospodarstvo EU-a i otvaraju radna mjesta.
EU i njegove države članice najveći su donator razvojne pomoći u svijetu. U 2021. osigurali su 71,6 milijardi eura ili 41 % ukupne pomoći (najnoviji dostupni podaci). Zajedno doprinose i više od polovine ukupne globalne pomoći za obrazovanje u više od 100 zemalja u svijetu.
Saznajte više o strategiji EU-a za povezivanje svijeta.
Što EU čini za mene?
Možete živjeti i raditi u drugoj državi članici EU-a. Na portalu EURES objavljena su slobodna radna mjesta i praktični savjeti.
Možete se umiroviti u bilo kojoj državi članici EU-a (i Islandu, Lihtenštajnu, Norveškoj ili Švicarskoj) i ondje primati svoju državnu mirovinu.
U drugoj državi članici EU-a možete studirati ili pohađati tečaj osposobljavanja. Od njegova pokretanja 1987. u programu Erasmus sudjelovalo je više od deset milijuna ljudi.
EU je 2017. ukinuo naknade za roaming kako bi za vrijeme putovanja u EU-u mogli jeftinije ostati u kontaktu s prijateljima i obitelji. Pretplate za pristup digitalnim uslugama možete koristiti i u drugim zemljama!
Ako se razbolite pri posjetu drugoj državi članici EU-a, europska kartica zdravstvenog osiguranja omogućuje vam da dobijete javnu zdravstvenu skrb. Zdravstvena skrb pružit će vam se pod istim uvjetima i po istoj cijeni kao i osobama osiguranima u toj zemlji.
Putem pristupnih točaka za WiFi4EU možete se besplatno spojiti na internet na javnim površinama u približno 8000 lokalnih zajednica širom EU-a. Potražite ovaj znak:
Možete upotrebljavati jedinstvenu valutu – euro – u 20 država članica EU-a.
Unutar EU-a možete putovati opušteno. Zaštićeni ste cijelim nizom prava putnika bez obzira na to putujete li zrakoplovom, vlakom, brodom, autobusom ili međugradskim autobusom.
Igračke se ne mogu prodavati u EU-u ako nisu u skladu sa strogim sigurnosnim pravilima.
Prema pravilima EU-a možete otkazati ili vratiti proizvod ili uslugu kupljenu putem interneta u roku od 14 dana bez obrazloženja.
Za građane EU-a uspostavljeni su neki od najstrožih standarda na svijetu za sigurnu i zdravu hranu.
Ušteđevine na bankovnim računima u iznosu do 100 000 eura uvijek su zaštićene.
Saznajte više o tome što EU čini za vas.
Kako EU nastoji poboljšati kvalitetu života u mjestu u kojem živim?
Od 2021. do 2027. EU namjerava uložiti više od 378 milijardi eura u svoje regije, što će se zajedno s ulaganjima država članica povećati na ukupno 550 milijardi eura.
EU ulaže na lokalnoj razini, tj. u gradove i regije, radi poticanja zapošljavanja i jačanja gospodarstva te poboljšanja kvalitete života. Nastoji poboljšati situaciju u pet ključnih područja:
modernizacija prijevoza i energije radi borbe protiv klimatskih promjena
zapošljavanje i obrazovanje ljudi te njihovo uključivanje u društvo
mala i srednja poduzeća
istraživanje i inovacije
zaštita i unapređenje okoliša
Ulaganje u ljude i mjesta
Pogledajte oko sebe i ubrzo ćete u području u kojem živite pronaći školu, most, bolnicu ili neki drugi projekt koji je financiran sredstvima EU-a. Potpore iz regionalnih programa EU-a tijekom godina dodijeljene su tisućama projekata. U nastavku je navedeno nekoliko primjera projekata koji poboljšavaju ili će poboljšati kvalitetu života ljudi u EU-u.
Podizanje standarda zdravstvene skrbi u Poljskoj
Najveća javna bolnica u Toruńu pretvorena je u jednu od vodećih poljskih zdravstvenih ustanova zahvaljujući obnovi u vrijednosti od 52,7 milijuna eura uz potporu EU-a. Centralizirana i visokokvalitetna zdravstvena skrb pacijentima je skratila čekanje na liječenje.
