Mjere EU-a u području ekološkog dizajna i označivanja energetske učinkovitosti: važan doprinos većoj energetskoj učinkovitosti umanjen je znatnim kašnjenjima i neusklađenošću s propisima

Sažetak

Suočeni s ključnim izazovom sprječavanja i ublažavanja klimatskih promjena, čelnici EU-a obvezali su se smanjiti potrošnju energije u EU-u za 20 % do 2020. i za 32,5 % do 2030. godine (u odnosu na projekcije iz 2007. godine). Povećanje energetske učinkovitosti proizvoda jedan je od ključnih instrumenata za dostizanje tih ciljnih vrijednosti. Proizvodi koji su osmišljeni na način da budu učinkovitiji mogu doprinijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova i donijeti poduzećima i kućanstvima znatne financijske uštede.

Zakonodavstvo u području ekološkog dizajna funkcionira na način da se njime utvrđuju minimalni zahtjevi u pogledu energetske učinkovitosti i okoliša koji se primjenjuju na kućanske i industrijske proizvode. Oznake EU-a za energetsku učinkovitost potrošačima pružaju informacije o količini energije koju određeni proizvod troši i o njegovoj okolišnoj učinkovitosti te im pomažu da donose odluke koje se temelje na relevantnim informacijama.

Sud je u okviru ove revizije procijenio jesu li mjere EU-a u području ekološkog dizajna i označivanja energetske učinkovitosti djelotvorno doprinijele ostvarenju ciljeva EU-a u vezi s energetskom učinkovitošću i okolišem. Sud je ispitao je li Komisija dobro upravljala regulatornim postupkom te je li na odgovarajući način pratila ostvarene rezultate i izvješćivala o njima. Sud je također ispitao je li Komisija djelotvorno nadzirala i podupirala aktivnosti nadzora tržišta te jesu li projekti financirani sredstvima EU-a doveli do održivih poboljšanja u području nadzora tržišta.

Sud je zaključio da su mjere EU-a djelotvorno doprinijele postizanju ciljeva politike ekološkog dizajna i označivanja energetske učinkovitosti, ali i da je djelotvornost umanjena znatnim kašnjenjima u regulatornom postupku i neusklađenošću proizvođača i prodavača s relevantnim propisima.

Predmetnom politikom obuhvaćena je većina proizvoda s najvećim potencijalom za uštedu energije. Komisija je upotrijebila pouzdane i transparentne metodologije za odlučivanje o tome koje će proizvode regulirati kako bi relevantna politika imala najveći mogući učinak.

Međutim, Sud je utvrdio da je postupak izrade propisa koji se odnose na određeni proizvod dugotrajan i da je Komisija mogla izbjeći neka kašnjenja. Osim toga, odluka Komisije da donese mjere u obliku paketa značila je da će za skupine proizvoda koje su spremne za reguliranje doći do još većih kašnjenja. To je smanjilo učinak predmetne politike jer se u zahtjevima za dizajn proizvoda ne odražava uvijek tehnološki napredak. Osim toga, oznake energetske učinkovitosti u nekim slučajevima više ne pomažu potrošačima da razlikuju proizvode.

Komisija je koncepte kružnog gospodarstva, kao što su mogućnosti popravka i recikliranja, uključila u politiku ekološkog dizajna i označivanja energetske učinkovitosti na ad hoc način. Međutim, Sud je primijetio da nedavno doneseni propisi o proizvodima pokazuju da je Komisija posvetila veću pozornost tim aspektima.

Komisija svake godine podnosi izvješća o rezultatima politike ekološkog dizajna i označivanja energetske učinkovitosti kojima se dionicima i donositeljima politika pružaju korisne informacije. Sud je utvrdio da je metoda koja se trenutačno primjenjuje za računanje učinka nepotpuna jer se njome ne uzimaju u obzir učinak neusklađenosti s propisima, kašnjenja u provedbi i razlike između potrošnje energije u stvarnim uvjetima i teoretske potrošnje.

Djelotvoran nadzor tržišta trebao bi imati ključnu ulogu u jamčenju toga da su proizvodi koji se prodaju u EU-u usklađeni sa zahtjevima za ekološki dizajn i da potrošači ostvaruju koristi od točnih oznaka energetske učinkovitosti. Uloga je država članica provjeriti jesu li proizvodi koji se prodaju usklađeni sa zakonodavstvom. Međutim, dostupni podatci pokazuju da je neusklađenost proizvođača i prodavača s propisima i dalje znatan problem.

Komisija olakšava suradnju među tijelima za nadzor tržišta. Informacijski i komunikacijski sustav za tržišni nadzor, kojim upravlja Komisija, trebao bi omogućiti suradnju na način da relevantnim tijelima omogući razmjenu rezultata inspekcija. Sud je utvrdio da su neka funkcionalna ograničenja u povezanoj bazi podataka smanjila njezinu djelotvornost. Komisija radi na uspostavi baze podataka o proizvodima kojom će se, među ostalim, olakšati nadzor tržišta, no uspostava te baze kasni.

Projektima za poboljšanje nadzora tržišta koji su financirani sredstvima EU-a postignuti su određeni rezultati, no time je pruženo tek privremeno rješenje za trajnu potrebu.

U ovom izvješću iznose se preporuke Komisiji u svrhu poboljšanja učinka politike ekološkog dizajna i označivanja energetske učinkovitosti. Preporuke koje Sud iznosi odnose se na poboljšanja u regulatornom postupku kako bi se propisi koji se odnose na određeni proizvod donosili pravodobnije i imali veći učinak, na poboljšanja u načinu na koji se mjeri učinak predmetne politike i na koji se o njemu izvješćuje, kao i na mjere za olakšavanje razmjene informacija među tijelima za nadzor tržišta i povećanje usklađenosti s politikom.

Uvod

Važnost učinkovitosti energije

Suočeni s ključnim izazovom sprječavanja i ublažavanja klimatskih promjena, čelnici EU-a utvrdili su 2007. tri ciljne vrijednosti koje bi trebalo dosegnuti do 2020. godine¹:

• smanjenje emisija stakleničkih plinova za 20 % (u odnosu na razine iz 1990. godine)
• povećanje energetske učinkovitosti za 20 % (u odnosu na projekcije iz 2007. godine)
• povećanje udjela energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije za 20 %.

Povećanje energetske učinkovitosti rezultirat će smanjenjem emisija stakleničkih plinova i doprinijet će borbi protiv klimatskih promjena, donijet će znatne uštede za poduzeća i kućanstva, omogućit će bolju kvalitetu zraka te će pomoći EU-u da smanji ovisnost o fosilnim gorivima.

Najnovija ocjena napretka država članica u dostizanju ciljnih vrijednosti energetske učinkovitosti koju je izradila Komisija² pokazuje da se ciljne vrijednosti EU-a za 2020. vjerojatno neće dosegnuti. U razdoblju 2014. – 2017. potrošnja energije zabilježila je porast. U ocijeni koju je iznijela Komisija kao glavni čimbenici tog porasta navode se gospodarski rast, niske cijene nafte, vremenski uvjeti i spora provedba mjera za energetsku učinkovitost u nekim državama članicama. U izvješću se zaključuje da „postoji potreba da se pojačaju napori ne samo za postizanje ciljeva za 2020., nego i za postavljanje prave osnove za sljedeće desetljeće u kojem će biti potrebna još veća razina ambicioznosti”.

U prosincu 2018.³ u izmijenjenoj Direktivi o energetskoj učinkovitosti kao ciljna vrijednost energetske učinkovitosti za 2030. utvrđeno je povećanje od 32,5 % u odnosu na projekcije iz 2007. godine. Kako bi se dostigla ta ambiciozna ciljna vrijednost, važno je donijeti odlučne mjere kojima će se smanjiti potrošnja energije.

Poboljšanja u području energetske učinkovitosti mogu se odnositi na širok raspon sektora i područja, kao što su projektiranje i obnavljanje zgrada s ciljem uštede energije, poboljšanje načina prijevoza, industrijska proizvodnja te dizajniranje i upotreba boljih proizvoda. Komisija procjenjuje⁴ da će politika ekološkog dizajna i označivanja energetske učinkovitosti doprinijeti dostizanju otprilike polovice ciljne vrijednosti energetske učinkovitosti za 2020. godinu.

Prema podatcima Eurostata iz 2017.⁵ potrošnja energije u kućanstvima čini otprilike četvrtinu (27,2 %) konačne potrošnje energije u Europi. Većina energije koja se troši u kućanstvima (82,5 %) proizvodi se iz neobnovljivih izvora. Oznake energetske učinkovitosti uglavnom se primjenjuju u sektoru kućanstva. Na slici 1. u nastavku vidljivo je da su glavna područja potrošnje energije u kućanstvima grijanje i topla voda, nakon čega slijede rasvjeta i kućanski uređaji te kuhanje.

Izvor: Eurostat, 2017.

Uloga ekološkog dizajna i označivanja energetske učinkovitosti

Pojam ekološki dizajn odnosi se na uključivanje aspekata povezanih s okolišem u dizajn proizvoda. Pritom je cilj poboljšati okolišnu učinkovitost proizvoda tijekom njegova životnog ciklusa. Zakonodavstvo o ekološkom dizajnu funkcionira na način da se njime utvrđuju zahtjevi u pogledu energetske učinkovitosti i drugi zahtjevi za dizajn proizvoda, čime se poboljšava okolišna učinkovitost. Proizvodi koji ne ispunjavaju te zahtjeve ne mogu se prodavati u EU-u te se na taj način proizvodi koji su najneučinkovitiji uklanjaju s tržišta.

