Strukovno obrazovanje i osposobljavanje

Vještine potrebne danas i sutra

Strukovno obrazovanje i osposobljavanje

Vještine potrebne danas i sutra

Europa je u prijelaznom razdoblju. Zelena i digitalna transformacija ključne su za održivu budućnost, a sa sobom donose i mogućnosti, ali i izazove. Cilj nam je i da iz pandemije uzrokovane bolešću COVID-19 iziđemo jači iskorištavajući ovo transformacijsko razdoblje za stvaranje novih mogućnosti i radnih mjesta kakao bismo potaknuli oporavak Europe.

Promjene u industrijama i zanimanjima pratit će i promijenjene potrebe poslodavaca te zahtjeve koji se stavljaju pred radnike. Visokokvalitetno strukovno obrazovanje i osposobljavanje (SOO) ima ključnu ulogu u osiguravanju da ljudi imaju potrebne vještine koje će im pomoći u rješavanju socioekonomskih izazova, ali i u osobnom i profesionalnom napredovanju. To se odnosi i na mlade danas kojima SOO omogućuje neometan put na tržište rada nakon obaveznog obrazovanja i na odrasle osobe koje se moraju usavršavati i usvajati nove vještine da bi se prilagodile promjenjivom svijetu rada.

Europska unija (EU) već je dugo predvodnica na putu promicanja SOO-a i ulaganja u SOO. Preporukom Vijeća o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (SOO) za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost, koja je objavljena 2020., utvrđuje se sveobuhvatna vizija za budućnost SOO-a. Naš je cilj učiniti SOO visokokvalitetnom, atraktivnom opcijom za sve polaznike.

Dok Komisija predvodi put nudeći širok raspon političkih inicijativa, alata za potporu i mehanizama financiranja na razini EU-a, države članice imaju moć realizirati potrebne reforme. Države članice već su Deklaracijom iz Osnabrücka donijele konkretne mjere te su se na njih obvezale. Sad je vrijeme da počnemo provoditi te reforme te da pomognemo u postizanju zajedničke vizije za SOO u Europi.

Veliko mi je zadovoljstvo pisati predgovor za ovu brošuru u kojoj se opisuju naša vizija SOO-a i pomoć dostupna da državama članicama pruži podršku u tom procesu. Najtoplije potičem države članice da iskoriste te alate za jačanje i modernizaciju svojih sustava SOO-a u korist svih dionika u SOO-u, a prije svega polaznika SOO-a, diljem Europe.

Nicolas Schmit, europski povjerenik za
zapošljavanje i socijalna prava

Europa je u prijelaznom razdoblju. Zelena i digitalna transformacija ključne su za održivu budućnost, a sa sobom donose i mogućnosti, ali i izazove. Cilj nam je i da iz pandemije uzrokovane bolešću COVID-19 iziđemo jači iskorištavajući ovo transformacijsko razdoblje za stvaranje novih mogućnosti i radnih mjesta kakao bismo potaknuli oporavak Europe.

Promjene u industrijama i zanimanjima pratit će i promijenjene potrebe poslodavaca te zahtjeve koji se stavljaju pred radnike. Visokokvalitetno strukovno obrazovanje i osposobljavanje (SOO) ima ključnu ulogu u osiguravanju da ljudi imaju potrebne vještine koje će im pomoći u rješavanju socioekonomskih izazova, ali i u osobnom i profesionalnom napredovanju. To se odnosi i na mlade danas kojima SOO omogućuje neometan put na tržište rada nakon obaveznog obrazovanja i na odrasle osobe koje se moraju usavršavati i usvajati nove vještine da bi se prilagodile promjenjivom svijetu rada.

Europska unija (EU) već je dugo predvodnica na putu promicanja SOO-a i ulaganja u SOO. Preporukom Vijeća o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (SOO) za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost, koja je objavljena 2020., utvrđuje se sveobuhvatna vizija za budućnost SOO-a. Naš je cilj učiniti SOO visokokvalitetnom, atraktivnom opcijom za sve polaznike.

Dok Komisija predvodi put nudeći širok raspon političkih inicijativa, alata za potporu i mehanizama financiranja na razini EU-a, države članice imaju moć realizirati potrebne reforme. Države članice već su Deklaracijom iz Osnabrücka donijele konkretne mjere te su se na njih obvezale. Sad je vrijeme da počnemo provoditi te reforme te da pomognemo u postizanju zajedničke vizije za SOO u Europi.

