Education and Training Monitor 2022

1. Ključni pokazatelji

Slika 1: Pregled ključnih pokazatelja

Izvori: Eurostat (UOE, LFS, COFOG); OECD (PISA). Dodatne informacije dostupne su u Prilogu I. i u Paketu instrumenata za Pregled obrazovanja i osposobljavanja. Napomene: Prosjek EU-a za 2018. za rezultate u čitanju prema istraživanju PISA ne uključuje Španjolsku; korišteni pokazatelj (predškolsko obrazovanje) odnosi se na programe ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, koji se prema Međunarodnoj standardnoj klasifikaciji obrazovanja (ISCED) smatraju „obrazovnima”, te stoga čine prvu razinu obrazovanja u sustavima obrazovanja i osposobljavanja – razina ISCED 0; prema pokazatelju jednakih mogućnosti velika je razlika u udjelu petnaestogodišnjaka sa slabim rezultatima u čitanju, matematici i prirodoslovlju (kombinirano) između najvišeg i najnižeg kvartila socioekonomskog statusa; b = prekid vremenskog niza, u = niska razina pouzdanosti, : = nije dostupno, 09 = 2009., 13 = 2013., 18 = 2018., 20 = 2020.

Slika 2: Položaj u odnosu na zemlje s najboljim i najslabijim rezultatima

2. Demografija u fokusu

Stanovništvo Hrvatske brzo se smanjuje. Prema popisu stanovništva iz 2021. u Hrvatskoj živi 3 888 500 stanovnika, 9,5 % manje nego prije 10 godina i 18,7 % manje nego prije 30 godina (ukupno 895 700 stanovnika manje) zbog iseljavanja i pada stope nataliteta. Vlada razvija Strategiju demografske revitalizacije Republike Hrvatske za razdoblje do 2031., a obrazovanje je jedno od prioritetnih područja ¹

Demografska kretanja stvaraju dodatne izazove u obrazovanju. Najpogođenija su manje razvijena područja u Hrvatskoj, pa je tako Vukovarsko-srijemska županija u posljednjih 10 godina izgubila 19,5 % stanovništva. Na tim je područjima otežan i pristup obrazovanju. Karakterizira ih nedostatna infrastruktura, manjak odgojno-obrazovnih djelatnika, previsoke cijene u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju (Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2021. i 2020.) i nejednaka raspoloživost srednjoškolskih programa (Matković, Šabić, 2022.). Pristup visokom obrazovanju također je otežan zbog udaljenosti od visokih učilišta i nedovoljnih smještajnih kapaciteta za smještaj studenata ². Stoga bi poboljšanje pristupa obrazovanju pridonijelo i demografskoj revitalizaciji tih područja. Pad broja stanovnika utječe i na učeničku populaciju: u razdoblju od 2013./2014. do 2021./2022. populacija učenika koji pohađaju osnovnu školu u Hrvatskoj smanjila se za 5,25 %, a učenika koji pohađaju srednju školu za 19,2 % (do 36 % u ruralnim područjima). Zbog toga neke škole imaju mali broj učenika, dok u drugima infrastruktura nije dovoljna za postojeći broj učenika te se nastava organizira u smjenama (za 60 % učenika osnovnih i 66 % učenika srednjih škola). Vlada je izradila bazu podataka u kojoj su mapirane ustanove za rani i predškolski odgoj i obrazovanje ³ i uz nju je vezala kriterije za dodjelu sredstava za njihovu izgradnju i rekonstrukciju ⁴. kako bi nova infrastruktura na odgovarajući način zadovoljila potrebe. Kako bi se omogućila cjelodnevna nastava, izgradnja i obnova osnovnih škola temeljit će se i na procjeni potreba za ulaganjima u infrastrukturu, koja se provodi uz pomoć Svjetske banke. Izgradnja i dogradnja srednjih škola temeljit će se na sveobuhvatnoj analizi potreba srednjoškolskog obrazovanja (Prilog Provedbenoj odluci Vijeća, 2021., str. 173.–176.) koja obuhvaća učinke demografskih promjena, mogućnosti povećanja udjela učenika u općem srednjoškolskom obrazovanju (gimnazijama) i relevantnost za tržište rada.