Oznake EU-a za energetsku učinkovitost pokazuju razred na ljestvici od A do G kojem određeni kućanski uređaj pripada prema energiji koju troši. Njima se procjenjuje godišnja količina energije koju troši svaki proizvod te se slični proizvodi rangiraju prema njihovu razredu energetske učinkovitosti. Na taj se način potrošačima omogućava donošenje odluka koje se temelje na relevantnim informacijama.

Ekološki dizajn i oznake energetske učinkovitosti međusobno se nadopunjavaju. Oba koncepta obuhvaćaju sljedeće ciljeve politika:

• povećanje energetske učinkovitosti proizvoda i zaštita okoliša
• promicanje slobodnog kretanja proizvoda povezanih s energijom u EU-u
• pružanje informacija potrošačima na temelju kojih će moći izabrati učinkovitije proizvode.

U ranim 1990-ima Komisija je osmislila zahtjeve za energetsku učinkovitost grijača i hladnjaka te zatim 1999. za energetsku učinkovitost fluorescentne rasvjete. Prva Direktiva o ekološkom dizajnu, donesena 2005. godine,⁶, obuhvatila je sve proizvode koji upotrebljavaju energiju. Trenutačnom Direktivnom⁷ dodatno je proširen raspon proizvoda povezanih s energijom na način da su uključeni proizvodi s neizravnim učinkom na potrošnju energije.

Vijeće Europskih zajednica donijelo je prvu direktivu EU-a o označivanju energetske učinkovitosti 1992. godine⁸ te su njome obuhvaćeni glavni kućanski uređaji. Prve oznake koje su se primjenjivale na razini cijelog EU-a uvedene su 1994. godine za hladnjake. Njima se svaki model svrstavao u razred na ljestvici od A do G. Otad se potrošnja energije za hladnjake smanjila za više od 60 %⁹. Komisija je 2010. uvela energetske razrede „A+”, „A++” i „A+++”, koje je ukinula donošenjem novih oznaka 2019. godine (vidi odlomak 41.) Na slici 2. prikazan je razvoj oznaka EU-a za energetsku učinkovitost hladnjaka.

Izvor: Sud.

Svjetsko energetsko vijeće potvrdilo je da je politika EU-a u području ekološkog dizajna i označivanja energetske učinkovitosti uspješna¹⁰. Potrošači su upoznati s oznakama energetske učinkovitosti: 85 % Europljana pri kupnji prepoznaje i upotrebljava oznake¹¹. Tu politiku podržava velik broj proizvođača, potrošača i organizacija za zaštitu okoliša¹². Konkretno:

• poboljšan dizajn proizvoda može dovesti do viših prodajnih cijena i, slijedom toga, do većih povrata i povećanog tržišnog udjela za proizvođače koji nude inovativne proizvode jer se neučinkoviti proizvodi uklanjaju s tržišta EU-a. Komisija procjenjuje da će se na taj način do 2030. otvoriti otprilike 1 milijun radnih mjesta¹³
• poduzeća ostvaruju korist od nižih operativnih troškova kad upotrebljavaju proizvode koji su učinkovitiji
• potrošači koji upotrebljavaju proizvode koji su učinkovitiji ostvaruju korist od nižih računa za potrošnju energije, čime se nadoknađuju veći početni troškovi.

Zahtjevi za ekološki dizajn i označivanje energetske učinkovitosti prvenstveno su usredotočeni na energetsku učinkovitost, no mogu obuhvatiti i druge značajke. Na primjer, zakonodavstvom se ograničava potrošnja vode za perilice rublja, utvrđeni su zahtjevi u pogledu trajnosti za rasvjetna tijela i usisivače te se pružaju informacije u vezi s rastavljanjem i recikliranjem usisivača, cirkulacijskih sisaljki i opreme za slikovni prikaz. Velik broj oznaka na proizvodima sadržava piktograme s informacijama o značajkama proizvoda, njegovoj učinkovitosti i učinku na okoliš, kao što su potrošnja vode i stvaranje buke (vidi sliku 3.).

Izvor: Sud.

Pravila u području ekološkog dizajna i označivanja energetske učinkovitosti primjenjuju se na 14 skupina proizvoda, dok se na drugih 11 skupina primjenjuju samo zahtjevi za ekološki dizajn (vidi sliku 4.). Postoje i horizontale mjere koje obuhvaćaju potrošnju električne energije u električnim i elektroničkim proizvodima kad su oni isključeni ili u stanju mirovanja.

Izvor: Sud.

Nakon donošenja akcijskog plana EU-a za kružno gospodarstvo 2015.¹⁴ Komisija je 2016. najavila svoju namjeru da pruži veći doprinos kružnom gospodarstvu s pomoću proizvoda koji su izdržljiviji i koji se mogu lakše popraviti, ponovno upotrijebiti ili reciklirati. U kružnom gospodarstvu vrijednost proizvoda i materijala zadržava se što je dulje moguće, pri čemu se upotreba resursa i otpad smanjuju na najmanju moguću razinu te resursi ostaju unutar gospodarstva kad proizvod dođe do kraja svojeg životnog ciklusa kako bi se upotrijebili u više navrata s ciljem stvaranja dodatne vrijednosti.

Uloga nadzora tržišta

Zakonodavstvo u području ekološkog dizajna i označivanja energetske učinkovitosti korisno je za potrošače i okoliš ako su proizvodi koji se prodaju u EU-u u skladu sa zahtjevima za ekološki dizajn i označivanje energetske učinkovitosti i ako prodavači izlože točne oznake energetske učinkovitosti s ciljem informiranja potrošača.

Dobavljači proizvoda koji se prodaju u EU-u moraju dostaviti izjavu o sukladnosti proizvoda i označiti proizvod s oznakom „CE”¹⁵. Oznakom se ne dokazuje da su treća strana ili relevantna tijela neovisno ispitali proizvod. Ona je znak da proizvođač smatra da je proizvod u skladu sa svim važećim propisima te da je prikladan za zakonitu prodaju. Proizvođači su dužni zajamčiti da su oznake energetske učinkovitosti koje dostavljaju prodavačima točne.

Izvor: Sud.

Nadzorom tržišta u EU-u obuhvaćena su 33 sektora uključujući ekološki dizajn i označivanje energetske učinkovitosti. Države članice odgovorne su za nadzor tržišta na svojem teritoriju. Svaka država članica mora imenovati tijelo za nadzor tržišta te mu dati dovoljne ovlasti i resurse kako bi moglo ispunjavati svoje obveze. Kako bi se zajamčilo da su proizvodi koji se prodaju u njihovim zemljama usklađeni s propisima, tijela za nadzor tržišta moraju provoditi prikladne provjere u odgovarajućoj mjeri.

Komisija podupire i potiče suradnju među tijelima za nadzor tržišta organiziranjem sastanaka, pružanjem smjernica i održavanjem tečajeva osposobljavanja te vođenjem dviju baza podataka. Iz proračuna EU-a izdvajaju se financijska sredstva (15 milijuna eura u razdoblju 2009. – 2018.) za projekte čiji je cilj unaprijediti aktivnosti u području nadzora tržišta u EU-u za sektor ekološkog dizajna i označivanja energetske učinkovitosti.

Opseg revizije i revizijski pristup

U ovom se izvješću procjenjuje doprinose li mjere EU-a u području ekološkog dizajna i označivanja energetske učinkovitosti djelotvorno ostvarenju ciljeva EU-a u području energetske učinkovitosti i okoliša. Sud je odlučio ispitati to područje politike jer ono ima ključnu ulogu u dostizanju ciljnih vrijednosti energetske učinkovitosti koje je utvrdio EU i jer se od donošenja novog zakonodavnog paketa 2019. javnost i relevantni dionici sve više zanimaju za to područje. Sud je ispitao je li Komisija dobro upravljala regulatornim postupkom te je li na odgovarajući način pratila ostvarene rezultate i izvješćivala o njima. Sud je također ispitao je li Komisija nadzirala i podupirala aktivnosti tijela za nadzor tržišta, usredotočivši se na funkcioniranje dviju baza podataka na razini EU-a, kao i jesu li projekti financirani sredstvima EU-a doveli do održivih poboljšanja u području nadzora tržišta.

Kako bi procijenio je li Komisija predložila provedbene mjere koje su u skladu s ciljevima relevantne politike, Sud je odabrao sljedeće tri skupine proizvoda kao studije slučaja:

• kombinirani bojleri za centralno grijanje i uređaji za grijanje prostora
• rashlađivanje u domaćinstvu (hladnjaci i zamrzivači)
• elektronički zasloni (televizori i monitori).

Sud je odabrao te skupine proizvoda na temelju njihove potrošnje primarne energije i procijenjenih ušteda ostvarenih zahvaljujući mjerama koje su donesene u području ekološkog dizajna i označivanja energetske učinkovitosti, pri čemu je cilj bio obuhvatiti i uređaje za grijanje i tipične kućanske uređaje.

Sud je posjetio Glavnu upravu za energetiku (GU ENER), Glavnu upravu za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo i MPS-ove (GU GROW) te Izvršnu agenciju za mala i srednja poduzeća (EASME). Kako bi procijenio učinak i održivost projekata za poboljšanje nadzora tržišta koji su financirani sredstvima EU-a, Sud je pregledao dokumentaciju za devet projekata te je analizirao njihove rezultate. Sud je također posjetio tijela za nadzor tržišta odgovorna za ekološki dizajn i označivanje energetske učinkovitosti u Francuskoj, Luksemburgu, Poljskoj i Švedskoj, koja su sudjelovala u nekima od tih projekata. Sud je odabrao te države članice s obzirom na raznoliku veličinu njihovih tržišta pritom vodeći računa o zemljopisnoj uravnoteženosti. Kako bi se savjetovao s dionicima koji zastupaju potrošače, okoliš i industriju, Sud je također obavio razgovore s djelatnicima Europske organizacije za zaštitu potrošača (BEUC), Europske udruge za koordinaciju predstavljanja potrošača u normizaciji (ANEC), Europskog ureda za okoliš (EEB) i organizacije Home Appliance Europe (APPLiA).

