Stabilizacija prihoda poljoprivrednika: dostupan je sveobuhvatan skup alata, no potrebno je pronaći rješenje za slabu primjenu instrumenata i isplatu previsokih nadoknada

Sažetak

I

Kao što je istaknula Europska komisija, rizik je sastavni dio poljoprivrednog sektora te poljoprivrednici trebaju razviti strategije kako bi mogli odgovoriti na gubitke u proizvodnji (koji su, na primjer, prouzročeni klimatskim prilikama ili bolestima biljaka i životinja), kao i na nestabilnost cijena. Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) uključuje instrumente za pružanje potpore poljoprivrednicima za upravljanje rizicima, kao i instrumente za pružanje odgovora na krizne situacije. Jedan je od ciljeva nedavnih prijedloga reformi ZPP-a staviti veći naglasak na upravljanje rizicima.

II

Sud je ispitao cjelovitost i usklađenost dostupnih instrumenata EU-a za sprječavanje rizika i kriznih situacija te upravljanje njima. Sud je ispitao jesu li alati za upravljanje rizicima i kriznim situacijama primijenjeni na učinkovit način te ostvaruju li se njima željeni rezultati. Sud se usredotočio na način na koji su poljoprivrednici upotrebljavali potporu EU-a za osiguranje i izvanredne mjere pokrenute za sektor voća i povrća nakon što je vlada Ruske Federacije 2014. zabranila uvoz određenih proizvoda iz EU-a (tzv. „ruska zabrana”). Ukupno gledajući, Sud je utvrdio da su instrumentima EU-a za upravljanje rizicima i kriznim mjerama u području poljoprivrede djelomično ispunjeni zadani ciljevi, no ne uvijek na učinkovit način.

III

Sud je utvrdio da je u okviru ZPP-u dostupan sveobuhvatan skup instrumenata za jačanje otpornosti poljoprivrednika. Izravna plaćanja (u iznosu od 41 milijarde eura godišnje) imaju znatan učinak na stabilizaciju prihoda za određene poljoprivrednike. ZPP uključuje preventivne instrumente kojima se poljoprivrednicima pomaže ojačati otpornost, no dokazi upućuju na ograničeni učinak tih instrumenata na praksu poljoprivrednika.

IV

Način na koji su ex post mjere upotrijebljene za pružanje odgovora na neke ekstremne klimatske rizike nije nužno usklađen sa strategijom za potporu većoj uporabi instrumenata kao što je osiguranje. Postoje određena preklapanja među različitim instrumentima EU-a za potporu osiguranju berbe.

V

Uporaba potpore EU-a za osiguranje i dalje je na niskoj razini te se tom potporom koristio tek mali dio poljoprivrednika. Većina poljoprivrednika plaća osiguranje bez potpore EU-a, čime se dovodi u pitanje dodana vrijednost potpore EU-a. Sud je utvrdio da Komisija ne prikuplja informacije relevantne za praćenje uporabe instrumenata za upravljanje rizicima. Velik udio potpore EU-a za osiguranje upotrebljava se u sektoru vina u dvjema državama članicama koje se najviše koriste tom potporom. Takva potpora sa sobom nosi rizik od stvaranja učinka mrtvog tereta. Osigurani poljoprivrednici mogu imati manje poticaja za primjenu strategija otpornijeg poslovanja ili prilagodbu novim klimatskim uvjetima.

VI

Kad je riječ o izvanrednim mjerama pokrenutima nakon ruske zabrane uvoza, Sud je utvrdio da pri odlučivanju o pokretanju tih mjera nisu upotrijebljeni nikakvi posebni kriteriji i da je razina potpore temeljena uglavnom na gubitku ruskog tržišta, pri čemu se postojanje alternativnih mogućnosti nije uzelo u obzir do treće godine zabrane. Te su se mjere primjenjivale četiri godine i također su korištene za rješavanje problema povezanih sa strukturnim viškom nekih vrsta voća, pri čemu nisu opravdane izvanrednim okolnostima kako je navedeno u Uredbi.

VII

Sud je utvrdio da je potpora EU-a za tržište jabuka bila veća od relevantnih prosječnih tržišnih cijena. Povlačenje breskvi i nektarina za daljnju obradu prouzročilo je velike troškove za EU te je velik dio sokova završio u prerađivačkoj industriji kao doprinos u naravi. Naposljetku, Sud nije mogao potvrditi da su proizvodi koji su povučeni s tržišta uistinu i uklonjeni, ili zbog nedostatka sljedivosti ili zbog toga što su ti proizvodi na tržište vraćeni u drugom obliku, na primjer prerađeni u sok.

VIII

Preporuke koje Sud iznosi Komisiji obuhvaćaju sljedeće: poticanje poljoprivrednika da se bolje pripreme na krizne situacije, osmišljavanje i praćenje potpore za osiguranje, kriterije za primjenu izvanrednih mjera te nadoknadu za povlačenje proizvoda.

Uvod

Rizik je sastavni dio poljoprivrede

01

Kao što je istaknula Europska komisija, rizik je sastavni dio poljoprivrednog sektora te poljoprivrednici trebaju razviti strategije kako bi mogli odgovoriti na gubitke u proizvodnji (koji su, na primjer, prouzročeni klimatskim prilikama ili bolestima biljaka i životinja) i na nestabilnost cijena (koja, primjerice, proizlazi iz geopolitičkih rizika). Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) uključuje mehanizme za pružanje potpore poljoprivrednicima za upravljanje rizicima te za pružanje odgovora na krizne situacije. Jedan je od ciljeva nedavnih prijedloga reformi ZPP-a staviti veći naglasak na upravljanje rizicima.

02

Poljoprivredne aktivnosti snažno su povezane s klimom. Naime, vremenski uvjeti mogu pozitivno ili negativno utjecati na proizvodnju. Europska agencija za okoliš upozorava da postoji opasnost od sve većih gubitaka uroda u EU-u kao posljedica ekstremnih vremenskih uvjeta¹. Na slici 1. prikazane su ekstremne vremenske prilike, kao što su prevelika količina kiše, toplinski valovi i suše, koji su pogodili EU u ljeto 2018. godine. Europski revizorski sud (Sud) nedavno je objavio izvješća o rizicima povezanima s poplavama² i dezertifikacijom³.

03

Drugi glavni čimbenici rizika koji utječu na poljoprivrednu proizvodnju posljedica su bolesti biljaka i životinja. Slučajevi širenja tih bolesti tijekom posljednjih godina bili su brojni djelomično zbog kretanja povezanih s trgovinom i migracija (što je u oba slučaja dovelo do povećanja rizika od novih patogena).

04

Načini na koje se pruža odgovor na rizike kao što su gubitci u proizvodnji i nestabilnost cijena ovise o njihovoj učestalosti i učinku. Komisija u svojoj analizi upućuje na klasifikaciju rizika koju je izradila Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i kojom se određuje u kojim bi se slučajevima poljoprivrednici sami trebali nositi s rizicima s pomoću, primjerice, mehanizama osiguranja, a u kojim bi slučajevima trebali posegnuti za javnim intervencijama (vidi sliku 2.).

05

Na razini poljoprivrednih gospodarstava poljoprivrednici se mogu koristiti različitim strategijama kako bi umanjili svoju izloženost rizicima. Većina tih strategija može se smatrati preventivnima. Poljoprivrednici mogu potaknuti raznovrsnost svoje poljoprivredne proizvodnje ili izvora prihoda kako bi rizik od gubitaka u jednoj od poljoprivrednih aktivnosti rasporedili na više područja. Također mogu usvojiti određene prakse na razini poljoprivrednog gospodarstva, kao što su uporaba otpornijih usjeva/životinja, pojačane sanitarne mjere, poljoprivredne prakse prilagođene lokalnim uvjetima i odgovarajuća preventivna ulaganja (na primjer, mreže za zaštitu od tuče ili održivo navodnjavanje). te prakse mogu nadopuniti uporabom privatnih/javnih alata, kao što su osiguranje i uzajamni fondovi.

Uporaba ZPP-a za poticanje otpornosti poljoprivrednog sektora

06

Potporom koja se pruža iz proračuna EU-a za poljoprivredu u Uniji upravlja se u okviru ZPP-a. U komunikaciji pod naslovom „Budućnost hrane i poljoprivrede” (2017.)⁴ Komisija navodi da nastoji „dodatno razviti integriran i usklađen pristup sprječavanju rizika, upravljanju rizikom i otpornosti na rizik, u kojemu bi se na komplementaran način kombinirale intervencije na razini EU-a sa strategijama država članica i instrumentima privatnog sektora kojima se rješava pitanje stabilnosti prihoda i klimatskih rizika”.

07

Postojećim ZPP-om i zakonodavnim prijedlozima za ZPP nakon 2020. nastoji se povećati otpornost europske poljoprivrede (vidi primjere na slici 3.), i to u prvom redu jačanjem stabilnosti (sposobnosti poljoprivrednika da se odupru vanjskim poremećajima i održe postojeću razinu funkcionalnosti) te, u manjoj mjeri, jačanjem prilagodljivosti (sposobnosti da se prilagode promjenjivim vanjskim okolnostima)⁵.

08

EU u okviru ZPP-a pruža potporu instrumentima u svim kategorijama rizika. U tablici 1. prikazana je potpora EU-a za alate za upravljanje rizicima (potpora za premije za osiguranje i uzajamne fondove) i izvanredne mjere te način na koji se oni financiraju iz proračuna EU-a. U tablici nije prikazana opća potpora kao što su izravna plaćanja poljoprivrednicima, koja također imaju važnu ulogu u načinu na koji se upravlja rizicima na razini poljoprivrednog gospodarstva.