3. Rani i predškolski odgoj i obrazovanje

Stopa sudjelovanja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju niska je, posebno kad je riječ o skupinama u nepovoljnom položaju. Stopa sudjelovanja djece do tri godine u formalnoj skrbi za djecu 2020. bila je samo 20,4 %, no njezino povećanje za 4,7 postotnih bodova u odnosu na 2019. bilo je drugo najveće povećanje u EU-u. Stopa sudjelovanja djece od tri godine do početka obveznog primarnog obrazovanja je 78,8 %, što je 0,6 postotnih bodova manje u odnosu na 2019. ⁵ te znatno ispod prosjeka EU-a od 93 % i cilja na razini EU-a od 96 %. Znatno je niža za skupine u nepovoljnom položaju (npr. samo 24 % kad je riječ o romskoj djeci (FRA, RS 2021.)). Razlika u toj stopi između djece koja su izložena riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti (AROPE) i one koja nisu iznosi 35,7 postotnih bodova i najveća je u EU-u ⁶. Raseljenoj djeci iz Ukrajine nudi se mogućnost ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na zahtjev roditelja ako to dopuštaju prostorni i organizacijski uvjeti te financijske mogućnosti pružatelja ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (MZO, 2022.). Udruga odgojitelja sastavlja knjigu sa simbolima i prijevodom na ukrajinski i hrvatski kao pomoć u komunikaciji u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju. Udio sudjelovanja djece s teškoćama u razvoju u redovnom ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju iznosi 7,7 % ⁷.

Slika 3: Sudjelovanje djece u formalnoj skrbi za djecu ili odgoju i obrazovanju djece od tri godine do najranije dobi za početak obveznog obrazovanja po izloženosti riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, 2020. (%)

Hrvatski plan za oporavak i otpornost (NPOO) podupire velika infrastrukturna ulaganja kako bi se povećalo sudjelovanje u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju. Hrvatska posljednjih godina ulaže u rani i predškolski odgoj i obrazovanje koristeći sredstva EU-a za infrastrukturne i druge mjere kako bi povećala sudjelovanje (Europska komisija, 2021.). U infrastrukturu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje 2021. uloženo je oko 15 milijuna EUR. Financiranjem u okviru NPOO-a namijenjenim za infrastrukturu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje planira se otvoriti 22 500 novih mjesta i pridonijeti povećanju stope sudjelovanja na 90 % do 2026. Kao što je i navedeno u planu za oporavak i otpornost, dostupnost ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja svakom djetetu pretpostavlja smanjivanje regionalnih razlika u kvaliteti i cijeni predškolskog odgoja, dovoljan broj odgojitelja, dogradnju postojećih te izgradnju novih vrtića (NPOO, 2021., str. 870.). Ministarstvo znanosti i obrazovanja u travnju 2022. objavilo je novu bazu podataka s podacima o ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju koja će omogućiti bolje praćenje stanja i napretka u ispunjavanju potreba i ostvarivanju ciljeva u tom području ⁸.

Planirane su ciljane mjere za povećanje sudjelovanja djece u nepovoljnom položaju i romske djece u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju. U skladu sa strateškim okvirom EU-a za jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma za razdoblje 2020. – 2030. Hrvatska je u lipnju 2021. donijela Nacionalni plan za uključivanje Roma za razdoblje 2021. – 2027. (NPUR) i odredila nacionalne ciljeve. Njezin je cilj do 2027. povećati sudjelovanje Roma u u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju s 23 % na 54 % (NPUR, 2021., str. 60.). Na sudjelovanje Roma negativno utječe udaljenost do najbliže ustanove za rani i predškolski odgoj i obrazovanje i ono se razlikuje po regijama, a stopa sudjelovanja najniža je u središnjoj Hrvatskoj (80 % djece u dobi od tri do šest godina živi više od 3 km od najbliže ustanove za rani i predškolski odgoj i obrazovanje) (Klasnić i dr., 2020.). Osim povećanja infrastrukture za rani i predškolski odgoj i obrazovanje provest će se mjere za smanjenje segregacije sufinanciranjem naknade za sudjelovanje, osiguravanjem prijevoza za djecu iz izoliranih ili segregiranih područja do vrtića i promicanjem sudjelovanja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju (AP-NPUR, 2021., str. 22.–27.). Planiraju se slične mjere za povećanje sudjelovanja djece nižeg socioekonomskog položaja: pri izgradnji novih ustanova za rani i predškolski odgoj i obrazovanje prednost će se davati područjima bez takvih ustanova, općine s nižim fiskalnim kapacitetom primat će državne potpore za pokrivanje troškova održavanja, a subvencije iz Europskog socijalnog fonda plus upotrijebit će se za smanjenje participacije roditelja za djecu u socijalno nepovoljnom položaju (NPOO, 2021.).

