Primjena novih tehnologija snimanja u praćenju zajedničke poljoprivredne politike: napredak je općenito postojan, iako sporiji kad je riječ o praćenju u područjima klime i okoliša

Sažetak

U okviru zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) za provjeru potpore po površini, na koju danas otpada gotovo 80 % financijskih sredstava EU-a namijenjenih poljoprivredi i ruralnom razvoju, već dugi niz godina upotrebljavaju se satelitske ili zračne snimke. Iako su te snimke obično vrlo visoke prostorne rezolucije, prije 2017. snimke se nisu ažurirale dovoljno često da bi omogućile provjeru aktivnosti koje se odvijaju na poljoprivrednim zemljištima tijekom cijele godine (npr. berba).

Od ožujka 2017. s pomoću satelita Copernicus Sentinel 1 i 2, koji su u vlasništvu EU-a, omogućen je uvid u često ažurirane i slobodno dostupne slike visoke rezolucije koje bi mogle dovesti do korjenitih promjena u tehnologijama za promatranje Zemlje koje se upotrebljavaju za praćenje poljoprivrednih aktivnosti. S obzirom na često ažuriranje snimki, automatizirana obrada podataka vremenskih nizova tijekom cijele sezone uzgoja omogućuje da se bez ljudske intervencije identificiraju usjevi i prate određene poljoprivredne prakse na pojedinačnim parcelama (kao što su obrađivanje tla, košnja). Od 2018. agencije za plaćanja mogu se služiti podatcima iz programa Copernicus Sentinel umjesto tradicionalnim provjerama koje se temelje na kontrolama na terenu.

Prema navodima Komisije i dionika ZPP-a, podatci iz programa Copernicus Sentinel i druge tehnologije za praćenje potpore po površini mogu donijeti znatne koristi za poljoprivrednike, javne uprave i okoliš. Sud je u sklopu ove revizije ispitao je li Komisija djelotvorno poticala široku primjenu tih novih tehnologija i jesu li države članice poduzele odgovarajuće mjere za njihovo uvođenje. Pregledani su satelitski podatci iz programa Copernicus Sentinel, snimke bespilotnih letjelica i snimke s oznakom geolokacije. Procjena ostvarenog napretka u pogledu primjene novih tehnologija snimanja posebno je relevantna u ovom trenutku jer bi se rezultati ove revizije mogli primijeniti u okviru ZPP-a nakon 2020.

Sud je utvrdio da su i Komisija i neke države članice poduzele mjere kako bi omogućile ostvarivanje koristi koje se nude primjenom tih novih tehnologija. Komisija je promicala primjenu novih tehnologija na brojnim konferencijama i radionicama te je pružila bilateralnu podršku velikom broju agencija za plaćanja. Tijekom 2019. 15 agencija za plaćanja od njih 66 služilo se podatcima iz programa Copernicus Sentinel za provjeru zahtjeva za potporu u okviru određenih programa i za neke skupine korisnika („provjere praćenjem”). Revizija je pokazala da mnoge agencije za plaćanja smatraju da postoje prepreke za širu primjenu tih novih tehnologija.

Iako je Komisija pokušala ukloniti ili smanjiti neke od tih prepreka, agencije za plaćanja očekuju od Komisije daljnje smjernice kako bi mogle donositi prave odluke i smanjiti rizik od budućih financijskih ispravaka.

Prelazak na provjere praćenjem iziskuje znatne prilagodbe IT sustava te specifične resurse i stručno znanje. Komisija je poduzela inicijative da olakša pristup podatcima dobivenima s pomoću satelita Sentinel i uslugama obrade u digitalnom oblaku, no agencije za plaćanja i dalje ih slabo upotrebljavaju u operativne svrhe.

Kad je riječ o programima ruralnog razvoja i višestrukoj sukladnosti, Sud je primijetio da se nove tehnologije ograničeno primjenjuju kako za praćenje poštovanja pravila tako i za praćenje uspješnosti u pogledu ispunjavanja zahtjeva u području klime i okoliša. Sud je također zaključio da skup trenutačno predloženih pokazatelja uspješnosti za ZPP nakon 2020. uglavnom nije osmišljen za izravno praćenje na temelju podataka dobivenih s pomoću satelita Sentinel.

Sud preporučuje Komisiji da potakne države članice da se u okviru ZPP-a nakon 2020. služe provjerama praćenjem kao jednim od ključnih sustava kontrole. Također joj preporučuje da bolje iskoristi nove tehnologije za praćenje zahtjeva u području okoliša i klime.

Uvod

Zajednička poljoprivredna politika

U upravljanju zajedničkom poljoprivrednom politikom (ZPP) EU-a sudjeluju i Komisija i države članice. Agencije za plaćanja u državama članicama odgovorne su za upravljanje zahtjevima za potporu, provjeru podnositelja zahtjeva, izvršenje plaćanja i praćenje uporabe financijskih sredstava. Komisija utvrđuje glavninu okvira za rashode, provjerava i prati rad agencija za plaćanja te snosi odgovornost za uporabu financijskih sredstava EU-a. ZPP obuhvaća tri skupine potpore:

• izravna plaćanja za potporu dohotku poljoprivrednika
• tržišne mjere za ublažavanje poremećaja na tržištu, kao što je nagli pad cijena i
• mjere ruralnog razvoja s nacionalnim i regionalnim programima za pružanje odgovora na posebne potrebe ruralnih područja i na izazove s kojima se ta područja suočavaju.

Iz slike 1. vidljivo je da četiri petine rashoda u okviru ZPP-a čine programi potpore po površini u obliku izravnih plaćanja ili mjera ruralnog razvoja. Agencije za plaćanja svake godine provode plaćanja potpore po površini poljoprivrednicima, i to na temelju broja obrađenih hektara i toga pridržavaju li se poljoprivrednici posebnih pravila prihvatljivosti.

Izvor: Sud, na temelju informacija AGREX-a i Komisije.

Iznos koji primaju poljoprivrednici može se smanjiti ako se tijekom kontrole na terenu utvrdi da ne poštuju pravila o sigurnosti hrane, zdravlju životinja i biljaka, klimi i okolišu, zaštiti vodnih resursa, dobrobiti životinja i uvjetima u kojima se održava poljoprivredno zemljište¹. Ta povezanost uvjeta i plaćanja poznata je pod nazivom „višestruka sukladnost”².

Uporaba satelitskih snimki za provjeru potpore po površini

U okviru ZPP-a za provjeru dijela potpore po površini već dugi niz godina upotrebljavaju se zračne i satelitske snimke. Reformom ZPP-a iz 1992. omogućeno je korištenje satelitskih snimaka umjesto kontrola na terenu (vidi odlomak 07.). Reformom ZPP-a iz 2003. uvedena je obveza za države članice da uspostave računalni geografski informacijski sustav svih poljoprivrednih parcela. Reformom ZPP-a iz 2013. uvedena je obveza da se taj sustav za identifikaciju zemljišnih parcela (LPIS, engl. Land Parcel Identification System) mora upotrebljavati zajedno sa zahtjevom za geoprostornu potporu (GSAA, engl. Geospatial aid application), koji se postupno uvodio od 2015., kako bi se poboljšale provjere zahtjeva za potporu.

LPIS se temelji na snimkama iz zraka i satelitskim snimkama koje se korigiraju za geometrijska izobličenja („ortorektifikacija”). Agencije za plaćanja upotrebljavaju LPIS za unakrsne provjere svih zahtjeva za potporu po površini kako bi provjerile isplaćuju li potporu samo za prihvatljiva poljoprivredna zemljišta i samo jednom za određenu površinu poljoprivrednog zemljišta. Ortosnimke u LPIS-u imaju vrlo visoku prostornu rezoluciju (većinom od 25 do 50 cm po pikselu – vidi fotografiju 1.) i u načelu se ažuriraju svake tri godine.

© MAPA – Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i hrane, Španjolska.

LPIS je središnji element integriranih administrativnih i kontrolnih sustava (IAKS) agencija za plaćanja za programe potpore po površini. Iako je u tematskom izvješću Suda br. 25/2016 o LPIS-u utvrđeno da ima prostora za njegovo poboljšanje, također su prepoznate mjere koje su Komisija i agencije za plaćanja tijekom godina poduzimale kako bi taj sustav postao pouzdaniji³. Zbog nedovoljno čestog ažuriranja snimki u LPIS-u agencije za plaćanja ne mogu ih upotrebljavati za provjeru aktivnosti koje se odvijaju na određenoj parceli tijekom cijele godine (sadnja, berba, košnja itd.). Kako bi agencije za plaćanja provjerile prijave poljoprivrednika i njihovo pridržavanje pravila prihvatljivosti, morale su provoditi kontrole na terenu na uzorku od približno 5 % poljoprivrednika (vidi fotografiju 2.).

Izvor: Sud.

Kontrole na terenu dugotrajne su i skupe te pružaju jednokratan uvid u stanje na terenu. Komisija od 1992. razvija alternativni pristup pregledu poljoprivrednih parcela s pomoću satelitskih snimki komercijalnih pružatelja (kao što su SPOT, WorldView, PlanetScope) koje se izrađuju u različitim trenutcima tijekom cijele godine: taj je pristup poznat pod nazivom „provjere metodom daljinskog istraživanja” (vidi fotografiju 3.). Prema navodima Zajedničkog istraživačkog centra (ZIC) Europske komisije, u prosjeku 80 % kontrola na terenu diljem EU-a danas se provodi metodom daljinskog istraživanja. Ako agencija za plaćanja ne može donijeti zaključak na temelju tih snimaka, službenik zadužen za kontrolu obavlja „brzi terenski posjet” predmetnim zemljišnim parcelama. Iako su provjere metodom daljinskog istraživanja jeftinije⁴, za njih je i dalje potrebna ljudska intervencija, odnosno tehničari koji tumače satelitske snimke vrlo visoke rezolucije s pomoću alata za računalno potpomognutu fotointerpretaciju.

Izvor: ZIC.

Uvođenjem aplikacije GSAA (vidi odlomak 04.) poljoprivrednicima je omogućeno elektroničko podnošenje zahtjeva za potporu i plaćanje, zajedno s geolokacijom poljoprivrednih parcela koje prijavljuju. Stoga se u IT sustavima agencija za plaćanja geoprostorne informacije sada povezuju s poljoprivrednim parcelama.