Bolja cestovna povezanost u Grčkoj
Stanovnici, turisti i poduzeća u Grčkoj imat će koristi od važne nove dionice autoceste. Sredstvima EU-a u iznosu od 255 milijuna eura podupire se izgradnja karike koja nedostaje, čime će se povezati grad Lamia i selo Xyniada. Izgradnjom te dionice regije Središnja Grčka i Zapadna Tesalija povezat će se s glavnom mrežom autocesta.
Plivanje na održiv način u Belgiji
Obnovu bazena na Slobodnom sveučilištu u Bruxellesu (Vrije Universiteit Brussel) zapljusnuo je val održivosti. Novi objekt upotrebljava 60 % manje energije i ispušta 500 tona manje CO2 godišnje od starog bazena te je otvoren i za plivače koji ne pohađaju sveučilište. Projektu su dodijeljena sredstva EU-a u iznosu malo većem od 2 milijuna eura.
Zeleniji gradovi i regije
Pouzdanija i učinkovitija opskrba energijom u Češkoj, 21 novi električni vlak radi poboljšanja hrvatske željezničke mreže te mjere za povećanje sigurnosti od poplava u Mađarskoj neki su od 14 zelenih projekata od kojih će građani EU-a imati koristi. Više od 1,4 milijarde eura iz sredstava EU-a ulaže se u sedam država članica, a projekti obuhvaćaju područja kao što su okoliš, zdravlje, promet i energetika.
Ruralna Rumunjska povezana sa širokopojasnom mrežom velike brzine
U okviru projekta RO-Net koji podupire EU sa širokopojasnom mrežom povezano je 400 000 ljudi, više od 8500 poduzeća i gotovo 3000 javnih ustanova u udaljenim ruralnim područjima Rumunjske. Oko 665 sela i gradova sad ima pristup zdravstvenoj skrbi, obrazovanju i kupnji na internetu. Na internetu se mogu prodavati i proizvodi iz lokalnih kućanstava i poljoprivrednih gospodarstava.
Zelena igrališta u Parizu
Betonska igrališta u Parizu pretvaraju se u područja puna svježine i zelenila na kojima je moguće skladištiti vodu i smanjiti toplinski učinak. Projektom OASIS, koji je financiran sredstvima EU-a u iznosu od 5 milijuna eura, nastoji se zaštititi Parižane od učinaka klimatskih promjena i stvoriti prostore na kojima se djeca mogu zabavljati.
Saznajte više o projektima financiranima sredstvima EU-a u svojoj regiji.
Kako mogu dobiti financijska sredstva? Bavite se istraživanjem, poljoprivredom, poduzetništvom ili umjetnošću? Saznajte tko ima pravo na financijska sredstva.
Pioniri EU-a
Saznajte više o ženama i muškarcima (od boraca pokreta otpora i političkih čelnika do svjetski poznate glumice) koji su inspirirali stvaranje Europe u kojoj danas živimo.
Ključni događaji u povijesti EU-a
1950.
9. svibnja
Schumanova deklaracija. Francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman predlaže da se udruže resursi proizvodnje ugljena i čelika kako se nijedna zemlja ne bi naoružala drugima iza leđa.
Robert Schuman potpisuje Pariški ugovor o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik, Pariz, Francuska, 18. travnja 1951.
1952.
23. srpnja
Osnovana je Europska zajednica za ugljen i čelik.
1957.
25. ožujka
Šest zemalja – Belgija, Njemačka, Francuska, Italija, Luksemburg i Nizozemska – potpisuje Ugovore iz Rima. Ugovori stupaju na snagu 1. siječnja 1958., a njima se osniva Europska ekonomska zajednica i stvara zajedničko tržište.
1962.
30. srpnja
Uspostavlja se zajednička poljoprivredna politika, čime se osigurava opskrba hranom i podupiru poljoprivrednici i ruralna područja.
1968.
1. srpnja
Šest država članica prestaje naplaćivati carine na međusobni uvoz robe.
1979.
Od 7. do 10. lipnja
Europski građani prvi put mogu glasati i izabrati svoje predstavnike u Europskom parlamentu.
1987.
15. lipnja
Pokrenut je program Erasmus za razmjenu studenata.
Pad Berlinskog zida, Njemačka, 11. studenoga 1989.