Mjere za rješavanje problema manjka odgojitelja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju i zakonodavne promjene usmjerene na sudjelovanje mogle bi utjecati i na kvalitetu. Prema NPOO-u potrebno je dodatnih 5658 odgojitelja za ostvarenje cilja za uključivanje djece od treće godine života u obvezni rani i predškolski odgoj i obrazovanje do 2030. . Za to je potrebno povećati broj upisanih u programe za osposobljavanje odgojitelja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju i provesti dodatne hitne mjere (NPOO, 2021.). Hrvatska je 13. svibnja 2022. izmijenila i dopunila Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju. Izmjenama je uspostavljena nacionalna mreža ustanova za rani i predškolski odgoj i obrazovanje koja bi trebala pridonijeti praćenju i planiranju kapaciteta u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju te je uveden elektronički sustav za upis u rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Njima se ujedno obvezuje općine da osiguraju mjesto u ustanovi za rani i predškolski odgoj i obrazovanje godinu dana prije upisa u školu. Pružatelji ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja obvezni su izdati potvrdu o završenom programu, koja postaje obvezna za upis u osnovnu školu i time olakšava provjeru i provedbu obveznog pohađanja predškolskog programa. Izmjene i dopune obuhvaćaju i odredbu kojom se učiteljima razredne nastave omogućuje da obavljaju poslove odgojitelja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju. Oni u roku od dvije godine moraju završiti program za prekvalifikaciju na visokom učilištu, a u međuvremenu smiju raditi zajedno s kvalificiranim odgojiteljem. Kritičke reakcije na te izmjene i dopune (uključujući prosvjede odgojitelja i roditelja) ukazuju na njihovu zabrinutost da će se izmjenama radi povećanja sudjelovanja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju smanjiti njegova kvaliteta.

4. Odgoj i obrazovanje u školi

Nastavak sveobuhvatne reforme obrazovanja važan je za poboljšanje osnovnih vještina učenika. Prema istraživanju PISA iz 2018. osnovne vještine petnaestogodišnjaka bile su na niskoj razini: 21,6 % ih je ostvarilo slabe rezultate u čitanju, 31,2 % u matematici i 25,4 % u prirodoslovlju, što je znatno više od cilja na razini EU-a od 15 %, a udjeli slabih rezultata u matematici i prirodoslovlju među najvišima su u EU-u. Sveobuhvatna reforma obrazovanja, prvotno predviđena u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije ⁹, iz 2014., nastavlja se u okviru NPOO-a. NPOO-om se nastoje osigurati financijska sredstva za ulaganja u infrastrukturu radi povećanja broja škola, što je potrebno za prelazak na jednosmjensku nastavu i uvođenje cjelodnevne nastave. Povezanom reformom koja je počela u svibnju 2022. uvedeni su nacionalni ispiti u osnovne škole. Dosad je jedini nacionalni ispit bila državna matura na kraju srednjoškolskog obrazovanja. U školskoj godini 2021./2022. nacionalni ispiti provodili su se u osmom razredu na reprezentativnom uzorku od 81 osnovne škole. U školskoj godini 2022./2023. provest će se u petom razredu kako bi se ispitalo znanje učenika na početku i na kraju nižeg sekundarnog obrazovanja radi poboljšanja praćenja i ishoda obrazovanja ¹⁰. S vremenom će svi učenici petih i osmih razreda osnovne škole polagati te ispite.

Učenici imaju slabe građanske kompetencije i ne vjeruju političkim institucijama. Institut za društvena istraživanja povremeno ispituje političku pismenost i vrijednosti učenika koji pohađaju zadnju godinu srednje škole. U usporedbi s istraživanjem iz 2015. istraživanje iz 2021. pokazuje slabije razumijevanje osnovnih političkih pojmova (npr. samo 57,7 % učenika zna što je ustav) iako se razina ukupnog političkog znanja blago povećala. Društveno-politički stavovi mladih nešto su demokratičniji. Međutim, niska je razina povjerenja učenika u političke institucije i pravni sustav (samo 16,8 % ima povjerenja u vladu), kao i u izvore informacija. Političko znanje uvelike ovisi o vrsti srednje škole i odraz je nedostatka građanskog odgoja i obrazovanja u brojnim školama (Baketa i dr., 2021.). Građanski odgoj i obrazovanje uveden je na nacionalnoj razini 2019. kao obvezni transverzalni predmet u osnovnim i srednjim školama. Od školske godine 2022./2023. neki gradovi i regije uvode ga kao izborni predmet u osnovnim i/ili srednjim školama (Zagreb ¹¹, Pula ¹², Primorsko-goranska županija). Te lokalne inicijative slijede mišljenje iz izvješća pravobraniteljice za djecu iz 2020. da uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja kao transverzalnog predmeta nije dovoljno ¹³.  