Rezultati revizije mogli bi poslužiti za pripremu sljedećeg trogodišnjeg plana rada za ekološki dizajn za razdoblje nakon 2020. te bi mogli utjecati na način na koji Komisija upravlja zakonodavnim postupkom i način na koji podupire aktivnosti država članica u području nadzora tržišta.

Opažanja

Upravljanje regulatornim postupkom

Komisija je dala prednost skupinama proizvoda s najvišim potencijalom za uštedu energije

Direktivom o ekološkom dizajnu i Uredbom o označivanju energetske učinkovitosti uspostavljen je opći okvir kojim se utvrđuju ciljevi politike te uloge i odgovornosti Komisije, tijela za nadzor tržišta, proizvođača, trgovaca itd. Na temelju tog okvira Komisija ima ovlasti za donošenje provedbenih mjera kojima se utvrđuju zahtjevi za ekološki dizajn i označivanje energetske učinkovitosti za određene skupine proizvoda. U skladu s Direktivom o ekološkom dizajnu Komisija bi skupine proizvoda koje će regulirati trebala odabirati na temelju triju kriterija: obujma prodaje, trenutačnog učinka na okoliš i potencijala za poboljšanje¹⁶.

Sud je ispitao je li Komisija u svojem planu rada za razdoblje 2016. – 2019. dala prednost skupinama proizvoda s najvećim potencijalom uštede energije. Komisija je pregledala više od 100 skupina proizvoda i analizirala njih 16. Potom je rangirala proizvode prema njihovu potencijalu za uštedu energije. Rangiranjem je dobivena i kvalitativna procjena drugih čimbenika povezanih s okolišem, kao što su potrošnja vode, uključivanje ključnih sirovina, trajnost i mogućnost recikliranja.

Komisija je 2016. najavila da će istražiti mogućnost utvrđivanja zasebnih zahtjeva za proizvode informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) (kao što su pametni telefoni i mrežna oprema za kućanstva). Razlog tomu leži u brzini kojom dolazi do promjena u tom sektoru i poteškoćama u procjenjivanju potencijalnih ušteda energije. Komisija planira početi raditi na tome do kraja 2019.

Sud je utvrdio da postojeće provedbene mjere (koje se primjenjuju na više od 30 skupina proizvoda) obuhvaćaju većinu proizvoda s najvećim potencijalnom za uštedu energije, uključujući proizvode na koje otpada najveći dio potrošnje energije u kućanstvima i više od polovice potrošnje energije u industrijskim i uslužnim sektorima¹⁷.

Djelotvornost politike umanjena je znatnim kašnjenjima u regulatornom postupku

Kad Komisija donosi provedbene mjere pravovremenost regulatornog postupka ključan je čimbenik za uspjeh politike. S napretkom tehnologije i povećanjem učinkovitosti proizvoda ekološki dizajn i označivanje ekološke učinkovitosti mogu postati zastarjeli te relevantna politika više nema učinka.

Posljednjih su nekoliko godina zbog tehnološkog napretka minimalni zahtjevi za energetsku učinkovitost za mnogo skupina proizvoda postali zastarjeli i većina ili svi modeli proizvoda bili su u tri najviša razreda energetske učinkovitosti. S jedne strane to pokazuje da su proizvodi dostupni na tržištu energetski učinkovitiji nego što su bili prije i da politika ima pozitivan učinak. S druge strane, kad su svi dostupni proizvodi u najvišim razredima energetske učinkovitosti, potrošačima je teže razlikovati najučinkovitije proizvode od onih koji su najmanje učinkoviti te proizvođači imaju manje poticaja za inovacije. Sud je ispitao regulatorni postupak za tri odabrane skupine proizvoda: elektroničke zaslone, hladnjake i grijače.

Tijekom 2015., uslijed negativne pozornosti koju je predmetna politika dobila u medijima, koja je potaknuta napadima na percipiranu prekomjernu regulaciju na razini EU-a i medijski popraćenim sudskim postupkom u vezi s usisivačima¹⁸, Komisija je odlučila privremeno obustaviti regulatorni postupak kako bi ispitala prikladnost politike u cjelini. To je uzrokovalo kašnjenja u radu na novim skupinama proizvoda koje su se smatrale prioritetnima (tj. sustavima za automatizaciju i nadzor u zgradama, električnim kuhalima za vodu, sušilima za ruke, dizalima, solarnim panelima i invertorima, rashladnim kontejnerima i visokotlačnim uređajima za čišćenje), kao i kašnjenja u preispitivanju postojećih mjera od gotovo dviju godina. Međutim, kao što je objašnjeno u odlomcima u nastavku, to nije bio jedini razlog za kašnjenja.

Osmišljavanje mjera za energetsku učinkovitost složen je i dugotrajan postupak (vidi sliku 6.), koji zahtijeva temeljita savjetovanja s dionicima¹⁹. Komisija je procijenila da standardni regulatorni postupak za određenu skupinu proizvoda traje otprilike tri i pol godine²⁰. Postupak traje od početka pripremne studije do objavljivanja provedbenog ili delegiranog akta u Službenome listu.

Izvor: Sud, na temelju informacija Europske komisije.

Sud je utvrdio da je za tri analizirane skupine proizvoda postupak trajao znatno duže od tri i pol godine. Na slici 7. prikazan je primjer stvarnog regulatornog postupka za preispitivanje zahtjeva za elektroničke zaslone.

Izvor: Sud.

Sud je utvrdio da je za analiziranu skupinu proizvoda stvarni regulatorni postupak bio dvostruko duži od teoretskog postupka te je trajao osam godina za elektroničke zaslone, sedam godina za grijače i šest godina za hladnjake. Komisija je ponavljala neke od ključnih koraka, na primjer, održala je:

• za elektroničke zaslone: tri sastanka savjetodavnog foruma i tri javna savjetovanja; Komisija je dva puta obavijestila Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) o predloženim mjerama ekološkog dizajna te je dva puta ažurirala studiju o procjeni učinka
• za hladnjake: dva sastanka savjetodavnog foruma i tri javna savjetovanja
• za grijače: tri sastanka savjetodavnog foruma i dva savjetovanja među službama Komisije.

Za razliku od pripremnih studija, u studijama preispitivanja ispituju se postojeći propisi za skupine proizvoda koji će biti ažurirani. One se ne provode na temelju standardiziranog postupka ili pristupa, kao što su zajednička struktura ili kriteriji, što znači da se dubina provedene analize razlikuje za različite skupine proizvoda. U početne studije preispitivanja za elektroničke zaslone i hladnjake nije uključena informacija da je Komisija trebala izraditi zakonodavni prijedlog. Komisija je stoga naručila dodatne studije za te skupine proizvoda, što je produljilo regulatorni postupak za četiri godine.

Komisija je 2016. odlučila donijeti nekoliko provedbenih mjera kao jedan paket²¹, što je značilo da će odjednom donijeti propisi za nekoliko skupina proizvoda. Komisija smatra da takav pristup pomaže u komunikaciji o cjelokupnom učinku više skupina proizvoda te pomaže dokazati da se relevantnom politikom ostvaruju znatni rezultati. Međutim, Sud je utvrdio da je to dovelo do kašnjenja za one skupine proizvoda koje su bile spremne ranije jer je trebalo čekati da cijeli paket bude spreman za donošenje, što je dovelo do dodatnih kašnjenja u postupku koji je ionako dugačak.

Nekoliko dionika i stručnjaka za politiku istaknulo je da su zbog kašnjenja propuštene prilike da se iskoristi znatni potencijal za uštedu energije te da se smanji učinak na okoliš²². Osim toga, kad Komisija donese propise nakon dugog kašnjenja, postoji rizik od toga da su zahtjevi zastarjeli. Primjerice:

• za grijače: mjerama ekološkog dizajna iz 2013. zahtijevalo se da od 2015. godine minimalna razina energetske učinkovitosti za najučestaliju vrstu grijača bude 86 %. To je već bila prosječna prijavljena razina energetske učinkovitosti za sve grijače prostora prodane u EU-u 2013. godine
• za televizore: zahtjevi za ekološki dizajn doneseni 2009. bili su utemeljeni na zastarjelim podatcima i imali su ograničen učinak na poboljšanje energetske učinkovitosti. Evaluacijom Direktive o ekološkom dizajnu²³ utvrđeno je da je većina proizvoda zahtjeve za 2012. već ispunjavala 2010. godine.

Sud je utvrdio da je Komisija u najnovijim preispitivanjima propisa o elektroničkim zaslonima i hladnjacima uzela u obzir taj problem i ažurirala podatke o tržištu u više navrata tijekom regulatornog postupka. Međutim, u slučaju tih dviju skupina proizvoda vrijeme proteklo od trenutka kad je Komisija analizirala najnoviji skup podataka do datuma stupanja na snagu novih zahtjeva bilo je tri godine za elektroničke zaslone i pet godina za hladnjake.

Komisija poduzima određene korake za poboljšanje oznaka energetske učinkovitosti

Svi proizvodi obuhvaćeni relevantnim propisima u EU-u moraju imati istaknutu oznaku energetske učinkovitosti. Budući da je njihova svrha omogućiti potrošačima da donesu odluke koje se u većoj mjeri temelje na relevantnim informacijama, važno je da oznake budu razumljive.

Primjerice, oznaka energetske učinkovitosti za grijače nije dovoljno jasna. Komisija nije provela studiju o razumijevanju na razini potrošača prije nego je donijela oznake energetske učinkovitosti 2013. godine. Na slici 8. prikazan je trenutačni dizajn oznake energetske učinkovitosti za sustav grijanja, koji može zbuniti potrošače. U studiji iz 2016. o oznakama energetske učinkovitosti²⁴ utvrđeno je da je manje od jedne trećine ispitanika moglo razumjeti sve informacije s oznake.