Od lipnja 2015. s pomoću satelita Sentinel 1 i Sentinel 2, koji su u vlasništvu EU-a (vidi sliku 2.) i koji su lansirani u okviru programa Copernicus (programa EU-a za infrastrukturu za praćenje Zemlje iz svemira), izrađuju se slobodno dostupne snimke visoke rezolucije. Prema navodima Europske svemirske agencije (ESA), Komisije i konzultiranih stručnjaka, ti sateliti mogli bi dovesti do korjenitih promjena u tehnologijama za promatranje Zemlje koje se upotrebljavaju za praćenje ZPP-a zbog sljedećih razloga:

• pružaju snimke visoke prostorne rezolucije koje se, od ožujka 2017., često ažuriraju – nova snimka prostorne rezolucije od 10 metara po pikselu dostupna je svakih 5 dana; za usporedbu, u okviru američkog satelitskog programa za promatranje Zemlje Landsat nova snimka rezolucije od 30 metara nastaje svakih 16 dana
• pružaju usporedive podatke tijekom dugog razdoblja, uz visoku kvalitetu kalibracije i
• Komisija je preuzela dugoročnu obvezu u pogledu stavljanja tih snimki na raspolaganje.

© ESA / ATG medialab.

S obzirom na često ažuriranje snimki koje izrađuju sateliti Sentinel 1 i 2, automatizirana obrada podataka vremenskih nizova tijekom cijele sezone uzgoja omogućuje da se identificiraju usjevi i prate određene poljoprivredne prakse na pojedinačnim parcelama (kao što su obrada tla, berba, košnja). Na slici 3. prikazan je način identificiranja usjeva na temelju podataka vremenskog niza dobivenih s pomoću satelita Sentinel. Time se, umjesto da se provjere usmjere na uzorak poljoprivrednika, omogućuje praćenje svih primatelja potpore.

Izvor: Instituto Tecnológico Agrario de Castilla y León.

Uporaba podataka iz programa Copernicus Sentinel za praćenje potpore po površini

U svibnju 2017. agencije za plaćanja u EU-u potpisale su neslužbeni memorandum, „Izjavu iz Malte”, u kojem se Komisiju poziva na primjenu novih tehnologija radi pojednostavnjenja IAKS-a. Komisija je u lipnju 2017. predložila izmjene zakonodavstva kojima bi se državama članicama od 2018. omogućila primjena novog pristupa pod nazivom „provjere praćenjem”⁵. U okviru tog pristupa upotrebljavaju se automatizirani procesi na temelju podataka iz programa Copernicus Sentinel. Izmijenjenim pravilima omogućuje se i primjena drugih novih tehnologija, kao što su bespilotne letjelice i fotografije s oznakom geolokacije ili podatci koje su zabilježili drugi sateliti, kao dodatnih dokaza za provjeru poštovanja pravila u okviru ZPP-a.

U svibnju 2018. jedna agencija za plaćanja u Italiji prva je počela primjenjivati novi pristup u provjerama koje provodi u jednoj pokrajini (Foggia, Apulija). Tijekom 2019. 15 agencija za plaćanja (u Belgiji, Danskoj, Italiji, Malti i Španjolskoj) provelo je provjere praćenjem za neke od svojih programa. Na slici 4. prikazani su ključni datumi za uvođenje provjera praćenjem.

Izvor: Sud.

U okviru provjera praćenjem podatci iz programa Copernicus, odnosno dobiveni s pomoću satelita Sentinel 1 i 2, koji se prikupljaju svakih pet dana, objedinjuju se s informacijama koje poljoprivrednici dostave u svojim zahtjevima. S pomoću strojnog učenja ili drugih algoritama pogodnih za obradu velikih količina podataka agencije za plaćanja dobivaju informacije o vrstama usjeva i poljoprivrednim aktivnostima na svim prijavljenim parcelama/gospodarstvima za svaki program potpore. Agencije za plaćanja potom ocjenjuju parcele/gospodarstva koristeći se sustavom boja kojima se označavaju sve parcele/gospodarstva (vidi fotografiju 4.).

Izvor: simulacija koju je izradio ZIC.

Agencije za plaćanja ocjenjuju aktivnosti na parcelama/gospodarstvima tijekom cijele godine, uzimajući u obzir najnovije dostupne podatke dobivene s pomoću satelita Sentinel i informacije dobivene od poljoprivrednika. Na primjer, parcela s travnjacima bila bi označena žutom bojom sve dok podatci dobiveni s pomoću satelita Sentinel ne pokažu da je pokošena u propisanom roku, nakon čega bi se boja promijenila u zelenu. Zbog prostorne rezolucije snimki, podatci dobiveni s pomoću satelita Sentinel nisu prikladni za mjerenje površine parcele. Agencije za plaćanja stoga mjere površine parcela u LPIS-u, u kojem snimke imaju višu prostornu rezoluciju. Stoga LPIS kojim se služe agencije za plaćanja prije prelaska na provjere praćenjem mora biti dobre kvalitete kako u pogledu točnosti evidentirane prihvatljive površine tako i u pogledu učestalosti ažuriranja. Na slici 5. na jednom je primjeru prikazano kako funkcioniraju provjere praćenjem.

Izvor: Sud, na temelju postupaka koje primjenjuje agencija za plaćanja u Kastilji i Leonu, Španjolska.

Očekivane koristi od novog pristupa praćenja

Komisija, agencije za plaćanja, relevantni dionici i stručnjaci slažu se da pristup praćenja u okviru kojeg se upotrebljavaju podatci iz programa Copernicus Sentinel donosi veliku promjenu u upravljanju ZPP-om i kontroli te politike.

Pružanjem pomoći poljoprivrednicima da ispune zahtjeve postići će se viša razina poštovanja pravila

Tradicionalni sustav zahtjeva za potporu i povezanih provjera sustav je uzastopnih procedura, dok su provjere praćenjem interaktivan sustav. Provjere praćenjem omogućuju da se nove informacije (kao što su ažurirani, noviji podatci dobiveni s pomoću satelita Sentinel, fotografije s oznakom geolokacije ili drugi dokumenti koje dostavi poljoprivrednik) uzmu u obzir u bilo kojem trenutku tijekom sezone uzgoja te se stoga poljoprivrednicima pruža veći broj prilika da isprave zahtjeve koje podnesu prije njihova zaključenja (vidi sliku 6.). Agencije za plaćanja također mogu slati poljoprivrednicima poruke upozorenja i dati im priliku da poduzmu korektivne mjere (npr. da pokose određeno polje). Takav pristup praćenja stoga omogućuje da se nepoštovanje pravila spriječi umjesto da se poljoprivrednike kasnije kažnjava.

Izvor: Sud.

Obuhvatit će se svi poljoprivrednici, smanjit će se administrativno opterećenje, a isplativost će se povećati

U okviru tradicionalnog pristupa koji uključuje terenske provjere, agencije za plaćanja odabiru male uzorke poljoprivrednika koje će provjeriti. Ako se obavlja terenski posjet iz uzorka, službenik zadužen za kontrolu provjerava površinu parcele i usjeve koji se na njoj uzgajaju i uspoređuje te podatke s informacijama koje je poljoprivrednik dostavio u zahtjevu za potporu.

U okviru novog pristupa na sve poljoprivredne parcele u određenoj regiji primjenjuje se isti proces praćenja. Terenski posjeti provode se samo ako nema jasnog ishoda procesa praćenja i ako mogući financijski učinak nepoštovanja pravila prelazi određeni prag. Ako se zbog toga broj terenskih posjeta smanji, također se smanjuju opterećenje za poljoprivrednika i troškovi agencije za plaćanja. U jednoj novijoj studiji⁶ navedeno je da automatizacija, digitalizacija i nove tehnologije za upravljanje i kontrolu mogu doprinijeti smanjenju troškova upravljanja ZPP-om. Ako uporaba satelita znači da će terenski posjeti biti ciljano usmjereni na ona poljoprivredna gospodarstva za koja je najizglednije da ne poštuju pravila, time se povećava učinkovitost tih posjeta.

Poboljšat će se informacije potrebne za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom

Na temelju provjera praćenjem nastaju podatci korisni za pametnu poljoprivredu (uporaba suvremene tehnologije radi povećanja količine i kvalitete poljoprivrednih proizvoda), što poljoprivrednicima može donijeti ekonomske koristi. Na primjer, satelitske snimke mogu pružiti informacije o sadržaju dušika u tlu ili stresu uzrokovanom sušom, što može poslužiti za optimiziranje primjene gnojiva ili navodnjavanja, smanjivanje troškova poljoprivrednika i ublažavanje negativnog utjecaja poljoprivrednih aktivnosti na okoliš. Omogućavanjem pristupa podatcima kojima raspolažu (LPIS, Sentinel i druge satelitske snimke, informacije o zahtjevima u području okoliša) agencije za plaćanja imaju mogućnost pružanja dodatne usluge poljoprivrednicima, čime se koristi od primjene novih tehnologija višestruko povećavaju.

Opseg revizije i revizijski pristup

Sud je u sklopu revizije procijenio jesu li Komisija i države članice poduzele dostatne korake da omoguće ostvarivanje koristi koje se nude primjenom novih tehnologija snimanja u praćenju ZPP-a. Sud je u posebice procijenio je li Komisija djelotvorno poticala široku primjenu novih tehnologija i jesu li države članice poduzele odgovarajuće mjere za njihovo uvođenje. Također se nastojalo utvrditi primjere dobre prakse u primjeni novih tehnologija u praćenju ZPP-a, kao i dati uvid u prepreke koje otežavaju njihovu širu primjenu. Procjena ostvarenog napretka u pogledu primjene novih tehnologija snimanja posebno je relevantna u ovom trenutku jer bi se rezultati ove revizije mogli primijeniti u okviru ZPP-a nakon 2020. Šira primjena novih tehnologija za praćenje ZPP-a može utjecati na budući revizijski pristup revizijskih tijela na razini država članica i EU-a.

