Izvješće za pojedine zemlje

1. Obrazovanje u području STEM-a

Broj upisanih na studije u području STEM-a visok je i raste, ali tek mali broj studenata nastavlja obrazovanje u IKT-u na doktorskoj razini. U programe visokog obrazovanja u području STEM-a 2023. godine bilo je upisano 28,6 % studenata, što je iznad prosjeka EU-a koji iznosi 26,9 %, ali ispod predloženog cilja od 32 % na razini EU-a za 2030. Udio studentica (35,6 %) viši je od prosjeka EU-a (32,2 %), ali ipak ispod predloženog cilja od 40 % na razini EU-a. Broj upisanih na studije prirodnih znanosti i IKT-a stalno raste. Taj je rast naročito vidljiv u IKT-u u razdoblju od 2015. do 2023. – čak 30 %. Postotak svih studenata upisanih na doktorski studij IKT-a (0,8 %) među najnižima je u EU-u (prosjek: 3,8 %) i daleko ispod predloženog cilja od 5 % na razini EU-a za 2030. Više diplomiranih osoba potrebno je u području matematike, fizike, IKT-a, medicine i farmacije (HZZ, 2024.). Zapošljivost osoba s diplomom iz područja STEM-a općenito je dobra, no najbolja je u području IKT-a i tehničkih znanosti (vidjeti i poglavlje o visokom obrazovanju) (AZVO, 2025.).

Težište nekoliko nedavnih reformi bilo je na povećanju kompetencija u području STEM-a. Ne postoji posebna strategija za područje STEM-a, ali u raznim strateškim dokumentima potvrđuje se potreba za poboljšanjem relevantnih osnovnih vještina, uključivanjem više STEM predmeta, privlačenjem nastavnog osoblja iz područja STEM-a i povećanjem broja stručnjaka za IKT. Od 2019. do 2023. projekt e-Škole i kurikularna reforma povećali su primjenu IKT‑a u nastavi, školama osigurali opremu, a nastavnom osoblju omogućili stručno usavršavanje i sadržaje za digitalnu nastavu. Slične se aktivnosti provode i u visokom obrazovanju u okviru projekta e-Sveučilišta (2022. – 2025.). Projektom cjelodnevne škole nastava matematike povećala se za jedan sat tjedno, prirodoslovlje je uvedeno od 1. do 6. razreda, a informacijske i digitalne kompetencije postale su obvezne u svim razredima osnovne škole. Strategija Digitalna Hrvatska obuhvaća mjeru za povećanje broja stručnjaka u IKT-u na tržištu rada (planirani proračun iznosi 93 milijuna EUR), a koja uključuje dodjelu stipendija u visokom obrazovanju u području STEM-a i IKT-a (Strategija Digitalna Hrvatska, 2023.). Organizacije civilnog društva i privatni sektor aktivno sudjeluju u inicijativama za STEM organiziranjem aktivnosti i doniranjem opreme.

Nedostatak kvalificiranog nastavnog osoblja u području STEM-a otežava razvoj STEM vještina. U osnovnim i srednjim školama nedostaje kvalificiranog nastavnog osoblja za STEM (naročito za matematiku, fiziku i informatiku) zbog niskih plaća koje smanjuju interes za to zanimanje (Vlada Republike Hrvatske, NN 38/2024). Zapošljavanje nekvalificiranog nastavnog osoblja može utjecati na kvalitetu nastave (Erceg i dr., 2023.). Uvođenje stipendija za studente koji upisuju nastavnički studij u području STEM-a 2022. zaustavilo je pad broja upisa u taj studij. U svibnju 2025. u hrvatskim su školama bila zaposlena 144 nastavnika STEM-a koji su primili tu stipendiju.