Stopa ranog napuštanja obrazovanja i osposobljavanja općenito je niska, no znatno viša među Romima. Udio osoba koje su rano napustile školovanje iz 2021. (2,4 %), koji je najniži u EU-u (9,7 %), od 2020. povećao se za 0,2 postotna boda. Rizik od ranog napuštanja školovanja veći je za učenike slabijeg socioekonomskog statusa i romskog podrijetla. Prema Istraživanju o položaju Roma iz 2021. samo 39 % Roma u dobi od 20 do 24 godine završilo je barem srednjoškolsko obrazovanje (u odnosu na 96,9 % opće populacije), pri čemu postoji znatna rodna razlika (žene 33 %, muškarci 45 %). Nacionalni plan za uključivanje Roma za razdoblje 2021. – 2027. ¹⁴ i njegov akcijski plan ¹⁵ sadržavaju mjeru za povećanje stečene razine obrazovanja Roma provedbom raznih aktivnosti na nižim razinama obrazovanja i nekoliko mjera financijske potpore i poticaja na srednjoškolskoj razini. I Grad Zagreb ima program stipendija za učenike srednjih škola i studente koji su pripadnici romske nacionalne manjine. U 10 godina broj korisnika povećao se sa 6 na 86 (od kojih je 14 studenata), što je dokaz uspjeha programa ¹⁶.  

Trećina učenika ne dobiva obrok u školi. Prema nacionalnim statističkim podacima na kraju školske godine 2019./2020. 34 % javnih osnovnih škola nije nudilo školske obroke ¹⁷, iako sva djeca izložena riziku od siromaštva imaju pravo na besplatne školske obroke. Istraživanje inicijative „Pravo svakog djeteta na školski obrok” pokazuje povećanje od 17 % u broju učenika kojima je 2021. bio potreban besplatan školski obrok zbog pandemije bolesti COVID-19 i potresa. Ravnatelji (85 %) potvrđuju da postoji potreba za besplatnim školskim obrocima, no tvrde da lokalni izvori financiranja nisu dovoljni.

Elektronički upis omogućen je na svim razinama obrazovanja. Od ožujka 2022. elektronički upis u većinu odgojno-obrazovnih ustanova dostupan je na vladinom portalu za elektroničke usluge e-Građani. Usluga e-Upisi, koja je dio digitalne transformacije obrazovnog sustava, automatski prikuplja potrebne dokumente iz raznih ustanova. U okviru projekta e-Škole uspostavljene su lokalne računalne mreže na 1328 od 1511 školskih lokacija i uvedene su elektroničke usluge za poboljšanje nastave i upravljanja školama. Istraživanje samopouzdanja učitelja i nastavnika u upotrebi informacijske i komunikacijske tehnologije ukazuje na to da se starijim učiteljicama i nastavnicama treba pružiti ciljana potpora (Šabić i dr., 2022.).

Premalo je učitelja i nastavnika matematike. Prema istraživanju Zavoda za zapošljavanje iz 2020. Hrvatskoj nedostaje 294 učitelja i nastavnika matematike, a studenata matematike i dalje je malo. Gotovo 15 % učitelja matematike u osnovnim školama nije dovoljno kvalificirano. Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora u srpnju 2021. preporučio je provedbu nekoliko mjera za rješavanje problema nedostatka učitelja i nastavnika prirodoslovlja, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) (posebno matematike), među kojima uvođenje sustava državnih stipendija za studente koji se obrazuju za učitelje i nastavnike u području STEM-a, povećanje broja nastavnih sati za predmete u području STEM-a u školama i povećanje plaća nastavnog osoblja kako bi ta struka postala konkurentna do 2026.