Nove tehnologije snimanja obuhvaćene opsegom ove revizije bili su satelitski podatci iz programa Copernicus Sentinel, snimke bespilotnih letjelica i snimke s oznakom geolokacije. U sklopu revizije nije se razmatrala uporaba podataka iz programa Copernicus Sentinel u aplikacijama za pametnu poljoprivredu, prognozama prinosa usjeva ili područjima izvan ZPP-a.

Sud je prikupio dokaze:

• pregledom dokumentacije i razgovorima s osobljem iz četiriju glavnih uprava Komisije (GU za poljoprivredu i ruralni razvoj, GU za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo i MSP-ove, Zajednički istraživački centar i GU za okoliš), Europske agencije za okoliš (EEA) i Izvršne agencije za istraživanje
• posjetom četirima agencijama za plaćanja koje su tijekom 2019. obavljale provjere praćenjem, i to u Belgiji, Danskoj, Italiji i Španjolskoj
• anketom među 66 agencija za plaćanja koje su upravljale mjerama povezanima s površinom u 27 država članica (Ujedinjena Kraljevina isključena je zbog pokretanja postupka za izlazak iz EU-a iz članka 50. Ugovora o EU-u). U okviru ankete postavljena su pitanja o primjeni novih tehnologija snimanja, napretku u pogledu uvođenja provjera praćenjem i izazovima u pripremama za ZPP nakon 2020. Odgovore je poslalo 59 agencija za plaćanja (stopa odaziva od 89 %)
• posjetom Europskoj svemirskoj agenciji i na sastanku stručne skupine na kojem su sudjelovali predstavnici agencija za plaćanja, istraživačkih i sektorskih dionika te EEA-e i
• analizom rezultata do kojih su države članice došle provjerama u vezi s višestrukom sukladnošću za razdoblje 2015. – 2017.

Opažanja

Komisija podržava široku primjenu novih tehnologija

Komisija je procijenila da nove tehnologije snimanja omogućuju ostvarivanje znatnih koristi u pogledu poboljšanja učinkovitosti praćenja ZPP-a (vidi odlomke 15. – 19.). Sud je ispitao je li Komisija poduzela dostatne korake kako bi ostvarila te koristi, i to:

• uvođenjem promjena u zakonodavstvo i smjernice kako bi se omogućila primjena novih tehnologija za provjeru zahtjeva za potporu
• pružanjem pravodobne potpore agencijama za plaćanja i promicanjem primjene novih tehnologija
• utvrđivanjem primjera dobre prakse i rješenja za izazove s kojima se suočavaju agencije za plaćanja
• omogućavanjem agencijama za plaćanja lakšeg pristupa podatcima iz programa Copernicus Sentinel i
• pokretanjem i financiranjem istraživačkih projekata koji imaju potencijal za povećanje primjene novih tehnologija u praćenju ZPP-a.

Pravni okvir za provjere praćenjem postao je jasniji

Prema rezultatima ankete koju je proveo Sud približno dvije petine agencija za plaćanja smatraju da izvornim zakonodavstvom donesenim u svibnju 2018. (vidi odlomak 11.) nisu omogućena pragmatična rješenja za uvođenje provjera praćenjem. Komisija je primijetila da postoji potreba za dodatnim pojašnjenjima te je izmijenila pravni okvir koji se primjenjivao na godinu podnošenja zahtjeva 2019⁷.

Anketa koju je proveo Sud pokazuje da za 52 agencije za plaćanja od njih 59 jednu važnu prepreku čini nesigurnost u pogledu postupaka utvrđivanja usklađenosti (tzv. potvrda o sukladnosti) u kontekstu novog pristupa. Dok u slučaju tradicionalnih provjera postoje detaljna pravila o načinu provedbe terenskih provjera ili provjera metodom daljinskog istraživanja, za provjere praćenjem takva pravila ne postoje. Agencije za plaćanja stoga su zabrinute da bi Komisija kasnije mogla dovesti u pitanje pristup koji su primijenile i odluke koje su donijele te naložiti financijske ispravke.

Komisija je izrazila razumijevanje za tu zabrinutost i poduzela korake da pojasni kako će se u budućnosti obavljati revizije provjera praćenjem:

• procijenila je sve obavijesti o provjerama praćenjem na temelju niza pravnih i tehničkih elemenata⁸
• poslala je rezultate tih procjena agencijama za plaćanja i
• poslala je dopis svim agencijama za plaćanja koje su tijekom 2019. provodile provjere praćenjem i izrazila spremnost da održi rasprave i pronađe rješenje ako se pojave veći problemi.

Neke od agencija za plaćanja koje je Sud posjetio u sklopu revizije očekuju od Komisije da odobri njihovu metodologiju za provjere praćenjem. Iako su agencije za plaćanja sa stručnjacima iz ZIC-a raspravljale o nizu tehničkih aspekata, Komisija nije odobrila relevantne metodologije niti to ima u planu.

U svojim tehničkim smjernicama⁹ Komisija opisuje neka osnovna pravila za provedbu provjere o tome je li sustav pravilno protumačio podatke dobivene s pomoću satelita Sentinel, i to njihovom usporedbom sa stanjem koje je utvrđeno na terenu. Kako bi obavila evaluaciju pouzdanosti automatiziranog sustava za procjenu parcela, Komisija je utvrdila dva početna praga koje sustavi agencija za plaćanja ne smiju prijeći:

• 5 % pogrešnog označavanja crvenom bojom, do kojeg dolazi kada se procijeni da poljoprivrednik koji je podnio točnu prijavu ne poštuje pravila. Ta pogreška ima neznatan učinak na proračun EU-a jer bi poljoprivrednik najvjerojatnije uložio žalbu
• 10 – 20 % pogrešnog označavanja zelenom bojom, do kojeg dolazi kada se poljoprivredniku koji u cijelosti ili djelomično ne poštuje pravila isplate sredstva, a sustav ne otkrije predmetno nepoštovanje. Ta vrsta pogreške može dovesti do isplate prekomjernog iznosa i time jasno utjecati na proračun EU-a. Komisija očekuje da će moći smanjiti taj prag kako se sustavi budu poboljšavali.

Tehničke smjernice ne pružaju informacije o nekim ključnim elementima mehanizama za kontrolu kvalitete (minimalni broj uzoraka za testiranje, kriteriji odabira, obveze u pogledu izvješćivanja). Dobro odvagnut okvir za ocjenu kvalitete mogao bi pružiti agencijama za plaćanja koje provode provjere praćenjem dragocjene informacije, uz istodobno smanjenje rizika od financijskih ispravaka. Komisija je 2010. uspostavila takav okvir za ocjenu kvalitete LPIS-a, kojim se od država članica zahtijeva da na godišnjoj osnovi testiraju njegovu kvalitetu i prema potrebi poduzimaju korektivne mjere. Iako je Sud u tematskom izvješću br. 25/2016¹⁰ upozorio na nedostatke okvira za kvalitetu LPIS-a, također je potvrdio njegov doprinos poboljšanju kvalitete LPIS-a.

Pitanje koje se u zakonodavnim izmjenama Komisije nije u cijelosti riješilo odnosi se na složenost pojedinih zahtjeva u programima potpora po površini. Riječ je o kombinaciji pravila na razini EU-a i država članica koja su osmišljena u vrijeme kada program Copernicus i druge tehnologije nisu bile dostupne. Ta pravila mogu biti vrlo složena za neke mjere potpore u okviru ZPP-a, kao što je ekologizacija, koja podrazumijeva izvršenje izravnih plaćanja poljoprivrednicima koji usvoje ili održavaju određene poljoprivredne prakse koje doprinose ostvarivanju ciljeva u području okoliša i klime. Te se prakse ne mogu uvijek pratiti na daljinu, što znači da agencije za plaćanja i dalje imaju potrebu za tradicionalnim kontrolama na terenu (vidi tablicu 1.). Uvođenje ZPP-a za razdoblje nakon 2020. prilika je da se preispita jesu li svi ti zahtjevi korisni i potrebni.

Tablica 1. – Primjeri zahtjeva u području ekologizacije i mogućnosti njihova praćenja na daljinu na temelju podataka dobivenih s pomoću satelita Sentinel

Izvor: Sud, na temelju dokumenata i rasprava Komisije.

Komisija promiče i podržava novi pristup

Anketa koju je proveo Sud pokazuje da dvije trećine agencija za plaćanja smatraju da im je Komisija pružila dovoljnu podršku za uvođenje provjera praćenjem. Jedna petina agencija za plaćanja nije smatrala da je Komisija pružila odgovarajuću podršku, no te agencije nisu iznijele valjano obrazloženje takve tvrdnje. Ostatak ispitanika imao je neutralan stav. Sud je utvrdio da Komisija na različite načine aktivno promiče i podržava provjere praćenjem:

• od svibnja 2017. organizirala je više od 15 konferencija, radionica, sastanaka stručnih skupina i seminara na kojima su provjere praćenjem jasno bile jedna od točaka dnevnog reda
• od siječnja 2018. do kolovoza 2019. održala je bilateralne sastanke s agencijama za plaćanja koje su zainteresirane za provedbu provjera praćenjem u 15 država članica i
• odgovorila je na pitanja država članica i objavila središnji dokument s pitanjima i odgovorima o novom pristupu praćenja.

Komisija traži rješenja za smanjenje broja parcela za koje je potrebno daljnje postupanje

Gotovo devet desetina agencija za plaćanja koje su sudjelovale u anketi koju je proveo Sud smatralo je da je rizik od prevelikog broja parcela označenih žutom bojom bitan ili izrazito bitan nedostatak. Ako u okviru potpuno automatiziranog dijela sustava nastane popis velikog broja parcela o kojima nema jasnog zaključka na razini čitave skupine podnositelja zahtjeva, radno opterećenje agencije za plaćanja moglo bi biti i veće nego ako bi se provodile tradicionalne terenske kontrole na malom uzorku podnositelja zahtjeva. U okviru provjera praćenjem za parcele označene žutom bojom potrebno je (nakon razmatranja pragova financijskog učinka o kojima je riječ u odlomku 35.) sljedeće daljnje postupanje:

1. vizualna provjera dostupnih snimki za tu parcelu
2. traženje i provjera dodatnih informacija od poljoprivrednika

te, ako na temelju toga nije moguće izvesti zaključke:

3. provedba kontrole na terenu.