09

Potpora u okviru ZPP-a pruža se u sklopu dvaju stupova. U sklopu prvog stupa EU financira tržišne mjere, mjere upravljanja rizicima i sprječavanja kriznih situacija za neke sektore (vino, voće i povrće) te izvanredne mjere. U sklopu drugog stupa EU državama članicama omogućuje pružanje potpore trima instrumentima za upravljanje rizicima (mjera M17): osiguranju (mjera M17.1), uzajamnim fondovima (mjera M17.2) i alatima za stabilizaciju dohotka (mjera M17.3). Ruska je vlada 7. kolovoza 2014. uvela zabranu uvoza proizvoda, među kojima je voće i povrće, iz niza zemalja, uključujući države članice EU-a. Nakon ruske zabrane pokrenute su izvanredne mjere protiv tržišnih poremećaja u sektoru stočarstva (uključujući u području mlijeka i mliječnih proizvoda) te sektoru voća i povrća. Izvanredne mjere pokrenute su nakon epidemija afričke svinjske kuge i ptičje gripe te u svrhu rješavanja posebnih problema kao što su poplave u baltičkim zemljama.

	Drugi stup	Prvi stup
	Alati za upravljanje rizicima		Izvanredne mjere
Mjere	Potpora za alate za upravljanje rizicima (mjera 17) za razdoblje  2015. – 2018.	Potpora za premije osiguranja (za sektore vina te voća i povrća) za razdoblje  2015. – 2018.	Mjere protiv tržišnih poremećaja za razdoblje  2014. – 2018.	Mjere tržišne potpore koje se odnose na bolesti životinja zbog rizika za zdravlje ljudi, životinja ili biljaka za razdoblje  2014. – 2018.	Mjere za rješavanje posebnih problema za razdoblje  2017. – 2018.
Rashodi EU-a (u milijunima eura)	682	174	1 454	51	24

Izvor: podatci Komisije.

10

Na nacionalnoj razini države članice osmislile su različite strategije za upravljanje rizicima i kriznim situacijama u poljoprivredi. Sedam država članica financira vlastite sustave potpore za osiguranje (Austrija, Bugarska, Češka, Španjolska, Luksemburg, Poljska i Slovenija). Sve države članice pružaju ex post potporu u slučaju katastrofalnih događaja. Na primjer, kao odgovor na sušu 2018. godine, Njemačka, Francuska, Poljska i Švedska svojim su poljoprivrednicima nadoknadile štetu iz nacionalnih fondova.

Opseg revizije i revizijski pristup

11

Uzimajući u obzir izjavu Komisije iz 2017. u vezi s nastojanjima da poveća sposobnost poljoprivrednika u pogledu upravljanja rizicima, Sud je ispitao postojeće instrumente za upravljanje rizicima i kriznim situacijama. U kontekstu sve većih rizika od kriznih situacija zbog ekstremnih vremenskih uvjeta, bolesti životinja i biljaka te nestabilnosti cijena svrha je analize koju je Sud obavio doprinijeti boljoj uporabi potpore EU-a za poboljšanje sposobnosti poljoprivrednika u pogledu upravljanja rizicima.

12

Sud je ispitao cjelovitost i usklađenost alata EU-a za sprječavanje rizika i kriznih situacija te upravljanje njima, kao i jesu li alati za upravljanje rizicima i kriznim situacijama primijenjeni na učinkovit način te ostvaruju li se njima željeni rezultati. Pri ispitivanju instrumenata za upravljanje rizicima Sud se usredotočio na potporu EU-a za premije osiguranja. Sud se također usredotočio na uporabu izvanrednih mjera u sektoru voća i povrća nakon ruske zabrane uvoza. Sud nije ispitao izvanredne mjere pokrenute u sektorima mesa i mlijeka.

13

Glavno je revizijsko pitanje bilo „Jesu li se mjerama EU-a za upravljanje rizicima i rješavanje kriznih situacija ostvarili zadani ciljevi na učinkovit način?”. Da bi se pronašao odgovor na to pitanje postavljena su tri potpitanja:

• Je li skup alata koje je EU stavio na raspolaganje za sprječavanje rizika i kriznih situacija te upravljanje njima cjelovit i usklađen?
• Jesu li instrumentima EU-a za upravljanje rizicima ostvareni zadani ciljevi na učinkovit način?
• Jesu li izvanrednim mjerama EU-a za sektor voća i povrća ostvareni zadani ciljevi na učinkovit način?

14

Revizijom koju je Sud proveo obuhvaćeno je razdoblje od 2014. do 2018. godine. Revizijski dokazi prikupljeni su na sljedeće načine:

• pregledom podataka i dokumentacije i/ili obavljanjem razgovora s osobljem iz triju glavnih uprava Komisije (AGRI, SANTE, ESTAT) te sa stručnim osobljem OECD-a
• obavljanjem posjeta četirima državama članicama odabranima kako bi se ispitala uporaba potpore za osiguranje (Italija, Francuska i Njemačka) i uporaba izvanrednih mjera (Poljska, Italija i Francuska)
• održavanjem sastanaka s nacionalnim tijelima, osiguravajućim društvima, savezima osiguravajućih društava, društvima za reosiguranje, udruženjima i sindikatima poljoprivrednika te humanitarnim organizacijama u posjećenim državama članicama
• ispitivanjem 80 spisa o korisnicima (koje su poslala nacionalna tijela), koji su sadržavali dokumentaciju o instrumentima za upravljanje rizicima i izvanrednim mjerama, te obavljanjem terenskih posjeta 16 korisnika (u Francuskoj, Poljskoj, Njemačkoj, Italiji i Grčkoj). Grčka je uključena u uzorak Suda zbog transakcije koju je Sud ispitao u kontekstu revizije zakonitosti i pravilnosti (u okviru pripreme godišnjeg izvješća)
• obavljanjem razgovora sa 105 poljoprivrednika iz 17 država članica na temu njihovih strategija upravljanja rizicima (vidi prilog)
• provedbom ankete koju su ispunile sve države članice na temu njihovih nacionalnih strategija upravljanja rizicima i kriznim situacijama u poljoprivredi.

Opažanja

EU pruža potporu širokom rasponu mjera za povećanje otpornosti poljoprivrednika

15

U ovom se dijelu procjenjuje tvori li skup alata EU-a za sprječavanje rizika i kriznih situacija te upravljanje njima cjelovit i usklađen paket. Sud je ispitao doprinosi li način na koji je cjelokupni sustav osmišljen djelotvornom povećanju otpornosti poljoprivrednika na rizike i krizne situacije s kojima se mogu suočiti.

Instrumentima EU-a pruža se odgovor na sve vrste rizika s kojima se poljoprivrednici suočavaju, pri čemu važnu ulogu imaju izravna plaćanja

16

ZPP uključuje mnoge mehanizme kojima se pruža odgovor na rizike s kojima se poljoprivrednici suočavaju (iako nisu svi dostupni svim poljoprivrednicima). Izravnim plaćanjima smanjuje se neujednačenost prihoda za većinu poljoprivrednika, no njihova kategorizacija nije nužno usklađena s kategorizacijom rizika prema OECD-u (vidi sliku 2.). Instrumenti koji se lakše mogu razvrstati prema vrstama rizika prikazani su u tablici 2.

17

U tablici 2. prikazane su dvije skupine instrumenata kojima su izravno obuhvaćeni rizici i krizne situacije i kojima se stoga doprinosi jačanju otpornosti poljoprivrednika:

• alati za upravljanje rizicima, kao što su osiguranje i uzajamni fondovi, osmišljeni su za pružanje nadoknade troškova poljoprivrednika u slučaju određenih utvrđenih rizika
• izvanredne mjere koje su usmjerene na stabilizaciju tržišta u slučaju ozbiljnih poremećaja⁶.

	Obuhvaćena vrsta rizika	Stup	Instrumenti
	Normalan	Prvi	Izravna plaćanja
Preventivni alati i alati za upravljanje rizicima ex ante mjere	Utrživa	Prvi	Potpora za organizacije proizvođača voća i povrća, uključujući potporu za premije osiguranja berbe i uzajamne fondove
	Utrživ		Potpora za premije osiguranja berbe i uzajamni fondovi u sektoru vina
	Utrživ	Drugi	Alati za upravljanje rizicima: Potpora za premije osiguranja Potpora za uzajamne fondove (uključujući instrument za stabilizaciju prihoda)
	Normalan		Potpora za preventivna ulaganja i ulaganja u obnovu
	Normalan		Potpora za ulaganja u fizičku imovinu
	Normalan		Savjetodavne usluge – tj. usluge savjetovanja poljoprivrednih gospodarstava
	Normalan		Aktivnosti prenošenja znanja i informiranja
	Utrživ		Potpora pri uspostavi skupina i organizacija proizvođača, potpora za promicanje suradnje
Izvanredne mjere ex post mjere	Rizik od katastrofe	Prvi	Javna intervencija i potpora za privatno skladištenje
	Rizik od katastrofe		Mjere protiv tržišnih poremećaja
	Katastrofalna		Mjere koje se odnose na bolesti životinja i gubitak povjerenja potrošača zbog rizika za zdravlje ljudi, životinja ili biljaka
	Rizik od katastrofe		Mjere za rješavanje posebnih problema

Napomena: raspodjela instrumenata prema različitim vrstama rizika okvirna je jer se oni mogu primjenjivati i na drugim vrstama rizika

Izvor: Sud, na temelju uredbi EU-a br. 1305/2013, 1307/2013 i 1308/2013.

18

Povećanjem potpore za prihode poljoprivrednika neki se utrživi rizici mogu svesti na normalnu razinu jer će sposobnost poljoprivrednika da upravljaju rizicima na poljoprivrednom gospodarstvu rasti kako budu dobivali više zaštite u pogledu prihoda (vidi odlomke u nastavku)⁷. S druge strane, pružanje zaštite u pogledu prihoda može dovesti do toga da poljoprivrednici počnu obavljati svoju poljoprivrednu djelatnost na rizičniji način (na primjer, usmjeravanjem na jedan usjev).

