Odgovor Komisije na prijevare u području zajedničke poljoprivredne politike – Vrijeme je za dubinska rješenja

Sažetak

I. Rashodima u okviru zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) podupiru se poljoprivreda i ruralni razvoj u EU-u, i to na sljedeće načine:

• izravnim plaćanjima koja se dodjeljuju poljoprivrednicima uglavnom na temelju površine poljoprivrednog zemljišta kojom pojedini korisnik raspolaže;
• poljoprivrednim tržišnim mjerama kojima se pomaže poljoprivrednim sektorima EU-a da se prilagode promjenama na tržištu;
• nacionalnim i regionalnim programima ruralnog razvoja država članica kojima se podupire društveni i gospodarski razvoj u ruralnim područjima i pruža potpora na temelju kriterija povezanih s okolišem i klimom.

II. U razdoblju 2018. – 2020. izravna plaćanja u 27 država članica EU-a iznosila su u prosjeku 38,5 milijardi eura godišnje, a tržišne mjere i rashodi u području ruralnog razvoja u prosjeku su iznosili 2,7 milijardi eura, odnosno 13,1 milijardu eura.

III. Prijevara šteti financijskim interesima EU-a i sprječava ostvarivanje ciljeva politike koji se nastoje postići s pomoću sredstava EU-a. Sud očekuje da će svojim izvješćem pomoći Komisiji i državama članicama da razviju svoje kapacitete za borbu protiv prijevara u okviru nove zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2023. – 2027.

IV. Različita tijela štite financiranje u okviru ZPP-a od prijevara na razini EU-a i nacionalnoj razini. Sud je revizijom ispitao je li Komisija poduzela odgovarajuće mjere u pogledu prijevara u rashodima u okviru ZPP-a procjenom rizika od prijevara povezanih s programima plaćanja u okviru ZPP-a i je li utvrdila rizike od prijevara koji utječu na rashode u okviru ZPP-a te je li na njih pravilno odgovorila.

V. Sud je utvrdio da je Komisija odgovorila na slučajeve prijevara u rashodima u okviru ZPP-a, ali da nije bila dovoljno proaktivna u suzbijanju učinka rizika od jagme za zemljištem na plaćanja u okviru ZPP-a, praćenju mjera država članica protiv prijevara i iskorištavanju potencijala novih tehnologija.

VI. Rizici od prijevara razlikuju se među programima plaćanja u okviru ZPP-a. Sud u ovom izvješću iznosi pregled rizika od prijevara koji utječu na različite programe plaćanja u okviru ZPP-a. Sud je utvrdio rizike povezane sa slučajevima u kojima korisnici prikrivaju slučajeve kršenja uvjeta prihvatljivosti te rizike povezane sa složenošću financiranih mjera i s nezakonitim oblicima jagme za zemljištem.

VII. Komisija je procijenila rizike od prijevara u rashodima u okviru ZPP-a i uvidjela da mjere ulaganja u ruralni razvoj i određene tržišne mjere donose veći rizik od drugih programa plaćanja. Komisija je agencijama za plaćanja nedavno izdala određene smjernice povezane s jagmom za zemljištem i pojmom „zemljišta na raspolaganju poljoprivredniku”.

VIII.Komisija je državama članicama izdala smjernice o pitanjima povezanima s prijevarama. Većina agencija za plaćanja prepoznalo je važnost tih smjernica, ali neke su agencije smatrale da bi bilo korisno u njih uključiti veći broj praktičnih primjera. Najnovija Komisijina analiza rizika od prijevara u okviru ZPP-a datira iz 2016. i Komisija planira provesti novu analizu prije nego što novi ZPP stupi na snagu u siječnju 2023.

IX. Komisija provodi akreditacijske provjere i provjere sukladnosti agencija za plaćanja kako bi procijenila njihove sustave kontrole te se tim provjerama mogu obuhvatiti mjere protiv prijevara. Komisija se oslanja na godišnje preglede koje provode tijela za ovjeravanje kako bi pratila usklađenost agencija za plaćanja s njihovim akreditacijskim kriterijima, uključujući mjere protiv prijevara. U izvješćima nekih tijela za ovjeravanje nisu obavljene dostatne analize mjera agencija za plaćanja protiv prijevara, ali Komisija nije zahtijevala da tijela za ovjeravanje dostave dodatne pojedinosti o tim slučajevima.

X. Komisija promiče primjenu novih tehnologija za automatizaciju provjera, kao što je slučaj s provjerama praćenjem kojima se prati cijela populacija primatelja potpore za određeni program te je razvila vlastiti alat za utvrđivanje razine rizika Arachne kako bi državama članicama pomogla u sprječavanju prijevara. Primjena tih tehnologija dobrovoljna je, a države članice reagirale su sporo. Umjetna inteligencija i velika količina podataka imaju potencijal u borbi protiv prijevara, ali države članice suočavaju se s izazovima u iskorištavanju tih mogućnosti te je Komisija počela promicati te tehnologije.

XI. Sud iznosi preporuke Komisiji o tome na koji bi način ona mogla steći i s drugima podijeliti dublji uvid u rizike od prijevara i mjere u rashodima u okviru ZPP-a radi zaštite financijskih interesa EU-a i na koji bi način mogla promicati primjenu novih tehnologija u sprječavanju i otkrivanju prijevara.

Uvod

Zajednička poljoprivredna politika (ZPP)

01. Rashodima u okviru ZPP-a podupiru se poljoprivreda i ruralni razvoj u EU-u na sljedeće načine:

• izravnim plaćanjima poljoprivrednicima, koja se u cijelosti financiraju iz proračuna EU-a i općenito se temelje na površini poljoprivrednog zemljišta kojima korisnici raspolažu;
• poljoprivrednim tržišnim mjerama, koje se također u cijelosti financiraju iz proračuna EU-a, uz iznimku određenih mjera koje sufinanciraju države članice; tržišne mjere uključuju potporu za javno i privatno skladištenje poljoprivrednih proizvoda u slučaju poremećaja na tržištu, sektorske programe potpore (npr. u sektoru vina ili voća i povrća) i nadoknadu troškova promicanja prodaje poljoprivrednih proizvoda iz EU-a;
• nacionalnim i regionalnim programima ruralnog razvoja država članica koji se sufinanciraju iz proračuna EU-a i država članica, a uključuju i nadoknadu troškova projekata i plaćanja na temelju površine poljoprivrednog zemljišta ili broja životinja kojima korisnik raspolaže.

02. U razdoblju 2018. – 2020. izravna plaćanja u 27 država članica EU-a iznosila su u prosjeku 38,5 milijardi eura godišnje, a tržišne mjere i rashodi u području ruralnog razvoja u prosjeku su iznosili 2,7 milijardi eura, odnosno 13,1 milijardu eura.

03. U poljoprivrednom sektoru EU-a prisutne su znatne razlike u pogledu vrsta korisnika, veličine poljoprivrednih gospodarstava i oblika posjeda poljoprivrednog zemljišta. Zbog toga je teško osmisliti pravila i sustave kontrole koji odgovaraju svim scenarijima.

04. Korisnici koji primaju potporu u okviru ZPP-a kreću se od pojedinaca do zadruga, poduzeća i tijela javnog sektora. U financijskoj godini 2020. otprilike 6,2 milijuna korisnika primilo je izravna plaćanja, 3,5 milijuna korisnika (obično i primatelji izravnih plaćanja) primilo je plaćanja u okviru mjera ruralnog razvoja, a njih 102 000 primilo je potporu za tržišne mjere.

05. Većina korisnika koja prima potporu u okviru ZPP-a prima manje od 10 000 eura godišnje: taj se udio smanjuje, ali i dalje čini više od 80 % korisnika (vidjeti sliku 1.).

06. Kad je riječ o strukturi poljoprivrednih gospodarstava, 67 % poljoprivrednih gospodarstava u EU-u raspolaže površinom manjom od 5 hektara, dok 3 % gospodarstava raspolaže površinom većom od 100 hektara. Situacija se razlikuje među državama članicama. Na primjer, u Malti i Rumunjskoj više od 90 % poljoprivrednih gospodarstava ima površinu manju od 5 hektara, dok je u Danskoj i Finskoj tom kategorijom obuhvaćeno samo 4 % poljoprivrednih gospodarstava.

07. Postoje i razlike u pogledu raspodjele poljoprivrednog zemljišta. U Slovačkoj je 9 % poljoprivrednih gospodarstava veće od 100 hektara i pokriva 89 % nacionalne poljoprivredne površine, dok u Sloveniji takva poljoprivredna gospodarstva zauzimaju samo 7 % poljoprivrednog zemljišta. Na slici 2. prikazano je stanje na razini EU-a, u trima odabranim državama članicama (vidjeti odlomak 26.) i u dvjema državama članicama na suprotnoj strani spektra.

08. Kad je riječ o posjedu poljoprivrednog zemljišta, 82 % poljskih poljoprivrednika vlasnici su svojeg zemljišta, 78 % malteških poljoprivrednika zakupljuje ga, a u Grčkoj zajedničko zemljište čini jedna trećina poljoprivredne površine (vidjeti Prilog I.).

Zaštita proračuna ZPP-a od prijevara

09. Zakonodavstvom EU-a¹ prijevara koja utječe na financijske interese EU-a definira se kao namjerno kršenje propisa (izazvano djelovanjem ili propustom) koje je štetno ili bi moglo biti štetno za proračun EU-a, i to:

• upotrebom ili predočenjem lažnih, netočnih ili nepotpunih izjava ili dokumenata,
• neotkrivanjem informacija kojima se krši određena obveza, ili
• zlouporabom financijskih sredstava za potrebe drukčije od onih za koje su ta sredstva izvorno odobrena.