Male parcele često se označavaju žutom bojom, uglavnom zbog nedostatne prostorne rezolucije Sentinela (odnosno nedovoljnog broja piksela koji su u cijelosti unutar granica relevantne parcele). Agencije za plaćanja imaju različite definicije malih parcela, koje se kreću od 0,2 hektara do 1 hektara. Mogu biti brojne te agenciji za plaćanja uzrokuju puno posla iako obično čine tek mali dio ukupne poljoprivredne površine u nadležnosti relevantne agencije za plaćanja. U tablici 2. prikazan je udio malih parcela označenih žutom bojom u odnosu na sve parcele u nadležnosti triju posjećenih agencija za plaćanja.

Tablica 2. – Udio malih parcela označenih žutom bojom (< 0,5 ha) u odnosu na sve parcele u nadležnosti triju agencija za plaćanja koje provode provjere praćenjem

Izvor: agencije za plaćanja u Belgiji (Flandrija), Danskoj i Španjolskoj (Kastilja i Leon).

Komisija je predložila sljedeće načine postupanja s malim parcelama:

• objedinjavanje susjednih malih poljoprivrednih parcela koje pripadaju istom gospodarstvu i za koje je prijavljena ista namjena zemljišta u jedinstveno „obilježje od posebnog interesa”. Agencija za plaćanja u Kastilji i Leon (Španjolska) primjenjuje taj pristup
• daljnje postupanje u vezi s malim parcelama o kojima nema jasnog zaključka pri ažuriranju LPIS-a umjesto odlaska u terenski posjet. Komisija dopušta tu mogućnost samo ako se zračne fotografije izrađuju svake godine za cijelu zemlju. Danska je iskoristila tu mogućnost
• prikupljanje satelitskih podataka visoke rezolucije radi dobivanja kvalitetnijih informacija o malim parcelama kako bi se isključila potreba za odlaskom u terenski posjet. ZIC je nedavno sklopio ugovor s pružateljem takvih podataka kako bi testirao taj pristup za 2019. U skladu s tim ugovorom agencije za plaćanja koje tijekom 2019. provode provjere praćenjem mogu dobiti podatke vremenskog niza za male parcele izvedene iz satelitskih snimki visoke rezolucije (veličine piksela od 4 m). Međutim, ti će podatci postati dostupni prekasno da bi ih agencije za plaćanja djelotvorno iskoristile u okviru daljnjeg postupanja za 2019.

Te mogućnosti doprinose smanjenju broja parcela označenih žutom bojom. Za preostale parcele Komisija je u svojim tehničkim smjernicama¹¹ i dokumentu s pitanjima i odgovorima odredila novčane pragove, uz odgovarajuće mjere daljnjeg postupanja.

• Ako se očekuje mali učinak na isplatu određenom korisniku za sve parcele označene žutom bojom (manji od 50 eura na razini programa), daljnje postupanje nije potrebno.
• Ako se očekuje srednji učinak (iznad 50 eura na razini programa i manji od 250 eura na razini korisnika), trebalo bi provesti mjere daljnjeg postupanja na uzorku od 5 % parcela označenih žutom bojom.
• Ako se očekuje velik učinak (iznad 250 eura na razini korisnika), potrebno je daljnje postupanje u pogledu svih takvih korisnika.

Niži pragovi podrazumijevaju višu razinu jamstva, ali i uzrokuju dodatne provjere u okviru daljnjeg postupanja, a time i više troškove kontrola. Iako je Komisija provela analizu novčanih pragova u okviru postojećeg zakonodavstva o ZPP-u i pregledala podatke o troškovima terenskih posjeta kako bi utvrdila prag od 250 eura, to nije učinila za prag od 50 eura.

Neke poljoprivredne aktivnosti teško je pratiti s pomoću satelita Sentinel, primjerice ekstenzivnu ispašu na travnjacima ili uzgoj usjeva u staklenicima, a isto vrijedi i za nepostojanje poljoprivrednih aktivnosti (npr. napuštanje zemljišta). U nekim državama članicama to može dovesti do toga da se velik broja parcela označi žutom bojom. Kao moguće rješenje za otkrivanje nekih od tih aktivnosti Komisija je dopustila uporabu fotografija s oznakom geolokacije kao dodatnih dokaza. Agencija za europski GNSS radila je tijekom 2019. na razvoju aplikacije za pametne telefone za fotografije s oznakom geolokacije. Agencije za plaćanja u Danskoj i Italiji surađuju s privatnim poduzećima radi razvoja namjenskih aplikacija. Međutim, agencije za plaćanja koje je Sud posjetio nisu se još koristile fotografijama s oznakom geolokacije u godini podnošenja zahtjeva 2019. (samo za pilot-testiranje u Italiji).

Usluge u digitalnom oblaku koje financira EU upotrebljavale su se za testiranje, a ne za operativno praćenje

Program Copernicus najveći je pružatelj svemirskih podataka na svijetu i trenutačno proizvodi 12 terabajta podataka dnevno. Kako bi se olakšao i standardizirao pristup tim podacima, Europska komisija financira uvođenje pet platformi u digitalnom oblaku koje bi omogućile centralizirani pristup podatcima i informacijama iz programa Copernicus te alatima za obradu. Te platforme poznate su kao usluge pristupa podatcima i informacijama (usluge DIAS). Usluge relevantne za poljoprivredu bile su tijekom 2019. dostupne u okviru četiriju platformi¹². Oni moraju ispunjavati različite tehničke zahtjeve i omogućiti besplatan pristup podatcima iz programa Copernicus, ali dodatne usluge mogu se naplaćivati (primjerice obrada podataka, pohrana podataka i kombiniranje podataka iz programa Copernicus s drugim skupovima podataka)¹³.

Pružatelji su stavili usluge DIAS na raspolaganje tijekom 2018. Komisija je na jesen 2018. odlučila pružiti agencijama za plaćanja koje provode provjere praćenjem podršku u obliku subvencije za njihov pojedinačni pristup jednoj od četiriju platformi za usluge DIAS za 2019. Subvencija je iznosila 120 000 eura po pružatelju usluga DIAS i odnosila se na tri faze: preispitivanje tehničke spremnosti pružatelja usluga DIAS koji obavlja Komisija, upoznavanje agencija za plaćanja s jednim od pružatelja usluga DIAS i operativnu uporabu usluga DIAS u agencijama za plaćanja za 2019. Iako su sve posjećene agencije za plaćanja izrazile stajalište da je besplatno testiranje platforme za usluge DIAS korisno, većina ih se za provedbu provjera praćenjem tijekom 2019. godine služila svojom postojećom infrastrukturom ili ugovorima kao prvim rješenjem. Stoga je dodanu vrijednost koja je ostvarena rashodima Komisije u visini od 480 000 eura tek potrebno utvrditi.

Prema anketi koju je Sud proveo u lipnju 2019. većina agencija za plaćanja ne namjerava uskoro prijeći na neku od platformi za usluge DIAS. U razgovorima s predstavnicima agencija za plaćanja i stručne skupine između travnja i rujna 2019. kao razlog za odgađanje prelaska na pružatelje usluga DIAS istaknuti su sljedeći neizvjesni aspekti:

• trošak usluga DIAS danas i u budućnosti. Zbog tehničkih aspekata i poslovnih modela naplaćivanja usluga prema korištenju, većina agencija za plaćanja ne zna koliko bi ih koštalo provoditi provjere praćenjem na platformama za usluge DIAS u svojoj zemlji ili regiji
• činjenica da postoje četiri pružatelja usluga DIAS, od kojih svaki ima različitu tehnologiju i strukturu, otežava agencijama za plaćanja donošenje odluke. Iako Komisija tvrdi da ima rješenje za prenosivost podataka s jedne platforme DIAS na drugu, agencije za plaćanja s tim još nisu upoznate. Situaciju dodatno otežava neizvjesnost u pogledu kontinuiteta usluga na razini dijela ili svih pružatelja usluga DIAS nakon isteka njihovih ugovora.

Rezultati istraživačkih projekata tek se trebaju iskoristiti

U okviru svojeg programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. Komisija je izdvojila oko 94 milijuna eura za niz istraživačkih projekata čiji je cilj pratiti poljoprivredu s pomoću podataka iz programa Copernicus Sentinel¹⁴. U okviru tih projekata Sud je izdvojio tri projekta koji su izravno doprinijeli aktualnim razvojnim promjenama u području praćenja ZPP-a¹⁵. Osim toga, u lipnju 2019. započela je provedba ključnog projekta pod nazivom „New IACS Vision in Action” (NIVA), za koji se od EU-a očekuje izdvajanje sredstva u visini od gotovo 10 milijuna eura. Cilj mu je modernizacija integriranog administrativnog i kontrolnog sustava kojim se služe agencije za plaćanja, i to učinkovitom uporabom digitalnih rješenja i elektroničkih alata za smanjenje administrativnog opterećenja i poboljšanje uspješnosti u području okoliša.

Europska svemirska agencija (ESA) financirala je projekt kojim se istražuje kako bi se program Copernicus Sentinel mogao iskoristiti za modernizaciju i pojednostavnjenje ZPP-a. Konzorcij od pet društava koja surađuju s agencijama za plaćanja u šest država članica¹⁶ započeo je u srpnju 2017. s provedbom projekta Sen4CAP. Cilj je tog projekta pružiti algoritme, proizvode, radne procedure i primjere dobre prakse za izradu satelitskih markera i dobivanje informacija relevantnih za praćenje ZPP-a.

Preliminarna verzija sustava za obradu u okviru projekta Sen4CAP (vidi sliku 7.) dostupna je od svibnja 2019., a konačna verzija očekuje se početkom 2020. Agencije za plaćanja stoga se mogu služiti proizvodima projekta Sen4CAP kao osnovom za razvoj vlastitih sustava za provjere praćenjem, ali će algoritme morati prilagoditi lokalnim okolnostima. Na primjer, markeri za berbu u okviru tog projekta dobro funkcioniraju u zemljama sjeverne Europe, ali u zemljama južne Europe potrebno ih je prilagoditi specifičnoj situaciji jer se tamošnje prirodno sušenje usjeva može pogrešno protumačiti kao berba.

© SEN4CAP, prilagodio Sud.