1989.
Slom komunizma dovodi do vala demokratskih promjena u središnjoj i istočnoj Europi.
1993.
1. siječnja
Stvara se jedinstveno tržište na kojem je moguće slobodno kretanje građana, robe, usluga i novca.
1. studenoga
Nastaje Europska unija.
1995.
26. ožujka
Schengenskim sporazumom ukidaju se kontrole na granicama između određenih država članica. Trenutačno 23 države članice uživaju tu korist.
2002.
1. siječnja
Prvi se put pojavljuju novčanice i kovanice eura, a danas se upotrebljavaju u 20 država članica EU-a.
2012.
1. travnja
Pokrenuta je europska građanska inicijativa.
10. prosinca
EU-u je dodijeljena Nobelova nagrada za mir.
2015.
12. prosinca
Čelnici 195 zemalja, uključujući sve države članice EU-a, potpisuju Pariški sporazum o klimatskim promjenama.
Konferencija UN-a o klimatskim promjenama (COP21), Pariz, Francuska, 1. prosinca 2015.
2017.
15. lipnja
Ukidaju se naknade za roaming.
2020.
Siječanj
Bolest COVID-19 pojavljuje se u Europi, što dovodi do najopsežnijeg odgovora na javnozdravstvenu krizu u povijesti EU-a.
2021.
9. svibnja
Pokrenuta je konferencija o budućnosti Europe, koja građanima EU-a daje priliku da oblikuju svoju zajedničku budućnost.
2022.
EU i njegovi međunarodni partneri osuđuju rusku ratnu agresiju na Ukrajinu i nude snažnu političku, financijsku i humanitarnu pomoć Ukrajini.
Kako funkcionira EU?
Svako djelovanje EU-a proizlazi ih ugovora koji sadržavaju pravila o funkcioniranju EU-a. Te su ugovore dobrovoljno i demokratski odobrile sve države članice EU-a.
U Ugovorima EU-a utvrđeno je tko može donositi zakonodavstvo i u kojim područjima: EU, nacionalne vlade ili oboje. Države članice EU-a odgovorne su za donošenje vlastitih odluka i zakonodavstva u određenim područjima nacionalne politike, kao što su industrija, zdravlje i obrazovanje, a EU im u tome pruža potporu.
U Ugovorima je utvrđeno da u mnogim područjima mogu djelovati i EU i nacionalne vlade. U tim se slučajevima odluke uvijek donose na razini koja je najbliža građanima. To znači da EU neće intervenirati ako se problem može riješiti na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini.
EU djeluje u onim područjima za koja su ga ovlastile države članice i u područjima u kojima ima smisla djelovati zajednički, kao što su klimatske promjene ili svjetska trgovina. Kako bi lakše ostvarile svoje ciljeve, države članice osnovale su brojne institucije da bi se odluke donosile na razini EU-a i zatim provodile.
Tko radi što?
Europski parlament, čije se plenarne sjednice održavaju u Strasbourgu i Bruxellesu, zastupa interese građana EU-a. On je uz Vijeće Europske unije glavno tijelo EU-a za donošenje odluka.
Birači EU-a svakih pet godina izravno biraju 705 članova Europskog parlamenta, tj. zastupnika. Sljedeći izbori održat će se 2024. Svaka država članica bira određen broj zastupnika, a mjesta se raspodjeljuju razmjerno broju njezinih stanovnika. Zastupnici u Europskom parlamentu mogu biti nezavisni ili djelovati unutar klubova zastupnika u kojima je zastupljeno nekoliko država i u kojima su organizirani prema političkoj pripadnosti, a ne prema državljanstvu. Roberta Metsola trenutačna je predsjednica Europskog parlamenta.
Europski parlament ima 705 zastupnika. Oni su podijeljeni u klubove zastupnika. To su (silaznim redoslijedom prema broju članova): Klub zastupnika Europske pučke stranke (kršćanski demokrati), Klub zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu, Klub zastupnika Renew Europe, Klub zastupnika Identitet i demokracija, Klub zastupnika Zelenih/Europskog slobodnog saveza, Klub zastupnika Europskih konzervativaca i reformista, Konfederalni klub zastupnika Ujedinjene europske ljevice/Nordijske zelene ljevice, nezavisni zastupnici.