Raseljena djeca iz Ukrajine odmah se integriraju u škole i primaju podršku. Odmah ih se upisuje u škole u skladu s njihovim sposobnostima, zaključnim ocjenama, svjedodžbama i srednjoškolskim programima koje su prethodno pohađali ¹⁸, a paraleno pohađaju pripremnu nastavu (70 nastavnih sati uz mogućnost produljenja). Neki od njih pohađaju nastavu po ukrajinskom programu putem interneta. Hrvatska Agencija za odgoj i obrazovanje dala je učiteljima i nastavnicima smjernice o tome kako informirati učenike o situaciji u Ukrajini i pomoći im da pomognu ukrajinskoj djeci u integraciji i prevladavanju traume (AZOO, 2021.a i AZOO, 2021.b). Hrvatska akademska i istraživačka mreža (CARNET) distribuira prijenosna računala školama kako bi se učenicima iz Ukrajine omogućilo sudjelovanje u nastavi na daljinu iz ukrajinskih škola.

5. Strukovno obrazovanje i osposobljavanje i obrazovanje odraslih

Hrvatska provodi mjere kako bi strukovno obrazovanje i osposobljavanje (SOO) bilo prilagođenije potrebama na tržištu rada. Udio učenika u srednjoškolskom strukovnom obrazovanju ¹⁹ jedan je od najvećih u EU-u (69,3 % u odnosu na prosjek EU-a od 48,7 % 2021.). Međutim, stopa zaposlenosti osoba koje su nedavno završile SOO (69,9 %) ²⁰ niža je od prosjeka EU-a (76,4 %). Stopa zaposlenosti niskokvalificiranih radnika 2021. (42,1 %) znatno zaostaje za stopom zaposlenosti srednjekvalificiranih (67,1 %) i visokokvalificiranih radnika (84,1 %) ²¹. To ukazuje na visoku razinu neusklađenosti ponuđenih i traženih vještina ²², koja pridonosi ozbiljnom manjku radne snage. Radi poboljšanja kvalitete SOO-a Hrvatska je u lipnju 2022. donijela Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strukovnom obrazovanju (ZID ZSO, 2022.), kojim nastoji ojačati model dvojnog obrazovanja uređenjem učenja temeljenog na radu. Njime se uređuje uspostava suradnje između strukovnih škola i poslodavaca, uključujući prava i odgovornosti mentora i učenika. Iz Europskog socijalnog fonda i Europskog socijalnog fonda plus financiraju se novi strukovni kurikulumi koji se temelje na standardima zanimanja i kvalifikacija u skladu s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom kako bi vještine stečene u strukovnim školama bile prilagođenije potrebama na tržištu rada.

Iz analize potreba srednjoškolskog obrazovanja proizlaze podaci za mjere politike. Analiza je provedena kao potpora mjerama za povećanje udjela učenika u programima općeg srednjoškolskog obrazovanja, smanjenje udjela učenika u strukovnim programima u kojima se bilježi višak i za usklađenje strukovnih programa s potrebama tržišta rada (Prilog Provedbenoj odluci Vijeća, 2021.). Njome će se utvrditi nejednakosti na razini županija, što je prijeko potrebno s obzirom na izraženu socijalnu stratifikaciju u srednjoškolskom obrazovanju (npr. trogodišnje strukovne škole uglavnom pohađaju djeca nižeg socioekonomskog položaja, dok učenici s visokoobrazovanim roditeljima češće pohađaju gimnazije). Osim toga postoje i regionalne nejednakosti kad je riječ o pristupu učenju temeljenom na radu u okviru strukovnih programa, koje je općenito na niskoj razini (39,7 % u odnosu na 60,7 % u EU-u 2021.).

Stopa sudjelovanja u obrazovanju odraslih u posljednja četiri tjedna iznosila je 5,1 %, što je i dalje znatno niže od prosjeka EU-a od 10,8 %. U prosincu 2021. Hrvatski sabor donio je novi Zakon o obrazovanju odraslih (ZOO, 2021.), kojim se nastoji poboljšati kvaliteta obrazovnih programa u provedbi i omogućiti priznavanje prethodno neformalno i informalno stečenog znanja i vještina. Ujedno se razvija i sustav osiguravanja kvalitete obrazovanja odraslih provedbom Programa za međunarodnu procjenu kompetencija odraslih (PIAAC), izradom modela osiguravanja kvalitete i uvođenjem samovrednovanja i vanjskog vrednovanja ustanova za obrazovanje odraslih. Osiguravanje kvalitete provodit će se i usklađivanjem formalnih programa obrazovanja odraslih s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom kako bi se potpuno zadovoljile potrebe tržišta rada i osigurala kvalificirana radna snaga. Radi dodatnog promicanja cjeloživotnog učenja 2021. organizirane su brojne kampanje u kojima su se nudile razne aktivnosti i koje su privukle različite dionike. Hrvatska je postavila cilj da do 2030. godišnje u osposobljavanju sudjeluje 55 % odraslih osoba, što je više nego udvostručena stopa od 26,9 %, koja je zabilježena 2016.