Budući da je većina istraživačkih projekata u tijeku, agencije za plaćanja koje primjenjuju pristup praćenja tijekom 2019. mogle su ostvariti tek djelomične koristi od njihovih rezultata.

Pojedine države članice poduzele su mjere za uvođenje novih tehnologija u području izravnih plaćanja

Sud je očekivao da su države članice poduzele odgovarajuće korake za uvođenje novih tehnologija snimanja za praćenje ZPP-a. Stoga je provjerio jesu li agencije za plaćanja:

• provodile provjere praćenjem u godini podnošenja zahtjeva 2019.
• sustavno upotrebljavale podatke iz programa Copernicus Sentinel za provjeru nekih od zahtjeva za potporu
• upotrebljavale fotografije s oznakom geolokacije ili bespilotne letjelice
• sudjelovale u istraživačkim projektima o primjeni novih tehnologija koji su financirani sredstvima EU-a ili ESA-e i
• provele pilot-projekte za testiranje primjene novih tehnologija.

15 agencija za plaćanja selektivno je provodilo provjere praćenjem tijekom 2019.

Kao što je prikazano na slici 8., za godinu podnošenja zahtjeva 2019. 15 agencija za plaćanja od njih 66 u pet država članica provodilo je provjere praćenjem nad svim ili nad dijelom površina u svojoj nadležnosti te za sve ili za neke programe potpora. Na slici 8. prikazano je i sedam država članica sudionica u projektu Sen4CAP.

Izvor: Sud, na temelju informacija Komisije i posjećenih država članica.

Uzimajući u obzir tehničke smjernice koje je izradio ZIC, tih 15 agencija za plaćanja razvilo je različite metodologije za praćenje zahtjeva iz različitih programa potpore koji se primjenjuju u njihovim regijama (vidi sliku 9. i okvir 1.). Vrste usjeva, poljoprivredne prakse i agroklimatski uvjeti čimbenici su koji imaju važnu ulogu.

Izvor: Sud, na temelju informacija prikupljenih tijekom posjeta državama članicama.

Iako kvalitetu radarskih podataka dobivenih s pomoću satelita Sentinel 1 ne narušava prisutnost naoblake, agencije za plaćanja rjeđe ih upotrebljavaju jer ih je teže obrađivati i tumačiti. Međutim, neke agencije za plaćanja (Belgija (Flandrija) i Danska) uspješno su ih uključile u algoritme za strojno učenje, dok ih druge koriste za otkrivanje košnje travnjaka (Italija).

U tablici 3. prikazano je da za ključni program potpore po površini (program osnovnih plaćanja) četiri posjećene agencije za plaćanja na koncu imaju različite udjele parcela označenih žutom i crvenom bojom za koje je možda potrebno daljnje postupanje. Razlike između udjela parcela označenih crvenom/žutom bojom uglavnom su posljedica veličine obrađivanih parcela, vrste praćenih parcela/aktivnosti (aktivnost košnje lakše je otkriti nego ispašu) i primijenjenih metodologija (npr. broj i točnost markera). Međutim, udio parcela za koje je potrebna kontrola na terenu za te agencije za plaćanja doseže najviše 1 %.

Tablica 3. – Sažetak prvih rezultata provjera praćenjem za 2019. za program osnovnih plaćanja (prema podatcima agencija za plaćanja do 7. 1. 2020.)

Izvor: agencije za plaćanja u Belgiji (Flandrija), Danskoj, Italiji (AGEA) i Španjolskoj (Kastilja i Leon).

Anketa koju je proveo Sud pokazuje da 2020. još 13 agencija za plaćanja u osam država članica planira započeti provjere praćenjem. To bi značilo da bi 2020. godine 28 agencija za plaćanje u 13 država članica moglo provoditi provjere praćenjem za neke programe potpore i za dio površina u svojoj nadležnosti (vidi sliku 10.). Kako bi bile spremne za uvođenje tih provjera tijekom 2020., 11 od tih 13 agencija za plaćanja uložilo je u IT infrastrukturu i provelo pilot-projekte. Osam njih također je poboljšalo kvalitetu svojeg LPIS-a i izmijenilo organizacijske procese. Šest ih se već savjetovalo s udruženjima poljoprivrednika.

Izvor: anketa koju je proveo Sud.

Agencije za plaćanja služe se novim tehnologijama snimanja i u svojem radu koji ne obuhvaća provjere praćenjem

Mnoge agencije za plaćanja, čak i one koje ne provode provjere praćenjem, služe se novim tehnologijama snimanja za druge aspekte svojega rada (vidi sliku 11.).

Izvor: anketa koju je proveo Sud.

Najrašireniji su način ad hoc uporaba snimki satelita Sentinel za vizualne provjere i fotografije s oznakom geolokacije Gotovo polovica agencija za plaćanja služi se fotografijama s oznakom geolokacije, koje obično snime njihovi službenici zaduženi za kontrole, a ne poljoprivrednici.

Povrh 15 agencija za plaćanja koje su tijekom 2019. provodile provjere praćenjem, 12 agencija za plaćanja odgovorilo je da se pri provjerama zahtjeva za potporu služe podatcima iz programa Copernicus Sentinel ili drugim satelitskim podatcima. Pojedine agencije za plaćanja također su uključene u ključne istraživačke projekte kao što su Sen4CAP (vidi odlomak 42.), „Sentinels Synergy for Agriculture” (SensAgri), „Reinforcing CAP” (RECAP) ili „Earth Observation for Agriculture” (EO4AGRI)

Rezultati provedene ankete pokazali su da se osam od 59 agencija za plaćanja služilo bespilotnim letjelicama. Službenici agencije za plaćanja u Danskoj zaduženi za kontrole upotrebljavaju bespilotne letjelice za provjeru područja kojima je teško pristupiti, čime smanjuju ne samo vlastiti zdravstveni i sigurnosni rizik nego i vrijeme potrebno za provjere. Agencije za plaćanja najčešće navode ograničenu autonomiju i regulatorna ograničenja kao razloge za to što bespilotne letjelice ne upotrebljavaju u većoj mjeri.

Prepreke koje otežavaju uvođenje novih tehnologija

U provedenoj anketi utvrđene su brojne prepreke koje odgađaju uvođenje provjera praćenjem u agencije za plaćanja (vidi sliku 12.).

Izvor: anketa koju je proveo Sud.

Iako Komisija može poduzeti mjere da ukloni ili ublaži neke od tih prepreka (vidi odlomke 29. i 34. – 40.), ostatkom mjera trebaju se pozabaviti agencije za plaćanja. To se odnosi na razvoj IT infrastrukture, prilagodbu unutarnjih procesa i promjenu organizacijske strukture kako bi se pružila podrška djelotvornoj primjeni provjera praćenjem.

U razgovorima s predstavnicima agencija za plaćanja i stručnjacima istaknuta su tri glavna izazova:

• ulaganje u novi pristup praćenja dok istodobno postoji određena neizvjesnost u pogledu ZPP-a za razdoblje nakon 2020.¹⁷ (za koji je Komisija predložila novi model ostvarivanja politike i novi sustav za praćenje površina koji države članice trebaju uspostaviti)
• razvoj inovativnih IT rješenja, kao što su obrada podataka vremenskih nizova dobivenih s pomoću satelita Sentinel (velike količine podataka) i algoritmi za strojno učenje (umjesto standardnih alata za obradu snimki), pri čemu neke agencije za plaćanja ne raspolažu odgovarajućim stručnim znanjem i
• ostvarivanje potencijalne sinergije među agencijama kroz njihovu suradnju (na razini EU-a ili u dobrovoljnim skupinama). To bi se moglo primijeniti na predobradu podataka iz programa Copernicus Sentinel, arhiviranje ili dobivanje slika visoke rezolucije za daljnje postupanje u vezi s malim parcelama (vidi odlomak 34.).

Kao što je prikazano na slici 13., unatoč tim izazovima većina agencija za plaćanja planira primjenjivati nove tehnologije za provjeru zahtjeva za potporu u svojim sustavima za ZPP nakon 2020., iako se vrste i očekivane primjene tehnologije razlikuju.

Izvor: anketa koju je proveo Sud.

Sporiji napredak u nošenju s izazovom primjene novih tehnologija za praćenje zahtjeva u području okoliša i klime

Osim primjene novih tehnologija za provedbu provjera prihvatljivosti za potporu po površini u obliku izravnih plaćanja, Sud je i od Komisije i država članica očekivao da poduzmu inicijative za primjenu tih tehnologija za praćenje određenih zahtjeva u području okoliša i klime, kao što su obveza uzgoja postrnih usjeva ili zabrana spaljivanja strništa.

Ta će tehnologija postati važnija u ZPP-u nakon 2020. jer se zakonodavnim prijedlozima Komisije uvodi obvezni sustav za praćenje površina čija je svrha pratiti politiku u području poljoprivrede, okoliša i klime.

Sud je ispitao je li Komisija poduzela odgovarajuće korake da se omogući primjena novih tehnologija snimanja za praćenje zahtjeva višestruke sukladnosti te zahtjeva u vezi s poljoprivredom, okolišem i klimom u okviru ruralnog razvoja:

• predlaganjem izmjena zakonodavstva
• procjenom toga u kojoj se mjeri postojeći zahtjevi mogu pratiti s pomoću novih tehnologija
• prepoznavanjem, razmjenom i podrškom primjera dobre prakse i
• procjenom načina na koji nove tehnologije mogu doprinijeti praćenju zahtjeva u području okoliša i klime.

Sud je također provjerio jesu li agencije za plaćanja počele upotrebljavati nove tehnologije za praćenje programa povezanih s višestrukom sukladnošću ili poljoprivredom, okolišem i klimom, odnosno jesu li to namjeravale učiniti u bliskoj budućnosti.

Komisija je podupirala primjenu pristupa praćenja i pritom davala prednost programima izravnih plaćanja

Pravila o višestrukoj sukladnosti (vidi odlomak 03.) obuhvaćaju standarde za dobro poljoprivredno i okolišno stanje zemljišta (GAEC), koji su utvrđeni na nacionalnoj razini, te propisane zahtjeve o upravljanju (SMR), koji su utvrđeni na razini EU-a¹⁸. Postoji sedam standarda GAEC i tri zahtjeva SMR povezana s površinom koji se odnose na okoliš, klimatske promjene i dobro poljoprivredno stanje zemljišta.