Vijeće Europske unije, poznato i kao Vijeće, čine ministri vlada svih država članica EU-a. Ono je uz Europski parlament glavno tijelo EU-a za donošenje odluka. Države članice EU-a svakih se šest mjeseci izmjenjuju u predsjedanju Vijećem. Kako bi se osigurao kontinuitet, predsjedništva blisko surađuju u tročlanim skupinama koje pripremaju zajednički program za razdoblje od 18 mjeseci.
Ne smije ga se zamijeniti s Europskim vijećem, čiji su članovi šefovi država ili vlada svih država članica EU-a. Ono određuje opće političko usmjerenje i prioritete EU-a. Charles Michel trenutačni je predsjednik Europskog vijeća.
Europska komisija javna je služba EU-a. Ima pravo predlagati novo zakonodavstvo, o čijem donošenju odlučuju Parlament i Vijeće. Isto tako, osigurava da države članice pravilno primjenjuju pravila EU-a. Komisiju predvode predsjednica Ursula von der Leyen i njezin tim povjerenika – po jedan iz svake države članice.
Sve države članice EU-a moraju poštovati pravila EU-a i ostvariti zadane ciljeve jer u protivnom Komisija može protiv njih poduzeti mjere.
Sud Europske unije osigurava jednako tumačenje i primjenu prava EU-a u svim državama članicama EU-a.
Europska središnja banka upravlja eurom. Glavna joj je zadaća održavanje stabilnosti cijena u europodručju.
Kako se financira EU?
Novac koji EU troši (proračun EU-a) dolazi iz nekoliko izvora: carine, doprinosa na temelju poreza na dodanu vrijednost (PDV) koje prikupljaju države članice i izravnih doprinosa država članica. Doprinos koji se temelji na nerecikliranom plastičnom ambalažnom otpadu uveden je u siječnju 2021. kao novi izvor prihoda za proračun.
Proračun EU-a pridonosi ostvarivanju rezultata u područjima koja su važna za Europljane: od doprinosa izgradnji novih i boljih cesta, željeznica i zračnih luka do potpore u razvoju ruralnih područja i omogućivanja boravka u inozemstvu za studente. Provedbom proračuna smanjuju se nejednakosti između i unutar država članica, a EU je postao predvodnik u digitalnoj transformaciji i borbi protiv klimatskih promjena.
Kako se mogu uključiti?
Želite li utjecati na budućnost Europe? Želite li aktivno sudjelovati u postupku donošenja odluka? Na mnogo načina možete pomoći u oblikovanju i poboljšanju EU-a.
Tisuće Europljana već je izrazilo svoje nade i očekivanja za nadolazeće godine u okviru Konferencije o budućnosti Europe, najvećeg savjetovanja ikad provedenog u EU-u. Jedan od ključnih elemenata konferencije bio je niz rasprava koje su vodili građani i koje sada postaju dio demokratskog života u EU-u.
Europski paneli građana i građanki
- 150 građana nasumično odabranih iz 27 država članica
- iz različitih sredina i različitog spola, dobi, obrazovanja, prihoda, urbanog ili ruralnog podrijetla
- 1/3 panela su mladi ljudi u dobi od 16 do 25 godina
Saznajte više o europskim panelima građana i građanki.
Možete izraziti svoje mišljenje i sudjelovanjem u europskim izborima, koji se održavaju svakih pet godina.
Saznajte više o sljedećim europskim izborima.
Vaš europski zastupnik zastupa vaše interese i interese vašeg grada ili regije u Europi te u vaše ime glasuje o zakonima koji se primjenjuju u cijelom EU-u.
Saznajte koji zastupnici Europskog parlamenta predstavljaju vašu zemlju.
Jeste li ikad razmišljali o tome da bi se propisi EU-a mogli poboljšati? I vi možete pridonijeti tome da propisi EU-a budu prilagođeniji budućim potrebama slanjem prijedloga o pojednostavnjenju i modernizaciji postojećih propisa. Možete iznijeti i svoje mišljenje o novim politikama. Svoje prijedloge i pitanja možete postaviti na bilo kojem od 24 službena jezika EU-a.
Iznesite svoje mišljenje o pitanjima koja su vam važna.