Veliko mi je zadovoljstvo pisati predgovor za ovu brošuru u kojoj se opisuju naša vizija SOO-a i pomoć dostupna da državama članicama pruži podršku u tom procesu. Najtoplije potičem države članice da iskoriste te alate za jačanje i modernizaciju svojih sustava SOO-a u korist svih dionika u SOO-u, a prije svega polaznika SOO-a, diljem Europe.

Nicolas Schmit, europski povjerenik za
zapošljavanje i socijalna prava

Uvod u strukovno obrazovanje i osposobljavanje

Svatko u Europi trebao bi imati pristup obrazovanju, osposobljavanju i cjeloživotnom učenju, neovisno o tome živi li u velikom gradu ili udaljenom ruralnom području. U Povelji EU-a o temeljnim pravima pristup obrazovanju te strukovnom i trajnom osposobljavanju prepoznat je kao temeljno pravo.

Prvo načelo europskog stupa socijalnih prava jest pravo na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje, dok se u četvrtom načelu, koje se odnosi na aktivnu podršku pri zapošljavanju, također naglašava da svi imaju pravo na kontinuirano obrazovanje i osposobljavanje te pomoć u poboljšavanju izgleda za zapošljavanje.

Tim se pravima želi osigurati da svatko može u potpunosti sudjelovati u društvu, uspješno prijeći na tržište rada te napredovati u karijeri i životu. Poslodavcima su također potrebni radnici s pravim vještinama za poslove današnjice, ali i sutrašnjice da bi podržali dvojnu europsku zelenu i digitalnu tranziciju te oporavak Europe od učinaka pandemije uzrokovane bolešću COVID-19.

Nastojanja EU-a da ostvari tu viziju usmjerena su upravo na vještine. U sklopu inicijativa kao što su Program vještina za Europu, europski prostor obrazovanja i Akcijski plan za digitalno obrazovanje EU radi na razvoju boljih vještina i na stvaranju otpornih sustava obrazovanja i osposobljavanja usmjerenih prema budućnosti koji odgovaraju digitalnom dobu.

Kao što je istaknuto u Preporuci Vijeća o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (SOO) za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost, donesenoj u studenome 2020., strukovno obrazovanje i osposobljavanje (SOO) ključno je za taj proces. Usto su države članice EU-a i nekoliko drugih zemalja potvrdile Deklaraciju iz Osnabrücka kojom se utvrđuje predanost radu prema konkretnim mjerama kako bi se SOO dodatno razvio u Europi do 2025.

Što je strukovno obrazovanje i osposobljavanje?

U ovoj brošuri sažeta je sveobuhvatna vizija EU-a o budućnosti SOO-a i prikazano je što sve EU čini zajedno s državama članicama da bi se ta vizija postigla. Razmatraju se važnost reformi SOO-a na nacionalnoj razini i ključna načela tih reformi te se predstavljaju ključne vodeće inicijative na razini EU-a.

Ako ste dionik u SOO-u – na primjer, nacionalno ili regionalno tijelo, praktični stručnjak, ravnatelj škole ili nastavnik, predavač ili centar za osposobljavanje, služba za zapošljavanje ili voditelj ljudskih resursa – ova publikacija osnovni je izvor informacija o ključnim reformama i inicijativama koje se provode na razini EU-a te o mogućoj dostupnoj financijskoj podršci.

Ako ste polaznik SOO-a, možete pročitati ovu brošuru da biste saznali više o SOO-u i njegovim prednostima. To će vam pomoći da shvatite kako vas EU i njegove države članice podržavaju u osobnom i profesionalnom razvoju tijekom vašeg životnog vijeka.

Prednosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja

Neovisno o tome je li riječ o mladima koji su tek na početku svojih karijera ili o odraslima koji se žele usavršavati i usvajati nove vještine, SOO polaznicima nudi vještine koje će ih održati u osobnom i poslovnom razvoju.

• SOO priprema mlade za uspješan ulazak u svijet rada;
• zaposlenim osobama pomaže u kontinuiranom unaprjeđivanju vještina;
• omogućuje im da se prilagode promjenjivim zahtjevima svijeta rada ili da pregovaraju o mogućnosti promjene radnog mjesta;
• nezaposlenim osobama pomaže u stjecanju potrebnih vještina za ponovni ulazak na tržište rada;
• općenitije gledajući, polaznicima pruža znanje, vještine i karakteristike potrebne za profesionalni, društveni i osobni razvoj i napredovanje.