10. Pojam namjere ključni je razlikovni čimbenik između prijevare i nepravilnosti. Nepravilnost može biti posljedica netočnog tumačenja pravila, dok je prijevara posljedica namjernog kršenja pravila.

11. Prijevara se može definirati kao „unutarnja” ili „vanjska”². U kontekstu ZPP-a:

• unutarnju prijevaru može počiniti osoblje javnih tijela uključeno u upravljanje financijskim sredstvima u okviru ZPP-a ili osoblje institucija ili tijela EU-a. Može uključivati neprijavljene sukobe interesa, slučajeve kršenja poslovne tajne ili pasivnu korupciju;
• vanjske prijevare odnose se na prijevaru koju su počinili korisnici koji primaju financijsku potporu u okviru ZPP-a. Primjeri su prijevare u području javne nabave (npr. tajni sporazumi među ponuditeljima, nepravilno ili fiktivno podugovaranje, aktivna korupcija), krivotvorenje dokumenata, preuveličavanje troškova ili skrivanje veza među poduzećima.

12. Prijevara šteti financijskim interesima EU-a i sprječava ostvarivanje ciljeva politike koji se nastoje postići sredstvima EU-a. Djelotvorna borba protiv prijevara zahtijeva sveobuhvatan okvir za upravljanje rizicima kojim se obuhvaća cijeli ciklus sprječavanja i otkrivanja prijevara te odgovaranja na njih (vidjeti sliku 3.).

Različita tijela štite financiranje u okviru ZPP-a od prijevara

13. U okviru Komisije:

• Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj (GU AGRI) dijeli upravljanje ZPP-om s akreditiranim agencijama za plaćanja u državama članicama, no ona istodobno snosi glavnu odgovornost za tu politiku. GU AGRI dobiva jamstvo o radu sustava upravljanja i kontrole država članica;
• Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) provodi administrativne istrage nezakonitih aktivnosti koje negativno utječu na proračun EU-a, kao i teških povreda dužnosti u institucijama EU-a. OLAF je pružatelj usluga sustava za upravljanje nepravilnostima koji sadržava podatke koje države članice dostavljaju o nepravilnostima i slučajevima prijevara u području rashoda EU-a. OLAF analizira podatke koje države članice dostavljaju i objavljuje Komisijino „Godišnje izvješće o zaštiti financijskih interesa Europske unije – Borba protiv prijevara” („izvješće PIF”).³ OLAF ima središnju ulogu u razvoju politike EU-a za borbu protiv prijevara.

14. U lipnju 2021. Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) započeo je s radom kao neovisni javni tužitelj EU-a. Ured europskog javnog tužitelja ovlašten je istraživati kaznena djela protiv proračuna EU-a, kao što su prijevara i korupcija, te protiv njih pokretati sudske postupke i podizati optužnice pred nadležnim sudovima 22 države članice koje sudjeluju u radu EPPO-a.⁴

15. Države članice dužne su poduzimati mjere za sprječavanje, otkrivanje i ispravljanje prijevara i drugih nepravilnosti te štititi financijske interese EU-a na isti način kao i vlastite financijske interese. Slučajeve nepravilnosti i prijevara koji premašuju iznos od 10 000 eura dužne su prijaviti Komisiji u okviru sustava za upravljanje nepravilnostima.

16. U sklopu svojih akreditacijskih kriterija agencije za plaćanja dužne su uspostaviti aktivnosti unutarnje kontrole namijenjene sprječavanju i otkrivanju prijevara (vidjeti okvir 1.). Direktori agencija za plaćanja dostavljaju Komisiji godišnju izjavu o upravljanju o pravilnom radu sustava unutarnje kontrole u slučajevima u kojima moraju potvrditi da su uspostavljene djelotvorne i razmjerne mjere protiv prijevara kojima se u obzir uzimaju utvrđeni rizici⁵.

17. Iako agencije za plaćanja nisu odgovorne za istraživanje prijevara, trebale bi poduzimati mjere za sprječavanje i otkrivanje prijevara te surađivati s tijelima za izvršavanje zakonodavstva koja provode istrage.

18. Tijela za ovjeravanje koja imenuju države članice obavljaju godišnji pregled sustava unutarnje kontrole agencija za plaćanja i njihove usklađenosti s akreditacijskim kriterijima. Tijela za ovjeravanje dostavljaju godišnje mišljenje o zakonitosti i pravilnosti rashoda.

19. Na slici 4. prikazane su uloge i odgovornosti glavnih tijela za borbu protiv prijevara u okviru ZPP-a.

20. U skladu s revizijskim standardima Sud s posebnim oprezom prati i rizike od prijevara. Konkretno:

• pri planiranju i provedbi revizija koje provodi Sud uzima u obzir rizik od prijevara;
• slučajeve u kojima postoji sumnja na prijevaru Sud prijavljuje OLAF-u i EPPO-u;
• Sud je nedavno objavio dva tematska izvješća o borbi protiv prijevara u rashodima EU-a⁶ te je u okviru svojeg rada na izjavi o jamstvu za 2019.⁷ ispitao politike i postupke Komisije za borbu protiv prijevara u vezi s rashodima u okviru ZPP-a.

Države članice prijavljuju Komisiji iznos prijevara koje otkriju u rashodima u okviru ZPP-a

21. U Komisijinu izvješću PIF daje se pregled slučajeva prijevara u rashodima u okviru ZPP-a, i to u pogledu broja prijavljenih slučajeva i financijskih iznosa o kojima je riječ te se u izvješću statistički podatci dopunjuju analizama na kojima se temelje. U razdoblju 2016. – 2020. 11 % iznosa iz slučajeva prijevara prijavljenih u okviru sustava za upravljanje nepravilnostima odnosilo se na područje ZPP-a, dok se 86 % ukupnog iznosa odnosilo na kohezijsku politiku (vidjeti tablicu 1.).

22. Financijski učinak koji nepravilnosti prijavljene kao slučajevi prijevara imaju na ZPP općenito je nizak: u razdoblju 2016. – 2020. iznosio je 0,09 % ukupnih plaćanja u okviru ZPP-a. Na slici 5. prikazana je stopa otkrivanja slučajeva prijevara, tj. omjer između prijavljenih iznosa slučajeva prijevara (u kojima sumnja na prijevaru postoji i ona je utvrđena) i plaćanja za sastavnice ZPP-a.

23. Međutim, kako je objašnjeno u izvješću PIF za 2020.⁸, broj nepravilnosti prijavljenih kao slučajevi prijevara i povezani iznosi nisu izravan pokazatelj razine prijevara koje utječu na proračun EU-a, nego prije pokazatelj aktivnosti koje države članice obavljaju kako bi suzbile prijevare i druge nezakonite aktivnosti koje utječu na financijske interese EU-a. U revizijama koje je prethodno obavio Sud je zaključio da te vrijednosti ne pružaju potpunu sliku o razini otkrivenih slučajeva prijevara u rashodima EU-a⁹.

Opseg revizije i revizijski pristup

24. Sud je u okviru revizije ispitao obrasce prijevara u programima plaćanja u okviru ZPP-a. Sud je procijenio je li Komisija pravilno utvrdila rizike od prijevara koji utječu na rashode u okviru ZPP-a te je li na odgovarajući način na te rizike odgovorila.

25. Sud je ispitujući podatke iz programskih razdoblja 2007. – 2013. i 2014. – 2020. obuhvatio mjere financirane sredstvima u okviru ZPP-a pod podijeljenim upravljanjem (izravna plaćanja, tržišne mjere i ruralni razvoj). Sud nije ispitao rashode u okviru ZPP-a pod izravnim upravljanjem (oko 0,8 % rashoda u okviru ZPP-a) i nije obuhvatio pitanje sukoba interesa, koje je predmet zasebnog tematskog izvješća Suda koje će biti objavljeno tijekom 2022. EPPO, koji je započeo s radom u lipnju 2021., nije bio uključen u opseg revizije koju je Sud proveo.

26. Sud je prikupio dokaze na temelju:

• pregleda dokumentacije OLAF-a i Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj i videokonferencija održanih s njima;
• pregleda dokumentacije u trima državama članicama (Francuska, Italija i Slovačka). Odabir tih država članica temeljio se na pokazateljima povezanima s prijevarama, koncentracijom zemljišta i iznosima financiranja;
• anketa upućenih vrhovnim revizijskim institucijama triju odabranih država članica te agencijama za plaćanja, koordinacijskim službama za borbu protiv prijevara i tijelima za ovjeravanje u svih 27 država članica. Anketama su obuhvaćeni rizici od prijevara, mjere protiv prijevara i kontrole uspostavljene u državama članicama. Koordinacijske službe za borbu protiv prijevara i agencije za plaćanja iz 23 države članice i tijela za ovjeravanje iz 13 država članica odgovorili su na ankete koje je Sud proveo;
• analize podataka preuzetih iz sustava za upravljanje nepravilnostima i skupova podataka statističkog ureda EU-a (Eurostata).

27. Sud očekuje da će svojim izvješćem pomoći Komisiji i državama članicama da razviju svoje kapacitete za borbu protiv prijevara u okviru nove zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2023. – 2027.

Opažanja

Rizici od prijevara razlikuju se među programima plaćanja u okviru ZPP-a

28. Pri predlaganju zakonodavnih akata Komisija je odgovorna za jamstvo da se pri izradi različitih programa potpore u okviru ZPP-a i njihovim pravilima uzme u obzir inherentni rizik od prijevara¹⁰.

29. Sud je procijenio u kolikoj su mjeri glavne kategorije rashoda u okviru ZPP-a izložene rizicima od prijevara. Uzeo je u obzir rezultate revizija koje je prethodno obavio zajedno sa slučajevima prijavljenima u okviru sustava za upravljanje nepravilnostima te OLAF-ove istrage.