Programi plaćanja za poljoprivredu i okoliš različiti su u različitim dijelovima EU-a. Cilj im je jačanje odnosa između poljoprivrede, okoliša i klime poticanjem poljoprivrednika da provode prakse koje su ekološki prihvatljive. Poljoprivrednici dobrovoljno sudjeluju u tim mjerama.

Komisija je dosad u svom radu davala veću prednost korištenju provjera praćenjem za programe izravnih plaćanja po površini nego za programe povezane s višestrukom sukladnošću te s poljoprivredom, okolišem i klimom u okviru ruralnog razvoja. Pravni okvir za primjenu provjera praćenjem na izravna plaćanja i ruralni razvoj dostupan je od svibnja 2018. (vidi odlomak 11.) te je Komisija tijekom 2019.¹⁹ izradila pravni okvir za primjenu provjera praćenjem i u području višestruke sukladnosti (vidi odlomak 24.).

Komisija je 2019. počela preispitivati zahtjeve višestruke sukladnosti kako bi utvrdila zahtjeve povezane s površinom koji bi se mogli pratiti na daljinu. Komisija je također neslužbeno procijenila uporabu podataka dobivenih s pomoću satelita Sentinel za praćenje zahtjeva iz mjera za područje poljoprivrede, okoliša i klime. Budući da programe u području poljoprivrede, okoliša i klime izrađuju relevantna tijela država članica i da se ti programi međusobno znatno razlikuju kako unutar država članica tako i među njima, Komisija je provela tu neslužbenu analizu na uzorku agencija za plaćanja. Utvrdila je da su mnogi zahtjevi prekomjerno složeni da bi se pratili samo na temelju podataka dobivenih s pomoću satelita Sentinel (vidi tablicu 4.). Komisija je svojom početnom analizom primjenjivosti provjera praćenjem za višestruku sukladnost pokazala da se mnogi zahtjevi obuhvaćeni standardima GAEC mogu pratiti, ali da se od sedam postojećih standarda trenutačno u cijelosti može pratiti (uz određena ograničenja) samo jedan. Nijedan zahtjev SMR od postojećih triju ne može se u cijelosti pratiti.

Tablica 4. – Mogućnosti praćenja zahtjeva višestruke sukladnosti te uvjeta prihvatljivosti u području poljoprivrede, okoliša i klime u okviru ruralnog razvoja na temelju podataka dobivenih s pomoću satelita Sentinel

Izvor: Sud, na temelju informacija Komisije i razgovora s njezinim predstavnicima.

Imajući na umu osmišljavanje sljedeće generacije satelita Sentinel (nakon 2030.) Komisija ima odgovornost prikupiti informacije o tome što je korisnicima potrebno i dostaviti te informacije ESA-i. Prikupljene informacije pokazuju da postoji potražnja za toplinskim podatcima, uz sličnu prostornu i vremensku rezoluciju kao i za Sentinel 2, kao i za većom prostornom rezolucijom postojećih sustava. Trenutačno bi se u okviru jedne od budućih misija visokog prioriteta koje ESA razmatra mogao upotrijebiti toplinski infracrveni senzor visoke rezolucije kojim bi se vrlo često bilježili podatci o temperaturi kopnene površine²⁰. Takvim bi se senzorom mogao otkriti stres biljaka uzrokovan manjkom vode što bi moglo biti korisno za praćenje navodnjavanja i nezakonitog zahvaćanja vode ili za prilagodbu intenziteta navodnjavanja u pametnoj poljoprivredi.

Agencije za plaćanja još ne primjenjuju pristup praćenja za provjere višestruke sukladnosti i programe povezane s poljoprivredom, okolišem i klimom u okviru ruralnog razvoja

Nijedna agencija za plaćanja nije tijekom 2019. počela primjenjivati pristup provjera praćenjem za višestruku sukladnost i programe povezane s poljoprivredom i okolišem u okviru ruralnog razvoja. Posjećene agencije za plaćanja nisu planirale proširiti primjenu provjera praćenjem na programe povezane s poljoprivredom, okolišem i klimom u okviru ruralnog razvoja. U pogledu višestruke sukladnosti navele su da bi u budućnosti mogle pratiti neke od relevantnih zahtjeva (kao što su zabrana spaljivanja strništa ili prisutnost minimalnog pokrova tla). Na slici 14. prikazani su, na temelju provedene ankete, udjeli agencija za plaćanja koje 2020. planiraju upotrebljavati podatke iz programa Copernicus Sentinel za praćenje mjera u području poljoprivrede, okoliša i klime te određenih zahtjeva višestruke sukladnosti.

Izvor: anketa koju je proveo Sud.

Prema navodima posjećenih agencija za plaćanja, agencije za plaćanja ne upotrebljavaju podatke iz programa Copernicus Sentinel za provjere višestruke sukladnosti jer ne mogu pratiti sve zahtjeve višestruke sukladnosti na daljinu (vidi tablicu 4.) te će i dalje morati provoditi kontrole na terenu za druge zahtjeve. Time se ograničavaju prednosti prelaska na praćenje. Agencija za plaćanja u Danskoj smatrala je da bi postupno trebalo uvesti sankcije za prihvaćanje provjera praćenjem za zahtjeve višestruke sukladnosti među poljoprivrednicima.

Agencije za plaćanja provjeravaju poštovanje pravila o višestrukoj sukladnosti (vidi odlomak 03.) na uzorku od najmanje 1 % poljoprivrednika. Ako je poljoprivrednik prekršio određena pravila o višestrukoj sukladnosti, agencije za plaćanja ovisno o razmjeru, ozbiljnosti i trajanju tog kršenja mogu smanjiti iznos potpore za između 1 i 5 %, osim ako je riječ o manjem kršenju pravila koje poljoprivrednik može ispraviti. U godišnjem izvješću o radu GU-a za poljoprivredu stoji da je za godinu podnošenja zahtjeva 2017. kontrola obavljena nad više od 2 % svih poljoprivrednika u EU-u. Na svakih pet poljoprivrednika nad kojima je obavljena kontrola jednom od njih smanjena je potpora zbog kršenja barem jednog od pravila o višestrukoj sukladnosti. Poljoprivrednicima za koje je utvrđeno da su prekršili pravila o višestrukoj sukladnosti isplaćena potpora u prosjeku je umanjena za 2,6 %²¹. Ukupan iznos tih kazni dosegnuo je gotovo 40 milijuna eura, što je oko 0,07 % rashoda u okviru ZPP-a.

Na slici 15. prikazana je trogodišnja prosječna razina prijavljenih kršenja pravila za tri ključna standarda višestruke sukladnosti koji se mogu pratiti na daljinu.

Izvori: statistički podatci Komisije o rezultatima kontrola višestruke sukladnosti koje su države članice provele za razdoblje 2015. – 2017.

Za posljednju godinu za koju su bile dostupne informacije (2017.) Sud je izračunao da osamnaest agencija za plaćanja nije otkrilo nijedno kršenje pravila za ta tri standarda, dok ih je petnaest utvrdilo da je više od 5 % poljoprivrednika prekršilo uvjete iz barem jednog od tih standarda.

Komisija ne traži od država članica da primjenjuju nove tehnologije za izravno praćenje utjecaja poljoprivrede na okoliš i klimu u razdoblju nakon 2020.

Prijedlozi Komisije iz lipnja 2018. za ZPP nakon 2020. sadržavaju posebne ciljeve u području okoliša i klime. Države članice trebaju se pozabaviti tim ciljevima u svojim strateškim planovima za ZPP.

Komisija predlaže utvrđivanje niza pokazatelja uspješnosti za mjerenje napretka u ostvarenju tih ciljeva. U nastavku slijede uobičajene definicije pokazatelja uspješnosti²² koje je sastavio Sud (popraćene primjerima u području poljoprivrede):

• Pokazateljima ostvarenja mjeri se ono što je postignuto ili ostvareno određenim projektom financiranim sredstvima EU-a (npr. broj hektara obuhvaćenih zabranom raspršivanja sredstava za zaštitu bilja).
• Pokazateljima rezultata mjere se neposredne posljedice određenog projekta ili programa po njegovu dovršetku (npr. udio poljoprivrednog zemljišta koje se obrađuje bez sredstava za zaštitu bilja).
• Pokazateljima učinka mjere se dugoročne posljedice dovršenog projekta ili programa koje mogu biti društveno-gospodarske, financijske ili mogu utjecati na okoliš (npr. koncentracija ostataka sredstava za zaštitu bilja u površinskim vodama).

Sud je u prethodnim izvješćima²³ opetovano isticao da pokazatelj rezultata koji je uspostavila Komisija i kojim se mjeri „Udio područja obuhvaćen mjerama ekologizacije” nije bio od velike koristi za praćenje rezultata postignutih ekologizacijom. U mišljenju Suda br. 7/2018²⁴ o prijedlozima Komisije za ZPP nakon 2020. upućuje se na niz revizijskih izvješća Suda u kojima se kritizira postojeći zajednički okvir za praćenje i evaluaciju ZPP-a. U prilogu I. tom mišljenju Sud se osvrnuo na svrsishodnost i kvalitetu predloženih pokazatelja. Među ostalim, istaknuto je da se, na primjer, pokazateljima kojima se mjere površine uključene u mjere s klimatskim obvezama ne uzimaju u obzir razlike u tome koliko te površine doprinose klimatskim promjenama (svaki se hektar jednako računa). To znači da bi zbog različitih uvjeta kojih se poljoprivrednici u različitim državama članicama moraju pridržavati učinak tih mjera mogao biti potpuno različit.

U procjeni koju je obavila za pokazatelje za ZPP nakon 2020. Komisija je izdvojila tri pokazatelja (I.10, I.13 i I.20²⁵) koji se mogu temeljiti na podatcima dobivenima s pomoću satelita Sentinel, pored drugih izvora. Komisija predlaže da se brojni drugi pokazatelji utemelje na postojećim istraživanjima / bazama podataka kojima upravljaju države članice (npr. LPIS), Eurostat (npr. statističko istraživanje o upotrebi i pokrivenosti zemljišta) i Europska agencija za okoliš.