Iako je udio učenika upisanih u programe strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (SOO) u području STEM-a iznad prosjeka EU-a, udio učenica relativno je nizak. U programima SOO-a srednje razine 41,4 % učenika je 2023. bilo upisano u područja STEM-a, što je iznad prosjeka EU-a (36,3 %), ali ispod cilja od najmanje 45 % na razini EU-a za 2030. Među njima je manje od petine učenica (17,4 %), što je iznad prosjeka EU-a (15,4 %), ali znatno ispod cilja od 25 % na razini EU-a do 2030.

Hrvatska nastoji unaprijediti obrazovanje uvođenjem umjetne inteligencije i novih tehnologija. Tako je 2023. pokrenut projekt „BrAIn”, financiran sredstvima iz ESF-a plus. Za istraživanje primjene digitalnih tehnologija koje se temelje na umjetnoj inteligenciji u obrazovanju osigurano je 16 milijuna EUR. Cilj je tog projekta razviti kurikulum usmjeren na nove digitalne tehnologije i poboljšati digitalne kompetencije nastavnog osoblja i učenika. Projekt uključuje izradu sustava pametnih preporuka za poboljšanje ishoda učenja i potporu personaliziranom učenju te poticanje kritičkog mišljenja o etičkim i društvenim posljedicama primjene tehnologija umjetne inteligencije. Kurikulum je kao pilot-projekt uveden u školskoj godini 2024./2025. (Cedefop i ReferNet, 2025.a).

2. Rani i predškolski odgoj i obrazovanje

Nakon velikih ulaganja u infrastrukturu sudjelovanje u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju (RPOO) se povećava, no i dalje je nisko. U formalnu skrb za djecu 2024. bilo je upisano 30,2 % djece u dobi do tri godine (u odnosu na 39,3 % u EU-u), što je 0,6 postotnih bodova više nego 2023. i iznad nacionalnog cilja iz Barcelone za 2030. (29,9 %). Međutim, u formalnu skrb za djecu uključeno je samo 8,2 % djece mlađe od tri godine izložene riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. U 2023. stopa sudjelovanja djece u dobi od tri godine do početka obveznog osnovnoškolskog obrazovanja bila je 85,7 %, što je 2,2 postotnih bodova više nego 2022., ali je i dalje među najnižim stopama u EU-u (prosjek EU-a: 94,6 %). Postoje i regionalne razlike: ruralna područja teško zapošljavaju kvalificirano osoblje u RPOO-u (Svjetska banka, 2024.). Velikim ulaganjima u infrastrukturu RPOO-a od 2016. (uz potporu financijskih sredstava iz EU-a ili nacionalnih resursa) njegov se kapacitet znatno povećao. Sudjelovanje djece mlađe od tri godine od 2016. gotovo se udvostručilo, s 15,7 % na 30,2 %, a sudjelovanje djece starije od tri godine povećalo se za 15,2 postotna boda. Model državnog sufinanciranja, uveden u listopadu 2023., koji dopunjuje financiranje lokalnih vlasti znatno je povećao ukupne rashode za RPOO. Državno sufinanciranje 2024. je pokrivalo 29 % ukupnih rashoda za RPOO.

Radni uvjeti i plaće osoblja u RPOO-u i dalje se razlikuju ovisno o lokaciji, što utječe na privlačnost profesije. Unatoč novom modelu državnog financiranja, kojim se žele smanjiti razlike, i zakonskoj obvezi izjednačenja plaća odgojitelja i učitelja osnovnih škola, i dalje postoje razlike u plaći i uvjetima rada ustanova RPOO-a koje imaju različite osnivače. Udruga odgojitelja zalaže se za to da država preuzme financiranje plaća odgojitelja kako bi se uklonile razlike jer brojne ustanove imaju poteškoća s ispunjenjem državnog pedagoškog standarda zbog nedostatka osoblja (Udruga Sidro, 2024.). Neki su sindikati ispregovarali kolektivni ugovor s osnivačima.