Diljem EU-a polaznici koji su nedavno završili strukovno obrazovanje i osposobljavanje (na srednjoškolskoj razini ili razini nakon srednjoškolske) uglavnom se mnogo lakše zapošljavaju od polaznika koji su nedavno završili opće obrazovanje, što je prikazano u Tablici 1. i u Prilogu. Prema Eurostatu, stopa zaposlenosti polaznika koji su završili SOO u dobi 20 – 34 iznosila je 76,1 % 2020. u usporedbi s 58,3 % polaznika iste dobne skupine koji su završili opće obrazovanje. Taj je trend bio jasno uočljiv i u pojedinačnim zemljama: za 20 država članica prikazivale su se više stope zaposlenosti među polaznicima koji su nedavno završili SOO, a samo njih pet ostvarilo je više stope među polaznicima koji su završili opće obrazovanje. Navedeni statistički podaci pokazuju učinkovitost programa SOO-a u pružanju vještina zahvaljujući kojima se polaznici lakše zapošljavaju i bolje su pripremljeni za ulazak na tržište rada.

Brz razvoj područja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja

Programi SOO-a tradicionalno se smatraju načinom pripreme pojedinaca za poslove u zanimanjima koja zahtijevaju srednju razinu kvalifikacije. Iako interes za takva zanimanja može opadati, ona i dalje predstavljaju najveći udio trenutačno dostupnih poslova na tržištu rada. Međutim, potreba za vještijim radnicima također je utrla put za proširenje kvalifikacija SOO-a na više razine. Imajući to na umu i uzimajući u obzir prednosti pristupa SOO-a obrazovanju i osposobljavanju koji je iznimno prilagođen polaznicima, više se ne bi trebalo smatrati da je SOO namijenjen samo zanimanjima koja zahtijevaju srednju razinu kvalifikacije. SOO može zadovoljiti potrebe polaznika svih dobnih skupina koji se bave širokim rasponom zanimanja na različitim razinama vještina.

SOO već ima važnu ulogu u srednjoškolskom obrazovanju u Europi. Približno polovica (48,4 %) svih polaznika srednjoškolskog obrazovanja upisana je u programe SOO-a. Ukupne brojke o sudjelovanju uvelike se razlikuju među državama članicama, od 70,8 % u Sloveniji i 70,5 % u Češkoj do samo 26,1 % u Litvi i 16,9 % u Cipru. U razdoblju između 2017. i 2019. otprilike polovica država članica EU-a zabilježila je postotni porast sudjelovanja, dok je druga polovica zabilježila pad, otkrivajući manje razlike u trendovima diljem država članica.3 Postotci za sve države članice prikazani su u Tablici 2. te su uključeni u tablicu u Prilogu.

Uvod u strukovno obrazovanje i osposobljavanje

Svatko u Europi trebao bi imati pristup obrazovanju, osposobljavanju i cjeloživotnom učenju, neovisno o tome živi li u velikom gradu ili udaljenom ruralnom području. U Povelji EU-a o temeljnim pravima pristup obrazovanju te strukovnom i trajnom osposobljavanju prepoznat je kao temeljno pravo.

Prvo načelo europskog stupa socijalnih prava jest pravo na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje, dok se u četvrtom načelu, koje se odnosi na aktivnu podršku pri zapošljavanju, također naglašava da svi imaju pravo na kontinuirano obrazovanje i osposobljavanje te pomoć u poboljšavanju izgleda za zapošljavanje.

Tim se pravima želi osigurati da svatko može u potpunosti sudjelovati u društvu, uspješno prijeći na tržište rada te napredovati u karijeri i životu. Poslodavcima su također potrebni radnici s pravim vještinama za poslove današnjice, ali i sutrašnjice da bi podržali dvojnu europsku zelenu i digitalnu tranziciju te oporavak Europe od učinaka pandemije uzrokovane bolešću COVID-19.

Nastojanja EU-a da ostvari tu viziju usmjerena su upravo na vještine. U sklopu inicijativa kao što su Program vještina za Europu, europski prostor obrazovanja i Akcijski plan za digitalno obrazovanje EU radi na razvoju boljih vještina i na stvaranju otpornih sustava obrazovanja i osposobljavanja usmjerenih prema budućnosti koji odgovaraju digitalnom dobu.

Kao što je istaknuto u Preporuci Vijeća o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (SOO) za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost, donesenoj u studenome 2020., strukovno obrazovanje i osposobljavanje (SOO) ključno je za taj proces. Usto su države članice EU-a i nekoliko drugih zemalja potvrdile Deklaraciju iz Osnabrücka kojom se utvrđuje predanost radu prema konkretnim mjerama kako bi se SOO dodatno razvio u Europi do 2025.

Što je strukovno obrazovanje i osposobljavanje?