Izvor: Uredba (EU) br. 811/2013.

U izvješću o preispitivanju prijašnje Direktive 2010/30/EU²⁵ o označivanju energetske učinkovitosti, koja je zamijenjena novom Uredbom o označivanju energetske učinkovitosti, Komisija je potvrdila da su neki dijelovi oznaka za nekoliko skupina proizvoda teško razumljivi. U svrhu otklanjanja tog nedostatka Komisija je tijekom osmišljavanja oznaka energetske učinkovitosti za određene proizvode odlučila provesti ispitivanje na razini potrošača kako bi provjerila jesu li svi piktogrami i oznake u cjelini razumljivi. Za skupine proizvoda kao što su grijači (kao što je prikazano na slici 8.) moguće promjene potrošačima će biti vidljive tek nakon donošenja novih provedbenih mjera i njihova stupanja na snagu, što može potrajati godinama.

Međutim, za novi paket mjera donesen u ožujku 2019. Komisija je provela studije o razumijevanju na razini potrošača za oznake iz svih skupina proizvoda. Komisija je rezultate predstavila stručnjacima iz država članica, koji su predložili niz pojednostavljenja za oznake prije njihova donošenja.

Komisija je zaključila da su razredi A+, A++ i A+++ manje djelotvorni od razreda energetske učinkovitosti na ljestvici od A do G te je ih odlučila postupno ukinuti. Ti će energetski razredi biti ukinuti tijekom sljedećih nekoliko godina kad se donesu nove oznake za skupine proizvoda. To je već slučaj s mjerama označivanja energetske učinkovitosti koje će se primjenjivati od 2021. godine.

Komisija je stavila veći naglasak na učinkovitost resursa, ali nije razvila alate za kružno gospodarstvo

Komisija je 2016. u svojem planu rada najavila da će razviti alate za kružno gospodarstvo kojima će se pružati smjernice za uključivanje učinkovitosti resursa i materijala u provedbene mjere. Za to je potrebno razviti standardiziranu metodu procjene učinka na učinkovitost resursa za različite skupine proizvoda i provoditi sustavne dubinske analize potencijala kružnog gospodarstva tijekom pripremnih studija.

Komisija je poduzela prve korake za razvoj alata. Započela je s osmišljavanjem horizontalnih standarda za učinkovitost materijala i preispitivanjem metodologije za ekološki dizajn proizvoda koji su povezani s energijom. Sud je utvrdio da se sadržaj, dubina i opseg postojećih pripremnih studija i studija preispitivanja u kojima se istražuju koncepti kružnog gospodarstva razlikuju od skupine do skupine proizvoda. Razlog leži u tome što te studije nisu izrađene na temelju standardizirane metodologije te je Komisija morala naručiti dodatne studije kako bi prikupila potrebne informacije o pitanjima u vezi s kružnim gospodarstvom. To je doprinijelo kašnjenjima koja su opisana u odlomku 33.

Komisija je u novijim prijedlozima stavila veći naglasak na učinkovitost resursa. Revizijom je utvrđeno da se u studijama koje su provedene s ciljem preispitivanja zakonodavstva o elektroničkim zaslonima i hladnjacima uz energiju uzelo u obzir još nekoliko aspekata povezanih s okolišem, kao što su gospodarenje otpadom, prisutnost ključnih i rijetkih sirovina, mogućnost recikliranja, mogućnost popravka i trajnost. Na temelju rezultata studija i savjetovanja Komisija je u svoje regulatorne prijedloge uključila niz zahtjeva povezanih s tim aspektima (vidi primjer u okviru 1.).

Okvir 1.

Uspostavljanje ravnoteže između energetske učinkovitosti i nepotrebnog bacanja hrane

Nepotrebno bacanje hrane globalni je problem koji je posljednjih godina u središtu pozornosti zbog posljedica koje ono ima za gospodarstvo i okoliš. Oko 11 % hrane i pića u hladnjacima nepotrebno se baca zbog kvarenja i lošeg planiranja.

Izvor: Sud, na temelju studije VHK-a o optimalnom čuvanju hrane (2017.).

Prema studiji o rashlađivanju u domaćinstvu bolji bi dizajn mogao spriječiti nepotrebno bacanje hrane²⁶ jer je različite vrste hrane najbolje čuvati na različitim temperaturama pa hladnjaci s više odjeljaka (kao što su odjeljak umjerene temperature i odjeljak za lako pokvarljivu hranu) mogu pomoći u duljem očuvanju hrane svježom. Studija je pokazala da te vrste hladnjaka troše barem 20 % više električne energije nego današnji prosječni hladnjaci, no u njoj je također utvrđeno da bi se smanjenjem nepotrebnog bacanja hrane od već dva postotna boda nadoknadila veća potrošnja energije.

Na temelju tih nalaza Komisija je predložila da se tim hladnjacima dodijeli „ispravljen” razred energetske učinkovitosti, bolji nego što bi on bio u stvarnosti, u svrhu njihova promicanja. Europske organizacije za zaštitu potrošača²⁷ kritizirale su tu odluku tvrdeći da se previše oslanja na pretpostavku da će potrošači pravilno rasporediti i čuvati svoju hranu. Također su kritizirale činjenicu da potrošači, budući da njima korekcijski faktor nije vidljiv, prije kupnje ne bi raspolagali točnim informacijama o dodatnim troškovima uporabe uređaja.

U računanju učinka ekološkog dizajna učinak politike procjenjuje se većim od stvarnog, no nedavno je došlo do poboljšanja

Iako to nije zakonska obveza, Komisija redovito priopćuje javnosti rezultate svoje politike ekološkog dizajna i označivanja energetske učinkovitosti. Od 2013. Komisija na godišnjoj razini objavljuje izvješće o računanju učinka ekološkog dizajna, predviđajući ukupne rezultate politike ekološkog dizajna i označivanja energetske učinkovitosti do 2020. i 2030. Računanjem učinka ekološkog dizajna izrađuju se projekcije za budućnost na temelju usporedbe dvaju scenarija: scenarija „bez mjera” i scenarija „ECO”. Scenarij „bez mjera” predstavlja razvoj tržišta bez mjera ekološkog dizajna i označivanja energetske učinkovitosti. Scenarij „ECO” razrađuje se uzevši u obzir učinak politike od početka njezine primjene za svaku skupinu proizvoda.

Na slici 9. prikazan je način na koji su rezultati za jednu skupinu proizvoda prikazani u izvješću o računanju učinka ekološkog dizajna.

Izvor: sažeto izvješće o računanju učinka ekološkog dizajna za 2018., VHK za Europsku komisiju.

U izvješću o računanju učinka ekološkog dizajna iz 2018. procjenjuje se da će se 2020. ostvariti znatne koristi zahvaljujući učinku poboljšanja proizvoda i oznaka energetske učinkovitosti koji je ostvaren od 1990-ih. Procjenjuje se da će se politikom ostvariti:

• ušteda energije od 150 megatona ekvivalenta nafte (9 % ukupne količine u EU-u)
• smanjenje emisija stakleničkih plinova od 306 megatona ekvivalenta CO₂ (7 % ukupne količine u EU-u)
• neto ušteda za potrošače od 63 milijardi eura
• dodatnih 66 milijardi eura prihoda za industriju, prodavače i instalatere.

Prema podatcima dobivenima računanjem učinka ekološkog dizajna očekuje se da će se ti rezultati povećati za više od 60 % do 2030. godine.

U izvješću o računanju učinka ekološkog dizajna navedeno je da bi te procjene trebale biti u skladu s trima „temeljnim pravilima”: biti realistične, primjerene svrsi i utemeljene na postojećim mjerenjima. Sud je utvrdio da je u nekim upotrjebljenim pretpostavkama učinak politike ekološkog dizajna i označivanja energetske učinkovitosti vjerojatno procijenjen većim od stvarnoga. Konkretno:

• računanjem učinka ekološkog dizajna procjenjuje se budući učinak politike, no ne provodi se evaluacija onoga što je već ostvareno. Stoga se njime uzima u obzir i zakonodavstvo čije se stupanje na snagu očekuje u skoroj budućnosti. Ti se propisi uzimaju u obzir na temelju predloženih datuma stupanja na snagu. Ako zahtjevi koji se u stvarnosti donesu postanu manje strogi ili ako dođe do kašnjenja, vrijednosti dobivene računanjem učinka ekološkog dizajna veće su od stvarnih
• pri računanju učinka ekološkog dizajna pretpostavlja se da će se u cijelosti postupiti u skladu s propisima i da ne postoje nedostatci u nadzoru tržišta. Međutim, Komisija i drugi dionici²⁸ procjenjuju da se zbog neusklađenosti s relevantnim propisima gubi i do 10 % uštede energije. Sud je u okviru ove revizije utvrdio i da postoje nedostatci u nadzoru tržišta (vidi odlomke 55. – 73.)
• pri računanju učinka ekološkog dizajna upotrebljavaju se tehničke informacije o proizvodu koje dostavi proizvođač i koje se temelje na relevantnim usklađenim normama, a ne na podatcima o potrošnji u stvarnim uvjetima. Te norme nisu uvijek reprezentativne za količinu energije koja se zapravo potroši u stvarnim uvjetima, kao što je objašnjeno u okviru 2.

Politika ekološkog dizajna i označivanja energetske učinkovitosti oslanja se pri utvrđivanju energetske učinkovitosti uređaja na norme koje su razvile organizacije za normizaciju u svrhu pružanja dogovorenih definicija tehničkih pojmova i metoda mjerenja. Nakon što jedna od europskih organizacija za normizaciju objavi određenu normu, a Komisija objavi njezin naslov i upućivanja na nju u Službenom listu Europske unije, ona postaje „usklađena europska norma” te slijedom toga i dijelom zakonodavstva EU-a.