19

Izravnim plaćanjima (koja čine godišnji trošak u iznosu većem od 41 milijarde eura) stvara se stabilan element prihoda poljoprivrednika te se na taj način jača njihova otpornost. Izravna plaćanja djeluju kao zaštita, čime se poljoprivrednicima omogućava da se nose s padom cijena ili manjom proizvodnjom. Proizvodno nevezana plaćanja (89 % izravnih plaćanja) nisu povezana s proizvodnjom. Preostalih 11 % izravnih plaćanja povezano je s proizvodnjom. Ti dodatni prihodi, prema podatcima Komisije, čine oko 26 % prihoda poljoprivrednika⁸. Na slici 4. prikazan je isključivo udio izravnih proizvodno nevezanih plaćanja u prihodima poljoprivrednika od poljoprivrede. Udio proizvodno nevezanih plaćanja u prihodima poljoprivrednika od poljoprivrede često iznosi više od 20 %.

20

6,4 milijuna poljoprivrednika u EU-u primilo je izravna plaćanja 2017. godine⁹. Anketa Suda provedena među svim državama članicama pokazuje da devet država članica smatra da su izravna plaćanja važan dio strategije upravljanja rizicima na poljoprivrednim gospodarstvima (tj. da izravna plaćanja djeluju kao sigurnosni mehanizam i da jamče zaštitu u pogledu prihoda).

21

Na slici 4. prikazano je da se udio izravnih plaćanja u prihodima od poljoprivrede poljoprivrednika svrstanih u skupine po ekonomskoj veličini kreće između manje od 20 % do više od 30 %. Na slici 5. upućuje na to da što je veća ekonomska veličina poljoprivrednog gospodarstva, to je veća i vjerojatnost ugovaranja osiguranja za poljoprivredno gospodarstvo. S druge strane, udio izravnih plaćanja u prihodima od poljoprivrede i uporaba osiguranja obrnuto su proporcionalni. Taj je rezultat pokazala i anketa provedena među poljoprivrednicima (vidi sliku 24. u prilogu). Budući da se izravnim plaćanjima pruža zaštita od gubitaka u proizvodnji, smanjuje se potreba za ugovaranjem osiguranja jer se na taj način rizik može snositi na razini poljoprivrednog gospodarstva¹⁰. Međutim, postoje drugi čimbenici koji mogu utjecati na odluku poljoprivrednika da ugovori osiguranje. Znatan dio poljoprivrednika koji primaju potporu EU-a ne bavi se poljoprivrednom djelatnošću na puno radno vrijeme, što posebno vrijedi za male poljoprivrednike¹¹. Time se na razini njihovih poljoprivrednih gospodarstava smanjuje izloženost riziku, zbog toga što ostale djelatnosti pružaju izvor prihoda neovisno o vremenskim uvjetima i cijenama proizvoda.

22

Poljoprivredna gospodarstva veće ekonomske veličine imaju veći udio prihoda od poljoprivrede u ukupnim prihodima. Što je veći udio poljoprivrednih djelatnosti u ukupnim prihodima (u poljoprivrednim gospodarstvima s više od 20 hektara zemlje većina poljoprivrednika radi na puno radno vrijeme¹²), veća je i uporaba osiguranja (vidi sliku 24. u prilogu).

U okviru ZPP-a sve se više promiču preventivne mjere

23

Preventivnim mjerama (vidi odlomak 05) može se ojačati otpornost poljoprivrednika na način da se smanji njihova izloženost rizicima, a proizvodnja prilagodi novim rizicima. Strategijama prevencije i prilagodbe može se omogućiti nastavak proizvodnje u slučaju, na primjer, klimatske nepogode.

Djelotvornim preventivnim mjerama mogu se ograničiti gubitci u proizvodnji

24

S obzirom na učinak klimatskih promjena, važnu ulogu imaju mjere kojima se potiče otpornost, uključujući dugoročnu pripremljenost (sposobnost prilagodbe novim uvjetima). U okviru 1. prikazane su promjene u poimanju rizika od suša u Australiji.

25

Plodored usjeva, uporaba prilagođenih/otpornijih usjeva i uštede tri su najčešće preventivne mjere koje su naveli poljoprivrednici s kojima je Sud obavio razgovor (vidi sliku 22. u prilogu). Plodored je dobra poljoprivredna praksa jer pozitivno utječe na plodnost tla i doprinosi suzbijanju korova, bolesti i nametnika.

26

Trenutačno su izravna plaćanja većim poljoprivrednicima povezana s obvezom primjene raznolikosti usjeva (u obliku plaćanja za ekologizaciju, nove vrste izravnih plaćanja uvedenih 2013. radi povećanja učinkovitosti ZPP-a u pogledu okoliša). U novim prijedlozima u vezi sa ZPP-om izravnim se plaćanjima može potaknuti primjena plodoreda i neizravno ojačati otpornost poljoprivrednih gospodarstava pod uvjetom da su zadovoljeni sljedeći preduvjeti:

• da su nacionalni standardi koje su postavile države članice dovoljno ambiciozni¹⁵
• da poljoprivrednici ispunjavaju zahtjeve u vezi s dobrim poljoprivrednim i ekološkim uvjetima
• da su ostvarene stvarne promjene u praksi.

Sud je u ranijem izvješću naveo da ekologizacija često ne dovodi do promjena u praksi poljoprivrednika¹⁶.

27

Sanitarni rizici jedno su od područja u kojima se uspješnom prevencijom smanjuje potreba za ex post intervencijom. Tijela javne vlasti (EU i države članice) u velikoj su mjeri uključena u pružanje odgovora na rizike povezane s bolešću životinja uporabom ex ante mjera kao što su prevencija (uključujući iskorjenjivanje), praćenje i alati za upravljanje rizicima. Znatni napori ulažu se ex ante kako bi se izbjegli mogući visoki troškovi i negativne posljedice ex post mjera (na primjer, slučaj krize kravljeg ludila uslijed koje je EU u razdoblju 1996. – 1998. morao izdvojiti više od 5 milijardi europskih valutnih jedinica (ECU)). Unatoč tim naporima, neovisnim studijama procijenjeno je da su za isplatu nadoknada u slučaju bolesti životinja i biljaka države članice EU-a u razdoblju 2010. – 2014. morale izdvojiti više od pola milijarde eura godišnje¹⁷.

Još se uvijek ne može ocijeniti u kojoj se mjeri novim alatima jača otpornost poljoprivrednika na rizike povezane s cijenama

28

Komisija terminske ugovore i terminska tržišta smatra¹⁸ alatima za pružanje odgovora na rizike povezanih s cijenama. Kontraktualizacija (uporaba terminskih ugovora) četvrta je najčešća preventivna mjera koju su naveli poljoprivrednici s kojima je Sud obavio razgovor (vidi sliku 22. u prilogu).

29

U skladu s pravnim okvirom EU-a države članice mogu zatražiti uporabu obveznih ugovora ili pisane ponude ugovora između prvog kupca i proizvođača¹⁹. Dijelom Skupne uredbe²⁰ povezanim s poljoprivredom uvedene su promjene u pravnom okviru. Okvirom se sada proizvođaču omogućuje pravo da zatraži pisani ugovor između strana i/ili pisanu ponudu ugovora od kupaca. U travnju 2018. usvojena je direktiva kojom se zabranjuju neke nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom (tj. da kupac može jednostrano mijenjati ugovor)²¹. Još je prerano za procjenu učinka tih nedavnih izmjena.

30

U okviru drugog stupa ZPP-a omogućava se pružanje potpore za alate za stabilizaciju prihoda u okviru kojih se poljoprivrednicima isplaćuje nadoknada u slučaju znatnog pada prihoda. Skupnom uredbom prag za isplatu nadoknade iz osiguranja smanjen je s 30 % gubitaka u proizvodnji na 20 % te je omogućeno uvođenje sektorskog alata za stabilizaciju prihoda (na primjer, posebnog alata za stabilizaciju dohotka za žitarica). Međutim, trenutačno nije u uporabi nijedan od alata za stabilizaciju prihoda kojima EU pruža potporu.

31

U slučaju znatne nestabilnosti cijena najvažniji instrumenti EU-a za pružanje potpore poljoprivrednicima i dalje su izravna plaćanja, mjere tržišne intervencije i izvanredne mjere protiv tržišnih poremećaja.

Neki se instrumenti EU-a preklapaju

32

Programi potpore EU-a za osiguranje postoje u okviru prvog i drugog stupa. Ti se programi preklapaju u sektorima vina te voća i povrća. Potpora za uzajamne fondove komplementarna je s potporom za osiguranje samo ako su njima obuhvaćeni različiti rizici. Izvanredne mjere pokrenute kao odgovor na određene probleme uzrokovane ekstremnim prilikama nisu nužno usklađene sa strategijom za podupiranje veće uporabe alata za upravljanje rizicima kao što je osiguranje.

Osiguranje i uzajamni fondovi komplementarni su samo ako su njima obuhvaćeni različiti rizici

33

U okviru prvog stupa ZPP-a od 2009. dostupna je potpora za uzajamne fondove za financiranje u okviru operativnih programa (OP) za nacionalne programe za voće i povrće te vino, no ta se financijska sredstva nisu iskorištavala. U okviru drugog stupa financijska sredstva dostupna za uzajamne fondove slabo su korištena (vidi odlomak 43.).

34

Slabo iskorištavanje uzajamnih fondova djelomično se može objasniti složenošću tog instrumenta. Da bi djelovao, potrebno je da u njemu sudjeluje dovoljan broj poljoprivrednika. Na primjer, u Italiji je potrebno da se uzajamnom fondu pridruži najmanje 700 poljoprivrednika. Zbog te složenosti poljoprivrednici „bi mogli posegnuti za ostalim dostupnim alatima za upravljanje rizicima, posebice osiguranjem”²². Ta su dva instrumenta komplementarna samo u slučajevima u kojima su uzajamnim fondovima obuhvaćeni rizici koji nisu obuhvaćeni osiguranjem. U Francuskoj je potpora EU-a za osiguranje ograničena na osiguranje berbe, koje obuhvaća samo klimatske rizike za usjeve, dok nacionalni uzajamni fond, koji prima potporu EU-a, obuhvaća bolesti životinja i biljaka te slučajeve onečišćenja.