U ovoj brošuri sažeta je sveobuhvatna vizija EU-a o budućnosti SOO-a i prikazano je što sve EU čini zajedno s državama članicama da bi se ta vizija postigla. Razmatraju se važnost reformi SOO-a na nacionalnoj razini i ključna načela tih reformi te se predstavljaju ključne vodeće inicijative na razini EU-a.

Ako ste dionik u SOO-u – na primjer, nacionalno ili regionalno tijelo, praktični stručnjak, ravnatelj škole ili nastavnik, predavač ili centar za osposobljavanje, služba za zapošljavanje ili voditelj ljudskih resursa – ova publikacija osnovni je izvor informacija o ključnim reformama i inicijativama koje se provode na razini EU-a te o mogućoj dostupnoj financijskoj podršci.

Ako ste polaznik SOO-a, možete pročitati ovu brošuru da biste saznali više o SOO-u i njegovim prednostima. To će vam pomoći da shvatite kako vas EU i njegove države članice podržavaju u osobnom i profesionalnom razvoju tijekom vašeg životnog vijeka.

Prednosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja

Neovisno o tome je li riječ o mladima koji su tek na početku svojih karijera ili o odraslima koji se žele usavršavati i usvajati nove vještine, SOO polaznicima nudi vještine koje će ih održati u osobnom i poslovnom razvoju.

• SOO priprema mlade za uspješan ulazak u svijet rada;
• zaposlenim osobama pomaže u kontinuiranom unaprjeđivanju vještina;
• omogućuje im da se prilagode promjenjivim zahtjevima svijeta rada ili da pregovaraju o mogućnosti promjene radnog mjesta;
• nezaposlenim osobama pomaže u stjecanju potrebnih vještina za ponovni ulazak na tržište rada;
• općenitije gledajući, polaznicima pruža znanje, vještine i karakteristike potrebne za profesionalni, društveni i osobni razvoj i napredovanje.

Diljem EU-a polaznici koji su nedavno završili strukovno obrazovanje i osposobljavanje (na srednjoškolskoj razini ili razini nakon srednjoškolske) uglavnom se mnogo lakše zapošljavaju od polaznika koji su nedavno završili opće obrazovanje, što je prikazano u Tablici 1. i u Prilogu. Prema Eurostatu, stopa zaposlenosti polaznika koji su završili SOO u dobi 20 – 34 iznosila je 76,1 % 2020. u usporedbi s 58,3 % polaznika iste dobne skupine koji su završili opće obrazovanje. Taj je trend bio jasno uočljiv i u pojedinačnim zemljama: za 20 država članica prikazivale su se više stope zaposlenosti među polaznicima koji su nedavno završili SOO, a samo njih pet ostvarilo je više stope među polaznicima koji su završili opće obrazovanje. Navedeni statistički podaci pokazuju učinkovitost programa SOO-a u pružanju vještina zahvaljujući kojima se polaznici lakše zapošljavaju i bolje su pripremljeni za ulazak na tržište rada.

Brz razvoj područja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja

Programi SOO-a tradicionalno se smatraju načinom pripreme pojedinaca za poslove u zanimanjima koja zahtijevaju srednju razinu kvalifikacije. Iako interes za takva zanimanja može opadati, ona i dalje predstavljaju najveći udio trenutačno dostupnih poslova na tržištu rada. Međutim, potreba za vještijim radnicima također je utrla put za proširenje kvalifikacija SOO-a na više razine. Imajući to na umu i uzimajući u obzir prednosti pristupa SOO-a obrazovanju i osposobljavanju koji je iznimno prilagođen polaznicima, više se ne bi trebalo smatrati da je SOO namijenjen samo zanimanjima koja zahtijevaju srednju razinu kvalifikacije. SOO može zadovoljiti potrebe polaznika svih dobnih skupina koji se bave širokim rasponom zanimanja na različitim razinama vještina.

SOO već ima važnu ulogu u srednjoškolskom obrazovanju u Europi. Približno polovica (48,4 %) svih polaznika srednjoškolskog obrazovanja upisana je u programe SOO-a. Ukupne brojke o sudjelovanju uvelike se razlikuju među državama članicama, od 70,8 % u Sloveniji i 70,5 % u Češkoj do samo 26,1 % u Litvi i 16,9 % u Cipru. U razdoblju između 2017. i 2019. otprilike polovica država članica EU-a zabilježila je postotni porast sudjelovanja, dok je druga polovica zabilježila pad, otkrivajući manje razlike u trendovima diljem država članica.3 Postotci za sve države članice prikazani su u Tablici 2. te su uključeni u tablicu u Prilogu.