30. U okviru rada koji je Sud obavio na izjavi o jamstvu pokazalo se da složenost pravila i način isplate financijskih sredstava EU-a utječu na rizik od pogreške. Sud je u svojem godišnjem izvješću za 2019.¹¹ utvrdio da je rizik od prijevara veći i u rashodovnim područjima koja podliježu složenijim uvjetima prihvatljivosti (vidjeti sliku 6.).

Neki korisnici prikrivaju slučajeve kršenja uvjeta prihvatljivosti

31. Neki programi plaćanja u okviru ZPP-a usmjereni na potporu određenih kategorija korisnika pokazali su se podložnima prijevari jer neki podnositelji zahtjeva propuštaju objaviti relevantne informacije ili umjetno stvaraju uvjete za ispunjavanje kriterija prihvatljivosti i neopravdano ostvaruju korist od potpore u okviru ZPP-a.

32. Jedan je od prioriteta EU-a za ruralni razvoj olakšavanje diversifikacije, osnivanja i razvoja malih i srednjih poduzeća (MSP-ova). Kako bi se utvrdilo ispunjava li korisnik uvjete kao MSP, ključno je objaviti pouzdane informacije o broju zaposlenika, godišnjem prometu i ukupnoj godišnjoj bilanci, kao i informacije o povezanim poduzećima.

33. U okviru svojeg rada na izjavi o jamstvu Sud je utvrdio slučajeve korisnika koji su propustili objaviti informacije o svojim vezama s drugim poduzećima. OLAF je istražio i takve slučajeve (vidjeti primjere u okviru 2.).

34. ZPP-om se nastoji potaknuti generacijska obnova u području poljoprivrede dodjelom dodatnih financijskih sredstava osobama koje ispunjavaju uvjete za status „mladih poljoprivrednika”. Kako bi ispunjavali uvjete za takvu potporu, pri podnošenju zahtjeva za potporu poljoprivrednici moraju imati najviše 40 godina te osnovati prvo poljoprivredno gospodarstvo kao njegovi upravitelji.

35. Mladi poljoprivrednik može osnovati poljoprivredno gospodarstvo samostalno ili zajedno s drugim poljoprivrednicima, bez obzira na pravni oblik. Međutim, u slučaju pravnih osoba, mladi poljoprivrednik mora provoditi djelotvornu i dugotrajnu kontrolu nad tim subjektom u smislu odluka povezanih s upravljanjem, koristima i financijskim rizicima.

36. Države članice mogu utvrditi stroža pravila za mlade poljoprivrednike koji primaju potporu za pokretanje poslovanja u području ruralnog razvoja. Na primjer, u skladu s tamošnjim nacionalnim pravilima o prihvatljivosti dohodak mladih poljoprivrednika u Francuskoj mora potjecati uglavnom od poljoprivredne djelatnosti. U sustavu za upravljanje nepravilnostima u nekim se slučajevima pokazalo da su mladi poljoprivrednici, kada novo poljoprivredno gospodarstvo nije ostvarilo očekivani promet, pronašli druga radna mjesta (ponekad na puno radno vrijeme) kako bi povećali svoje prihode, zbog čega nisu ispunili uvjete prihvatljivosti. U drugim se slučajevima pokazalo da korisnici nisu bili upravitelji relevantnog poljoprivrednoga gospodarstva niti su zapravo na njemu radili.

37. Takvi se slučajevi mogu smatrati prijevarom ako korisnik koji ne ispunjava uvjete prihvatljivosti dostavi netočne ili nepotpune informacije kako bi lažno prikazao svoju stvarnu situaciju.

38. U nekim slučajevima korisnici mogu krivotvoriti dokumente ili simulirati aktivnosti kako bi ispunili uvjete za potporu u okviru ZPP-a (vidjeti okvir 3.).

Rizici od prijevara povećavaju se sa složenošću projekata

39. U okviru tržišnih mjera programima potpore sektoru vina financiraju se brojne mjere koje podliježu nizu različitih uvjeta prihvatljivosti, kao što su restrukturiranje i prenamjena vinograda, osiguranje berbe, ulaganja u poduzeća, inovacije za razvoj novih proizvoda, procesa i tehnologija te promidžba u zemljama koje nisu države članice EU-a.

40. Promidžbene aktivnosti u zemljama koje nisu države članice EU-a posebno su podložne rizicima. Provjera tih aktivnosti može biti izazovna zbog:

• prolazne i nematerijalne prirode brojnih promidžbenih aktivnosti (npr. odnosi s javnošću);
• rijetkih terenskih provjera u zemljama koje nisu države članice EU-a;
• činjenice da se većina promidžbenih aktivnosti podugovara, posebno kada se takve aktivnosti odvijaju u zemljama koje nisu zemlje korisnika.

41. U okviru 4. prikazan je primjer koji je Sud otkrio tijekom svojeg rada na izjavi o jamstvu.

Izravna plaćanja i jagma za zemljištem

42. Kako bi primali izravna plaćanja po površini, korisnici moraju prijaviti prihvatljivi broj hektara koji im je „na raspolaganju”.¹⁸ To znači da korisnici moraju imati odgovarajuću pravnu osnovu za prijavu zemljišta.

43. Izravna plaćanja povezana su s pojmom „jagma za zemljištem” iako je taj pojam kontroverzan (vidjeti okvir 5.).

44. U odgovorima na anketu koju je Sud obavio gotovo 60 % agencija za plaćanja navelo je da jagmu za zemljištem ne smatra pokazateljem rizika. Pet agencija za plaćanja u jednoj državi članici povezalo je jagmu za zemljištem sa situacijom u kojoj zahtjeve koji ispunjavaju uvjete prihvatljivosti podnose korisnici koji nemaju pravnu osnovu za prijavu zemljišta.

Trenutačnim kontrolama doprinijelo se smanjenju rizika od pogreške

45. Najvažniji instrument upravljanja za provjeru prihvatljivosti izravnih plaćanja integrirani je administrativni i kontrolni sustav (IAKS), koji uključuje sustav za identifikaciju zemljišnih čestica (LPIS).

46. Sustavom IAKS međusobno se povezuju baze podataka poljoprivrednih gospodarstava, zahtjeva za potporu, poljoprivrednih površina i registara životinja, čime se agencije za plaćanja koriste u svrhe administrativne unakrsne provjere svih zahtjeva za potporu. LPIS je geografski informacijski sustav koji sadržava skupove prostornih podataka iz više različitih izvora, koji zajedno čine evidenciju poljoprivrednih površina u državama članicama.

47. Kako je Sud potvrdio u svojem radu na izjavi o jamstvu, IAKS i posebice LPIS djeluju kao djelotvoran sustav upravljanja i kontrole kojim se jamči da se u plaćanjima izravne potpore u cjelini ne pojavljuju značajne pogreške.

48. Činjenica da je u sustav IAKS uveden zahtjev za geoprostornu potporu (GSAA), koji poljoprivrednicima omogućuje elektroničko podnošenje zahtjeva za plaćanje, i da agencije za plaćanja provode preliminarne unakrsne provjere zahtjeva poljoprivrednika za potporu, također je doprinijela smanjenju stope pogreške.

U nekim situacijama postoji veći rizik od jagme za zemljištem

49. Budući da se sustavima IAKS-LPIS otežava prikazivanje prihvatljive površine većom od stvarne (npr. podnošenjem dvostrukih zahtjeva ili podnošenjem zahtjeva za nepoljoprivredno zemljište), počinitelji prijevare nastoje nezakonito steći poljoprivredno zemljište, a zatim podnijeti zahtjev za potporu (vidjeti sliku 7.).

50. Istragama OLAF-a i nacionalnih tijela utvrđeno je da su toj vrsti prijevarne aktivnosti najizloženije sljedeće poljoprivredne površine: zemljišta u javnom vlasništvu ili privatna zemljišta s nejasnim vlasničkim statusom (vidjeti okvir 6. i okvir 7.).

51. Počinitelji prijevare koji nezakonito prijavljuju zemljište u zahtjevu za potporu u obliku izravnih plaćanja mogu dostaviti krivotvorene dokumente i pribjeći kriminalnim praksama, kao što su iznude i tajni dogovori sa službenicima (unutarnja prijevara). U okviru 6. prikazan je jedan primjer.

52. Počinitelji prijevare mogu iskoristiti i nedostatke u provjerama koje provode države članice (vidjeti okvir 7.).

Sud Europske unije i Komisija nedavno su pojasnili pravila koja se primjenjuju na provjere pravne osnove za uporabu zemljišta

53. Zakonodavstvom o ZPP-u ne definira se koncept „zemljišta koje je poljoprivredniku na raspolaganju” niti se od poljoprivrednika zahtijeva da prilikom podnošenja zahtjeva za potporu dostave dokaz o svojem pravu na uporabu zemljišta.²⁴ Primjenjuju se nacionalna pravila koja se odnose na vlasništvo, zakupe ili druge oblike posjeda.

54. Države članice moraju provoditi provjere svih zahtjeva kako bi spriječile i ispravile nepravilnosti te zajamčile povrat neopravdanih plaćanja²⁵ i u tu svrhu, a posebno u slučaju sumnje, mogu od podnositelja zahtjeva zatražiti da dostavi dokaze o zakonitom raspolaganju zemljištem²⁶.

55. Provjere zakonskog prava poljoprivrednika na uporabu zemljišta koje prijavljuje razlikuju se među državama članicama. Prema rezultatima ankete koju je Sud proveo prethodno navedeno u svim slučajevima provjerava osam agencija za plaćanja u dvjema državama članicama. Devet od 47 agencija za plaćanja koje su odgovorile na anketu koju je Sud proveo izjavile su da provjere obavljaju samo u slučajevima u kojima se zahtjevi preklapaju, dok ostale agencije za plaćanja obavljaju i ciljane provjere u drugim situacijama, primjerice:

•  u slučajevima kada se zemljište prvi put prijavljuje ili kada je u vlasništvu javnog subjekta,
•  u slučaju sumnji koje se mogu pojaviti tijekom administrativnih provjera ili terenskih posjeta.