Neodgovarajućom primjenom izvanrednih mjera mogu se smanjiti poticaji za uporabu alata za upravljanje rizicima

35

Nesigurnost u pogledu okolnosti koje mogu pokrenuti primjenu kriznih mjera utječe na to kako poljoprivrednici poimaju svoju odgovornost u procesu upravljanja rizicima. Što se češće pruža javna pomoć tijekom ili nakon krize, poljoprivrednici su manje motivirani da ublaže rizike s pomoću alata za upravljanje rizicima kao što je osiguranje²³.

36

Na primjer, Komisija je 2018. odobrila provedbenu uredbu kojom se uređuje financiranje mjera u okviru ZPP-a za potporu poljoprivrednicima pogođenim poplavama i obilnim padalinama krajem 2017. u određenim dijelovima Litve, Latvije, Estonije i Finske. Poljoprivrednici su ispunjavali uvjete za potporu ako su izgubili barem 30 % područja za zimsku sjetvu i ako za navedeni gubitak nisu dobili nadoknadu u obliku bilo koje vrste nacionalne potpore ili osiguranja (Provedbena uredba Komisije br. 108/2018 – 15 milijuna eura dodijeljeno je i raspodijeljeno prema broju pogođenih poljoprivrednika kako je navedeno u nastavku: 9,12 milijuna eura za Litvu, 3,46 milijuna eura za Latviju, 1,34 milijuna eura za Estoniju i 1,08 milijuna eura za Finsku. Poljoprivrednici koji su se osigurali od tog rizika stoga nisu ispunjavali uvjete za primanje nadoknade za gubitke u proizvodnji. Takvi kriteriji mogli bi u budućnosti odvratiti poljoprivrednike od ugovaranja osiguranja.

37

S druge strane, mjere koje je Komisija poduzela kao odgovor na krizu uzrokovanu sušama 2018. bile su u skladu s njezinom strategijom razvoja alata za upravljanje rizicima. Komisija nije uspostavila dodatne (ex post) mjere, već se oslonila na fleksibilnost postojećih alata. Tako su primjenjivane iznimke od pravila ekologizacije i pravila o okolišu kojima se poljoprivrednicima dopustila košnja trave ili ispaša stoke na zemljištima koja bi inače bila ostavljena na ugaru. To je u skladu s nekoliko nacionalnih strategija čija je svrha preusmjeriti javne rashode s ex post mjera na ex ante mjere (preventivne mjere i mjere potpore za alate za upravljanje rizicima) u sedam država članica (Austriji, Italiji, Francuskoj, Grčkoj, Nizozemskoj, Španjolskoj i Sloveniji).

Prijedlogom Komisije za reformu ZPP-a nastoji se ojačati potpora za alate za upravljanje rizicima za koje je nacionalna potpora već dostupna

38

Za aktualno razdoblje 17 država članica odlučilo je da neće primijeniti alate za upravljanje rizicima u okviru drugog stupa (potpora za osiguranje i uzajamne fondove). Njih osam smatra da su njihovi postojeći alati za upravljanje rizicima zadovoljavajuće kvalitete. Sedam država članica koje nisu primijenile alate za upravljanje rizicima u okviru drugog stupa (vidi odlomak 10.) pruža nacionalnu potporu za premije osiguranja, dok dvije imaju obvezne nacionalne programe osiguranja²⁴.

39

U okviru svog novog prijedloga ZPP-a Komisija predlaže da se za države članice propiše obveza stavljanja na raspolaganje potpore EU-a za alate za upravljanje rizicima²⁵. Anketa Suda provedena među državama članicama pokazala je da se jedanaest njih ne slaže s prijedlogom. Nekoliko njih opravdava uporabu svog sustava nacionalne potpore načelom supsidijarnosti EU-a.

Većina potpore EU-a za alate za upravljanje rizicima pruža se za osiguranje, no iskorištavanje te potpore slabo je i neujednačeno

40

Budući da je potpora EU-a usmjerena na osiguranje (vidi tablicu 3.), Sud se usredotočio upravo na to pitanje, i to u okviru oba stupa ZPP-a. Sud je ispitao upravljanje potporom EU-a za osiguranje i procijenio način na koji poljoprivrednici upotrebljavaju osiguranje.

41

Više od trećine poljoprivrednika koristi se osiguranjem,. EU u okviru drugog stupa pruža potporu za oko 8 % osiguranih poljoprivrednika (u prvom redu u obliku osiguranja berbe). Više poljoprivrednika plaća osiguranje vlastitim i nacionalnim sredstvima nego sredstvima EU-a.

Iskorištavanje alata EU-a za upravljanje rizicima slabo je i neujednačeno

42

Kao što je navedeno u odlomku 39., države članice nisu iskazale veliko zanimanje za uporabu financijskih sredstava EU-a za alate za upravljanje rizicima. Sedamnaest država članica ne namjerava podnijeti zahtjev za potporu za alate za upravljanje rizicima u okviru drugog stupa.

43

U tablici 3. navedena su tri alata EU-a za upravljanje rizicima te je prikazano da se u slučaju svih jedanaest država članica sudionica većina potpore koristi za osiguranje. Tek tri države članice (Francuska, Italija i Portugal) pružaju potporu EU-a za uzajamne fondove, a dvije (Italija i Mađarska) za uzajamne fondove za stabilizaciju prihoda. Za razdoblje 2014. – 2020. 91 % planirane potrošnje na alate za upravljanje rizicima odnosi se na osiguranje.

44

Na slici 6. prikazano je koje države članice pružaju potporu za osiguranje.

45

U tablici 4. prikazano je da je iskorištavanje slabo čak i u slučaju država članica koje su predložile predmetni program EU-a. Francuska, Mađarska, Latvija i Italija imaju najveći udio poljoprivrednika osiguranih potporom EU-a.

46

Na slici 7. prikazano je sljedeće:

• potpora EU-a pružena je vrlo malom udjelu poljoprivrednika u EU-u
• više od 90 % poljoprivrednika koji se odlučuju na osiguranje pritom se ne koriste potporom EU-a.

47

Osiguranje od jednog rizika, uglavnom rizika od tuče, postoji od devetnaestog stoljeća i taj se oblik koristi najčešće. Osiguranje od višestrukih rizika (18 rizika u Francuskoj i najviše 11 rizika u Italiji) uvedeno je kasnije i manje se koristi te je osmišljeno u prvom redu za uporabu s javnom potporom. Komisija državama članicama daje na izbor za koju će vrstu osiguranja pružati potporu (od jednog i/ili višestrukih rizika).

48

U Francuskoj (2017.) 5,2 milijuna hektara osigurano je od tuče (uglavnom bez potpore), a 4,7 milijuna hektara pokriveno je osiguranjem od višestrukih rizika za koje potporu pruža EU, što znači da je bilo osigurano 36 % korištenih poljoprivrednih površina. U Njemačkoj je oko 8 milijuna hektara (49 % korištenih poljoprivrednih površina) osigurano od tuče²⁶, uglavnom bez javne potpore²⁷.

49

Dodana vrijednost EU-a vrijednost je koja se ostvaruje mjerama EU-a s pomoću politike EU-a, propisa, pravnih instrumenata i potrošnje sredstava povrh vrijednosti koja bi se ostvarila samostalnim djelovanjem država članica. Zbog slabog iskorištavanja potpore za osiguranje u okviru drugog stupa i velikog broja poljoprivrednika koji se odlučuju na ugovaranje osiguranja od jednog rizika, a ne na subvencionirano osiguranje od višestrukih rizika, dodana vrijednost potpore EU-a za osiguranje dovodi se u pitanje.

Komisija ne prikuplja relevantne informacije u vezi s uporabom programa za upravljanje rizicima

50

Komisija je uspostavila tek jedan opći pokazatelj rezultata za programe za upravljanje rizicima: „Postotak poljoprivrednih gospodarstava koja sudjeluju u programima upravljanja rizicima”. To se odnosi na dvije mjere u okviru drugog stupa: mjeru 17 i mjeru 5. Mjerom 17 obuhvaćena je potpora za osiguranje, uzajamni fondovi i alati za stabilizaciju prihoda, dok su mjerom 5 obuhvaćene potpora obnovi poljoprivrednog proizvodnog potencijala i preventivne mjere. Budući da pokazatelj obuhvaća višestruke aktivnosti, njime se ne može steći odgovarajuća slika stanja.

51

Na primjer, u Francuskoj je tim pokazateljem obuhvaćeno više od 99 % poljoprivrednih gospodarstava, s obzirom na to da je članstvo u nacionalnom uzajamnom fondu obvezno. Time je stoga prikriven mnogo manji udio poljoprivrednika koji se odlučuju na osiguranje uz potporu financiranu sredstvima EU-a, koji sudjeluju u uzajamnom fondu za stabilizaciju prihoda ili obnovi poljoprivrednog proizvodnog potencijala. Isti pokazatelj u Italiji obuhvaća manje od 5 % poljoprivrednika te se time prije svega odražava udio poljoprivrednika koji se odlučuju na potporu financiranu sredstvima EU-a.

52

Francuska i Italija također imaju nacionalne pokazatelje za broj hektara i osiguranu vrijednost kapitala. Njima se pruža precizniji uvid u to u kojoj se mjeri u poljoprivrednom sektoru primjenjuju alati za upravljanje rizicima (tj. tim se pokazateljima mjere ostvarenja). Korisnim pokazateljem rezultata mjerio bi se učinak osiguranja na stabilnost prihoda.

Za potporu za osiguranje potrebni su složeni sustavi upravljanja

53

Sustavi i procesi koje su uspostavila nacionalna tijela u svrhu upravljanja pružanjem javne potpore za osiguranje (u okviru prvog i drugog stupa) složeni su. Iako se potpora za osiguranje pruža relativno malom broju poljoprivrednika, broj ugovora o osiguranju kojima je potrebno upravljati svake godine nije zanemariv (140 000 u Italiji i 70 000 u Francuskoj). Jedan poljoprivrednik može sklopiti nekoliko ugovora o osiguranju. Stoga je ukupan broj ugovora veći od broja osiguranih poljoprivrednika. U okviru 2. prikazan je sustav za upravljanje potporom za osiguranje u Italiji, koji uključuje dva posrednika (Condifesa i CAA) koji pružaju pomoć poljoprivrednicima. Iako članstvo u tim posredničkim organizacijama nije obvezno, sustav je toliko složen da je više od 95 % poljoprivrednika učlanjeno i plaća usluge koje oni pružaju. Sud procjenjuje da troškovi koji su povezani s predmetnom mjerom i koje talijanski poljoprivrednici plaćaju privatnim subjektima da bi im olakšali pristup potpori iznose najmanje 5,2 milijuna eura godišnje.