Ako ne postoji usklađena norma, za mjerenje potrošne energije mogu se upotrijebiti međunarodne norme ili druge relevantne metode, no to može dovesti do drugačijih rezultata, a primjena zakonodavstva i jamčenje njegove provedbe postaju otežani. To je razlog zbog kojeg su važne usklađene norme koje su pouzdane, točne, ponovljive i koje su reprezentativne za upotrebu u stvarnim uvjetima.

Naposljetku, računanje učinka ekološkog dizajna prognostička je studija čiji je cilj evaluacija budućeg učinka politike, a ne stvarnih rezultata ostvarenih do određenog datuma. Zbog toga je postupak računanja osjetljiv na određene razlike u parametrima kao što su buduća stopa inflacije i cijene energije. Komisija je 2019. izmijenila svoje pretpostavke za buduće cijene energije koje se upotrebljavaju za računanje učinka. To je dovelo do naglog smanjenja procijenjene neto uštede za potrošače EU-a 2020.: očekivana godišnja ušteda po kućanstvu smanjila se s 473 eura na 286 eura.

U jednoj neovisnoj studiji³¹ istaknuto je da se računanje učinka ekološkog dizajna temelji na hipotetskim scenarijima i da se njime energetske uštede uzete u obzir pri računanju učinka pokušavaju uskladiti s uštedama energije zabilježenima za neke skupine proizvoda u Njemačkoj. U toj je studiji navedeno da su stvarne uštede bile znatne, ali su bile manje od projekcija dobivenih računanjem učinka, i to uz znatnu razliku: između 2 i 15 puta ili između 1,7 i 11,6 puta, ovisno o osnovi za izračun i skupini proizvoda. Iako opseg i metodologija te studije ne omogućavaju izravnu usporedbu s vrijednostima dobivenima računanjem učinka ekološkog dizajna, studija pokazuje da postoji rizik od toga da su uštede procijenjene većima od stvarnih.

Budući da je računanje učinka ekološkog dizajna jedini izvor informacija o doprinosu politike ekološkog dizajna i označivanja energetske učinkovitosti dostizanju ciljne vrijednosti energetske učinkovitosti za 2020., procjenjivanje rezultata većima od stvarnih sa sobom nosi rizik od pružanja netočnih informacija donositeljima politika. U najnovijem izvješću o ocjeni napretka ostvarenog do 2018. u dostizanju ciljnih vrijednosti energetske učinkovitosti za 2020. Komisija više nije izvijestila o učinku politike. Nije jasno hoće li to učiniti u nadolazećim izvješćima.

Nadzor tržišta

Neusklađenošću proizvođača i prodavača sa zakonodavstvom o označivanju energetske učinkovitosti i ekološkom dizajnu umanjuju se koristi povezane politike

Za nadzor tržišta isključivo su nadležne države članice. One bi trebale postupati u skladu s Uredbom o nadzoru tržišta u EU-u³². Tijela za nadzor tržišta odgovorna su za jamčenje toga da su proizvodi koji se prodaju u njihovoj državi usklađeni s propisima. Iako su neke nevladine organizacije za zaštitu potrošača provele inspekcije u trgovinama i određena ispitivanja proizvoda, one nemaju ovlasti za jamčenje provedbe propisa, što je u nadležnosti tijela za nadzor tržišta.

Kad u trgovinama oznake energetske učinkovitosti nisu izložene na pravilan način, potrošačima je teže donijeti odluku koja se temelji na relevantnim informacijama. Netočne oznake mogu obmanuti potrošače i navesti ih da kupe proizvode koji troše više energije ili koji su manje učinkoviti nego što je navedeno. Predstavnici industrije pozvali su na bolje jamčenje primjene propisa³³ kako bi se ostvarile koristi od predmetne politike.

Od 2009. u okviru projekata za nadzor tržišta financiranih sredstvima EU-a stavljaju se na raspolaganje financijska sredstva za inspekcije trgovina i laboratorijska ispitivanja kako bi se provjerila usklađenost proizvoda sa zahtjevima u pogledu ekološkog dizajna i označivanja energetske učinkovitosti i točnost njihova energetskog razreda. Projekti su pokazali da je neusklađenost sa zakonodavstvom znatan problem. Narav i razina neusklađenosti razlikuju se ovisno o vrsti provjerenog proizvoda i upotrjebljenoj metodi inspekcije (nalazi za projekte prikazani su na slici 10.). Budući da su ti projekti često usmjereni na modele proizvoda za koje je vjerojatnije da će biti neusklađeni s relevantnim propisima, stope neusklađenosti navedene u nastavku ne mogu se ekstrapolirati na sve skupine proizvoda ili na tržište EU-a u cjelini.

Izvor: Sud, na temelju relevantnih završnih izvješća projekata financiranih sredstvima EU-a.

Na temelju rezultata projekata EU-a i dodatnih podataka od država članica Komisija je 2019. procijenila³⁴ da ukupno oko 10 % – 25 % proizvoda koji se prodaju na tržištu nije bilo usklađeno s relevantnim propisima, što je dovelo do smanjenja u uštedi energije od otprilike 10 %. Komisija nije bila u mogućnosti staviti na raspolaganje raščlanjen prikaz tih vrijednosti. Riječ je o količini koja bi odgovarala godišnjoj potrošnji električne energije Švedske i Mađarske zajedno. Procijenjeni gubitak u uštedi energije uzrokovan neusklađenošću s propisima iznosi 174,8 TWh godišnje do 2020., što otprilike odgovara potrošnji konačne električne energije Švedske i Mađarske zajedno, koja prema podatcima Eurostata iz 2017. iznosi 170 TWh godišnje. U jednoj drugoj studiji koju je 2011. provelo Ministarstvo okoliša, hrane i ruralne politike (Defra) Ujedinjene Kraljevine učinak³⁵ neusklađenosti proizvođača i prodavača s relevantnim propisima na uštedu energije procijenjen je na 6,2 %, uz upozorenje da je riječ o vrlo opreznoj procjeni.

Djelotvorno jamčenje primjene propisa moglo bi pomoći u smanjenju takvih gubitaka. U studiji koju je provela skupina tijela za nadzor tržišta³⁶ procijenjeno je, na temelju podataka prikupljenih u razdoblju 2011. – 2013., da se svakim eurom uloženim u nadzor tržišta uštedjelo 13 eura zbog poboljšane energetske učinkovitosti. Zaključeno je da je povrat od ulaganja dovoljno visok da potvrdi isplativost nadzora tržišta. Na primjer, da sve nordijske zemlje (Island, Finska, Norveška, Švedska i Danska) provode optimalan nadzor tržišta, uz dodatni trošak od 2,1 milijuna eura, to bi dovelo do godišnje uštede energije od 168 GWh, čime bi potrošači uštedjeli 28 milijuna eura godišnje za 13 skupina proizvoda obuhvaćenih procjenom. U jednoj drugoj studiji³⁷ procijenjeno je da bi neto korist jačeg sustava nadzora tržišta u jednom desetljeću samo u Ujedinjenoj Kraljevini iznosila oko 164 milijuna funti. Druge su studije pokazale da nadzor tržišta i ispitivanja mogu biti provedeni na sustavan, djelotvoran i isplativ način³⁸.

EU je stavio na raspolaganje alate za potporu tijelima za nadzor tržišta koji su imali ograničen učinak u pogledu ekološkog dizajna i označivanja energetske učinkovitosti

Kako bi se povećala razina usklađenosti sa zakonodavstvom o ekološkom dizajnu i označivanju energetske učinkovitosti, tijela za nadzor tržišta trebala bi provoditi djelotvoran nadzor tržišta. Uredbom o nadzoru tržišta nije utvrđena potreba razina aktivnosti nadzora tržišta, već se samo navodi da bi tijela za nadzor tržišta trebala provoditi „prikladne” provjere u „odgovarajućoj” mjeri. Države članice trebale bi utvrditi, provoditi i redovito ažurirati svoje programe nadzora tržišta te bi trebale obavijestiti Komisiju o tim programima.

Prema izvješćima dostavljenima Komisiji broj proizvoda obuhvaćenih inspekcijama na godišnjoj razini kreće se od manje od 20 do preko 100 000 godišnje po državi članici. Te je vrijednosti teško protumačiti zbog širokog značenja pojma „inspekcija”. Ovisno o državi članici, inspekcija može biti ili jedna provjera ili kombinacija sljedećih provjera:

• vizualna inspekcija u trgovini ili preko interneta (npr. da se utvrdi jesu li oznake istaknute ili imaju li proizvodi oznaku „CE”)
• pregled dokumentacije proizvoda (npr. da se utvrdi jesu li na informacijskom listu proizvoda navedena prikladna upućivanja na relevantne propise i potrebne tehničke informacije)
• laboratorijsko ispitivanje proizvoda kako bi se provjerila njegova usklađenost sa zahtjevima u pogledu ekološkog dizajna, kao što su potrošnja energije i točnost njegove oznake.

Različite vrste inspekcija imaju različite svrhe. Provjera postojanja oznaka u trgovinama pomaže zajamčiti da su potrošači pravilno informirani o učinkovitosti proizvoda koji žele kupiti. Politika označivanja energetske učinkovitosti ne može biti djelotvorna ako oznake nisu istaknute. Pregledom dokumentacije može se otkriti neusklađenost sa zahtjevima u pogledu pružanja informacija te se mogu utvrditi proizvodi za koje je potrebno laboratorijsko ispitivanje. Sud je utvrdio da su se vrsta i opseg inspekcija i pregleda dokumentacije uvelike razlikovali među posjećenim državama članicama i tijelima, kao što je prikazano u okviru 3.