56. U slučajevima u kojima zemljište prijavi više osoba, za što, kako tvrde, imaju pravnu osnovu, primjenjuje se načelo „ovlasti za donošenje odluka”, i to u smislu dobitaka i financijskih rizika koje poljoprivrednik snosi²⁷. Nedavnom presudom Suda Europske unije uvedena su određena pojašnjenja o predmetnim pitanjima, pri čemu je pozornost usmjerena na važnost toga da podnositelj zahtjeva zakonito raspolaže zemljištem. Sud je presudio da kada zemljište prijave vlasnik i treća strana koja se njime koristi bez pravne osnove, smatra se da tim zemljištem raspolaže vlasnik²⁸.

57. Komisija je u lipnju 2021. na temelju te presude izdala smjernice državama članicama²⁹. U skladu sa smjernicama korisnik zakonito raspolaže zemljištem ako je na zakonit način stekao pravo na uporabu toga zemljišta. U smjernicama se navodi i da države članice mogu osmisliti vlastite provjere, ali da se njima moraju na djelotvoran način sprječavati i ispravljati nepravilnosti te da ih se ne bi trebalo ograničavati na slučajeve dvostrukih zahtjeva.

Zahtjev za dodjelu financijskih sredstava za zemljište na kojem se ne obavlja poljoprivredna djelatnost

58. Počinitelji prijevare također mogu pokušati steći zemljište – na zakonit ili nezakonit način – isključivo u svrhu primanja izravnih plaćanja, a da pritom ne obavljaju nikakvu poljoprivrednu djelatnost. Rizik je veći za određene pašnjake i planinska područja u kojima je agencijama za plaćanja teže provjeriti obavlja li se ondje potrebna poljoprivredna djelatnost, kao što je ispaša (vidjeti okvir 8.).

Slučajevi u kojima postoji sumnja na prijevaru koje prijavljuje Sud

59. Svake godine tijekom rada na izjavi o jamstvu Sud otkrije određeni broj nepravilnosti koje mogu upućivati na prijevaru, no Sud ne može sa sigurnošću tvrditi da su se one doista dogodile.

60. U razdoblju 2018. – 2020. ukupna stopa pogreške koju je Sud prijavio za rashode u području „Prirodni resursi” smanjila se s 2,4 % na 2,0 % ukupnog isplaćenog iznosa. Otprilike 97 % rashoda u području „Prirodni resursi” otpalo je na ZPP. Tijekom tih godina Sud je obavio reviziju 698 plaćanja u okviru ZPP-a i utvrdio kvantificirane pogreške u 101 slučaju. U 17 od tih slučajeva Sud je sumnjao na povezanost pogrešaka s prijevarama.

61. Sud nema ovlasti istraživati prijevare te je 12 od tih 17 slučajeva proslijedio OLAF-u, dok su za ostalih pet slučajeva istrage ili postupci povrata sredstava već bili u tijeku ili su bili povezani s malim iznosom zbog kojega na temelju razmjernosti nisu ispunjavali OLAF-ove kriterije za pokretanje istrage.

Komisija je poduzela mjere u vezi s prijevarama u rashodima u okviru ZPP-a, ali nije bila dovoljno proaktivna

62. Sud očekuje da bi Komisija u borbi protiv prijevara trebala poduzeti odgovarajuće mjere kako bi stekla pregled nad prijevarama i rizicima od prijevara u rashodima u okviru ZPP-a i kako bi na njih na odgovarajući način odgovorila³¹.

63. U okviru svoje strategije za borbu protiv prijevara³² GU AGRI poduzeo je mjere za jačanje svoje suradnje s OLAF-om (u pogledu prijavljivanja slučajeva OLAF-u i poduzimanja mjera u skladu s preporukama OLAF-a), pružanje osposobljavanja i smjernica svojem osoblju, pružanje smjernica državama članicama i podizanje razine osviještenosti o prijevarama unutar GU-a AGRI i izvan njega.

64. Sud je ispitao je li Komisija:

• provela sveobuhvatnu procjenu rizika od prijevara i pratila pojavu novih vrsta prijevara;
• izdala odgovarajuće smjernice i podigla razinu osviještenosti država članica o utvrđenim rizicima od prijevara;
• na odgovarajući način pratila mjere država članica protiv prijevara;
• promicala primjenu novih tehnologija za jačanje sustava kontrole.

Komisija je utvrdila ključne rizike od prijevara te je nedavno izdala određene smjernice u vezi s jagmom za zemljištem

65. Jedan od strateških ciljeva utvrđenih u strategiji za borbu protiv prijevara GU‑a AGRI bio je „poboljšati procjenu rizika od prijevara”. GU AGRI izvijestio je o svojim analizama u uzastopnim inačicama svoje strategije za borbu protiv prijevara (vidjeti tablicu 2.). GU AGRI ocijenio je:

• da su mjere ulaganja u ruralni razvoj i određene tržišne mjere (promidžbene aktivnosti i potpora organizacijama proizvođača) rizičnije,
• da su izravna plaćanja, ostala plaćanja po površini i plaćanja po životinjama manje podložna rizicima.

66. GU AGRI se od 2014. obvezao pratiti nove vrste prijevara. Tijekom 2016. proveo je opsežnu analizu rizika od prijevara i obvezao se da će je svake godine ažurirati. GU AGRI smatra da od 2017. nije imao nikakvu potrebu ažurirati svoju analizu rizika jer se rizici nisu promijenili niti su se pojavili bilo kakvi novi obrasci prijevara. GU AGRI planira provesti novu analizu rizika od prijevara prije nego što novi ZPP stupi na snagu u siječnju 2023.

67. U razdoblju 2017. – 2019. OLAF je istražio slučajeve sustavnih zlouporaba u pogledu izravnih plaćanja u Italiji, Francuskoj i Slovačkoj (vidjeti okvir 6., okvir 7. i okvir 8.). GU AGRI nije proširio svoju procjenu rizika od prijevara kako bi njome obuhvatio jagmu za zemljištem jer je nije smatrao izravnom prijevarom protiv ZPP-a.

68. U svojoj strategiji za borbu protiv prijevara iz 2020. GU AGRI opisao je jagmu za zemljištem kao nezakonito prisvajanje poljoprivrednog zemljišta za koje počinitelji prijevare potom na zakonit način podnose zahtjeve za izravna plaćanja. GU AGRI istaknuo je da su strategijom obuhvaćeni i reputacijski rizici bez izravnog učinka na financijske interese EU-a, koji mogu uključivati jagmu za zemljištem i druga neprimjerena ponašanja. U tom kontekstu GU AGRI procijenio je da te pojave nisu izazvane nedostatcima u zakonodavstvu o ZPP-u, nego su pitanje vladavine prava u predmetnim državama članicama.

69. Kao što je Sud naveo u okviru 5., jagma za zemljištem može se povezati s nizom prijevarnih radnji kao što su krivotvorenje dokumenata, prisila, upotreba političkog utjecaja ili povlaštenih informacija, manipuliranje postupcima ili podmićivanje. U skladu sa smjernicama Komisije koje se temelje na nedavnoj sudskoj praksi (vidjeti odlomak 57.) korisnik zakonito raspolaže zemljištem ako je na zakonit način stekao pravo na njegovu uporabu. Slijedom toga, kada se u skladu s nacionalnim pravom utvrdi da je takvo pravo stečeno pribjegavanjem prijevarnim radnjama, smatra se da su povezana plaćanja nepravilna. U takvim slučajevima agencije za plaćanja mogu imati važnu ulogu na način da upotrijebe podatke koji su im na raspolaganju za utvrđivanje znakova upozorenja i na način da surađuju s tijelima za izvršavanje zakonodavstva koja provode istrage.

Komisija je izdala smjernice državama članicama, ali neke agencije za plaćanja istaknule su potrebu za većim brojem praktičnih savjeta

70. GU AGRI poduzeo je mjere usmjerene na podizanje razine osviještenosti država članica o pitanjima povezanima s prijevarama te im je dao smjernice i pokazatelje rizika od prijevara („znakove upozorenja”). Na slici 8. sažeto su prikazane te aktivnosti.

71. U odgovoru na pitanja Suda o smjernicama koje dobivaju od Komisije, agencije za plaćanja spomenule su inicijative GU-a AGRI, ali su upućivale i na druge izvore informacija:

• smjernice Komisije za borbu protiv prijevara za europske strukturne i investicijske fondove;
• informacije koje se razmjenjuju u okviru Savjetodavnog odbora za koordinaciju sprječavanja prijevara (COCOLAF) i Mreže GU-a AGRI za učenje;
• „izvješća PIF” i druge smjernice OLAF-a.

72. Većina anketiranih agencija za plaćanja smatrala je da su smjernice Komisije korisne iako su dvije od njih napomenule da su neke analize (npr. u izvješćima PIF) zanimljive, ali preopćenite da bi bile korisne u njihovu svakodnevnom radu. Sedam agencija za plaćanja prepoznalo je važnost primjera slučajeva prijevara iznesenih tijekom seminara o borbi protiv prijevara. Dvije agencije za plaćanja smatrale su da bi smjernice trebalo dopuniti većim brojem praktičnih primjera.

73. Na slici 9. prikazane su smjernice koje GU AGRI izdaje od 2012.

74. GU AGRI nakon 2013. nije izdavao nikakve smjernice o pokazateljima rizika od prijevara („znakovi upozorenja”) iako bi utvrđivanje dodatnih pokazatelja rizika od prijevara bilo korisno u usmjeravanju agencija za plaćanja u njihovu radu. Seminari najposvećeniji temi borbe protiv prijevara održani su u razdoblju 2013. – 2018. i ponovno su se počeli održavati 2021. Od 2020. države članice i GU AGRI redovito su raspravljali o mjerama protiv prijevara na svojim sastancima u okviru Mreže za učenje.