Odgojitelja i stručnog osoblja u RPOO-u i dalje je premalo, što negativno utječe na sudjelovanje djece s posebnim obrazovnim potrebama. Od 2023./2024. do 2024./2025. broj odgojitelja porastao je za 761 (CBS 2024.b i CBS 2025.). Upisne kvote za odgojitelje od 2019. do 2023. povećale su se sa 686 na 957 mjesta. Ipak, interes za upise opada od 2022., naročito za izvanredne studijske programe. Nepopunjenih mjesta 2022. bilo je 17 %, a 2023. taj se postotak povećao na 21,5 % (Domović i Drvodelić, 2024.). Ravnatelji ustanova RPOO-a ističu nedostatak stručnjaka kao što su edukatori-rehabilitatori i logopedi. Takva je situacija nepovoljna za djecu s posebnim potrebama koju treba upisati u RPOO jer je to često moguće samo ako ustanova ima dovoljan broj odgojitelja i stručnih suradnika. Nedostatak stručnog osoblja također može skratiti vrijeme koje djeca s posebnim potrebama dnevno provode u RPOO‑u (Pravobraniteljica, 2024.).

Programi prekvalifikacija učitelja osnovnih škola u odgojitelje započeli su na pet sveučilišta. U svibnju 2024. u takve je programe bilo upisano 68 polaznika. Programi su namijenjeni učiteljima osnovnih škola koji su počeli raditi kao odgojitelji i trebaju se prekvalificirati u roku od dvije godine. Programi uključuju praktično stručno usavršavanje u ustanovama RPOO-a. Sudionici svoj studij mogu financirati putem vaučera financiranih u okviru nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO).

3. Odgoj i obrazovanje u školi i osnovne vještine

Matematika i digitalne vještine učenika ispod su prosjeka EU-a. Stopa slabih rezultata visoka je u matematici (32,9 % u odnosu na prosjek EU-a od 29,5 %), ali je ispod prosjeka EU-a u čitanju i prirodoslovlju (OECD, 2023.). Među učenicima u nepovoljnom položaju njih 15,8 % postiže dobre rezultate u barem jednoj osnovnoj vještini, što je ispod prosjeka EU-a (16,3 %). Među učenicima u povoljnom položaju taj je udio 51,1 % (u odnosu na prosjek EU-a od 59 %). Prema Međunarodnom istraživanju računalne i informacijske pismenosti (ICILS) iz 2023. čak 47 % učenika osmog razreda ne postiže osnovnu razinu digitalnih vještina, što je više od prosjeka EU-a (43 %) i predloženog cilja do 15 % na razini EU-a za 2030. To se ne podudara sa samoprijavljenim visokim digitalnim kompetencijama u DESI-ju za 2023. kod učenika u dobi od 16 do 19 godina (90,29 % s osnovnim ili boljim osnovnim digitalnim vještinama, u odnosu na prosjek EU-a od 66,49 %). Hrvatska je 2025. primila preporuku da osigura jače obrazovne temelje na svakoj razini, posebno za osnovne i STEM vještine, te da više ulaže u usavršavanje i prekvalifikaciju.

Iako učenici ne napuštaju obrazovanje u ranoj fazi, sve su češće odsutni s nastave. Stopa osoba koje su rano napustile školovanje i 2024. je ostala najniža u EU (2,0 %), dok je prosjek EU-a 9,3 %. Međutim, broj izostanaka s nastave u zadnjih se 10 godina znatno povećao. U osnovnim školama broj izostanaka povećao se za 69 % (s 46,1 izostanka po učeniku u školskoj godini 2013./2014. na 77,7 izostanaka 2023./2024.). U srednjim školama povećao se za 35,43 % (s 85,65 izostanaka po učeniku u školskoj godini 2013./2014. na 115,99 izostanaka 2023./2024.). Povećali su se samo opravdani izostanci, dok su se neopravdani smanjili, osobito u srednjim školama.