54

Anketa koju je Sud proveo među državama članicama pokazala je da, od 17 država članica koje nisu primijenile mjeru 17, pet njih odlučilo je ne pružati potporu za osiguranje zbog troškova i administrativnog opterećenja koji su s time povezani.

Osiguranje ima pozitivan učinak na stabilnost prihoda, no manje je jasno kakav je učinak programa potpore EU-a za osiguranje

Osigurani poljoprivrednici imaju veću stabilnost prihoda i izglednije je da će ranije ostvariti pravo na nadoknadu

55

Sud je usporedio kretanje prihoda na razini poljoprivrednog gospodarstva u razdoblju 2014. – 2016. za osigurane u odnosu na neosigurane poljoprivrednike neovisno o tome jesu li primili financijska sredstva EU-a. Kako bi ocijenio promjenjivost prihoda (izraženih u obliku neto dodane vrijednosti poljoprivrednog gospodarstva) u tom razdoblju, Sud je primijenio standardno odstupanje (raspršenost prihoda tijekom godina). Što je manje standardno odstupanje, prihod je stabilniji. Na slici 8. prikazano je da su prihodi osiguranih poljoprivrednika na svim vrstama poljoprivrednih gospodarstava manje promjenjivi u odnosu na prihode neosiguranih poljoprivrednika.

56

U Francuskoj i Italiji osiguravajuća društva isplaćuju nadoknade do godinu dana nakon klimatske nepogode. Osiguravatelji u Italiji obvezni su na temelju ugovora o osiguranju nadoknadu isplatiti prije kraja godine. To poljoprivrednicima pomaže u upravljanju novčanim tokovima i olakšava kontinuirano obavljanje djelatnosti. Sud je utvrdio da je isplata nadoknada za vremenske prilike iz 2018. koju tijela javne vlasti pružaju u okviru ex post mjera kasni te će biti dovršena tek 2019. godine.

Potpora EU-a za osiguranje usmjerena je na sektor vina

57

U dvjema državama članicama koje se najviše koriste potporom EU-a za osiguranje Sud je utvrdio da se većina potpore EU-a dodjeljuje u sektoru vina. U sektoru vina u Italiji postoje dva kanala kroz koje je moguće primiti potporu za osiguranje (vidi odlomak 32.). U tom je sektoru 2015. godine isplaćena gotovo jedna trećina ukupne javne potpore za osiguranje. U Francuskoj se površina vinograda osiguranih uz pomoć potpore EU-a povećala te je 2017. bila veća od četvrtine ukupne površine vinograda. Vrijednost osiguranog kapitala u sektoru vina može dosegnuti 115 000 eura po hektaru, dok je prosječna vrijednost osiguranog kapitala po hektaru u poljoprivrednom sektoru u Francuskoj 2017. iznosila 1649 eura²⁸. Što je veća vrijednost osiguranog kapitala, veći je i iznos premije te je viša razina javne potpore.

58

Države članice koje omogućuju potporu EU-a za osiguranje svojim poljoprivrednicima nisu dužne primjenjivati selektivan pristup²⁹. Na primjer, jedan korisnik odabran za pregled dokumentacije svjetski je akter u sektoru vina s vinogradima u cijelom svijetu te procijenjenom relevantnom imovinom u iznosu od 600 milijuna eura i procijenjenim godišnjim prometom od 50 milijuna eura. Zbog visine uloženog iznosa, financijskih kapaciteta i profila rizika nekih korisnika, vjerojatno je da će oni proizvodnju osigurati bez subvencija, čime se stvara učinak mrtvog tereta. Sud je već ranije utvrdio da se potporom EU-a za osiguranje stvara učinak mrtvog tereta³⁰.

Nadoknade mogu utjecati na praksu poljoprivrednika

59

Kao što je prikazano u okviru 3., osigurani poljoprivrednici mogu imati manje poticaja za primjenu otpornijih sustava poslovanja. U slučaju u kojem poljoprivrednik zna da će dobiti isplatu u okviru osiguranja ako mu usjevi propadnu, smatrat će manje važnim uložiti u uzgoj otpornih usjeva te će biti manje motiviran primijeniti raznolikost usjeva. Osiguravajuća društva često od svojih klijenata zahtijevaju da provode određene aktivnosti ublažavanja, čime se taj rizik može smanjiti. Zakonske odredbe u pogledu prvog stupa upućuju na tu praksu, no u okviru drugog stupa ne postoje odredbe kojima bi se smanjila izloženost riziku.

Nedovoljna kontrola nad određenim izvanrednim mjerama

60

U skladu s člankom 219. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Komisiji se dopušta poduzimanje izvanrednih mjera u svrhu pružanja odgovora na „opasnosti od tržišnih poremećaja uzrokovanih značajnim rastom ili padom cijena na unutarnjim ili vanjskim tržištima ili drugim događajima i okolnostima koji značajno remete tržište ili prijete njegovim remećenjem”. Sud je ispitao jesu li izvanredne mjere kojima se pružaju odgovori na znatne tržišne poremećaje u sektoru voća i povrća odgovarajuće usmjereni te je li povlačenje proizvoda provedeno na učinkovit način. Sud se usredotočio na mjere poduzete na tržištima voća i povrća nakon zabrane uvoza koju je uvela Rusija (vidi odlomak 09.).

61

Nakon te zabrane, koja se smatra opasnošću za tržište, Komisija je uspostavila izvanredne mjere za sektor voća i povrća. Rashodi za te izvanredne mjere u razdoblju 2014. – 2018. iznosili su 513 milijuna eura, što odgovara 1,8 milijuna tona povučenih proizvoda. Te su mjere uključivale različite mogućnosti povlačenja voća i proizvoda pogođenog zabranom koju je uvela Rusija (vidi sliku 9.). Besplatna distribucija bila je glavna mogućnost povlačenja s tržišta (obuhvaća 60 % povučene količine i više od 86 % isplaćenog iznosa).

62

Na slikama 10. i 11. prikazani su glavni povučeni proizvodi i zemljopisna raširenost besplatne distribucije.

EU nije uspostavio objektivne parametre za odlučivanje o primjeni izvanrednih mjera

63

Tržišni poremećaj prilično je općenit pojam koji nije dodatno razrađen u zakonodavstvu EU-a. Nepostojanje posebnih kriterija ostavlja dosta prostora za slobodnu procjenu toga u kojim je slučajevima potrebno pokrenuti izvanredne mjere. U kontekstu ruske zabrane uvoza Komisija je pokrenula izvanredne mjere s pomoću sedam delegiranih uredbi u kojima se navodi rizik od tržišnih poremećaja (913/2014, 932/2014, 1031/2014, 1371/2014, 1369/2015, 921/2016 i 1165/2017). Ipak, nastavak provedbe mjera nije se temeljio na procjeni da su gubitci iznad utvrđenog praga.

64

Pri utvrđivanju razine potpore EU-a Komisija je u obzir uzela podatke o proizvodnji i izvozu tijekom triju godina koje su prethodile ruskoj zabrani uvoza (2011. – 2013.). Komisija nije u obzir uzela alternativne mogućnosti, kao što su druga tržišta izvan ili unutar EU-a u trećoj godini zabrane.

65

Više od pola potpore EU-a isplaćeno je za jabuke, i u pogledu vrijednosti i u pogledu povučene količine. Na slici 12. prikazano je da se tijekom ruske zabrane uvoza ukupni obujam izvoza unutar i izvan EU-a povećao tijekom 2014. i 2015. te je ukupno ostao viši od prosjeka prije zabrane. Na ostalim tržištima izvan EU-a nadoknađeni su gubitci na ruskom tržištu. Slijedom toga, na slici 13. prikazano je da je vrijednost izvoza jabuka unutar i izvan EU-a uglavnom ostala stabilna, uz tek manji pad 2014. (-4 % u odnosu na prosjek iz razdoblja 2011. – 2013.). Pad vrijednosti ukupnog izvoza 2014. bio je manji nego 2009. godine kada nisu bile uspostavljene nikakve hitne mjere.

66

To pokazuje da je za cjelokupnu Uniju tržišni poremećaj uzrokovan ruskom zabranom na tržištu jabukama bio ograničenih razmjera i da nije trajao četiri godine (dok su se izvanredne mjere primjenjivale cijelo to razdoblje). Pad izravnog izvoza u Rusiju nadoknađen je povećanjem izvoza u ostale zemlje.

Izvanredne mjere primijenjene su za proizvode za koje je zabilježen strukturni višak

67

EU je primijenio izvanredne mjere i za potporu povlačenja breskvi i nektarina s tržišta. Trošak povlačenja breskvi i nektarina činio je 34 % ukupnog troška povlačenja u Španjolskoj i 45 % u Grčkoj. U prvim delegiranim uredbama navodi se da je Rusija uvela zabranu uvoza te se upućuje na neravnotežu između ponude i potražnje. „Visokom razinom ponude breskvi i nektarina u sezoni i smanjenjem potrošnje zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta na vrhuncu berbe uzrokovano je teško stanje na tržištu…³²”.
„…izvanredne mjere poduzete su u najvećoj mjeri kako bi se riješila posebna situacija sektora breskvi i nektarina³³.”

68

Na slici 14. prikazano je da je proizvodnja breskvi i nektarina u Španjolskoj i Grčkoj u porastu. U porastu je i proizvodni potencijal tih država jer se broj zasađenih površina povećao redom za 6 % i 20 % u razdoblju 2006. – 2016. U Italiji, koja je bila najveći proizvođač breskvi i nektarina do 2012. (kada je to postala Španjolska), broj zasađenih površina smanjio se za 30 %³⁴ te je proizvodnja postupno smanjena.