Komisija prati mjere protiv prijevara koje države članice provode, ali u njezinu pregledu postoje nedostatci

75. Kako bi se uskladile s akreditacijskim kriterijima povezanima s prijevarama koji su utvrđeni u zakonodavstvu EU-a³³ (vidjeti okvir 1.), Komisija (GU AGRI) je 2014. agencijama za plaćanja preporučila donošenje posebnih mjera (vidjeti okvir 9.).

76. Tijela za ovjeravanje u državama članicama svake godine preispituju usklađenost agencija za plaćanja s akreditacijskim kriterijima i njihove sustave unutarnje kontrole. Komisija smatra da bi tijela za ovjeravanje trebala procijeniti i provedbu preporučenih mjera protiv prijevara u državama članicama (vidjeti okvir 9.). Komisija pregledava godišnja izvješća tijela za ovjeravanje i provjerava mjere poduzete u pogledu utvrđenih nedostataka.

77. Komisija je 2016. tijelima za ovjeravanje dostavila smjernice o akreditacijskim kriterijima, uključujući odjeljak o sprječavanju i otkrivanju prijevara, ali im nije izdala nikakve smjernice o provjerama koje su trebala provoditi.

78. Sud je pregledao izvješća tijela za ovjeravanje za razdoblje 2018. – 2020. o pet agencija za plaćanja. Tri tijela za ovjeravanje izvijestila su o svojim provjerama i dala preporuke kada su utvrdila nedostatke, dok preostala dva tijela za ovjeravanje takve informacije nisu uključila u svoja izvješća. Komisija od tih dvaju tijela za ovjeravanje nije zahtijevala da dostave dodatne pojedinosti.

79. Svojim nepotpunim pregledom i prijavama tijela za ovjeravanje mogu narušiti jamstvo kvalitete mjera protiv prijevara koje su uvedene u agencijama za plaćanja. Na sastanku s tijelima za ovjeravanje održanom u studenome 2021. Komisija je održala dodatne rasprave o njihovoj ulozi u tom pogledu.

80. GU AGRI provodi provjere sukladnosti i akreditacijske provjere radi procjene sustava kontrole agencija za plaćanja i u te provjere mogu biti uključene mjere protiv prijevara. Kad su u pitanju akreditacijske provjere, Sud je pregledao akreditacijska izvješća GU-a AGRI za države članice koje je odabrao te je utvrdio sljedeće:

• u slučaju Francuske nisu provedene nikakve nedavne akreditacijske provjere za tri odabrane agencija za plaćanja,
• u slučaju Italije u odabranoj agenciji za plaćanja provedene su istrage 2015. i 2019., no one su bile usmjerene na upravljanje dugom, a ne na mjere protiv prijevara,
• u slučaju Slovačke GU AGRI usmjerio se na mjere protiv prijevara (vidjeti sljedeći odlomak i okvir 10.).

81. U posebnim slučajevima, kada Komisija sazna za moguću zlouporabu financijskih sredstava, relevantna agencija za plaćanja može biti podvrgnuta dubinskim provjerama (vidjeti sliku 10. i okvir 10.).

Komisija promiče primjenu novih tehnologija, ali one se ne primjenjuju u dovoljnoj mjeri

82. Komisija promiče primjenu novih tehnologija u provođenju administrativnih provjera u okviru sustava IAKS. Potaknula je i primjenu provjera praćenjem i alata Arachne.

83. Agencije za plaćanja mogu od 2018. obavljati provjere praćenjem. U sklopu tog pristupa upotrebljavaju se automatizirani procesi kako bi se provjerila usklađenost s pravilima u okviru ZPP-a za obilježja koja se mogu pratiti na temelju satelitskih podataka. Agencije za plaćanja dosad su uglavnom upotrebljavale provjere praćenjem kako bi procijenile zahtjeve za potporu po površini u okviru programa izravnog plaćanja.

84. Agencije za plaćanja mogu usporediti satelitske podatke o vrstama usjeva i poljoprivrednoj djelatnosti s informacijama koje poljoprivrednici navode u svojim zahtjevima za potporu. U slučajevima u kojima se na temelju satelitskih podataka može provesti evaluacija svih kriterija prihvatljivosti određenog programa plaćanja, agencijama za plaćanja omogućuje se daljinsko praćenje svih prijavljenih čestica.

85. Novim se pristupom agencijama za plaćanja omogućuje da poljoprivrednike upozore na moguću neusklađenost tijekom sezone uzgoja (na primjer, da je potrebno obaviti kosidbu do određenog datuma). Poljoprivrednicima se time pruža više mogućnosti za ispravljanje zahtjeva prije njihova zaključenja te se potiče usklađenost s pravilima programa³⁵.

86. Provjerama praćenjem može se potencijalno smanjiti administrativno opterećenje i povećati isplativost³⁶. Budući da se njima redovito pružaju uvidi u poljoprivrednu djelatnost cijele populacije korisnika, provjere praćenjem mogu pomoći u utvrđivanju znakova upozorenja u slučajevima potencijalnih prijevara.

87. Komisija je od 2013. razvijala vlastiti informatički alat za utvrđivanje razine rizika Arachne kojim se države članice mogu koristiti besplatno i na dobrovoljnoj osnovi. Arachne obrađuje i analizira podatke koje države članice dostavljaju o korisnicima, izvođačima i drugim dionicima povezanima s određenim projektom te unakrsno provjerava podatke s informacijama iz vanjskih baza podataka o poduzećima i osobama koje su s tim poduzećima povezane. Na taj se način mogu utvrditi projekti, korisnici i izvođači za koje postoji rizik od prijevara.

88. Arachne je prvotno razvijen za rashodovno područje kohezije i proširen na ZPP u okviru pilot-projekta pokrenutog u veljači 2019. kojim su bili obuhvaćeni projekti ruralnog razvoja.

89. Zakonodavstvom kojim će se od 2023.³⁷ uređivati ZPP od Komisije se zahtijeva da taj alat stavi na raspolaganje državama članicama za dobrovoljnu upotrebu. Komisija je dužna objaviti izvješće o procjeni 2025. Vijeće i Europski parlament zajedničkom su se izjavom obvezali ispitati prijedlog o obveznoj upotrebi tog alata na temelju izvješća Komisije o procjeni³⁸.

Potrebno je dulje vrijeme kako bi se te tehnologije počele primjenjivati u državama članicama

90. Sud u svom tematskom izvješću o primjeni novih tehnologija snimanja u svrhe praćenja u okviru ZPP-a preporučuje Komisiji da promiče provjere praćenjem kao ključni sustav kontrole za ZPP u razdoblju nakon 2020.³⁹ i Komisija se obvezala na pružanje potpore državama članicama u razvoju tog novog pristupa.

91. Krajem 2020., dvije godine od početka upotrebe alata, provjerama praćenjem obuhvaćeno je 5,7 % ukupne površine za koju se dodjeljuju izravna plaćanja⁴⁰. Prema procjenama Komisije provjerama praćenjem do kraja 2021. postignuta je obuhvaćenost od 13,1 %.

92. U okviru novog ZPP-a automatizirana analiza s pomoću satelitskih podataka bit će obvezna u okviru „sustava za nadzor površina” u svim državama članicama za mjere koje se temelje na površini. Komisija očekuje da će se s pomoću tog zahtjeva povećati površina koja se nalazi pod satelitskim nadzorom.

93. Dvije godine nakon pokretanja pilot-projekta Arachne za ZPP sedam⁴¹ od 76 agencija za plaćanja učitalo je podatke i u određenoj mjeri upotrijebilo taj alat, četiri⁴² su u fazi testiranja, a deset agencija⁴³ pokrenulo je preliminarne rasprave u cilju njegove upotrebe. Budući da je Arachne alat za utvrđivanje razine rizika koji se temelji na rudarenju podataka, njegova korisnost ovisi o količini podataka koju nadležna tijela država članica učitaju, kao i o tome upotrebljava li se taj alat ili ne.

Potrebno je iskoristiti potencijal za daljnji tehnološki razvoj

94. Umjetna inteligencija ima znatan potencijal za unaprjeđenje radnih alata jer se njome omogućuje otkrivanje obrazaca među milijardama podatkovnih stavki. S pomoću alata za rudarenje podataka sustavi praćenja mogu postati učinkovitiji i lakše otkrivati slučajeve prijevara i lošeg upravljanja javnim financijskim sredstvima.

Upotreba velike količine podataka za utvrđivanje stvarnih vlasnika

95. Zahtjevi za javno objavljivanje i izvješćivanje ključni su za omogućivanje odgovornosti i nadzora radi sprječavanja korupcije i prijevara.

96. U svibnju 2021. Europski parlament objavio je studiju⁴⁴ u kojoj su analizirani korisnici koji su 2018. i 2019. primali financijska sredstva u okviru ZPP-a i korisnici koji su u razdoblju 2014. – 2020. primali financijska sredstva iz kohezijskih fondova. Cilj studije bio je utvrditi skupinu najvećih korisnika. U studiji se razlikuju „izravni korisnici” – izravni primatelji financijskih sredstava EU-a – i „krajnji korisnici” (stvarni vlasnici), tj. pravne ili fizičke osobe koje izravno ili neizravno kontroliraju najveći udio relevantnog izravnog korisnika. U studiji su istaknute tehničke i pravne poteškoće pri stjecanju sveobuhvatnog pregleda krajnjih korisnika i iznosa financijskih sredstava EU-a koja se primaju.