Bilo bi korisno provesti dodatne mjere za zadovoljavanje potreba učenika s posebnim potrebama. Unapređenje kompetencija nastavnog osoblja osnovnih i srednjih škola kako bi nastavu bolje prilagodili djeci s posebnim potrebama jedno je od ključnih područja za poboljšanje. Prema novom Pravilniku o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima broj pomoćnika po razredu ograničen je na samo dva, bez obzira na to koliko je učenika s posebnim potrebama (Pravobraniteljica, 2024.).

Sigurnost u školama postala je glavni prioritet. U prosincu 2024. bivši je učenik izvršio napad u školi u Zagrebu, u kojem je tragično stradao jedan učenik, a jedna učiteljica i još nekoliko učenika su bili ozlijeđeni. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta donijelo je Protokol o kontroli ulaska i izlaska u školskim ustanovama (MZOM, 2025.) radi uvođenja novog postupka zaključavanja: vrata školske ustanove moraju biti zaključana tijekom radnog vremena škole, osim 30 minuta prije početka i 15 minuta nakon završetka nastave. Učenici ne smiju izlaziti iz škole za vrijeme malog odmora, a za vrijeme velikog odmora dopušten je izlazak u školsko dvorište. Roditelji i vanjski posjetitelji mogu ući samo na poziv ili uz prethodnu najavu u dogovoreno vrijeme. Provjera identiteta je obvezna, a za sigurnost školske ustanove potrebno je zaposliti posebno osposobljene zaštitare. Za školsku godinu 2025./2026. odobreno je zaposlenje 863 zaštitara.

Građanske vještine učenika općenito su dobre, ali je uočljiva razlika između spolova. Primjerenu razinu građanskog znanja 2022. imalo je 73,7 % učenika osmog razreda, što je iznad prosjeka EU-a od 63 %. Djevojčice postižu 32 boda više od dječaka, što je jedna od najvećih razlika između spolova u EU-u (prosjek: razlika od 26 bodova). Građanski odgoj i obrazovanje poučava se kao međupredmetna tema. Ipak, pravobraniteljica za djecu primjećuje da djeca ne znaju svoja prava (Pravobraniteljica, 2024., str. 80.).

Sastavljene su smjernice za međupredmetne teme i nove predmete za pilot-projekt cjelodnevne škole. U okviru pilot-projekta cjelodnevne škole sastavljene su smjernice za provedbu svih sedam međupredmetnih tema u 1., 2., 5. i 6. razredu osnovne škole (MZOM, 2024.b). Smjernice nude konkretne primjere za uključivanje međupredmetnih tema u predmetne kurikulume i poticanje suradnje učitelja. Također pomažu prepoznati situacije u kojima se međupredmetne teme mogu uključiti u svakodnevnu nastavu s obzirom na različite resurse i uvjete u školama te predlažu fleksibilne modele prilagođene potrebama pojedinih škola. Ove smjernice mogu primjenjivati i sve ostale osnovne škole u Hrvatskoj. Sastavljene su smjernice i za provedbu kurikuluma novih predmeta koji su osmišljeni za projekt cjelodnevne škole: Društvo i zajednica, Praktične vještine, Prirodoslovlje, Informacijske i digitalne kompetencije i Svijet i ja (MZOM, 2024.a). Ove smjernice naglašavaju primjenu interaktivnih strategija iskustvenog učenja i međudisciplinarnih veza te pružaju primjere konkretnih ishoda učenja za svaki razred.

Prelazak osnovnih škola na jednosmjenski rad možda će se morati odgoditi dok se ne postigne daljnji napredak u razvoju relevantne infrastrukture. Izvješće Državnog ureda za reviziju ukazuje na znatno kašnjenje ugovaranja infrastrukturnih projekata financiranih u okviru NPOO-a, a koji su nužni za prelazak na jednosmjenski rad. Potrebno je znatno ubrzati postupke kako bi se ulaganja u okviru NPOO-a mogla dovršiti do krajnjeg roka u kolovozu 2026. (Državni ured za reviziju, 2025.). Ministarstvo je objavilo da su u rujnu 2025. izdana 394 odobrenja (271 škola i 123 sportske dvorane), a više od 50 % bespovratnih sredstava dodijeljeno je za 104 osnovne škole i 79 sportskih dvorana. To ipak ne ispunjava potrebe: prema izvješću Državnog ureda za reviziju 619 osnovnih škola radi u više smjena, a 411 škola nema sportsku dvoranu. Kohezijska politika također podupire prelazak na jednosmjenski rad (122 milijuna EUR), ali poziv još nije objavljen.