Vizija EU-a za strukovno obrazovanje i osposobljavanje

Snažne strukovne politike ključne su za promicanje vješte, osposobljene i prilagodljive radne snage i tržišta rada koja odgovaraju na gospodarsku promjenu. EU je utvrdio temelje za potporu SOO-a u Europi kroz niz inicijativa, uključujući ključna načela i ciljeve za budućnost SOO-a.

Kratka povijest politike EU-a o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju

Politike EU-a odavno promiču i jačaju SOO diljem Europe. Još je 1963. EU utvrdio opća načela za provedbu zajedničke politike strukovnog osposobljavanja te osnovao Savjetodavni odbor za strukovno osposobljavanje. Od početka 21. stoljeća politika EU-a u velikoj je mjeri usredotočena na SOO, osobito nakon što je 2002. donesena europska strategija za pojačanu suradnju u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju („Kopenhaški proces”). Naknadno su uvedeni alati kao što su Europass i EQF , ključni za poboljšanje transparentnosti vještina i kvalifikacija. Vodećim programima za financiranje kao što su Europski socijalni fond Plus (ESF+) i Erasmus+ podržavaju se obrazovanje, osposobljavanje, vještine i cjeloživotno učenje.

Nakon financijske krize politika EU-a nastojala je dodatno ulagati u visokokvalitetno strukovno obrazovanje i osposobljavanje da bi potaknula pametan, održiv i uključiv rast kako bi se pristupilo rješavanju visokih stopa nezaposlenosti s posebnim naglaskom na promicanje učenja kroz rad, osiguranje kvalitete, poboljšanje pristupa SOO-u, jačanje ključnih vještina i profesionalni razvoj predavača u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. U tom je kontekstu ključna inicijativa Garancija za mlade u sklopu koje se od 2013. SOO upotrebljava kako bi se njime olakšao prijelaz mladih ljudi na tržište rada. U novije je vrijeme Plan za sektorsku suradnju u području vještina usmjeren rješavanju problema nedostatka vještina u sektorima, uključujući razvojem programa i kvalifikacija za SOO, a klasifikacija europske vještine, kompetencije, kvalifikacije i zanimanja (ESCO) pomogla je u unaprjeđenju višejezičnih klasifikacija vještina i kvalifikacija.

Najvažnija upravljačka tijela EU-a za suradnju u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju

Države članice, socijalni partneri i Komisija raspravljaju o inicijativama povezanima sa SOO-om na sastancima Savjetodavnog odbora za strukovno osposobljavanje i glavnih direktora za SOO.

Savjetodavni odbor za strukovno osposobljavanje od 1963. pomaže EU-u u provedbi politike o SOO-u. U praksi Savjetodavni odbor za strukovno osposobljavanje obuhvaća šire područje SOO-a i obrazovanja odraslih, što odražava činjenicu da su politike o SOO-u obično dijelom širih sustava obrazovanja i osposobljavanja.

Na sastancima glavnih direktora za SOO okupljaju se visoko pozicionirani predstavnici ministarstava zaduženih za SOO iz 35 zemalja zajedno s europskim socijalnim partnerima. Na sastancima glavnih direktora za SOO redovito se raspravlja o strateškim politikama o SOO-u i nacionalnim reformama te se preuzima uloga usmjerena budućnosti da bi se pružio smjer razvoja europske suradnje u području SOO-a.

Sastanci glavnih direktora za SOO od 2002. pridonose poboljšanoj suradnji u području SOO-a među državama članicama, zemljama kandidatkinjama, zemljama članicama Europskog udruženja slobodne trgovine / Europskoga gospodarskog prostora te europskih socijalnih partnera u sklopu Kopenhaškog procesa. Riječ je o dobrovoljnom procesu koji zemlje provode s ciljem poboljšanja rezultata, kvalitete i privlačnosti SOO-a u Europi.

Agencije EU-a koje podržavaju suradnju u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju

Cedefop, Europski centar za razvoj strukovnog osposobljavanja od svojeg osnivanja 1975. podržava suradnju u području SOO-a te pridonosi razvoju političkog programa. Cedefop surađuje s Europskom komisijom, državama članicama EU-a i socijalnim partnerima kako bi pomogao u razvoju, promicanju i provedbi SOO-a te politika o vještinama i kvalifikacijama.