97. U izvješću se pokazalo da su javna tijela, društva s ograničenom odgovornošću i druge pravne osobe činili oko jedne desetine izravnih korisnika, ali da su u razdoblju 2018. – 2019. primili više od trećine financijskih sredstava u okviru ZPP-a. Kako bi se prevladali rascjepkanost i izazovi u utvrđivanju krajnjih korisnika financijskih sredstava EU-a, u izvješću se predlaže stvaranje zajedničke baze podataka EU-a koja bi uključivala sve projekte koji se financiraju iz ZPP-a i europskih strukturnih i investicijskih fondova. U rujnu 2021. Europski parlament objavio je studiju o zahtjevima za jedinstvenu bazu podataka korisnika⁴⁵.

98. Zajedničkom bazom podataka korisnika iz EU-a prikupili bi se podatci o milijunima subjekata. Ta velika količina podataka omogućila bi utvrđivanje obrazaca u raspodjeli financijskih sredstava i doprinijela upozoravanju na moguće prijevare.

99. Kako je Komisija naglasila u svojem izvješću PIF za 2020.⁴⁶, poboljšana transparentnost u pogledu korisnika (uključujući ugovaratelje, podugovaratelje i stvarne vlasnike) javnog financiranja (na razini EU-a i nacionalnoj razini) te učinkovitije prikupljanje i učinkovitija upotreba podataka, uz potpuno iskorištavanje mogućnosti koje nude međusobna računalna povezanost te alati za rudarenje podataka i utvrđivanje razine rizika, ključni su u borbi protiv prijevara.

100. Uredbom o zajedničkim odredbama u području kohezije⁴⁷ za razdoblje 2021. – 2027. od država članica zahtijeva se prikupljanje informacija o stvarnim vlasnicima primatelja financijskih sredstava EU-a. Novim zakonodavstvom o ZPP-u od država članica zahtijeva se prikupljanje informacija potrebnih za utvrđivanje korisnika, uključujući utvrđivanje skupine u kojoj ti korisnici sudjeluju, ali se u tom zakonodavstvu ne daju informacije o stvarnim vlasnicima⁴⁸.

Upotreba umjetne inteligencije u utvrđivanju rizika od prijevara

101. Komisija preporučuje agencijama za plaćanja da uspostave evidenciju pokazatelja rizika od prijevara („znakovi upozorenja”). U odgovorima na anketu koju je Sud proveo agencije za plaćanja navele su neke primjere (slika 11.).

102. Neki znakovi upozorenja, posebno oni koji se odnose na izravna plaćanja, mogli bi se izravno unijeti u bazu podataka sustava IAKS. Na primjer, talijanska tijela planiraju u svoj sustav učitati pojedinosti o oduzetim česticama ili o česticama o kojima se vodi sudski postupak kako bi sustav u takvim slučajevima mogao izdati upozorenje.

103. Tehnike strojnog učenja mogle bi se iskoristiti za daljnju automatizaciju provjera i podizanje znakova upozorenja. Agencija za plaćanja u Estoniji primjenjuje tehnike strojnog učenja na satelitske snimke kako bi spriječila i otkrila neusklađenosti sa zahtjevima za kosidbu. Agencija za plaćanja smatra da se navedenim sustavom povećava razina osviještenosti među korisnicima o tome da je njezinim aktivnostima praćenja obuhvaćeno 100 % čestica, što ima odvraćajući učinak i doprinosi sprječavanju nepravilnosti i prijevara. Druga agencija za plaćanja provodi sustav temeljen na algoritmu kojim se traže pokazatelji koji upućuju na čestice za koje postoji rizik od nepravilnih zahtjeva. Agencija za plaćanja zatim utvrđuje poduzeća sa znatnim brojem takvih čestica u slučajevima u kojima može postojati povećani rizik od nepravilnosti i prijevara.

104. U Italiji se zajedničkom inicijativom nacionalne agencije za plaćanja i Ministarstva unutarnjih poslova nastoji uspostaviti model profiliranja kako bi se utvrdile općine u kojima vrlo vjerojatno postoje žarišna područja kriminala, u svrhe čega se koristi rudarenje podataka i tumačenja fotografija. Pregledom satelitskih snimaka dostupnih u sustavu LPIS u okviru projekata analiziraju se kvalitativne i kvantitativne varijacije teritorijalnih elemenata koji se potencijalno mogu pripisati kriminalnim aktivnostima, kao što su nezakonita odlagališta otpada, izljevi, sirotinjske četvrti, nezakoniti građevinski radovi i napuštene zgrade. U okviru projekata se usporedbom tih informacija s podatcima o općinama nastoje utvrditi situacije u kojima su se kriminalne aktivnosti dogodile ili bi se mogle dogoditi.

105. Umjetna inteligencija ima velik potencijal, ali iziskuje velike količine podataka u pristupačnom formatu i uzajamnu povezanost baza podataka. U odgovoru na anketu koju je Sud proveo neke su agencije za plaćanja istaknule prepreke svojem pristupu podatcima, kao što su:

• razmjena informacija među različitim akterima i bazama podataka može biti otežana pravnim zahtjevima u pogledu bankovne tajne ili zaštite podataka;
• uzajamna povezanost baza podataka i automatizacija procesa i kontrola zahtijevaju posebne informatičke kapacitete i posebnu informatičku stručnost;
• za razvoj neophodnih informatičkih kapaciteta potrebna su znatna financijska ulaganja, koja mogu biti nerazmjerna u odnosu na iznos financijskih sredstava koji se dodjeljuje nekim mjerama, malim državama članicama ili razini potencijalnih prijevara.

Zaključci i preporuke

106. Revizijom koju je obavio Sud je ispitao je li Komisija poduzela odgovarajuće mjere u vezi s prijevarama u rashodima u okviru zajedničke poljoprivredne politike (ZPP). Sud je procijenio obrasce prijevara u programima plaćanja u okviru ZPP-a. Ujedno je ispitao je li Komisija utvrdila rizike od prijevara koji utječu na rashode u okviru ZPP-a i je li na njih na odgovarajući način odgovorila.

107. Sud je općenito utvrdio da je Komisija odgovorila na slučajeve prijevara u rashodima u okviru ZPP-a, ali da nije bila dovoljno proaktivna u suzbijanju učinka rizika od jagme za zemljištem na plaćanja u okviru ZPP-a, praćenju mjera država članica protiv prijevara i iskorištavanju potencijala novih tehnologija.

108. U ovom izvješću Sud je iznio pregled rizika od prijevara koji utječu na ZPP. Sud je utvrdio rizike povezane sa slučajevima u kojima korisnici prikrivaju kršenja uvjeta prihvatljivosti (odlomci 31.–38.), rizike povezane sa složenošću financiranih mjera (odlomci 39.–41.) i nezakonitim oblicima jagme za zemljištem (odlomci 42.–58.).

109. Komisija je procijenila rizike od prijevara u rashodima u okviru ZPP-a i uvidjela da su mjere ulaganja u ruralni razvoj i određene tržišne mjere najugroženije (odlomak 65.). U godini 2016. provela je svoju najnoviju analizu rizika od prijevara u okviru ZPP-a i planira provesti novu analizu prije nego što novi ZPP stupi na snagu u siječnju 2023. (odlomak 66.).

110. Komisija je državama članicama izdala smjernice o pitanjima povezanima s prijevarama (odlomak 70.) i većina agencija za plaćanja prepoznala je važnost tih smjernica (odlomak 72.). Na redovitim sastancima s državama članicama od 2020. raspravlja o mjerama protiv prijevara (odlomak 74.) te je 2021. izdala posebne smjernice o provjerama prijavljenog poljoprivrednog zemljišta koje agencije za plaćanja moraju na pravnoj osnovi provoditi (odlomak 57.).

111. Komisija svojim provjerama sukladnosti koje provodi nad agencijama za plaćanja može obuhvatiti mjere protiv prijevara (odlomak 80.). Oslanja se na godišnje preglede koje provode tijela za ovjeravanje kako bi pratila usklađenost agencija za plaćanja s njihovim akreditacijskim kriterijima, uključujući mjere protiv prijevara (odlomak 76.). Komisija je 2016. tijelima za ovjeravanje izdala smjernice o akreditacijskim kriterijima, ali nije izdala nikakve smjernice o provjerama koje su tijela za ovjeravanje trebala provoditi u vezi s prijevarama (odlomak 77.). U izvješćima nekih tijela za ovjeravanje obavljen je tek mali broj analiza mjera agencija za plaćanja protiv prijevara, ali Komisija u tim slučajevima od tijela za ovjeravanje nije zahtijevala dostavljanje dodatnih pojedinosti (odlomak 78.).

112. Komisija promiče primjenu novih tehnologija za automatizaciju provjera, kao što je slučaj s provjerama praćenjem koje se temelje na satelitskim snimkama (odlomci 83.–86.) te je razvila vlastiti alat za utvrđivanje razine rizika Arachne kako bi državama članicama pružila potporu u sprječavanju prijevara (odlomci 87.–89.). Države članice spore su u primjeni tih tehnologija (odlomci 91. i 93.). Umjetna inteligencija i velika količina podataka imaju potencijal u borbi protiv prijevara (odlomci 94.–104.), ali se države članice suočavaju s izazovima u iskorištavanju tih mogućnosti (odlomak 105.) te je Komisija počela promicati te tehnologije.

1. preporuka – Potrebno je steći i podijeliti dublji uvid u rizike od prijevara i mjere u području rashoda u okviru ZPP-a

Komisija bi trebala:

1. ažurirati smjernice za tijela za ovjeravanje kako bi se pojasnila njihova uloga u procjeni mjera agencija za plaćanja protiv prijevara te provjeriti na koji način tijela za ovjeravanje te smjernice slijede;
2. preispitati kako agencije za plaćanja provode smjernice kad je u pitanju provjera toga da podnositelji zahtjeva na zakonit način raspolažu zemljištem i širiti najbolje prakse za otklanjanje rizika od jagme za zemljištem;
3. na temelju točaka (a) i (b) ažurirati svoju procjenu razmjera u kojem su različiti programi potrošnje izloženi rizicima od prijevara i razmjera u kojem se mjerama protiv prijevara koje se provode na razini država članica ti rizici mogu otkriti, spriječiti i otkloniti te poduzeti potrebne mjere za ublažavanje najvećih rizika od prijevara.