Stajalište je Komisije da su laboratorijska ispitivanja jedini način da se provjeri ispunjava li određeni proizvod zahtjeve u pogledu energetske učinkovitosti i njegovih svojstava te je li određena oznaka energetske učinkovitosti točna³⁹. Ispitivanja mogu biti skupa, ovisno o odabranom proizvodu i laboratoriju koji se upotrebljava, od stotina do tisuća eura po proizvodu. U mnogim slučajevima tijela za nadzor tržišta kupuju proizvod i plaćaju laboratorijsko ispitivanje. Kako bi se potvrdila sumnja na neusklađenost s propisima, potrebno je ispitati tri primjerka proizvoda. Za skupe proizvode, kao što su televizori, kotlovi ili hladnjaci, to može donijeti velike troškove. Sud je utvrdio da se broj provedenih laboratorijskih ispitivanja također razlikovao među tijelima za nadzor tržišta koja je Sud posjetio, kao što je prikazano u okviru 4.

Na slici 11. prikazan je pregled laboratorijskih ispitivanja koja su tijela za nadzor tržišta provela tijekom 2016. i o kojima su obavijestila Komisiju.

Izvor: Sud, na temelju izvješća država članica o nadzoru tržišta.

Komisija tijelima za nadzor tržišta pruža potporu, i to na sljedeće načine:

• olakšava organizaciju „skupina za administrativnu suradnju”, mreže tijela za nadzor tržišta koja se sastaje dvaput godišnje radi razmjene iskustva i znanja
• objavljuje smjernice i primjere najbolje prakse u području nadzora tržišta općenito i za sve propise koji se odnose na određeni proizvod
• u suradnji s tijelima za nadzor tržišta objavljuje konsolidirane odgovore na česta pitanja u kojima pruža odgovore na zajednička pitanja s kojima se tijela za nadzor tržišta suočavaju u slučaju određenih proizvoda
• upravlja dvjema bazama podataka s ciljem širenja relevantnih informacija, vidi sliku 12.
• financira projekte usmjerene na jačanje nadzora tržišta.

Svrha je dviju baza podataka kojima upravlja Komisija olakšati suradnju⁴⁰ među tijelima za nadzor tržišta i pružati potporu njihovim aktivnostima, kao što je opisano na slici 12.

Izvor: Sud.

Komisija i države članice potvrdile su da postoje znatni nedostatci i nedosljednost u podatcima unesenima u bazu podataka ICSMS. Sud je utvrdio sljedeće nedostatke:

• Osam država članica ne unosi informacije o svojim aktivnostima u području ekološkog dizajna i označivanja energetske učinkovitosti. Od 2021. tijela za nadzor tržišta bit će obvezna sustavno izvješćivati o svojim aktivnostima u bazi podataka ICSMS.
• Pretraživanje rezultata za određen model proizvoda nije jednostavno. Proizvođači često upotrebljavaju različite identifikacijske brojeve proizvoda na različitim tržištima, a u bazi podataka ne navode se istovjetni identifikacijski broj(evi). Stoga je moguće da se rezultati ispitivanja istovjetnih modela ne mogu upotrijebiti jer ih se ne može identificirati.
• Tijela za nadzor tržišta primjenjuju različite prakse izvješćivanja o rezultatima inspekcija. Na primjer, neka unose samo modele koji nisu u skladu s propisima, dok druga unose sve svoje rezultate. Neka tijela svoje inspekcije kategoriziraju u generičku kategoriju „ekološkog dizajna” ili „označivanja energetske učinkovitosti”, a ne u kategoriju propisa koji se odnose na određeni proizvod. Na taj je način teže pronaći rezultate.
• Ne postoje unaprijed definirana polja koja omogućavaju razlikovanje između neusklađenosti u dokumentaciji i, na primjer, netočne potrošnje energije ili netočnog energetskog razreda. Stoga informacije o proizvodima koji nisu u skladu s propisima ne omogućavaju tijelima za nadzor tržišta da utvrde o kojoj je vrsti neusklađenosti riječ.
• Izvješća o laboratorijskim ispitivanjima koja unose tijela za nadzor tržišta nisu standardizirana te su dostupna na izvornom jeziku bez funkcije prijevoda. Tijela za nadzor tržišta ne unose uvijek izvješća o ispitivanjima, iako navedu da je ispitivanje provedeno.

Komisija od 2016. surađuje s državama članicama na ažuriranju načina na koji se podatci unose u bazu podataka ICSMS za ekološki dizajn i označivanje energetske učinkovitosti. Do izrade ovog izvješća (jesen 2019.) to nije dovelo do promjena u načinu na koji je taj sustav osmišljen.

Svako tijelo za nadzor tržišta može odlučiti u kojoj će mjeri upotrijebiti informacije dostupne u bazi podataka ICSMS za potporu svojim aktivnostima. Tijelo za nadzor tržišta odgovorno za nadzor primjene propisa o ekološkom dizajnu u Francuskoj, koje je Sud posjetio, nikad nije upotrijebilo informacije koje su druga tijela za nadzor tržišta unijela u bazu podataka ICSMS. Druga tijela za nadzor tržišta koja je Sud posjetio izjavila su da rijetko upotrebljavaju bazu podataka za istraživanje ili poduzimanje korektivnih mjera u slučajevima neusklađenosti s relevantnim propisima koje su otkrile druge države članice, a koji su utjecali na njihovo vlastito tržište. Također nisu upotrebljavala predmetne informacije kako bi se izbjeglo obavljanje dvostrukih provjera za određene proizvode. U nekim slučajevima nacionalno zakonodavstvo može spriječiti tijela za nadzor tržišta da upotrebljavaju informacije od drugih tijela za poduzimanje korektivnih mjera na njihovom tržištu – to je bio slučaj u Poljskoj i Francuskoj (uz iznimku mjera poduzetih u okviru određene kampanje EU-a).

U skladu s Uredbom o označivanju energetske učinkovitosti dobavljači proizvoda trebali bi od 1. siječnja 2019. unijeti informacije u bazu podataka o proizvodima EPREL kad god na tržište stave novi model. Komisija je trebala tijelima za nadzor tržišta i javnosti omogućiti pristup toj bazi podataka⁴¹, no to nije bila učinila do provedbe ove revizije.

Projekti za nadzor tržišta financirani sredstvima EU-a korisni su, ali njima se pruža privremeno rješenje za trajnu potrebu

Komisija je 2015. zaključila da postoji niska razina aktivnosti nadzora tržišta u većini država članica⁴² i da postoji potreba za povećanjem suradnje. U posljednjem je desetljeću Komisija financirala deset projekata za nadzor tržišta u području ekološkog dizajna i označivanja energetske učinkovitosti bespovratnim sredstvima u okviru programa „Inteligentna energija – Europa” i programa Obzor 2020., s ukupnim proračunom od 19,5 milijuna eura i doprinosom EU-a od 15 milijuna eura. Nekima od tih projekata⁴³ upravljala su tijela za nadzor tržišta.

Analiza koju je proveo Sud potvrdila je pozitivne rezultati tih projekata: njima je omogućeno financiranje određenih kampanja ispitivanja za skupine proizvoda koje su skuplje za ispitati i koje tijela za nadzor tržišta u načelu ne bi sama ispitala. Njima je pružen odgovor na potrebu za povećanjem broja inspekcija i laboratorijskih ispitivanja uz istodobno olakšavanje suradnje na razini EU-a. Osim toga, u okviru njih izrađene su smjernice za najbolju praksu i moduli za osposobljavanje, što je tijelima za nadzor tržišta pomoglo da razviju svoje znanje i stručnost, među ostalim u pogledu novonastalih problema kao što je sprečavanje zaobilaska propisa.

Na temelju dostupnih podataka o aktivnostima nadzora tržišta u EU-u nije jasno jesu li aktivnosti nadzora tržišta koje se provode izvan EU-a poboljšane zahvaljujući tim projektima. Dostupni programi nadzora tržišta poprilično su jezgroviti, no nijedno od tijela za nadzor tržišta nije izvijestilo o promjenama ili poboljšanjima u svojem radu koje su nastale zahvaljujući tome što su sudjelovali u projektima EU-a, kao ni o povećanju broja laboratorijskih ispitivanja koja su provedena izvan projekata EU-a. S obzirom na trajnu narav financiranja sredstvima EU-a koje je dostupno za te aktivnosti od 2012. – što potvrđuje činjenica da se nakon dovršetka jednog projekta započinje s provedbom drugog – postoji rizik od toga da se države članice oslanjaju na financiranje na razini EU-a kako bi ispunile svoje obveze nadzora domaćeg tržišta u tom području. Stoga se projektima EU-a pruža privremeno rješenje za trajnu potrebu.

Zaključci i preporuke

Sud je procijenio jesu li mjere EU-a u području ekološkog dizajna i označivanja energetske učinkovitosti djelotvorno doprinijele ostvarenju ciljeva EU-a u vezi s energetskom učinkovitošću i okolišem. Sud je zaključio da su mjere EU-a djelotvorno doprinijele postizanju ciljeva politike ekološkog dizajna i označivanja energetske učinkovitosti, ali i da je djelotvornost umanjena znatnim kašnjenjima i neusklađenošću proizvođača i prodavača s relevantnim propisima.

Sud je utvrdio da je provedbenim mjerama trenutačno obuhvaćena većina proizvoda s najvećim potencijalom za uštedu energije i da je njima uzeta u obzir gotovo sva potrošnja energije u kućanstvima i više od polovice potrošnje energije u industrijskom i uslužnom sektoru. Nadalje, Komisija je za određivanje prioritetnih skupina proizvoda koje treba regulirati ili preispitati upotrijebila pouzdane i transparentne metodologije (odlomci 24. – 27.).