Cedefop pruža informacije, istraživanja, analize i dokaze koji obuhvaćaju SOO i tržište rada. Njegovo djelovanje obuhvaća: sustave SOO-a; naukovanja, SOO i mogućnosti usavršavanja za odrasle; vodstvo, vrednovanje učenja i financiranje SOO-a; kvalifikacije i kvalifikacijske okvire; nastavnike i predavače; informacije o vještinama i budućnosti rada, s naglaskom na zelene vještine i digitalizaciju. Kao platforma za donositelje politika, socijalne partnere, istraživače, stručnjake i ostale dionike u području SOO-a i na tržištu rada, Cedefop promiče dijeljenje znanja i informiranje o politikama. Ima ključnu ulogu u praćenju provedbe prioriteta i mjera definiranih Preporukom Vijeća o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju te Deklaracijom iz Osnabrücka.

Europska zaklada za osposobljavanje (ETF) pomaže susjednim zemljama u reformiranju njihovih sustava obrazovanja, osposobljavanja i tržišta rada. Europska zaklada za osposobljavanje iza sebe ima više od 25 godina iskustva, a blisko surađuje s vladama, poslovnim subjektima i socijalnim partnerima na razini EU-a da bi maksimalno iskoristila sposobnosti i vještine ljudi. ETF trenutačno podržava razvoj ljudskih potencijala u 29 zemalja koje graniče s EU-om. Nastoji promicati socijalnu mobilnost i uključivost, reformirati sustave obrazovanja i osposobljavanja te uravnotežiti te sustave s potrebama tržišta rada.

U Programu vještina za Europu iz 2020. postavljeni su kvantitativni ciljevi za usavršavanje (poboljšanje postojećih vještina) i usvajanje novih vještina (osposobljavanje radi stjecanja novih vještina) tijekom petogodišnjeg razdoblja. Ukupno 12 mjera Programa usredotočeno je na poticanje suradnje između država članica, poslovnih subjekata i socijalnih partnera kako bi se osnažilo ljude da se odvaže na cjeloživotno učenje te da proračun EU-a upotrebljavaju kao katalizator za otključavanje javnog i privatnog ulaganja u vještine. Program djeluje u sinergiji s europskim prostorom obrazovanja i Akcijskim planom za digitalno obrazovanje kako bi unaprijedili digitalne vještine te stvorili holistički europski prostor za učenje od kojih koristi imaju svi polaznici, nastavnici i institucije.

Pakt za vještine prva je od najvažnijih mjera u okviru Programa vještina za Europu te poziva javne i privatne organizacije da udruže snage i poduzmu konkretne mjere za usavršavanje i usvajanje novih vještina stanovnika Europe. Program vještina za Europu također je najavio inicijativu o individualnim računima za učenje kako bi se radno sposobnim odraslim osobama olakšao pristup osposobljavanju i kako bi ih se osnažilo da uspješno prevladaju promjene na tržištu rada.

Strukovno obrazovanje i osposobljavanje u širem kontekstu politike EU-a

Politika EU-a usmjerena je na obrazovanje, osposobljavanje i vještine. Europski zeleni plan, Nova industrijska strategija za Europu, Akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo i Strategija EU-a o bioraznolikosti naglašavaju važnu ulogu vještina i osposobljavanja u podržavanju održivog rasta i prelaska na zeleno gospodarstvo. Strategija za MSP-ove za održivu i digitalnu Europu ističe vrijednost vještina za poslovne subjekte, dok se u Strategiji za rodnu ravnopravnost 2020. – 2025. naglašava važnost vještina u rješavanju rodnih stereotipa i postizanju rodne ravnoteže u brojnim profesijama. NextGenerationEU, plan za izlazak EU-a iz pandemije uzrokovane bolešću COVID-19, također predviđa financijska sredstva namijenjena SOO-u jer se njime želi Europu i njezino gospodarstvo učiniti zelenijima, digitalnijima i snažnijima negoli ikada prije.

Novi, sveobuhvatni pristup strukovnom obrazovanju i osposobljavanju

U Preporuci Vijeća o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost definiraju se ključna načela da bi se osiguralo da SOO mladima i odraslima pruža kvalitetne prilike za učenje. Preporukom se snažan naglasak stavlja na povećanu fleksibilnost, povećane mogućnosti za učenje kroz rad i naukovanja te poboljšano osiguravanje kvalitete.