69

Povećanje proizvodnje bez odgovarajućeg povećanja unutarnje potrošnje ili izvoza dovodi do strukturne prekomjerne proizvodnje, što znači da se u voćnjacima proizvodi više nego što se može potrošiti ili izvesti. Tako na primjer stalan pad potrošnje breskvi u Španjolskoj nije neutraliziran povećanim izvozom³⁵.

70

Na slici 15. prikazano je da se stopa povlačenja tijekom prvih četiriju godina povlačenja proizvoda u Španjolskoj i Grčkoj nije postupno smanjivala (u svrhu postupnog ukidanja), već je odražavala razine proizvodnje.

71

Sud zaključuje da su, barem djelomično, izvanredne mjere pokrenute zbog strukturnog problema prekomjerne proizvodnje breskvi/nektarina u Španjolskoj. Cilj izvanrednih mjera nije pružiti odgovor na strukturnu prekomjernu proizvodnju, već pružiti odgovor na tržišne poremećaje.

Načelom dodjele potpore prema redoslijedu podnošenja zahtjeva potaknuta je brza provedba nauštrb prikladnog usmjeravanja

72

Nakon donošenja delegirane Uredbe iz 2014. godine³⁶ više od 85 % potpore (u pogledu vrijednosti i količine) iskoristile su Poljska i Belgija u skladu s načelom dodjele potpore prema redoslijedu podnošenja zahtjeva. U okviru daljnjih uredbi sredstva za povlačenje dodijeljena su svakoj državi članici. Slika 16. upućuje na to da je utvrđivanjem gornjih granica za svaku državu članicu, za razliku od primjene načela dodjele prema redoslijedu podnošenja zahtjeva, većem broju država članica omogućen pristup potpori u skladu s njihovim predviđenim potrebama.

Potpora EU-a za povlačenje proizvoda u svrhu besplatne distribucije nosi velike troškove

Potpora EU-a za tržište jabuka veća je od relevantnih prosječnih tržišnih cijena tijekom prethodnih godina

73

Potporu za povlačenje namijenjenu za besplatnu distribuciju čine dvije sastavnice: najveći mogući doprinos prema vrsti proizvoda te popratni troškovi za nadoknadu troškova razvrstavanja, pakiranja i prijevoza.

74

Jabuke su proizvod za koji je pružena najveća potpora uz primjenu besplatne distribucije, kao što je prikazano na slici 10. Poljska je bila najveći korisnik potpore EU-a, i u pogledu količine proizvoda i u pogledu financijskih sredstava.

75

Na slici 17. prikazana je usporedba potpore za besplatnu distribuciju (koja obuhvaća cijenu proizvoda u iznosu od 16,98 eura / 100 kg i cijenu razvrstavanja/pakiranja u iznosu od 18,77 eura / 100 kg) s tržišnim cijenama razvrstanog i zapakiranog proizvoda u Poljskoj³⁸. Skraćena srednja vrijednost tržišne cijene jabuka za posljednjih pet godina prije ruske zabrane uvoza u Poljskoj je bila 10 % manja od razine potpore koju je pružao EU, što znači da je proizvođačima jabuka isplaćena prekomjerna naknada.

76

Tijekom prve tri tržišne godine³⁹ (2014./2015., 2015./2016. i 2016./2017.) EU je poljskim proizvođačima jabuka isplatio nadoknadu u visini od 200 milijuna eura za 559 448 tona jabuka koje su besplatno distribuirane (izostavljene su procjene troškova prijevoza), dok je prosječna tržišna cijena navedenog obujma jabuka iznosila 182 milijuna eura⁴⁰.

EU je snosio nerazmjerno visoke troškove za postupke povezane s breskvama i nektarinama

77

Trošak hitnih mjera za besplatnu distribuciju breskvi i nektarina iznosio je 55 milijuna eura. Kad je riječ o breskvama i nektarinama, troškovi razvrstavanja i pakiranja čine oko 37 %, dok troškovi prijevoza čine 13 %, stoga je vrijednost samih povučenih proizvoda tek oko 50 % ukupnih troškova. Proizvođači u Španjolskoj i Grčkoj primili su oko 48 milijuna eura (87 %).

78

Troškovi financirani iz fonda po litri soka namijenjenog za potrebite osobe iznosili su do 4,25 eura po litri, što je oko četiri puta više od cijene litre soka u supermarketu. Te troškove čine plaćanja u visini vrijednosti povučenih breskvi i nektarina, troškovi razvrstavanja i pakiranja, troškovi prijevoza i plaćanja prerađivačima sokova za doprinose u naravi.

Ne postoji dovoljno dokaza da su povučeni proizvodi stvarno uklonjeni s tržišta

79

Zbog kratkog roka trajanja breskve i nektarine povučene uz primjenu besplatne distribucije mogu se prerađivati pod određenim uvjetima. Prerađeni proizvod (sok/nektar) besplatno se daje potrebitim osobama. Više od 94 % breskvi i nektarina za koje je pružena potpora za besplatnu distribuciju dolazi iz Španjolske i Grčke. Od 132 000 tona povučenih proizvoda uz primjenu besplatne distribucije u Španjolskoj i Grčkoj 99 000 tona prerađeno je u nektar/sok.

80

Kako bi se pokrili troškovi prerade, prerađivači sokova zadržali su većinu prerađenih proizvoda kao doprinos u naravi, kako je dopušteno propisima EU-a⁴¹. Na primjer, dokumentacija Komisije upućuje na to da je Španjolska odobrila omjer razmjene u okviru kojeg se prerađivačima sokova isporučuje do 11 kilograma breskvi u zamjenu za jednu litru nektara od breskvi, dok je Grčka odobrila omjer razmjene u okviru kojeg se prerađivačima sokova isporučuje do 8,5 kilograma breskvi po litri nektara od breskvi. Za primjer povlačenja proizvoda vidi sliku 18. U konačnici je većina povučenih proizvoda ponovno stavljena na tržište kao sok, dok je tek mali dio stigao do potrebitih osoba. Prerađivačima se dopustilo da zadrže većinu povučenih proizvoda za koje je isplaćena potpora iz fonda kao da su ti proizvodi namijenjeni potrošnji u svježem obliku, što je upravo suprotno od onoga što se želi postići besplatnom distribucijom.

81

Sud procjenjuje da količina breskvi i nektarina iskorištenih u obliku doprinosa u naravi u Grčkoj i Španjolskoj čini trošak za proračun EU-a u iznosu od 34 milijuna eura. U pitanje su dovedene djelotvornost i učinkovitost besplatne distribucije zbog toga što se 62 % troškova odnosi na predmetni doprinos u naravi, jer se omogućava vraćanje proizvoda na tržište sokova, dok se tek 38 % troškova odnosilo na pružanje besplatnog soka i svježeg voća potrebitim osobama.

82

Sud je također procijenio da su breskve i nektarine koje su prerađivači zadržali kao doprinos u naravi u razdoblju 2014. – 2018. činile između 20 % i 25 % ukupne opskrbe breskvama i nektarinama u svrhu prerađivanja u sok. Prerađivači sokova primili su gotovo jednu četvrtinu svojih sirovina u obliku doprinosa u naravi, a ne kupnjom.

Nepotpuna sljedivost nekih povučenih proizvoda

83

Potpora „u druge svrhe” ovisi o pružanju destiliranih proizvoda isključivo za energetske potrebe. Sud je utvrdio da su nadzornici u Italiji koji su pratili povučene proizvode proslijeđene „u druge svrhe” za destilaciju za industrijske ili energetske potrebe završili s provjerama prije nego je alkohol denaturiran za energetske potrebe (vidi sliku 19.).

Zaključci i preporuke

84

Sud je ispitao cjelovitost i usklađenost dostupnih alata EU-a za sprječavanje rizika i kriznih situacija te upravljanje njima u poljoprivrednom sektoru. Sud je ispitao jesu li alati za upravljanje rizicima i kriznim situacijama primijenjeni na učinkovit način te ostvaruju li se njima željeni rezultati. Ukupno gledajući, Sud je utvrdio da su mjerama EU-a za upravljanje rizicima u području poljoprivrede djelomično ispunjeni zadani ciljevi, no i da su se te mjere slabo upotrebljavale, kao i da su postojali slučajevi u kojima su u okviru kriznih mjera isplaćene previsoke nadoknade.

85

Uveden je niz mjera EU-a za jačanje otpornosti poljoprivrednika na nestabilnost cijena i gubitke u proizvodnji uzrokovane klimatskim prilikama ili bolestima biljaka i životinja. One uključuju izravna plaćanja, kojima se mnogim malim poljoprivrednicima omogućava da rizike snose na razini poljoprivrednog gospodarstva i time uglavnom smanjuje njihova potreba za osiguranjem (odlomci 16. – 23.). Iako se ZPP-om mogu promicati preventivne mjere, i to u okviru dobrih poljoprivrednih i ekoloških uvjeta, trenutačno postoje ograničeni dokazi o tome da te mjere imaju znatan učinak na praksu poljoprivrednika. U budućnosti bi stroži zahtjevi u vezi s dobrim poljoprivrednim i ekološkim uvjetima (uključujući i primjenu plodoreda) mogli poslužiti kao snažan instrument za jačanje otpornosti poljoprivrednika i poboljšanje utjecaja ZPP-a na okoliš (odlomci 24. – 26.).

86

Preventivne mjere važan su instrument kojim se smanjuje izloženost riziku (odlomci 23. – 26.). Osigurani poljoprivrednici mogu imati manje poticaja za primjenu strategija otpornijeg poslovanja ili prilagodbu novim klimatskim uvjetima (odlomak 59.), no osiguravajuća društva mogu od svojih klijenata zatražiti da poduzmu korake kojima bi smanjili rizike. Sud je utvrdio da se pri dodjeli potpore EU-a u području sanitarnih rizika, posebice bolesti životinja, prednost daje preventivnim mjerama / mjerama praćenja (odlomak 27.).