Regulatorni je postupak dugotrajan, što se djelomično može objasniti tehničkom složenošću propisa i potrebom za temeljitim savjetovanjem s dionicima. Međutim, Sud je utvrdio da su se neka kašnjenja mogla izbjeći. Duga kašnjenja smanjuju učinak politike jer zahtjevi u pogledu ekološkog dizajna više ne prate tehnološki napredak, a oznake energetske učinkovitosti više ne pomažu potrošačima da razlikuju proizvode. Odluka Komisije da donese mjere u obliku paketa znači da se propisi za određeni proizvod više ne donose kad su spremni (odlomci 28. – 37.).

Sud je utvrdio da Komisija poduzima određene korake za poboljšanje oznaka energetske učinkovitosti, no trebat će nekoliko godina da te promjene postanu vidljive potrošačima (odlomci 38. – 42.). Komisija je uključila koncepte kružnog gospodarstva u svoje najnovije prijedloge. Iako se ti aspekti i dalje procjenjuju i uključuju na ad hoc način, Komisija je započela s procesom osmišljavanja standardiziranog pristupa toj procjeni (odlomci 43. – 45.).

Kako bi poboljšala regulatorni postupak, Komisija bi trebala:

1. definirati i primjenjivati standardizirani pristup za studije preispitivanja kako bi se izbjegla potreba za dodatnim studijama
2. razviti standardizirani metodološki okvir za uključivanje zahtjeva u pogledu kružnog gospodarstva koji će se primjenjivati tijekom pripremnih studija i studija preispitivanja kako bi se njihovi nalazi mogli predstaviti u ranoj fazi procesa savjetovanja
3. donositi provedbene mjere kad su one spremne, a ne kad je paket cjelovit
4. posebno za proizvode koji se temelje na tehnologijama koje se brzo mijenjaju, kao što je IKT, redovitije procjenjivati podatke o tržištu kako bi se zajamčilo da se zahtjevi u pogledu energetske učinkovitosti i oznake energetske učinkovitosti koji više nisu relevantni brzo ažuriraju.

Preporučeni rok: prosinac 2021.

Računanje učinka ekološkog dizajna transparentan je postupak kojim se dionicima i donositeljima politika pružaju korisni podatci o rezultatima politike ekološkog dizajna i označivanja energetske učinkovitosti. Međutim, Sud je utvrdio da se metodom koja se trenutačno primjenjuje za računanje učinka rezultati politike procjenjuju većima od stvarnih. Njome se ne uzima u obzir učinak neusklađenosti s relevantnim propisima, kao ni kašnjenja u provedbi. Računanje učinka temelji se na razlici između dvaju dugoročnih hipotetskih scenarija te na njega utječu razlike između potrošnje energije u stvarnim uvjetima i ponekad nerealističnih procjena dobivenih na temelju usklađenih normi (odlomci 46. – 53.).

Komisija bi trebala:

1. poboljšati pretpostavke za računanje učinka, posebice na način da se uzimaju u obzir neusklađenost s relevantnim propisima, kašnjenja u provedbi i odstupanja između potrošnje energije na temelju usklađenih normi i upotrebe u stvarnim uvjetima
2. procijeniti mogućnost da se evaluacija rezultata politike obavlja s pomoću metodologije koja se temelji na uzorcima kako bi se mjerila stvarna količina energije koju krajnji korisnici potroše s ciljem povećanja točnosti modela za računanje učinka
3. kvantificirati doprinos politike dostizanju ciljne vrijednosti energetske učinkovitosti za 2020. u izvješću o ocjeni napretka država članica.

Preporučeni rok: prosinac 2021.

Sud je na temelju dostupnih podataka utvrdio da je neusklađenost proizvođača i prodavača s relevantnim propisima i dalje znatan problem. Razmjerno mali broj modela ispitan je u laboratorijima te države članice koje je Sud posjetio nisu upotrebljavale rezultate drugih država članica za provedbu mjera kojima bi se zajamčila primjena propisa. Slijedom toga, potrošači diljem Europe nisu jednako zaštićeni (odlomci 55. – 69.).

Važna uloga koju Komisija ima u olakšavanju suradnje pomaže tijelima za nadzor tržišta u obavljanju njihovih dužnosti. Bazom podataka ICSMS, kojom upravlja Komisija, omogućuje se suradnja u obliku razmjene rezultata inspekcija koje provode tijela za nadzor tržišta. Međutim, potrebna su poboljšanja kako bi se povećala njezina djelotvornost. Komisija je kasnila s uspostavom baze podataka EPREL, kojoj tijela za nadzor tržišta u vrijeme provedbe ove revizije nisu mogla pristupiti. Projektima financiranima sredstvima EU-a postignuti su određeni rezultati, no nije jasno jesu li oni doveli do održivih promjena u načinu na koji se provodi nadzor tržišta (odlomci 65. – 73.).

Kako bi poboljšala aktivnosti nadzora tržišta i olakšala razmjenu informacija među tijelima za nadzor tržišta:

Komisija bi trebala:

1. uvesti poboljšanja u bazu podataka ICSMS u svrhu olakšavanja suradnje tijela za nadzor tržišta, primjerice omogućavanjem brze identifikacije istovjetnih brojeva modela povezivanjem te baze podataka s bazom podataka EPREL

Preporučeni rok: prosinac 2020.

2. na zahtjev održati tečajeve osposobljavanja preko interneta za tijela za nadzor tržišta u svrhu promicanja upotrebe baze podataka ICSMS za potporu njihovim aktivnostima

Preporučeni rok: prosinac 2020.

3. procijeniti mjeru u kojoj tijela za nadzor tržišta primjenjuju najbolju praksu u pogledu aktivnosti nadzora tržišta koja je utvrđena u sklopu projekata financiranih sredstvima EU-a, uključujući provedbu isplativih inspekcija.

Preporučeni rok: travanj 2022.

Ovo je izvješće usvojilo I. revizijsko vijeće, kojim predsjeda član Revizorskog suda Nikolaos Milionis, na sastanku održanom u Luxembourgu 4. prosinca 2019.

Za Revizorski sud

Klaus-Heiner Lehne
predsjednik

Pojmovnik

Ekološki dizajn: uključivanje aspekata povezanih s okolišem u dizajn proizvoda kako bi se zajamčio visok stupanj okolišne učinkovitosti tijekom njegova životnog vijeka.

Energetska učinkovitost: omjer između ostvarenog učinka određenog sustava ili uređaja i potrošene energije.

Energetski razred: jedna od sedam kategorija (od A do G) kojima se označava energetska učinkovitost određenog proizvoda.

Mogućnost popravka: potencijal proizvoda da ga se vrati u radno stanje.

Mogućnost recikliranja: potencijal otpadnih materijala da budu prerađeni i/ili ponovno upotrjebljeni.

Nadzor tržišta: praćenje i ispitivanje mjere u kojoj su proizvodi usklađeni s primjenjivim zakonodavstvom, kao što su zahtjevi u pogledu ekološkog dizajna i označivanja energetske učinkovitosti, koje provode javna tijela.

Oznaka energetske učinkovitosti: informacije o potrošnji energije i energetskom razredu, koje moraju biti pružene pri prodaji svakog proizvoda na koji se primjenjuje određena mjera u području označivanja energetske učinkovitosti.

Računanje učinka ekološkog dizajna: metodologija za praćenje učinka mjera u području ekološkog dizajna i označivanja energetske učinkovitosti na potrošnju energije, radna mjesta, tehnički razvoj i industrijske prihode i za izvješćivanje o tom učinku.

Tijela za nadzor tržišta: nacionalno tijelo odgovorno za provjeru usklađenosti proizvoda na tržištu određene države članice s primjenjivim zakonodavstvom, kao što su zahtjevi u pogledu ekološkog dizajna i označivanja energetske učinkovitosti.

Trajnost: otpornost opreme ili materijala na trošenje, pritisak ili oštećenje zahvaljujući čemu oni ostaju funkcionalni bez neekonomičnog održavanja ili popravljanja.

Revizorski tim

U tematskim izvješćima Suda iznose se rezultati revizija koje su provedene za politike i programe EU-a ili teme povezane s upravljanjem u posebnim proračunskim područjima. U odabiru i osmišljavanju takvih revizijskih zadataka Sud nastoji postići što veći učinak uzimajući u obzir rizike za uspješnost ili usklađenost, vrijednost predmetnih prihoda ili rashoda, predstojeće razvojne promjene te politički i javni interes.

Ovu reviziju uspješnosti provelo je I. revizijsko vijeće, kojim predsjeda član Suda Nikolaos Milionis i koje je specijalizirano za rashodovno područje održive uporabe prirodnih resursa. Reviziju je predvodio član Suda Phil Wynn Owen, a potporu su mu pružali atašei Olivier Prigent i Ramona Bortnowschi, glavni rukovoditelj Helder Faria Viegas, voditelj radnog zadatka Frédéric Soblet, zamjenica voditelja radnog zadatka Diana Voinea te revizori Arfah Chaudry, Nicholas Edwards, Joanna Kokot i Roberto Resegotti. Jezičnu podršku pružili su Zuzanna Filipski i Mark Smith.

Slijeva nadesno: Olivier Prigent, Diana Voinea, Nicholas Edwards, Frédéric Soblet, Ramona Bortnowschi, Arfah Chaudry, Phil Wynn Owen.

Bilješke

¹ Internetske stranice Komisije o ciljevima za 2020. godinu. Vidi također tematsko izvješće Suda br. 18/2019 – „Staklenički plinovi u EU‑u: dostavljaju se odgovarajući podatci, ali potreban je bolji uvid u buduća smanjenja”.

² Ocjena napretka država članica u postizanju nacionalnih ciljeva energetske učinkovitosti do 2020. i u provedbi Direktive o energetskoj učinkovitosti u skladu s člankom 24. stavkom 3. Direktive o energetskoj učinkovitosti 2012/27/EU za 2018.”, COM(2019) 224 final, 2019.

³ Direktiva (EU) 2018/2012.