Temeljeći se na Mišljenju Savjetodavnog odbora za strukovno osposobljavanje iz 2018. o budućnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja nakon 2020., u Preporuci Vijeća utvrđuje se vizija za politiku o SOO-u koja:

• omogućuje mladima i odraslima da steknu znanje, vještine i kompetencije potrebne za napredovanje na tržištu rada i u društvu koji se mijenjaju, da upravljaju oporavkom i pravednom tranzicijom prema zelenom i digitalnom gospodarstvu u doba demografskih promjena i tijekom svih gospodarskih ciklusa;
• potiče uključivost i jednake mogućnosti te pridonosi postizanju otpornosti, socijalne pravednosti i blagostanja za sve;
• promiče europske sustave strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u međunarodnom kontekstu kako bi bili prepoznati kao svjetska referenca za polaznike strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.

Preporukom se također utvrđuju sljedeći ciljevi na razini EU-a koje treba postići do 2025:

• zaposleno je najmanje 82 % osoba koje su završile strukovno obrazovanje ili osposobljavanje;
• 60 % osoba koje su nedavno završile SOO ima koristi od izloženosti učenju kroz rad tijekom svojeg obrazovanja;
• 8 % polaznika SOO-a uključuju se u mobilnost u svrhu učenja u inozemstvu.

Prvi i treći cilj nastavljaju se na postojeće referentne vrijednosti okvira ET 2020. o zapošljivosti osoba koje su završile SOO i mobilnosti u okviru SOO-a, dok se drugi cilj nadovezuje na Preporuku Vijeća o europskom okviru za kvalitetna i učinkovita naukovanja iz ožujka 2018.

Vizija EU-a za strukovno obrazovanje i osposobljavanje

Snažne strukovne politike ključne su za promicanje vješte, osposobljene i prilagodljive radne snage i tržišta rada koja odgovaraju na gospodarsku promjenu. EU je utvrdio temelje za potporu SOO-a u Europi kroz niz inicijativa, uključujući ključna načela i ciljeve za budućnost SOO-a.

Kratka povijest politike EU-a o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju

Politike EU-a odavno promiču i jačaju SOO diljem Europe. Još je 1963. EU utvrdio opća načela za provedbu zajedničke politike strukovnog osposobljavanja te osnovao Savjetodavni odbor za strukovno osposobljavanje. Od početka 21. stoljeća politika EU-a u velikoj je mjeri usredotočena na SOO, osobito nakon što je 2002. donesena europska strategija za pojačanu suradnju u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju („Kopenhaški proces”). Naknadno su uvedeni alati kao što su Europass i EQF , ključni za poboljšanje transparentnosti vještina i kvalifikacija. Vodećim programima za financiranje kao što su Europski socijalni fond Plus (ESF+) i Erasmus+ podržavaju se obrazovanje, osposobljavanje, vještine i cjeloživotno učenje.

Nakon financijske krize politika EU-a nastojala je dodatno ulagati u visokokvalitetno strukovno obrazovanje i osposobljavanje da bi potaknula pametan, održiv i uključiv rast kako bi se pristupilo rješavanju visokih stopa nezaposlenosti s posebnim naglaskom na promicanje učenja kroz rad, osiguranje kvalitete, poboljšanje pristupa SOO-u, jačanje ključnih vještina i profesionalni razvoj predavača u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. U tom je kontekstu ključna inicijativa Garancija za mlade u sklopu koje se od 2013. SOO upotrebljava kako bi se njime olakšao prijelaz mladih ljudi na tržište rada. U novije je vrijeme Plan za sektorsku suradnju u području vještina usmjeren rješavanju problema nedostatka vještina u sektorima, uključujući razvojem programa i kvalifikacija za SOO, a klasifikacija europske vještine, kompetencije, kvalifikacije i zanimanja (ESCO) pomogla je u unaprjeđenju višejezičnih klasifikacija vještina i kvalifikacija.

Najvažnija upravljačka tijela EU-a za suradnju u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju

Države članice, socijalni partneri i Komisija raspravljaju o inicijativama povezanima sa SOO-om na sastancima Savjetodavnog odbora za strukovno osposobljavanje i glavnih direktora za SOO.

Savjetodavni odbor za strukovno osposobljavanje od 1963. pomaže EU-u u provedbi politike o SOO-u. U praksi Savjetodavni odbor za strukovno osposobljavanje obuhvaća šire područje SOO-a i obrazovanja odraslih, što odražava činjenicu da su politike o SOO-u obično dijelom širih sustava obrazovanja i osposobljavanja.

Na sastancima glavnih direktora za SOO okupljaju se visoko pozicionirani predstavnici ministarstava zaduženih za SOO iz 35 zemalja zajedno s europskim socijalnim partnerima. Na sastancima glavnih direktora za SOO redovito se raspravlja o strateškim politikama o SOO-u i nacionalnim reformama te se preuzima uloga usmjerena budućnosti da bi se pružio smjer razvoja europske suradnje u području SOO-a.