Nedostatak nastavnog osoblja, pogotovo na područjima u nepovoljnom položaju, ugrožava kvalitetu obrazovanja. Tržište rada zasićeno je brojem učitelja nižih razreda obveznog obrazovanja, dok nastavnog osoblja kvalificiranog za predmetnu nastavu i dalje nedostaje, naročito za STEM predmete. Nedostatak nastavnog osoblja problem je i na udaljenim i slabo naseljenim područjima, slabo razvijenim područjima te područjima na kojima stanovništvo općenito ima niže razine obrazovanja. Sve to djeci dodatno otežava pristup kvalitetnom obrazovanju. U školama je potrebno i više psihologa, logopeda i drugog pomoćnog osoblja (Bakić i dr., 2024.). Mjere za privlačenje visokokvalitetnih kandidata u učiteljsko zanimanje, motiviranje i zadržavanje postojećeg osoblja te poboljšanje modela profesionalnog razvoja za nastavno osoblje i ravnatelje mogle bi povećati kvalitetu nastave, ali i privlačnost zanimanja. Stručnjaci preporučuju izradu baza podataka za praćenje ponude i potražnje, broja nekvalificiranog nastavnog osoblja te stopa osipanja kako bi se lakše analizirao nedostatak osoblja i pružio uvid u stanje situacije (Domović i Drvodelić, 2024.).

4. Strukovno obrazovanje i osposobljavanje

Hrvatska nastavlja poboljšavati relevantnost SOO-a za tržište rada. Bilježi jedan od najvećih udjela polaznika srednjoškolskog obrazovanja koji su upisani u strukovne programe u EU-u (70,6 % u odnosu na 52,4 % u EU-u 2023.). Međutim, stopa zaposlenosti osoba koje su nedavno završile SOO i dalje je ispod prosjeka EU-a (75,7 % u odnosu na 80,0 % u EU-u 2024.). Novi modularni kurikulum SOO-a uveden je u školskoj godini 2025./2026., a glavni mu je cilj uskladiti SOO s potrebama tržišta rada povećanjem udjela učenja temeljenog na radu u svim kvalifikacijama SOO-a (Cedefop i ReferNet, 2025.b). Sudjelovanje u učenju temeljenom na radu (samo 38,3 % osoba koje su 2024. završile strukovnu školu, u usporedbi sa 65,2 % u EU-u) nastoji se povećati pružanjem poticaja za polaznike i poslodavce. U učenju temeljenom na radu u poduzećima i obrtima 2024./25. sudjelovalo je više od 12 800 učenika. Sudjelovao je i velik broj poduzeća, njih čak 892. U razvoju je i nadzor podataka o tržištu rada uz potporu ESF-a plus kako bi se obrazovanje doista uskladilo s potrebama tržišta (Cedefop i ReferNet, 2025.c).

Za velike reforme hrvatskog sustava SOO-a potrebno je više podrške nastavnicima i više osposobljavanja nastavnika. Uz stalna nastojanja da se kurikulumi SOO-a usklade s tržištem rada, nastavnicima se osigurava intenzivirana edukacija kako bi se pripremili za reformu kurikuluma. Evaluacija pilot-projekta modularnih kurikuluma u lipnju 2024. pokazala je da su zadovoljni s mogućnostima samostalnog odabira sadržaja. Međutim, evaluacija je pokazala i da im je u prijelaznoj fazi potrebna stalna potpora i edukacija (Cedefop i ReferNet Hrvatska, 2024.). Stručno usavršavanje koje se nudi mentorima unutar poduzeća usklađeno je s novim modelom trajnog stručnog usavršavanja za nastavnike SOO-a i usmjereno na unapređenje pedagoških kompetencija. Stručno usavršavanje obuhvaća teme kao što su planiranje nastave, praćenje napretka učenika, vođenje motivacijskih razgovora s učenicima i poučavanje učenika s posebnim potrebama.