Vaučeri za obrazovanje uvedeni su 1. travnja 2022. Mogu ih iskoristiti i zaposlene i nezaposlene osobe za usavršavanje i prekvalifikaciju, posebno za stjecanje zelenih i digitalnih vještina. U sljedeće četiri godine 30 000 ljudi trebalo bi sudjelovati u tom programu, kojim se nastoje obuhvatiti i ranjive skupine na tržištu rada. Trenutačno 51 akreditirana ustanova nudi 39 programa, uključujući nedavno dovršeni kurikulum za osnovne vještine. Sustavom vaučera nastoji se premostiti veliki jaz između vještina i potreba na hrvatskom tržištu rada. Nakon određenog razdoblja primjene provest će se vanjska procjena njegove djelotvornosti. Na temelju tog sustava Europski socijalni fond plus proširit će ponudu vaučera i postaviti temelje za potencijalno uvođenje individualnih računa za učenje. U međuvremenu bi se problem nedostatka radne snage i vještina mogao riješiti zapošljavanjem stranih radnika. Za to će možda biti potrebno poboljšati sustav priznavanja stranih kvalifikacija.

6. Visoko obrazovanje

Stopa stjecanja tercijarnog obrazovanja je ispod prosjeka EU-a i ukazuje na znatne razlike. Ona je 2021. iznosila 35,7 %, što je znatno ispod prosjeka EU-a od 41,2 % i cilja na razini EU-a od 45 %. Razlike u stopi stjecanja tercijarnog obrazovanja koje postoje među ženama i muškarcima (16,6 postotnih podova u usporedbi s 11,1 postotnim bodom u EU-u), osobama rođenima u zemlji i onima rođenim u inozemstvu te između ruralnog i urbanog stanovništva (24,4 postotna boda u usporedbi s 21,8 postotnih bodova u EU-u) veće su od prosječnih takvih razlika u EU-u. Stopa stjecanja tercijarnog obrazovanja među osobama rođenima u inozemstvu (47,1 %) znatno je veća u odnosu na osobe rođene u zemlji (34,9 %), čak i kad je riječ o osobama iz trećih zemalja (46,1 %).

Na odabir studija uvelike utječe spol i socioekonomski položaj. Vjerojatnije je da će žene odabrati studij iz područja odgoja i obrazovanja (81 %), umjetnosti i humanističkih znanosti (68 %) ili društvenih znanosti (72 %). Na studijima inženjerstva samo je 30 % žena, a na studijima informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) 22 %. Socioekonomski položaj utječe na odabir studija više od srednjoškolskog uspjeha, a izuzetak su dva fakulteta iz područja STEM-a čiji odabir prvenstveno ovisi o postignućima (Puzić i dr., 2021.).

Stopa zaposlenosti osoba koje su nedavno diplomirale niska je, pogotovo za žene. Stopa zaposlenosti osoba koje su nedavno završile tercijarno obrazovanje 2021. bila je 80,9 %, što je 3,7 postotnih bodova više u odnosu na 2020. No to je i dalje jedna od najnižih stopa u EU-u (prosjek EU-a je 84,9 %). Istraživanje koje je provela Agencija za znanost i visoko obrazovanje pokazuje da žene, iako završavaju visoko obrazovanje s višom prosječnom ocjenom od muškaraca (4,06 u usporedbi s 3,83), teže pronalaze posao (58,8 % žena pronađe posao u usporedbi s 62,5 % muškaraca), imaju manje prihode i manje su zadovoljne poslom. Većina nezaposlenih osoba diplomirala je biotehničke (24 %) i humanističke znanosti (23,8 %). Osobe s diplomom u području tehnologije imaju najveće prihode, a osobe s diplomom iz humanističkih znanosti ili interdisciplinarnih studija najmanje. Broj osoba s diplomom koje rade u struci smanjio se od 2017. do 2018./2019. sa 78 % na 64 %. (Glunčić, 2022.).