U okviru europske građanske inicijative od Komisije možete zatražiti predlaganje novih propisa. Najprije ćete morati pronaći istomišljenike. Nakon što se za određenu inicijativu prikupi milijun potpisa, Komisija odlučuje o tome koje će mjere poduzeti. Dosad je za devet građanskih inicijativa prikupljen dovoljan broj potpisa.
Prva uspješna europska građanska inicijativa, „Right2Water” (Pravo na vodu), dovela je do novih pravila, kojima se osigurava sigurnost i kvaliteta vode za piće te lakši pristup ranjivih skupina vodi.
Zahvaljujući nedavnoj inicijativi „Okončajmo upotrebu kaveza” uskoro se donosi prijedlog za postupno ukidanje upotrebe kaveza za brojne životinje iz uzgoja.
Gdje mogu dobiti dodatne informacije?
U Europskoj uniji postoje stotine informacijskih centara Europe Direct. Adresu najbližeg centra možete pronaći na: https://europa.eu/european-union/contact/meet-us_hr
Centru Europe Direct možete se obratiti:
— besplatnim pozivom na broj: 00 800 6 7 8 9 10 11 (neki operateri mogu naplaćivati pozive)
— na standardni broj telefona: +32 22999696 ili
— e-poštom na adresi: https://europa.eu/european-union/contact_hr
Informacije o Europskoj uniji na svim službenim jezicima EU-a dostupne su na portalu Europa: https://europa.eu.
Publikacije EU-a možete preuzeti ili naručiti putem internetske stranice: https://op.europa.eu/hr/web/general-publications/publications.
Za više primjeraka besplatnih publikacija obratite se službi Europe Direct ili najbližem dokumentacijskom centru:
https://european-union.europa.eu/contact-eu/meet-us_hr. Posjetite portal Vaša Europa za pomoć i savjete za građane i poduzeća u EU-u: https://europa.eu/youreurope/index.htm#hr
Posjetite Kutak za učenje za pristup obrazovnim materijalima, igrama i kvizovima: https://europa.eu/learning-corner/home_hr
Posjetite Europski portal za mlade: https://europa.eu/youth/EU_hr
Europska komisija u vašoj zemlji: https://ec.europa.eu/info/about-european-commission/contact/representations-member-states_hr
Europski parlament u vašoj zemlji: https://www.europarl.europa.eu/at-your-service/hr/stay-informed/liaison-offices-in-your-country
Mreža europskih potrošačkih centara: https://ec.europa.eu/info/live-work-travel-eu/consumer-rights-and-complaints/resolve-your-consumer-complaint/european-consumer-centres-network-ecc-net_hr
facebook.com/EuropeanCommission
instagram.com/europeancommission
facebook.com/europeanparliament
| ISBN 978-92-68-07124-3 | doi:10.2775/59216 | NA-05-22-433-HR-C | |
| ISBN 978-92-76-60512-6 | doi:10.2775/587979 | NA-05-22-433-HR-N | |
| HTML | ISBN 978-92-76-60548-5 | doi:10.2775/28824 | NA-05-22-433-HR-Q |
Kratki vodič o EU-u
Europska komisija
Glavna uprava za komunikaciju
Izdavačka služba i ciljane mjere informiranja
1049 Bruxelles
BELGIJA
Podaci za kontakt: COMM-A2@ec.europa.eu
Ovaj dokument nije službeno stajalište Europske komisije.
Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2023.
© Europska unija, 2023.
Politiku ponovne uporabe dokumenata Europske komisije uređuje Odluka Komisije 2011/833/EU od 12. prosinca 2011. o ponovnoj uporabi dokumenata Komisije (SL L 330, 14.12.2011., str. 39.). Osim ako je navedeno drukčije, ponovna uporaba ovog dokumenta dopuštena je u skladu s licencijom Creative Commons Attribution 4.0 International (CC BY 4.0) (https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/). To znači da je ponovna uporaba dopuštena uz navođenje relevantnih podataka i svih izmjena.
Za svaku uporabu ili umnožavanje elemenata koji nisu u vlasništvu Europske unije možda će biti potrebno zatražiti dopuštenje izravno od odgovarajućih nositelja prava.
Sve fotografije © Europska unija, osim ako je drukčije naznačeno.