5. Visoko obrazovanje

Iako stopa stjecanja visokog obrazovanja raste, i dalje je ispod prosjeka EU-a, s razlikama prema spolu, regiji i razini urbanizacije. Udio osoba u dobi od 25 do 34 godine koje su 2024. završile visoko obrazovanje bila je 39,4 %, što je 0,6 postotnih bodova više nego 2023. To je još uvijek ispod prosjeka EU-a od 44,2 % i cilja EU-a od 45 %. Rodna razlika u korist žena jedna je od najvećih u EU-u te iznosi 20,5 postotnih bodova. Stopa mladih koji žive u gradovima i koji su završili visoko obrazovanje viša je za 21,9 postotnih bodova nego kod mladih koji žive na ruralnim područjima, a ta se razlika od 2023. povećala za 1,2 postotna boda. Velike su i regionalne varijacije, pri čemu je stopa stjecanja visokog obrazovanja u Gradu Zagrebu (56,8 %) više nego dvostruko veća od one u Panonskoj regiji (26,4 %). EFRR osigurava financijska sredstva (47,6 milijuna EUR) za studentske domove i tako studentima u nepovoljnom položaju olakšava pristup visokom obrazovanju. U programima mobilnosti 2023. sudjelovalo je tek 8,7 % osoba s diplomom, što je niže od prosjeka EU-a od 11,0 % i znatno ispod cilja od 23 % na razini EU-a za 2030. Instrument EU‑a za tehničku potporu pomaže u praćenju napretka kroz studij i završetka studija među studentima te osmišljavanju politike za povećanje stopa osoba koje su završile visoko obrazovanje.

Neusklađenost visokog obrazovanja i potreba tržišta rada i dalje predstavlja problem. Stopa nezaposlenosti osoba koje su nedavno stekle kvalifikaciju u visokom obrazovanju (20 – 34 godine) 2024. bila je 85,9 % (EU: 86,7 %). Na zapošljivost utječe neusklađenost između potreba na tržištu rada i područja studija koje studenti odabiru. Najčešće se upisuju studiji društvenih znanosti (DZS, 2024.a), dok je prema preporukama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje s obzirom na potrebe tržišta rada potrebno više mjesta na studijima prirodnih i tehničkih znanosti (HZZ, 2024.). To potvrđuje i istraživanje o zapošljivosti (AZVO, 2025.). Europski socijalni fond podupire mjere za poboljšanje zapošljivosti stažiranjem u suradnji s poslodavcima.

Potpisivanje programskih ugovora s javnim sveučilištima kasni. Izmjenom zakona u listopadu 2022. programski ugovori uvedeni su kao nov način financiranja visokih učilišta i znanstvenih instituta. U međuvremenu su potpisani ugovori sa znanstvenim institutima i dva manja veleučilišta, ali ne i s javnim sveučilištima. Pregovori su započeli sa svih devet javnih sveučilišta, ali nisu završeni. Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja izrazio je zabrinutost zbog mogućih kašnjenja ili nepotpisivanja ugovora i upozorio da bi takvi problemi mogli negativno utjecati na sustav visokog obrazovanja.