Ciljni rok provedbe: 2023.

2. preporuka – Potrebno je promicati primjenu novih tehnologija u sprječavanju i otkrivanju prijevara u rashodima u okviru ZPP-a

Komisija bi trebala:

1. podupirati agencije za plaćanja u njihovoj primjeni „provjera praćenjem” i budućeg „sustava za nadzor površina” utvrđivanjem uskih grla u primjeni novih tehnologija i razmjenom najboljih praksi i tehničkih rješenja za uklanjanje tih uskih grla;
2. promicati primjenu alata za otkrivanje prijevara, kao što je Arachne, među agencijama za plaćanja kako bi se povećao broj država članica koje se njima koriste;
3. razmjenjivati s državama članicama najbolje prakse u području primjene umjetne inteligencije i strojnog učenja za utvrđivanje obrazaca koji upućuju na prijevare.

Ciljni rok provedbe: 2024.

Ovo je izvješće usvojilo I. revizijsko vijeće, kojim predsjeda članica Revizorskog suda Joëlle Elvinger, u Luxembourgu 4. svibnja 2022.

Prilozi

Prilog I. – Posjed poljoprivrednog zemljišta (EU-27, 2016.)

Skraćeni nazivi

COCOLAF: Savjetodavni odbor za koordinaciju sprječavanja prijevara

COSO: Odbor sponzorskih organizacija Povjerenstva Treadway

EPPO: Ured europskog javnog tužitelja

GSAA: zahtjev za geoprostornu potporu

GU AGRI: Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj

IAKS: integrirani administrativni i kontrolni sustav

LPIS: sustav za identifikaciju zemljišnih čestica

MSP-ovi: mala i srednja poduzeća

OLAF: Europski ured za borbu protiv prijevara

PDV: porez na dodanu vrijednost

PIF: zaštita financijskih interesa Europske unije, od francuske fraze “protection des intérêts financiers”

ZPP: zajednička poljoprivredna politika

Pojmovnik

Agencija za plaćanja: tijelo koje je određena država članica akreditirala za upravljanje rashodima EU-a u području poljoprivrede i njihovu kontrolu.

Akcijski plan: dokument kojim se utvrđuju koraci koje treba poduzeti za postizanje određenog cilja.

Baza podataka Arachne: alat za rudarenje podataka koji je Komisija razvila u svrhu pružanja potpore upravljačkim tijelima i agencijama za plaćanja u upravljanju ESI fondovima i njihovoj kontroli.

Digitalizacija: prelazak na uključivanje i primjenu digitalne tehnologije i digitaliziranih informacija kako bi postupci i zadatci postali jednostavniji, brži, učinkovitiji i/ili ekonomičniji.

Integrirani administrativni i kontrolni sustav: mehanizam EU-a kojim se države članice služe za upravljanje plaćanjima poljoprivrednicima u okviru zajedničke poljoprivredne politike i provjeru tih plaćanja.

Izjava o jamstvu: izjava koja se objavljuje u godišnjem izvješću Suda i koja sadržava revizorsko mišljenje o pouzdanosti računovodstvene dokumentacije EU-a te o pravilnosti povezanih transakcija.

Izravna plaćanja: plaćanja za potporu, uglavnom potporu po površini, koja se izvršavaju izravno poljoprivrednicima iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi.

Koordinacijska služba za borbu protiv prijevara: tijelo koje svaka država članica imenuje za postizanje lakše suradnje s OLAF-om.

Korisnik: fizička ili pravna osoba koja prima bespovratna sredstva ili zajam iz proračuna EU-a.

Korupcija: zlouporaba javne, korporativne ili osobne moći radi nezakonite dobiti.

Mala i srednja poduzeća: pojam kojim se prema kriteriju veličine nazivaju određena društva i druge organizacije, na temelju broja zaposlenika i određenih financijskih kriterija. Mala poduzeća imaju manje od 50 zaposlenika i promet ili bilancu koji ne prelaze 10 milijuna eura. Srednja poduzeća imaju manje od 250 zaposlenika i promet koji ne prelazi 50 milijuna eura, odnosno bilancu koja ne prelazi 43 milijuna eura.

Nepravilnost: povreda pravila EU-a (ili relevantnih nacionalnih pravila) ili ugovornih obveza.

Podijeljeno upravljanje: način izvršenja proračuna EU-a u okviru kojeg, za razliku od izravnog upravljanja, Komisija delegira provedbu relevantnih zadaća određenoj državi članici, ali i dalje snosi krajnju odgovornost.

Pogreška: posljedica netočnog izračuna ili nepravilnosti uzrokovane neispunjavanjem zakonskih i ugovornih obveza.

Prijevara: namjerno i nezakonito korištenje obmanom radi stjecanja imovinske koristi oduzimanjem imovine ili novca drugoj strani.

Program ruralnog razvoja: skup nacionalnih ili regionalnih višegodišnjih ciljeva i aktivnosti koje odobrava Komisija i koji služe provedbi politike ruralnog razvoja EU-a.

Provjere praćenjem: zamjena za terenske provjere koja uključuje sustavno promatranje, praćenje i sustavnu procjenu kriterija prihvatljivosti i obveza s pomoću satelitskih podataka.

Savjetodavni odbor za koordinaciju sprječavanja prijevara: tijelo OLAF-a koje koordinira način na koji Komisija i države članice suzbijaju prijevare koje utječu na financijske interese EU-a.

Strojno učenje: proces u kojem se IT aplikacija koristi umjetnom inteligencijom kako bi poboljšala svoju uspješnost u obavljanju određenog zadatka.

Sumnja na prijevaru: nepravilnost koja dovodi do upravnih ili sudskih postupaka kako bi se utvrdilo je li ta nepravilnost bila slučaj prijevare.

Sustav za identifikaciju zemljišnih čestica: baza podataka o poljoprivrednom zemljištu u državama članicama koja se upotrebljava pri plaćanju izravne potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike te pri provjerama prihvatljivosti zahtjeva poljoprivrednika.

Sustav za nadzor površina: tehnologija za sustavno promatranje, praćenje i procjenu poljoprivredne djelatnosti s pomoću satelitskih podataka.

Sustav za upravljanje nepravilnostima: aplikacija kojom se države članice koriste za prijavljivanje nepravilnosti OLAF-u, uključujući slučajeve u kojima postoji sumnja na prijevaru. 

Tijelo za ovjeravanje: za rashode u području poljoprivrede riječ je o javnom ili privatnom tijelu koje je država članica zadužila za godišnje ovjeravanje pouzdanosti računovodstvene dokumentacije agencija za plaćanja te zakonitosti i pravilnosti rashoda i pravilnog rada njihovih sustava unutarnje kontrole.

Tržišna mjera: javna intervencija na poljoprivrednim tržištima radi ublažavanja učinka pada cijena i strukturnih poteškoća pružanjem potpore za pojedine sektore (primjerice, za voće i povrće, vino, program opskrbe škola mlijekom).

Umjetna inteligencija: upotreba računala za simulaciju ljudske inteligencije s pomoću sposobnosti kao što su učenje i rješavanje problema.

Utvrđeni slučaj prijevare: nepravilnost koju je sud utvrdio kao prijevaru.

Velika količina podataka („big data”): obrada, prikupljanje, pohrana i analiza velikih količina nestrukturiranih podataka koje pružaju potencijal upotrebe informacija dobivenih na temelju njih za stjecanje novih uvida.

Zahtjev za geoprostornu potporu: mrežna aplikacija za elektroničko podnošenje zahtjeva za potporu po površini.

Znak upozorenja: pokazatelj rizika da bi transakcija ili druga aktivnost mogla biti prijevara.

Odgovori Komisije

https://www.eca.europa.eu/hr/Pages/DocItem.aspx?did=61337

Kronološki prikaz

https://www.eca.europa.eu/hr/Pages/DocItem.aspx?did=61337

Revizorski tim

U tematskim izvješćima Suda iznose se rezultati revizija koje su provedene za politike i programe EU-a ili teme povezane s upravljanjem u posebnim proračunskim područjima. U odabiru i oblikovanju takvih revizijskih zadataka Sud nastoji postići što veći učinak uzimajući u obzir rizike za uspješnost ili usklađenost, vrijednost predmetnih prihoda ili rashoda, predstojeće razvojne promjene te politički i javni interes.

Ovu reviziju uspješnosti provelo je I. revizijsko vijeće, kojim predsjeda članica Suda Joëlle Elvinger i koje je specijalizirano za rashodovno područje održive uporabe prirodnih resursa. Reviziju je predvodio član Suda João Figueiredo, a zatim ju je preuzeo član Suda Nikolaos Milionis, a potporu su mu pružali voditelji njegova ureda Paula Betencourt i Kristian Sniter, ataše u njegovu uredu Matteo Tartaggia, rukovoditelj Richard Hardy, voditeljica radnog zadatka Michela Lanzutti te revizori Antonio Caruda Ruiz, Servane De Becdelievre, Jan Machán, Adrien Meric i Milan Šmíd. Grafičku podršku pružala je Marika Meisenzahl.

 

Slijeva nadesno: Antonio Caruda Ruiz, Michela Lanzutti, Matteo Tartaggia, Nikolaos Milionis, Kristian Sniter, Servane De Becdelievre, Jan Machán, Marika Meisenzahl.

Bilješke

¹ Članak 3. Direktive (EU) 2017/1371 („Direktiva PIF”). Zaštita financijskih interesa EU-a ponekad se označava pokratom „PIF”, koja dolazi od francuskog izraza „protection des intérêts financiers” i odnosi se na zaštitu financijskih interesa EU-a.