Udio osoba s diplomom u području STEM-a visok je i raste, osobito kad je riječ o ženama. I udio osoba s diplomom u području IKT-a iznad je prosjeka EU-a (4,7 % u usporedbi s 3,9 % u EU-u 2020.) te se od 2015. povećao za 0,6 postotnih bodova. Hrvatska je 2020. u ukupnom broju osoba s diplomom imala visok udio osoba s diplomom u području STEM-a (28,5 % u usporedbi s 24,9 % u EU-u), što je porast od 4,6 postotnih bodova od 2015. Izglednije je i da će žene u Hrvatskoj odabrati studij u području STEM-a: 18,1 % svih žena s diplomom (u usporedbi s prosjekom EU-a od 14,1 %) 2020. imalo je diplomu iz područja STEM-a, a 38,6 % svih osoba s diplomom u području STEM-a bile su žene (u usporedbi s prosjekom EU-a od 32,5 %) ²³, iako za njih ne postoje posebni poticaji. Udio žena s diplomom u području STEM-a povećao se od 2015. za 2,6 postotnih bodova, što je najveći porast u EU-u, zbog kojeg je Hrvatska ostvarila jedan od najboljih rezultata 2020. (11 % u usporedbi s 8,1 % u EU-u). Hrvatska je od 2017./2018. godišnje dodijelila 3400 stipendija u području STEM-a, sufinanciranih iz ESF-a, a primilo ih je 5,83 % svih studenata. Međutim, nacionalna evaluacija pokazuje da je do porasta interesa za STEM došlo ranije i da program stipendija zapravo nije utjecao na odabir ili završetak studija korisnika. U evaluaciji se zaključuje da bi nešto drukčiji fokus, npr. na studentima u području STEM-a koji su slabijeg socioekonomskog statusa ili izloženi riziku od napuštanja školovanja, ili dodatne mjere u srednjoškolskom obrazovanju mogli dovesti do boljih rezultata (MRMSOSP, 2021.).

Stopa internacionalizacije visokog obrazovanja jest niska, no radi se na njezinu povećanju. Iako je stopa izlazne mobilnosti 2019./2020. bila na razini EU-a (4,2 %), stopa ulazne mobilnosti u svrhu stjecanja kvalifikacije u visokom obrazovanju (2,9 %) bila je treća najniža u EU-u. Samo 3 % studenata 2019./2020. došlo je na studij iz inozemstva (u usporedbi s prosjekom EU-a od 8,1 %) ²⁴, od čega ih je 46,8 % ²⁵ došlo iz Bosne i Hercegovine. Hrvatska je potvrdila Globalnu konvenciju o priznavanju kvalifikacija u visokom obrazovanju ²⁶, i znatno je povećala broj studija koji se održavaju na engleskom jeziku kako bi pospješila internacionalizaciju. Novi Zakon o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija, koji sadržava odredbe o automatskom priznavanju kvalifikacija, stupio je na snagu u lipnju 2022. Ured mreže ENIC/NARIC izradio je internetsku stranicu za izbjeglice iz Ukrajine s informacijama o postupcima priznavanja kvalifikacija radi upisa u programe visokog obrazovanja, nastavka studija ili ulaska na tržište rada. Ako imaju potrebne dokumente, mogu pokrenuti postupak priznavanja kvalifikacije, a ako ih nemaju, novim Zakonom o priznavanju propisan je postupak vrednovanja koji završava izradom popratnog dokumenta. Trenutačno 36 visokih učilišta prima studente iz Ukrajine ²⁷.

Započinje obnova obrazovne infrastrukture oštećene potresima. Nakon znatnog kašnjenja u korištenju sredstava iz Fonda solidarnosti za popravak infrastrukture oštećene potresima objavljena su dva poziva na dostavu ponuda za obnovu visokih učilišta, od kojih drugi ujedno obuhvaća škole i vrtiće. U okviru prvog natječaja osigurat će se obnova 27 visokih učilišta i znanstvenih instituta. Drugi se još ugovara.

Slika 4: Broj žena s diplomom u području STEM-a kao udio u ukupnom broju osoba sa završenim tercijarnim obrazovanjem 2015. i 2020. (%)

Prilog I.: Izvori ključnih pokazatelja

Prilog II.: Struktura odgojno-obrazovnog sustava