Zaključci i preporuke

Prema navodima Komisije i dionika ZPP-a, korištenje podatcima iz programa Copernicus Sentinel i drugim tehnologijama snimanja za praćenje potpore po površini može donijeti znatne koristi za poljoprivrednike, javne uprave i okoliš (vidi odlomke 15. – 19.). Sud je u sklopu ove revizije ispitao je li Komisija djelotvorno poticala široku primjenu tih novih tehnologija i jesu li države članice poduzele odgovarajuće mjere za njihovo uvođenje (vidi odlomke 20. – 22.).

Utvrđeno je da Komisija potiče primjenu novih tehnologija, posebice za praćenje potpore po površini u obliku izravnih plaćanja. Pravni okvir kojim je omogućena uporaba podataka dobivenih s pomoću satelita Sentinel u svrhu provjere zahtjeva poljoprivrednika za potporu po površini stupio je na snagu u svibnju 2018. U zakonodavnim izmjenama uvedenima u listopadu 2019. razjašnjena su mnoga područja novog pristupa praćenja, ali su agencije za plaćanja i dalje zabrinute zbog mogućih ishoda budućih revizija koje bude obavljala Komisija jer pravila za novi pristup nisu jednako detaljna kao pravila za tradicionalne provjere. Iako se time otvaraju mogućnosti za inovacije te je Komisija izrazila spremnost da održi rasprave i pronađe rješenja ako se pojave veći problemi, agencije za plaćanja očekuju od Komisije daljnje smjernice kako bi mogle donositi prave odluke i smanjiti rizik od budućih financijskih ispravaka. Drugi je problem složenost trenutačnih mjera potpore u okviru ZPP-a jer se pojedini zahtjevi ne mogu uvijek pratiti na daljinu (vidi odlomke 24. – 30.).

U anketi koju je proveo Sud većina agencija za plaćanja također je izrazila zabrinutost zbog rizika da se zaključci o velikom broju parcela neće moći izvesti s pomoću automatizacije, posebice ako će biti potrebno daljnje praćenje u obliku terenskih posjeta. To bi mogao biti slučaj s malim parcelama, kao i s parcelama na kojima se obavljaju određene vrste aktivnosti (npr. ekstenzivna ispaša). Komisija je poduzela određene korake kako bi pronašla rješenja za te probleme, ali i dalje ih je potrebno testirati u radnom okruženju (vidi odlomke 32. – 37.).

Prelazak na provjere praćenjem iziskuje znatne prilagodbe IT sustava te dio agencija za plaćanja smatra da za to trenutačno ne raspolažu potrebnim resursima i stručnim znanjem. Komisija je poduzela određene inicijative da olakša pristup podatcima dobivenima s pomoću satelita Sentinel i uslugama obrade u digitalnom oblaku, no agencije za plaćanja i dalje ih slabo upotrebljavaju u operativne svrhe (vidi odlomke 38. – 40.).

Komisija je pokrenula i financirala istraživačke projekte, od kojih je većina još u tijeku, pa će njihovi rezultati biti potpuno vidljivi tek u nadolazećim godinama (vidi odlomke 41. – 44.).

Sud je utvrdio da je pet država članica poduzelo određene mjere u pogledu izravnih plaćanja, s obzirom na to je već tijekom 2019. 15 agencija za plaćanja u tim državama primijenilo novi pristup praćenja, premda u načelu samo za određene programe potpora i za određene skupine poljoprivrednika (vidi odlomke 45. – 54.). Dodatnih 13 agencija za plaćanja namjerava uvesti provjere praćenjem tijekom 2020., no Sud je primijetio da trenutačno postoji niz prepreka koje otežavaju širu primjenu novih tehnologija (vidi odlomke 55. – 58.).

Komisija bi trebala pružiti državama članicama potporu i poticaje da se u okviru ZPP-a nakon 2020. služe provjerama praćenjem kao jednim od ključnih sustava kontrole. To bi trebala postići:

1. održavanjem kataloga dokumentiranih primjera dobrih tehničkih rješenja za provjere praćenjem koje će agencije za plaćanja moći prilagoditi vlastitim potrebama
2. uspostavom okvira za procjenu kvalitete provjera praćenjem
3. pružanjem platforme za razmjenu informacija među agencijama za plaćanja čiji je cilj prepoznatisinergiju u području obrade podataka, pohrane podataka, prikupljanja podataka ili drugih povezanih usluga, kojom bi se ostvarile uzajamne koristi i uštede.

Preporučeni rok: prosinac 2021.

Iako države članice već mogu primjenjivati pristup provjera praćenjem za provjeru određenih zahtjeva u vezi s ruralnim razvojem i određenih zahtjeva višestruke sukladnosti, većina njih neće to učiniti prije 2021. Razlog leži u naravi nekih od tih zahtjeva, koji se ne mogu pratiti na daljinu, ali i u tome što agencije za plaćanja očekuju tek ograničene koristi u pogledu uspješnosti i smanjenja troškova (vidi odlomke 59. – 71.).

Iako sustav za praćenje površina može imati važnu ulogu u praćenju uspješnosti ZPP-a u području okoliša i klime, skup trenutačno predloženih pokazatelja za ZPP nakon 2020. uglavnom nije osmišljen za izravno praćenje na temelju podataka dobivenih s pomoću satelita Sentinel (vidi odlomke 73. – 76.).

Komisija bi trebala:

1. utvrditi koje prepreke otežavaju primjenu novih tehnologija u svrhu provjere višestruke sukladnosti i zahtjeva u okviru ruralnog razvoja te izraditi akcijski plan njihova uklanjanja u slučajevima u kojima je to djelotvorno u odnosu na troškove
2. upotrebljavati i promicati upotrebu informacija dobivenih s pomoću novih tehnologija radi stjecanjaboljeg uvida u uspješnost ZPP-a nakon 2020.

Preporučeni rok: prosinac 2021.

Ovo je izvješće usvojilo I. revizijsko vijeće, kojim predsjeda član Revizorskog suda Nikolaos Milionis, na sastanku održanom u Luxembourgu 8. siječnja 2020.

Za Revizorski sud

Klaus-Heiner Lehne
predsjednik

Pokrate i skraćeni nazivi

BPS: program osnovnih plaćanja

DIAS: usluge pristupa podatcima i informacijama

ESA: Europska svemirska agencija

EU: Europska unija

GAEC: dobro poljoprivredno i okolišno stanje zemljišta

GNSS: globalni navigacijski satelitski sustav

GSAA: zahtjev za geoprostornu potporu

GU AGRI: Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj

GU GROW: Glavna uprava za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo i MSP-ove

IAKS: integrirani sustav upravljanja i kontrole

IT: informacijska tehnologija

LPIS: sustav za identifikaciju zemljišnih parcela

Sen4CAP: projekt „Sentinels for the Common Agricultural Policy”

SMR: propisani zahtjevi o upravljanju

Sud: Europski revizorski sud

VCS: dobrovoljna proizvodno vezana potpora

YFS: program za mlade poljoprivrednike

ZIC: Zajednički istraživački centar

ZPP: zajednička poljoprivredna politika

Pojmovnik

Bespilotna letjelica: letjelica bez posade koja se kontrolira na daljinu i koja može snimati fotografije.

Ekologizacija: uvođenje poljoprivrednih praksi koje povoljno utječu na klimu i okoliš. Taj se pojam često upotrebljava i u kontekstu povezanog programa potpore EU-a.

Filtar naoblake: filtar za uklanjanje piksela kontaminiranih naoblakom sa satelitske snimke.

Marker: karakteristična promjena satelitskog signala tijekom određenog razdoblja koja se može povezati s određenim događajem na pokrovu zemljišta (kao što je brzi rast vegetacije ili pojava suhe vegetacije).

Obveza (mjera) u području poljoprivrede, okoliša i klime: praksa koja nadilazi uobičajene obveze povezane s okolišem i za čiju se primjenu poljoprivrednici mogu samostalno odlučiti te im se u tom slučaju isplaćuju sredstva iz proračuna EU-a.

Označavanje geolokacije: postupak dodavanja zemljopisnih (i eventualno vremenskih) metapodataka, dobivenih s pomoću globalnog navigacijskog satelitskog sustava ugrađenog u određeni uređaj, u medijske zapise kao što je fotografija.

Pametna poljoprivreda: uporaba suvremene tehnologije radi slijeđenja, praćenja, automatizacije i analize operacija u svrhu povećanja količine i kvalitete poljoprivrednih proizvoda.

Piksel: najmanja jedinica snimke koja se može prikazati na digitalnom uređaju.

Postupak utvrđivanja usklađenosti (potvrda o sukladnosti): proces u sklopu kojeg Komisija utvrđuje je li određena država članica pravilno upotrijebila financijska sredstva za područje poljoprivrede koja su joj bila na raspolaganju i je li djelotvorno primjenjivala sustave upravljanja i kontrole. Ako država članica povrijedi neku od predmetnih obveza, na temelju tog postupka od nje se može zatražiti povrat isplaćenih sredstava.

Prostorna rezolucija: razina detalja koju satelitski senzor može otkriti ili prikazati na satelitskoj snimci izražena u (centi)metrima po pikselu.

Provjere praćenjem: zamjena za terenske provjere koja uključuje sustavno promatranje, praćenje i procjenu kriterija prihvatljivosti i obveza s pomoću podataka iz programa Copernicus Sentinel.

Strojno učenje: primjena umjetne inteligencije u okviru koje računalni sustavi s pomoću algoritama i statističkih modela poboljšavaju način na koji izvršavaju određeni zadatak (kao što je kategorizacija snimki), a da pritom nisu u tu svrhu programirani.

Sustav za identifikaciju zemljišnih parcela (LPIS): baza podataka o poljoprivrednim zemljištima u državama članicama koja se upotrebljava pri plaćanju izravne potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike te pri provjerama prihvatljivosti zahtjeva poljoprivrednika.

Sustav za praćenje površina: tehnologija za sustavno promatranje, praćenje i procjenu poljoprivrednih aktivnosti s pomoću satelitskih podataka iz programa Copernicus Sentinel ili ekvivalentnog programa.

Zahtjev za geoprostornu potporu (GSAA): mrežna aplikacija za elektroničko podnošenje zahtjeva za potporu po poljoprivrednoj površini.