Digitalizacija sustava visokog obrazovanja napreduje. U tijeku je razvoj informacijskog sustava za registre u visokom obrazovanju, koji obuhvaća četiri registra. Dovršen je registar digitalnih diploma. Sadržava digitalne diplome izdane nakon 1. siječnja 2024. i podatke o diplomama izdanima do tog datuma a nakon 1. siječnja 1984. Radi se na registru studenata, zaposlenika javnih visokih učilišta i kandidata za upis na studijske programe (za javna i privatna visoka učilišta).

6. Vještine i obrazovanje odraslih

Hrvatska dobro napreduje u uklanjanju glavnih prepreka u području obrazovanja odraslih. Glavni je strukturni problem i dalje stopa sudjelovanja, koja je daleko ispod prosjeka EU-a (2022. je za odrasle u dobi od 25 do 64 godine bila 23,3 %, dok je prosjek EU-a 39,5 %), osobito među niskokvalificiranim osobama, starijima, stanovnicima ruralnih područja i dugotrajno nezaposlenima. U zadnja četiri tjedna uočena su neka poboljšanja kod pokazatelja sudjelovanja. Od donošenja Zakona o obrazovanju odraslih 2021. Hrvatska je pokrenula nekoliko velikih reformi kako bi poboljšala sudjelovanje u obrazovanju odraslih. Glavni je instrument program vaučera pokrenut 2022., koji odraslima omogućuje pristup usavršavanju ili prekvalifikaciji u okviru akreditiranih programa za osposobljavanje, ima velik potencijal i ima za cilj preokrenuti negativan trend u obrazovanju odraslih. To je i čvrst temelj za uvođenje individualnih računa za učenje. Međutim, potrebno je još više angažmana kako bi se ostvario nacionalni cilj da do 2030. najmanje 55 % svih odraslih osoba svake godine sudjeluje u osposobljavanju. Hrvatska radi i na povećanju kvalitete i relevantnosti obrazovanja i osposobljavanja odraslih na tržištu rada. Kvalifikacije u obrazovanju odraslih usklađene su s potrebama tržišta rada zahvaljujući Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO). Iz projekta mapiranja vještina za zelenu i digitalnu tranziciju financiranog sredstvima ESF-a plus 2024. proizašao je i alat za razvoj programa u ta dva prioritetna područja, a dodatno mapiranje vještina povezanih sa STEP-om obavljeno je u okviru Mehanizma za poticanje talenata. Njegovi rezultati bit će osnova za mjere koje podupire EFRR. Hrvatska je nedavno razvila metodologiju za priznavanje prethodnog učenja te smjernice za razvoj mikrokvalifikacija (Cedefop i ReferNet, 2025.d). Preostaje riješiti problem nedovoljne uključenosti poslodavaca u poticanje programa za razvoj vještina na radnom mjestu. Fragmentiranost upravljanja također nepovoljno utječe na napredak. Ipak, novi projekti s potporom ESF-a plus prilika su za rješavanje tih problema.

Nedavne promjene u politici ukazuju na znatan napredak u reformama na razini sustava i dobru usklađenost s prioritetima EU-a, uključujućiuniju vještina. Program vaučera donekle je sličan EU-ovu konceptu individualnih računa za učenje, a razvoj mikrokvalifikacija i resursa za zelene i digitalne vještine usklađen je s prioritetima EU-a. Smjer hrvatske politike u skladu je s mnogim strateškim ciljevima EU-a, uključujući inkluzivan pristup, fleksibilne načine učenja i relevantnost za tržište rada. Inicijative politika svakako obećavaju, ali trebat će ih pozorno pratiti i vrednovati kako bi se osigurala njihova djelotvornost. Među ključnim područjima koje treba pratiti su sudjelovanje poslodavaca, unapređenje pristupa obrazovanju za skupine u nepovoljnom položaju, razvoj pouzdanih mehanizama za prikupljanje informacija o vještinama te osiguravanje održivosti reformi i izvan ciklusa financiranja EU-a. Važno je i da reforme koje se provode budu bolje koordinirane među ministarstvima i da se pozornije prate kako bi se u Hrvatskoj ostvario puni potencijal unije vještina.