1. preporuka – Potrebno je potaknuti poljoprivrednike da se bolje pripreme na krizne situacije

U kontekstu klimatskih promjena, pri dodjeli javne potpore prednost bi se trebala davati preventivnim mjerama / mjerama za prilagodbu, čime bi se poljoprivrednike potaknulo da se bolje pripreme i da ojačaju svoju otpornost. Komisija bi trebala povezati potporu EU-a s poljoprivrednim praksama kojima se smanjuje izloženost rizicima (kao što je plodored) i ublažava šteta (kao što je uporaba otpornijih usjeva).

Preporučeni rok: 2021. (provedbene uredbe za ZPP za razdoblje nakon 2020.)

87

Stopa iskorištavanja potpore EU-a za instrumente za upravljanje rizicima niska je i neujednačena. Većina država članica tom se potporom ni ne koristi. Potporu EU-a koja je usmjerena na osiguranje prima tek mali dio poljoprivrednika. Većina osiguranih poljoprivrednika plaća osiguranje bez potpore EU-a. Financijska sredstva EU-a najvećim se dijelom upotrebljavaju za potporu proizvođačima vina jer su takve odluke donijele države članice koje se najviše koriste potporom za osiguranje. Takva potpora sa sobom nosi rizik od stvaranja učinka mrtvog tereta. Sud je zaključio da trenutačno postoje ograničeni dokazi o tome da se tom potporom ostvaruje dodana vrijednost EU-a (odlomci 42. – 49. i 57. – 58.).

88

Sud je utvrdio da Komisija ne prikuplja određene informacije relevantne za praćenje složene primjene alata za upravljanje rizicima, unatoč tome što su te informacije dostupne u državama članicama koje se najviše koriste predmetnom mjerom (odlomci 50. – 52.).

2. preporuka – Potrebno je bolje osmisliti i pratiti potporu za osiguranje

Komisija bi trebala:

1. procijeniti ostvaruje li se potporom za osiguranje dodana vrijednost EU-a s obzirom na nisku stopu njezina iskorištavanja i činjenicu da se ona većinom dodjeljuje određenim sektorima i većim proizvođačima
2. pratiti potrošnju s pomoću relevantnih pokazatelja ostvarenja (kao što su osigurana površina i kapital, koji se u tom obliku već upotrebljavaju na razini država članica) i pokazatelja rezultata.

Preporučeni rok: 2021. (provedbene uredbe za ZPP za razdoblje nakon 2020.)

89

Komisija je poduzela određene mjere kako bi se pružio odgovor na opasnost od tržišnih poremećaja nakon zabrane uvoza koju je uvela Rusija, no nije utvrdila konkretne kriterije za pokretanje izvanrednih mjera. Pri određivanju visine potpore nije se vodilo računa o alternativnim mogućnostima (odlomci 63. – 66.). Komisija je odobrila nadoknadu proizvođačima jabuka (61 % potpore EU-a) iako je količina izvezenih proizvoda bila u porastu, a ukupna vrijednost izvoza ostala relativno nepromijenjena. Strukturni višak također je zabilježen i u proizvodnji breskvi i nektarina za koju se pružala potpora u okviru tih mjera (odlomci 68. – 71.).

90

Način na koji su ex post mjere upotrijebljene za pružanje odgovora na klimatske rizike nije nužno usklađen sa strategijom za potporu većoj uporabi instrumenata kao što je osiguranje (odlomci 24. i 35. – 37.).

3. preporuka – Potrebno je pojasniti kriterije za pokretanje i zaključenje izvanrednih mjera te njihovo kombiniranje s drugim instrumentima

Komisija bi pri provedbi izvanrednih mjera trebala definirati njihov opseg intervencije na sljedeći način:

1. definiranjem objektivnih tržišnih i ekonomskih parametara i kriterija za odlučivanje o tome kada postoje dovoljno utemeljene osnove za razmatranje uporabe izvanrednih mjera Tim bi se parametrima trebali uzeti u obzir ukupni prihodi proizvođača, uključujući učinak izravnih plaćanja i povećanja proizvodnje
2. usmjeravanjem primjene izvanrednih mjera za ekstremne vremenske prilike na poljoprivrednike koji su na prikladan način već iskoristili preventivne alate i alate za upravljanje rizicima, u slučaju da su takvi alati dovoljno razvijeni i dostupni poljoprivrednicima.

Preporučeni rok: 2021.

91

Revizija koju je proveo Sud pokazala je da je potpora isplaćena za besplatnu distribuciju jabuka često bila veća od tržišnih cijena, što je dovelo do isplate previsokih nadoknada (odlomci 73. – 76.). Odredbe kojima se omogućuje prerada svježih proizvoda uz primjenu besplatne distribucije dovode do rizika od isplate prekomjerne razine potpore te od toga da će prerađivači zadržati znatan udio povučenih proizvoda kako bi pokrili troškove prerade (odlomci 77. – 82.).

4. preporuka – Potrebno je prilagoditi nadoknadu za povlačenje proizvoda

Kako bi se izbjeglo isplaćivanje previsokih nadoknada, Komisija bi trebala:

1. zajamčiti da potpora za povlačenje proizvoda nije viša od prosječnih pretkriznih tržišnih cijena u državi članici proizvođača
2. procijeniti mjeru u kojoj bi bilo korisno postaviti stopu potpore ispod 100 % i zahtijevati visoku stopu sufinanciranja u slučajevima u kojima države članice imaju veliku ulogu u utvrđivanju ključnih elemenata programa potpore.

Preporučeni rok: 2021.

Ovo je izvješće usvojilo I. revizijsko vijeće, kojim predsjeda član Revizorskog suda Nikolaos Milionis, na sastanku održanom u Luxembourgu 16. listopada 2019.

Prilog

Anketa provedena među poljoprivrednicima

Uvodne napomene

Sud je obavio razgovore o upravljanju rizicima sa 105 poljoprivrednika koje je 2018. godine posjetio u okviru revizije u svrhu davanja izjave o jamstvu u 17 država članica. Taj se uzorak temelji na iznosu primljene subvencije, stoga je naglasak stavljen na veća poljoprivredna gospodarstva.

Pitanja Suda odnose se na rizike i strategije upravljanja rizicima na razini poljoprivrednog gospodarstva.

Pokrate i kratice

CAA: Centri di Assistenza Agricola – ovlašteni centri za pružanje pomoći poljoprivrednicima

ESTAT: Eurostat

FADN: mreža računovodstvenih podataka poljoprivrednih gospodarstava

OECD: Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj

ZPP: zajednička poljoprivredna politika

Pojmovnik

Condifesa: regionalno udruženje talijanskih poljoprivrednika za osiguranje od klimatskih rizika.

Dohodak: ukupni prihodi koje poljoprivrednik ostvari na tržištu, uključujući sve vrste javne potpore, umanjeni za iznos troškova ulaznih resursa.

Načelo dodjele potpore prema redoslijedu podnošenja zahtjeva: kriterij odabira na temelju kojeg se nagrađuju podnositelji zahtjeva koji reagiraju najbrže.

Načelo supsidijarnosti: pravilo na temelju kojeg EU ne poduzima nikakve mjere osim u slučajevima u kojima one mogu biti djelotvornije od mjera na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini.

Neto dodana vrijednost poljoprivrednog gospodarstva: pokazatelj u okviru mreže računovodstvenih podataka poljoprivrednih gospodarstava za mjerenje ukupne vrijednosti proizvodnje nekog poljoprivrednog gospodarstva, uključujući subvencije, umanjene za intermedijarnu potrošnju (vrijednost robe i usluga korištenih tijekom proizvodnog procesa) i deprecijaciju.

Neubiranje: završetak proizvodnog ciklusa na području na kojem je proizvod dobro razvijen te je dobre, primjerene i utržive kvalitete.

Otpornost: sposobnost poljoprivrednika da podnesu šokove i nastave sa svojim djelatnostima. Uključuje tri sastavnice: stabilnost, prilagodljivost i sposobnost uvođenja promjena.

Prilagodljivost: sposobnost sustava da prilagodi unutarnje elemente i procese kao odgovor na promjenjive vanjske okolnosti te nastavi djelovati u skladu s time i istovremeno zadrži sve važne funkcije (Folke et al., 2010.).

Ruska zabrana: vlada Ruske Federacije 7. kolovoza 2014. uvela je zabranu uvoza niza proizvoda iz niza zemalja, uključujući države članice EU-a.

Skraćena srednja vrijednost: prosječna vrijednost nakon uklanjanja najveće i najmanje vrijednosti.

Sposobnost uvođenja promjena: sposobnost sustava da razvije ili uključi nove elemente i procese u onoj mjeri u kojoj to dovodi do promjena operativne logike kako bi se zadržale važne funkcije u slučajevima u kojima sustav zbog strukturnih promjena u ekološkom, gospodarskom i društvenom okruženju postane neodrživ ili prestane funkcionirati.

Stabilnost: sposobnost sustava da se odupre vanjskim poremećajima i zadrži prethodne razine funkcionalnosti bez velikih promjena unutarnjih elemenata (Urruty et al., 2016).

Tržišna godina: referentno razdoblje određeno prema vremenu obavljanja žetve koje se koristi za analizu proizvodnje usjeva i izvješćivanje o proizvodnji, kao i za utvrđivanje cijena.

Učinak mrtvog tereta: situacija u kojoj se javni novac upotrebljava za financiranje aktivnosti koja bi se provela i bez javne potpore.

Zelena berba: berba nezrelih netrživih proizvoda na određenom području. Predmetni proizvodi ne smiju imati nikakva oštećenja prije toga.

Revizorski tim

U tematskim izvješćima Suda iznose se rezultati revizija koje su provedene za politike i programe EU-a ili teme povezane s upravljanjem u posebnim proračunskim područjima. U odabiru i osmišljavanju takvih revizijskih zadataka Sud nastoji postići što veći učinak uzimajući u obzir rizike za uspješnost ili usklađenost, vrijednost predmetnih prihoda ili rashoda, predstojeće razvojne promjene te politički i javni interes.