Revizorski tim

U tematskim izvješćima Suda iznose se rezultati revizija koje su provedene za politike i programe EU-a ili teme povezane s upravljanjem u posebnim proračunskim područjima. U odabiru i oblikovanju takvih revizijskih zadataka Sud nastoji postići što veći učinak uzimajući u obzir rizike za uspješnost ili usklađenost, vrijednost predmetnih prihoda ili rashoda, predstojeće razvojne promjene te politički i javni interes.

Ovu reviziju uspješnosti provelo je I. revizijsko vijeće, kojim predsjeda član Suda Nikolaos Milionis i koje je specijalizirano za rashodovno područje održive uporabe prirodnih resursa. Reviziju je predvodio član Suda Phil Wynn Owen, a potporu su mu pružali voditelj njegova ureda Gareth Roberts i atašei u njegovu uredu Ramona Bortnowschi i Olivier Prigent, glavni rukovoditelj Richard Hardy, voditelj radnog zadatka Jindřich Doležal, zamjenica voditelja radnog zadatka Els Brems te revizori Paulo Braz, Antonio Caruda Ruiz, Arfah Chaudry, Michail Konstantopoulos, Anne Poulsen, Bruno Scheckenbach i Pekka Ulander. Jezičnu podršku pružao je Richard Moore.

Slijeva nadesno: Pekka Ulander, Arfah Chaudry, Richard Moore, Jindrich Dolezal, Richard Hardy, Ramona Bortnowschi, Phil Wynn Owen, Olivier Prigent.

Bilješke

¹ Za razdoblje 2014. – 2020. pravila o zahtjevima višestruke sukladnosti definirana su u članku 93. i Prilogu II. Uredbi (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike.

² Više informacija o višestrukoj sukladnosti dostupno je i u tematskom izvješću Suda br. 26/2016: Povećanje djelotvornosti sustava višestruke sukladnosti i njegovo pojednostavnjenje i dalje su izazov.

³ Vidi i godišnje izvješće Suda za 2018., odlomci 7.16. – 7.18.

⁴ GU AGRI i ECORYS, „Analysis of administrative burden arising from the CAP”, 2018., str. 99.

⁵ Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/746 od 18. svibnja 2018. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 809/2014 u pogledu izmjene jedinstvenih zahtjeva i zahtjeva za plaćanje te provjera.

⁶ GU AGRI i ECORYS, „Analysis of administrative burden arising from the CAP”, 2018., str. 153. i 155.

⁷ Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/1804 od 28. listopada 2019. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 809/2014 u pogledu izmjena zahtjeva za potporu ili zahtjeva za plaćanje, provjera u okviru integriranog administrativnog i kontrolnog sustava te kontrolnog sustava u odnosu na višestruku sukladnost

⁸ Ti su elementi propisani u člancima 40.a i 40.b Uredbe br. 809/2014 i u smjernicama „Technical guidance on the decision to go for substitution of OTSC by monitoring” koje je izradio ZIC, 2018., str. 3. – 8.

⁹ ZIC: „Second discussion document on the introduction of monitoring in place of on the spot checks: rules for processing applications in 2018. – 2019.”, 2018., str. 16.

¹⁰ Sud, tematsko izvješće br. 25/2016:Sustav za identifikaciju zemljišnih parcela koristan je alat za utvrđivanje prihvatljivosti poljoprivrednog zemljišta, no upravljanje tim sustavom moglo bi se još poboljšati, odlomci 65. – 72.

¹¹ ZIC, Second discussion document on the introduction of monitoring in place of on the spot checks: rules for processing applications in 2018. – 2019., 2018. str. 18.

¹² CREODIAS, MUNDI, ONDA i SOBLOO.

¹³ Sud je započeo reviziju aktivnosti Komisije u pogledu promicanja primjene usluga koje se pružaju u okviru glavnih svemirskih programa EU‑a, a to su COPERNICUS i GALILEO. Ovom revizijom obuhvaćene su i usluge DIAS.

¹⁴ Taj se iznos odnosi na ukupan doprinos EU‑a predviđen za 34 istraživačka projekta. Baza podataka Europske komisije CORDIS, podatci iz veljače 2019.

¹⁵ RECAP (2016. – 2018.), SensAgri (2016. – 2019.) i EO4AGRI (2018. – 2020.) za koje je ukupan doprinos EU‑a iznosio 6,7 milijuna eura.

¹⁶ Češka, Italija (5 regija), Litva, Nizozemska, Rumunjska i Španjolska (Kastilja i Leon). Od travnja 2019. u projektu sudjeluje i Francuska (1 regija, 1 departman).

¹⁷ Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o financiranju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike te upravljanju njome i o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1306/2013 (SWD(2018) 01 final.

¹⁸ Cjeloviti popis standarda GAEC i zahtjeva SRM nalazi se u Prilogu II. Uredbi (EU) br. 1306/2013.

¹⁹ Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/1804 od 28. listopada 2019. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 809/2014 u pogledu izmjena zahtjeva za potporu ili zahtjeva za plaćanje, provjera u okviru integriranog administrativnog i kontrolnog sustava te kontrolnog sustava u odnosu na višestruku sukladnost

²⁰ https://www.esa.int/Our_Activities/Observing_the_Earth/Copernicus/Candidate_missions

²¹ GU AGRI, Godišnje izvješće o radu za 2018. – Prilozi, str. 198. i 199.

²² Sud, pojmovnik godišnjeg izvješća Suda za financijsku godinu 2018.

²³ Sud, godišnje izvješće za 2018., odlomak 7.63 i tematsko izvješće br. 21/2017:„Ekologizacija: složeniji oblik potpore dohotku koji još nije djelotvoran u pogledu okoliša”, odlomci 26. – 33.

²⁴ Sud, Mišljenje br. 7/2018 o prijedlozima Komisije o uredbama koje se odnose na zajedničku poljoprivrednu politiku za razdoblje nakon 2020., odlomak 72.

²⁵ COM(2018) 392: Prilog I. prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila o potpori za strateške planove koje izrađuju države članice u okviru zajedničke poljoprivredne politike (strateški planovi u okviru ZPP‑a) i koji se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća.

Kronologija

Kontakt

EUROPSKI REVIZORSKI SUD
12, rue Alcide De Gasperi
1615 Luxembourg
LUKSEMBURG

Tel.: +352 4398-1
Upiti: eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspx
Internetske stranice: eca.europa.eu
Twitter: @EUAuditors

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2020.

AUTORSKA PRAVA

© Europska unija, 2020.

Politika Europskog revizorskog suda (Sud) o ponovnoj uporabi sadržaja provodi se na temelju Odluke Europskog revizorskog suda br. 6. – 201.9 o politici otvorenih podataka i ponovnoj uporabi dokumenata.

Osim ako je drukčije navedeno (npr. u pojedinačnim napomenama o autorskim pravima), sadržaj Suda koji je u vlasništvu EU-a ima dozvolu Creative Commons Attribution 4.0 International (CC BY 4.0). To znači da je ponovna uporaba dopuštena pod uvjetom da se na odgovarajući način navede izvor i naznače promjene. Osoba koja ponovno upotrebljava sadržaj ne smije izmijeniti izvorno značenje ili poruku dokumenata. Sud ne snosi odgovornost za posljedice ponovne uporabe.

Ako određeni sadržaj prikazuje privatne pojedince čiji je identitet moguće utvrditi, npr. u slučaju fotografija koje prikazuju osoblje Suda, ili ako uključuje djela trećih strana, dužni ste zatražiti dodatno dopuštenje. Ako dobijete dopuštenje, njime se poništava prethodno opisano opće dopuštenje te je potrebno navesti sva ograničenja koja se primjenjuju na uporabu tog sadržaja.

Za uporabu ili reprodukciju sadržaja koji nije u vlasništvu EU-a dopuštenje ste po potrebi dužni zatražiti izravno od nositelja autorskih prava. Softver ili dokumenti na koje se primjenjuju prava industrijskog vlasništva, kao što su patenti, žigovi, registrirani dizajn, logotipi i nazivi, nisu obuhvaćeni politikom Suda o ponovnoj uporabi sadržaja te nemate dozvolu za njihovu uporabu.

Na internetskim stranicama institucija Europske unije unutar domene europa.eu dostupne su poveznice na internetske stranice trećih strana. Sud nema kontrolu nad njihovim sadržajem te je stoga preporučljivo da provjerite njihove politike zaštite privatnosti.

Uporaba logotipa Europskog revizorskog suda

Logotip Europskog revizorskog suda ne smije se upotrebljavati bez prethodne suglasnosti Europskog revizorskog suda.

Kontakt s EU-om

Osobno
U cijeloj Europskoj uniji postoje stotine informacijskih centara Europe Direct. Adresu najbližeg centra možete pronaći na: https://europa.eu/european-union/contact_hr

Telefonom ili e-poštom
Europe Direct je služba koja odgovara na vaša pitanja o Europskoj uniji. Možete im se obratiti:

• na besplatni telefonski broj: 00 800 6 7 8 9 10 11 (neki operateri naplaćuju te pozive),
• na broj: +32 22999696 ili
• e-poštom preko: https://europa.eu/european-union/contact_hr

Traženje informacija o EU-u

Na internetu
Informacije o Europskoj uniji na svim službenim jezicima EU-a dostupne su na internetskim stranicama Europa: https://europa.eu/european-union/index_hr

Publikacije EU-a
Besplatne publikacije EU-a i publikacije EU-a koje se plaćaju možete preuzeti ili naručiti preko internetske stranice: https://op.europa.eu/hr/publications. Za više primjeraka besplatnih publikacija obratite se službi Europe Direct ili najbližemu informacijskom centru (vidjeti https://europa.eu/european-union/contact_hr).

Zakonodavstvo EU-a i povezani dokumenti
Za pristup pravnim informacijama iz EU-a, uključujući cjelokupno zakonodavstvo EU-a od 1952. na svim službenim jezičnim verzijama, posjetite internetske stranice EUR-Lexa: http://eur-lex.europa.eu

Otvoreni podatci iz EU-a
Portal otvorenih podataka EU-a (http://data.europa.eu/euodp/hr) omogućuje pristup podatkovnim zbirkama iz EU-a. Podatci se mogu besplatno preuzimati i ponovno uporabiti u komercijalne i nekomercijalne svrhe.