² Vidjeti npr. Udruženje ovlaštenih istražitelja prijevara.

³ Izvješća PIF dostupna su na internetskim stranicama Komisije.

⁴ Belgija, Bugarska, Češka, Njemačka, Estonija, Grčka, Španjolska, Francuska, Hrvatska, Italija, Cipar, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Austrija, Portugal, Rumunjska, Slovenija, Slovačka i Finska.

⁵ Članak 7. stavak 3. točka (b) Uredbe (EU) br. 1306/2013; Prilog I. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 908/2014.

⁶ Tematska izvješća  01/2019 „Borba protiv prijevara u rashodima EU-a” i 06/2019 „Suzbijanje prijevara pri potrošnji sredstava EU-a za koheziju”.

⁷ Godišnja izvješća za financijsku godinu 2019., odlomci 6.34. – 6.41. i odlomak 6.44.

⁸ Komisijino izvješće PIF za 2020., Prilog 1., COM(2021)578.

⁹ Tematska izvješća 01/2019 „Borba protiv prijevara u rashodima EU-a”, odlomci 23. – 28., i 06/2019 „Suzbijanje prijevara pri potrošnji sredstava EU-a za koheziju”, odlomci 47. – 57.

¹⁰ Strategija za borbu protiv prijevara GU-a AGRI, verzija 4.0 – Ares(2020)5099349, točka 7.3.1.

¹¹ Godišnja izvješća za financijsku godinu 2019., odlomci 6.35. i 6.36.

¹² Godišnja izvješća za financijsku godinu 2016., Prilog 7.3., primjer 1.

¹³ Godišnja izvješća za financijsku godinu 2018., okvir 7.3.

¹⁴ „OLAF report 2018”, str. 28.

¹⁵ Godišnja izvješća za financijsku godinu 2017., okvir 7.6.

¹⁶ Slučaj je prijavljen u bazi podataka u okviru sustava za upravljanje nepravilnostima.

¹⁷ Transakcija nad kojom je provedena revizija za izjavu o jamstvu za 2016.

¹⁸ Članak 33. stavak 1. i članak 36. stavak 5. Uredbe (EU) br. 1307/2013.

¹⁹ Europski parlament (EP), „Extent of farmland grabbing in the EU”, str. 15.; Transnacionalni institut (TNI) – koordinacijski odbor za europsku koordinaciju pokreta „Via Campesina” (ECVC), „Land concentration, land grabbing and people’s struggles in Europe”, str. 16.

²⁰ EP, „Addressing the human rights impacts of ‘land grabbing’”.

²¹ EP, „Extent of farmland grabbing in the EU”.

²² „OLAF report 2017”, str. 20. – 21.

²³ „OLAF press release No 03/2021”.

²⁴ Presuda Suda EU-a od 17. prosinca 2020., Land Berlin, Predmet C-216/19, točka 34.

²⁵ Članak 58. stavak 2. i članak 59. stavak 1. Uredbe (EU) br. 1306/2013.

²⁶ Presuda Suda EU-a od 24. lipnja 2010., Luigi Pontini i dr., predmet C-375/08, točka 90.

²⁷ Članak 15. stavak 2. Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014; Predmet C-216/19, točke 42. – 43.

²⁸ Predmet C-216/19, točka 45.

²⁹ Napomena GU-a AGRI o zahtjevu koji se odnosi na „prihvatljive hektare koji su poljoprivredniku na raspolaganju” (DS/CDP/2021/08).

³⁰ „OLAF report 2018”, str. 27. – 28.

³¹ COSO, „Fraud risk management guide”, str. ix.

³² Strategija za borbu protiv prijevara GU-a AGRI, verzija 4.0 – Ares(2020)5099349, str. 22. – 26.

³³ Prilog I. Uredbi (EU) br. 907/2014.

³⁴ Odgovor povjerenika na parlamentarno pitanje P-004224/2020 od 27. kolovoza 2020.

³⁵ Tematsko izvješće 04/2020, odlomci 11. – 12. i 16. – 18.

³⁶ Tematsko izvješće 04/2020, odlomci 17. – 18.

³⁷ Članak 59. stavak 2. Uredbe (EU) 2021/2116.

³⁸ Izjave o Uredbi (EU) 2021/2116 (2021/C 488/02).

³⁹ Tematsko izvješće 04/2020, odlomak 82.

⁴⁰ Godišnje izvješće o radu GU-a AGRI za 2020., Prilog 2., str. 25. (pokazatelj rezultata 3.5.).

⁴¹ Agencije za plaćanja iz Estonije, Hrvatske, Italije, Litve, Rumunjske, Slovenije i Slovačke.

⁴² Agencije za plaćanja iz Grčke i Španjolske (3).

⁴³ Agencije za plaćanja iz Belgije, Bugarske, Španjolske (2), Francuske, Italije, Luksemburga, Poljske, Portugala i Švedske.

⁴⁴ „The Largest 50 Beneficiaries in each EU Member State of CAP and Cohesion Funds”.

⁴⁵ „Requirements for a single database of beneficiaries”.

⁴⁶ Komisijino izvješće PIF za 2020., str. 44.

⁴⁷ Članak 69. stavak 2. Uredbe (EU) 2021/1060.

⁴⁸ Članak 59. stavak 4. Uredbe (EU) 2021/2116.

Kontakt

EUROPSKI REVIZORSKI SUD
12, rue Alcide De Gasperi
1615 Luxembourg
LUKSEMBURG

Tel.: +352 4398-1
Upiti: eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspx
Internetske stranice: eca.europa.eu
Twitter: @EUAuditors

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (https://europa.eu).

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2022

PDF	ISBN 978-92-847-8023-5	ISSN 2315-2230	doi:10.2865/016644	QJ-AB-22-011-HR-N
HTML	ISBN 978-92-847-7998-7	ISSN 2315-2230	doi:10.2865/486540	QJ-AB-22-011-HR-Q

AUTORSKA PRAVA

© Europska unija, 2022.

Politika Europskog revizorskog suda (Sud) o ponovnoj uporabi sadržaja utvrđena je u Odluci Suda br. 6-2019 o politici otvorenih podataka i ponovnoj uporabi dokumenata.

Osim ako je drukčije navedeno (npr. u pojedinačnim napomenama o autorskim pravima), sadržaj Suda koji je u vlasništvu EU-a ima dozvolu Creative Commons Attribution 4.0 International (CC BY 4.0). Stoga je opće pravilo da je ponovna uporaba dopuštena pod uvjetom da se na odgovarajući način navede izvor i naznače eventualne promjene. Osoba koja ponovno upotrebljava sadržaj Suda ne smije izmijeniti izvorno značenje ili poruku. Sud ne snosi odgovornost za posljedice ponovne uporabe.

Ako određeni sadržaj prikazuje osobe čiji je identitet moguće utvrditi, npr. u slučaju fotografija koje prikazuju osoblje Suda, ili ako uključuje djela trećih strana, potrebno je zatražiti dodatno dopuštenje.

U slučaju dobivanja takvog dopuštenja njime se poništava i zamjenjuje prethodno opisano opće dopuštenje i jasno se navode sva ograničenja koja se primjenjuju na uporabu tog sadržaja.

Za uporabu ili reprodukciju sadržaja koji nije u vlasništvu EU-a dopuštenje se po potrebi mora zatražiti izravno od nositelja autorskih prava:

Softver ili dokumenti na koje se primjenjuju prava industrijskog vlasništva, kao što su patenti, žigovi, registrirani dizajn, logotipi i nazivi, nisu obuhvaćeni politikom Suda o ponovnoj uporabi sadržaja.

Na internetskim stranicama institucija Europske unije unutar domene europa.eu dostupne su poveznice na internetske stranice trećih strana. Sud nema nikakvu kontrolu nad njihovim sadržajem te je stoga preporučljivo da provjerite njihove politike zaštite osobnih podataka i autorskih prava.

Upotreba logotipa Suda

Logotip Suda ne smije se upotrebljavati bez prethodne suglasnosti Suda.

KONTAKT S EU-om

Osobno
U cijeloj Europskoj uniji postoje stotine informacijskih centara Europe Direct. Adresu najbližeg centra možete pronaći na: https://europa.eu/european-union/contact_hr

Telefonom ili e-poštom
Europe Direct je služba koja odgovara na vaša pitanja o Europskoj uniji. Možete im se obratiti:

• na besplatni telefonski broj: 00 800 6 7 8 9 10 11 (neki operateri naplaćuju te pozive),
• na broj: +32 22999696 ili
• e-poštom preko: https://europa.eu/european-union/contact_hr

TRAŽENJE INFORMACIJA O EU-u

Na internetu
Informacije o Europskoj uniji na svim službenim jezicima EU-a dostupne su na internetskim stranicama Europa: https://europa.eu/european-union/index_hr

Publikacije EU-a
Besplatne publikacije EU-a i publikacije EU-a koje se plaćaju možete preuzeti ili naručiti preko internetske stranice: https://op.europa.eu/hr/publications. Za više primjeraka besplatnih publikacija obratite se službi Europe Direct ili najbližemu informacijskom centru (vidjeti https://europa.eu/european-union/contact_hr).

Zakonodavstvo EU-a i povezani dokumenti
Za pristup pravnim informacijama iz EU-a, uključujući cjelokupno zakonodavstvo EU-a od 1951. na svim službenim jezičnim verzijama, posjetite internetske stranice EUR-Lexa: https://eur-lex.europa.eu

Otvoreni podatci iz EU-a
Portal otvorenih podataka EU-a (https://data.europa.eu/hr) omogućuje pristup podatkovnim zbirkama iz EU-a. Podatci se mogu besplatno preuzimati i ponovno uporabiti u komercijalne i nekomercijalne svrhe.