Ovu reviziju uspješnosti provelo je I. revizijsko vijeće, kojim predsjeda član Suda Nikolaos Milionis. reviziju je predvodio član Suda Samo Jereb, a potporu su mu pružali voditeljica njegova ureda Kate Henderson i ataše u njegovu uredu Jernera Vrabič, glavni rukovoditelj Helder Faria Viegas, voditeljica radnog zadatka Céline Ollier, zamjenik voditeljice radnog zadatka Paulo Oliveira, revizori Antonella Stasia, Jan Huth, Michela Lanzutti, Mateusz Minich i Maciej Szymura te tajnica Murielle Siffert.

Slijeva nadesno: Maciej Szymura, Mateusz Minich, Jerneja Vrabič, Antonella Stasia, Samo Jereb, Céline Ollier, Paulo Oliveira, Michela Lanzutti, Jan Huth, Helder Faria Viegas.

Bilješke

¹ EEA – izvješće „Climate change, impacts and vulnerability in Europe 2016” (Klimatske promjene, posljedice i osjetljivost na klimatske promjene u Europi, 2016.) – poglavlje 5.3. „Poljoprivreda”.

² Sud, tematsko izvješće br. 25/2018 „Direktiva o poplavama: napredak u procjeni rizika, a u području planiranja i provedbe potrebna su poboljšanja”.

³ Sud, tematsko izvješće br. 33/2018 „Borba protiv dezertifikacije u EU-u: sve veća prijetnja u pogledu koje je potrebno djelovati odlučnije”, 2018.

⁴ https://ec.europa.eu/eip/agriculture/en/news/future-food-and-farming

⁵ Procjena načina na koji politike omogućuju ili ograničavaju otpornost poljoprivrednog sustava u Europskoj uniji, rezultati analize slučaja, 2019.

⁶ Vidi Uredbu (EU) br. 1308/2013: članak 219. o izvanrednim mjerama protiv tržišnih poremećaja, članak 220. o bolestima životinja i gubitku povjerenja potrošača te članak 221. o posebnim problemima.

⁷ „Managing risks in agriculture: a holistic approach” (Upravljanje rizicima u poljoprivredi: cjelovit pristup) – 2009., OECD.

⁸ Dokument Komisije o ZPP-u za razdoblje nakon 2013., grafikon 5. Komisija procjenjuje da ukupna javna potpora čini 38 % prihoda poljoprivrednika.

⁹ https://agridata.ec.europa.eu/extensions/DashboardIndicators/FarmIncome.html

¹⁰ U okviru studije koju je proveo Ecorys o upravljanju rizicima utvrđeno je da izravna plaćanja i alati za upravljanje rizicima nisu međusobno povezani ili su obrnuto proporcionalni (tablica 5.6.).

¹¹ Prema bazi podataka dobivenih na temelju istraživanja strukture poljoprivrednih gospodarstava više od 30 % poljoprivrednika s manje od 5 hektara bavi se još jednom dohodovnom djelatnošću.

¹² Informativni dokument „Budućnost zajedničke poljoprivredne politike”, ožujak 2018.

¹³ Pregled međuvladinog sporazuma o nacionalnoj reformi programa za sušu.

¹⁴ 12. prosinca 2018.

¹⁵ Vidi Mišljenje Suda br. 7/2018 „o prijedlozima Komisije o uredbama koje se odnose na zajedničku poljoprivrednu politiku za razdoblje nakon 2020.”, odlomci 55. – 58., okvir 6.

¹⁶ Tematsko izvješće Suda br. 21/2017 „Ekologizacija: složeniji oblik potpore dohotku koji još nije djelotvoran u pogledu okoliša”, odlomci 26. – 57.

¹⁷ Procijenili Bardaji i Garrido (2016.), kako je prikazano u Informativnom članku EU-a o poljoprivrednim tržištima, tablica 2., rujan 2017.

¹⁸ Programi za upravljanje rizicima u poljoprivredi u EU-u, rujan 2017.

¹⁹ Vidi članak 148. za sektor mlijeka i članak 168. Uredbe (EU) br. 1308/2013 za ostale sektore osim sektora šećera.

²⁰ Uredba (EU) br. 2393/2017 Europskog parlamenta i Vijeća.

²¹ Direktiva br. 633/2019 o nepoštenim trgovačkim praksama u odnosima među poduzećima u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima.

²² Informativni članak EU-a o poljoprivrednim tržištima, rujan 2017.

²³ Prema OECD-u javna ex post intervencija „dio je sustava za upravljanje rizicima koji poljoprivrednici uzimaju u obzir pri planiranju vlastitih odluka i strategija”. Vidi „Managing risks in agriculture: a holistic approach” (Upravljanje rizicima u poljoprivredi: cjelovit pristup) – 2009., OECD. Vidi također „Risks management schemes in EU agriculture” (Programi za upravljanje rizicima u poljoprivredi), dio 3., rujan 2017.

²⁴ Grčka i Cipar.

²⁵ Usp. COM(2018) 392, članak 70.

²⁶ Landwirtschaftliche Mehrgefahrenversicherung für Deutschland, Gesamtverband der Deutschen Versicherungswirtschaft, studeni 2016.

²⁷ U okviru prvog stupa pruža se potpora za osiguranje u sektorima voća i povrća (2,6 milijuna eura godišnje) te vina (0,164 milijuna eura godišnje).

²⁸ Izračun na temelju brojčanih podataka francuskog ministarstva poljoprivrede.

²⁹ Vidi članak 49. Uredbe (EU) 1305/2013.

³⁰ Tematsko izvješće Suda br. 10/2013 „Zajednička poljoprivredna politika: je li posebna potpora iz članka 68. Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 dobro osmišljena i provedena?”, odlomak 44.

³¹ Francis Annan i Wolfram Schlenker „Federal Crop Insurance and the disincentive to adapt to extreme heat” (Savezna potpora za osiguranje usjeva i odvraćanje od prilagodbe ekstremnim vrućinama), 2015.

³² Delegirana uredba br. 913/2014, preambula, stavak 1.

³³ Delegirana uredba br. 932/2014, preambula, stavak 22.

³⁴ Podatci iz preglednog izvješća GU-a AGRI, 2017.

³⁵ „Fruta de hueso: análisis de campaña 2018”, španjolsko ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i hrane.

³⁶ Delegirana uredba Komisije br. 932/2014.

³⁷ Delegirane uredbe br. 1031/2014, 2016/921 i 2017/1165.

³⁸ Članak 98. stavak 1. Uredbe 543/2011.

³⁹ Tržišna godina razdoblje je od jedne godine koje služi kao referentna vrijednost za sastavljanje izvješća o analizi proizvodnje, uporabe i stavljanja poljoprivrednog proizvoda na tržište. Kampanja za proizvodnju jabuka počinje u kolovozu i završava u srpnju naredne godine.

⁴⁰ Skraćena srednja vrijednost tržišne cijene jabuka za razdoblje 2009./2010. – 2013./2014. u Poljskoj: 32,54 eura / 100 kg.

⁴¹ U skladu s člankom 80. stavkom 2. Uredbe br. 543/2011.

Kronologija

Događaj	Datum
Donošenje memoranduma o planiranju revizije / početak revizije	18. 4. 2018.
Službeno slanje nacrta izvješća Komisiji (ili drugom subjektu revizije)	29. 7. 2019.
Usvajanje završnog izvješća nakon raspravnog postupka	16. 10. 2019.
Primitak službenih odgovora Komisije (ili drugog subjekta revizije) na svim jezicima	21. 11. 2019.

Kontakt

EUROPSKI REVIZORSKI SUD
12, rue Alcide De Gasperi
1615 Luxembourg
LUKSEMBURG

Tel.: +352 4398-1
Upiti: eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspx
Internetske stranice: eca.europa.eu
Twitter: @EUAuditors

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2019.

PDF	ISBN 978-92-847-3772-7	ISSN 2315-2230	doi:10.2865/017424	QJ-AB-19-017-HR-N
HTML	ISBN 978-92-847-3762-8	ISSN 2315-2230	doi:10.2865/872959	QJ-AB-19-017-HR-Q

© Europska unija, 2019.

Umnožavanje je dopušteno uz uvjet navođenja izvora.
Za svaku uporabu ili reprodukciju fotografija ili druge građe koja nije zaštićena autorskim pravom Europska unija dopuštenje treba zatražiti izravno od vlasnika prava.

Kontakt s EU-om

Osobno
U cijeloj Europskoj uniji postoje stotine informacijskih centara Europe Direct. Adresu najbližeg centra možete pronaći na: https://europa.eu/european-union/contact_hr

Telefonom ili e-poštom
Europe Direct je služba koja odgovara na vaša pitanja o Europskoj uniji. Možete im se obratiti:

• na besplatni telefonski broj: 00 800 6 7 8 9 10 11 (neki operateri naplaćuju te pozive),
• na broj: +32 22999696 ili
• e-poštom preko: https://europa.eu/european-union/contact_hr

Traženje informacija o EU-u

Na internetu
Informacije o Europskoj uniji na svim službenim jezicima EU-a dostupne su na internetskim stranicama Europa: https://europa.eu/european-union/index_hr

Publikacije EU-a
Besplatne publikacije EU-a i publikacije EU-a koje se plaćaju možete preuzeti ili naručiti preko internetske stranice: https://op.europa.eu/hr/publications. Za više primjeraka besplatnih publikacija obratite se službi Europe Direct ili najbližemu informacijskom centru (vidjeti https://europa.eu/european-union/contact_hr).

Zakonodavstvo EU-a i povezani dokumenti
Za pristup pravnim informacijama iz EU-a, uključujući cjelokupno zakonodavstvo EU-a od 1952. na svim službenim jezičnim verzijama, posjetite internetske stranice EUR-Lexa: http://eur-lex.europa.eu

Otvoreni podatci iz EU-a
Portal otvorenih podataka EU-a (http://data.europa.eu/euodp/hr) omogućuje pristup podatkovnim zbirkama iz EU-a. Podatci se mogu besplatno preuzimati i ponovno uporabiti u komercijalne i nekomercijalne svrhe.