⁴ Komunikacija Komisije „Plan rada za ekološki dizajn 2016. – 2019.”, COM(2016) 773.

⁵ Podatci Eurostata, 2017.

⁶ Direktiva 2005/32/EZ.

⁷ Direktiva 2009/125/EZ.

⁸ Direktiva 92/75/EEZ.

⁹ Pripremna studija / studija preispitivanja, 2016.

¹⁰ Energy Efficiency Policies around the World: Review and Evaluation, str. 48., Svjetsko energetsko vijeće, 2008.

¹¹ Study on the impact of the energy label – and potential changes to it – on consumer understanding and on purchase decisions. LE London Economics i IPSOS, listopad 2014.

¹² Joint Industry letter on Ecodesign, svibanj 2018. ; otvoreno pismo 55 nevladinih organizacija predsjedniku Junckeru, rujan 2018.

¹³ EIA overview report 2018, siječanj 2019.

¹⁴ COM(2015) 614/2.

¹⁵ Pokrata čije je izvorno značenje „Conformité Européenne”.

¹⁶ Članak 15. stavak 2. Direktive 2009/125/EZ.

¹⁷ Ecodesign Impact Accounting – Overview report 2018, str. 8., VHK, siječanj 2019.

¹⁸ Predmet T‑544/13 Dyson Ltd protiv Europske Komisije, konačna odluka, 8. studenoga 2018. Jedan proizvođač usisivača bez spremnika tražio je poništenje Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 665/2013 uz obrazloženje da je ona potrošače dovela u zabludu u vezi s energetskom učinkovitošću usisivača jer norme za ispitivanje na koje se upućuje u uredbi nisu primjerene. Sud je poništio uredbu.

¹⁹ Vidi tematsko izvješće Suda br. 14/2019 „‚Iznesite svoje mišljenje!’: javna savjetovanja Komisije potiču građane na aktivnije sudjelovanje, ali ne ispunjavaju puni potencijal kao aktivnosti otvaranja prema javnosti”.

²⁰ New energy efficiency labels explained, Europska komisija, 2019.

²¹ Internetske stranice Komisije o ekološkom dizajnu.

²² Save the Ecodesign energy‑labelling package. Joint letter to the European Commission; Joint Industry Letter on Ecodesign; The Ecodesign Directive (2009/125/EC) European Implementation Assessment, Služba Europskog parlamenta za istraživanja, studeni 2017.

²³ COM(2015) 345 final.

²⁴ Elke Dünnhoff: Comprehensibility of the Energy Label for space heaters and water heaters and of the new Efficiency Label for old space heaters in Germany. Results of two focus groups and a representative consumer survey, Mainz, 14. prosinca 2016.

²⁵ Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću – Preispitivanje Direktive 2010/30/EU od 19. svibnja 2010. o označivanju potrošnje energije i ostalih resursa proizvoda povezanih s energijom uz pomoć oznaka i standardiziranih informacija o proizvodu, COM(2015)345 final.

²⁶ Preparatory/review study for household refrigeration, VHK, 2016.; dodatno istraživanje, VHK, 2017.

²⁷ ECOS, EEB, Coolproducts, rreuse, topten, ifixit Europe, Position on the Commission’s proposals to revise the Ecodesign & Energy Labelling measures on domestic refrigeration, 2018.

²⁸ Europska komisija; CLASP, ECOS, EEB i Topten (2017.), Closing the „reality gap” – ensuring a fair energy label for consumers, str. 9; Impact Assessment of the compliance & enforcement regime of the Energy‑Using Products (EuP) & Energy Labelling Dir., Defra, 2009.

²⁹ Projekt STEP – Closing the „reality gap” – ensuring a fair energy label for consumers, CLASP, ECOS, EEB, Topten, lipanj 2017.

³⁰ Vidi Definiton of Circumvention ANTICSS, 2018.

³¹ Öko‑Institut e.V. i ifeu – Institut für Energie‑ und Umweltforschung Heidelberg (2017). Living up to expectations? Monitoring the effects of Ecodesign and energy labelling in Germany, ECEEE, 2017.

³² Uredba (EZ) br. 765/2008.

³³ Joint‑industry letter on Ecodesign, 2018.

³⁴ New energy efficiency labels explained, Europska komisija, 2019.

³⁵ Impact Assessment of the compliance & enforcement regime of the Energy‑Using Products (EuP) & Energy Labelling Dir., Defra, 2009.

³⁶ The Nordic Ecodesign Effect Project, Estimating benefits of Nordic market surveillance of Ecodesign and energy labelling, Troels Fjordbak Larsen, 2015.

³⁷ Impact Assessment of the compliance & enforcement regime of the Energy‑Using Products (EuP) & Energy Labelling Dir., Defra, 2009.

³⁸ Vidi na primjer: ATLETE I, Appliance Testing for Energy Label Evaluation Publishable result‑oriented report, 2011.; ATLETE II, Appliance Testing for Washing Machines Energy Label & Ecodesign Evaluation, publishable result‑oriented report, 2014.

³⁹ COM(2015) 345 final.

⁴⁰ Članak 24. Uredbe (EZ) br. 765/2008 o načelima suradnje između država članica i Komisije.

⁴¹ Članak 12. Uredbe (EU) 2017/1369 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju okvira za označivanje energetske učinkovitosti i o stavljanju izvan snage Direktive 2010/30/EU.

⁴² COM(2015) 345 final.

⁴³ European Eco‑design Compliance Project (ECOPLIANT), Energy Efficiency Compliant Products (EEPLIANT I i II), Anti‑circumvention of Standards for Better Market Surveillance (ANTICSS).

Kronologija

Kontakt

EUROPSKI REVIZORSKI SUD
12, rue Alcide De Gasperi
1615 Luxembourg
LUKSEMBURG

Tel.: +352 4398-1
Upiti: eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspx
Internetske stranice: eca.europa.eu
Twitter: @EUAuditors

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2020.

AUTORSKA PRAVA

© Europska unija, 2020.

Politika Europskog revizorskog suda (Sud) o ponovnoj uporabi sadržaja provodi se na temelju Odluke Europskog revizorskog suda br. 6. – 2019. o politici otvorenih podataka i ponovnoj uporabi dokumenata.

Osim ako je drukčije navedeno (npr. u pojedinačnim napomenama o autorskim pravima), sadržaj Suda koji je u vlasništvu EU-a ima dozvolu Creative Commons Attribution 4.0 International (CC BY 4.0). To znači da je ponovna uporaba dopuštena pod uvjetom da se na odgovarajući način navede izvor i naznače promjene. Osoba koja ponovno upotrebljava sadržaj ne smije izmijeniti izvorno značenje ili poruku dokumenata. Sud ne snosi odgovornost za posljedice ponovne uporabe.

Ako određeni sadržaj prikazuje privatne pojedince čiji je identitet moguće utvrditi, npr. u slučaju fotografija koje prikazuju osoblje Suda, ili ako uključuje djela trećih strana, dužni ste zatražiti dodatno dopuštenje. Ako dobijete dopuštenje, njime se poništava prethodno opisano opće dopuštenje te je potrebno navesti sva ograničenja koja se primjenjuju na uporabu tog sadržaja.

Za uporabu ili reprodukciju sadržaja koji nije u vlasništvu EU-a dopuštenje ste po potrebi dužni zatražiti izravno od nositelja autorskih prava. Softver ili dokumenti na koje se primjenjuju prava industrijskog vlasništva, kao što su patenti, žigovi, registrirani dizajn, logotipi i nazivi, nisu obuhvaćeni politikom Suda o ponovnoj uporabi sadržaja te nemate dozvolu za njihovu uporabu.

Na internetskim stranicama institucija Europske unije unutar domene europa.eu dostupne su poveznice na internetske stranice trećih strana. Sud nema kontrolu nad njihovim sadržajem te je stoga preporučljivo da provjerite njihove politike zaštite privatnosti.

Uporaba logotipa Europskog revizorskog suda

Logotip Europskog revizorskog suda ne smije se upotrebljavati bez prethodne suglasnosti Europskog revizorskog suda.

KONTAKT S EU-om

Osobno
U cijeloj Europskoj uniji postoje stotine informacijskih centara Europe Direct. Adresu najbližeg centra možete pronaći na: https://europa.eu/european-union/contact_hr

Telefonom ili e-poštom
Europe Direct je služba koja odgovara na vaša pitanja o Europskoj uniji. Možete im se obratiti:

• na besplatni telefonski broj: 00 800 6 7 8 9 10 11 (neki operateri naplaćuju te pozive),
• na broj: +32 22999696 ili
• e-poštom preko: https://europa.eu/european-union/contact_hr

TRAŽENJE INFORMACIJA O EU-u

Na internetu
Informacije o Europskoj uniji na svim službenim jezicima EU-a dostupne su na internetskim stranicama Europa: https://europa.eu/european-union/index_hr

Publikacije EU-a
Besplatne publikacije EU-a i publikacije EU-a koje se plaćaju možete preuzeti ili naručiti preko internetske stranice: https://op.europa.eu/hr/publications. Za više primjeraka besplatnih publikacija obratite se službi Europe Direct ili najbližemu informacijskom centru (vidjeti https://europa.eu/european-union/contact_hr).

Zakonodavstvo EU-a i povezani dokumenti
Za pristup pravnim informacijama iz EU-a, uključujući cjelokupno zakonodavstvo EU-a od 1952. na svim službenim jezičnim verzijama, posjetite internetske stranice EUR-Lexa: http://eur-lex.europa.eu

Otvoreni podatci iz EU-a
Portal otvorenih podataka EU-a (http://data.europa.eu/euodp/hr) omogućuje pristup podatkovnim zbirkama iz EU-a. Podatci se mogu besplatno preuzimati i ponovno uporabiti u komercijalne i nekomercijalne svrhe.