Sastanci glavnih direktora za SOO od 2002. pridonose poboljšanoj suradnji u području SOO-a među državama članicama, zemljama kandidatkinjama, zemljama članicama Europskog udruženja slobodne trgovine / Europskoga gospodarskog prostora te europskih socijalnih partnera u sklopu Kopenhaškog procesa. Riječ je o dobrovoljnom procesu koji zemlje provode s ciljem poboljšanja rezultata, kvalitete i privlačnosti SOO-a u Europi.

Agencije EU-a koje podržavaju suradnju u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju

Cedefop, Europski centar za razvoj strukovnog osposobljavanja od svojeg osnivanja 1975. podržava suradnju u području SOO-a te pridonosi razvoju političkog programa. Cedefop surađuje s Europskom komisijom, državama članicama EU-a i socijalnim partnerima kako bi pomogao u razvoju, promicanju i provedbi SOO-a te politika o vještinama i kvalifikacijama.

Cedefop pruža informacije, istraživanja, analize i dokaze koji obuhvaćaju SOO i tržište rada. Njegovo djelovanje obuhvaća: sustave SOO-a; naukovanja, SOO i mogućnosti usavršavanja za odrasle; vodstvo, vrednovanje učenja i financiranje SOO-a; kvalifikacije i kvalifikacijske okvire; nastavnike i predavače; informacije o vještinama i budućnosti rada, s naglaskom na zelene vještine i digitalizaciju. Kao platforma za donositelje politika, socijalne partnere, istraživače, stručnjake i ostale dionike u području SOO-a i na tržištu rada, Cedefop promiče dijeljenje znanja i informiranje o politikama. Ima ključnu ulogu u praćenju provedbe prioriteta i mjera definiranih Preporukom Vijeća o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju te Deklaracijom iz Osnabrücka.

Europska zaklada za osposobljavanje (ETF) pomaže susjednim zemljama u reformiranju njihovih sustava obrazovanja, osposobljavanja i tržišta rada. Europska zaklada za osposobljavanje iza sebe ima više od 25 godina iskustva, a blisko surađuje s vladama, poslovnim subjektima i socijalnim partnerima na razini EU-a da bi maksimalno iskoristila sposobnosti i vještine ljudi. ETF trenutačno podržava razvoj ljudskih potencijala u 29 zemalja koje graniče s EU-om. Nastoji promicati socijalnu mobilnost i uključivost, reformirati sustave obrazovanja i osposobljavanja te uravnotežiti te sustave s potrebama tržišta rada.

U Programu vještina za Europu iz 2020. postavljeni su kvantitativni ciljevi za usavršavanje (poboljšanje postojećih vještina) i usvajanje novih vještina (osposobljavanje radi stjecanja novih vještina) tijekom petogodišnjeg razdoblja. Ukupno 12 mjera Programa usredotočeno je na poticanje suradnje između država članica, poslovnih subjekata i socijalnih partnera kako bi se osnažilo ljude da se odvaže na cjeloživotno učenje te da proračun EU-a upotrebljavaju kao katalizator za otključavanje javnog i privatnog ulaganja u vještine. Program djeluje u sinergiji s europskim prostorom obrazovanja i Akcijskim planom za digitalno obrazovanje kako bi unaprijedili digitalne vještine te stvorili holistički europski prostor za učenje od kojih koristi imaju svi polaznici, nastavnici i institucije.

Pakt za vještine prva je od najvažnijih mjera u okviru Programa vještina za Europu te poziva javne i privatne organizacije da udruže snage i poduzmu konkretne mjere za usavršavanje i usvajanje novih vještina stanovnika Europe. Program vještina za Europu također je najavio inicijativu o individualnim računima za učenje kako bi se radno sposobnim odraslim osobama olakšao pristup osposobljavanju i kako bi ih se osnažilo da uspješno prevladaju promjene na tržištu rada.

Strukovno obrazovanje i osposobljavanje u širem kontekstu politike EU-a

Politika EU-a usmjerena je na obrazovanje, osposobljavanje i vještine. Europski zeleni plan, Nova industrijska strategija za Europu, Akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo i Strategija EU-a o bioraznolikosti naglašavaju važnu ulogu vještina i osposobljavanja u podržavanju održivog rasta i prelaska na zeleno gospodarstvo. Strategija za MSP-ove za održivu i digitalnu Europu ističe vrijednost vještina za poslovne subjekte, dok se u Strategiji za rodnu ravnopravnost 2020. – 2025. naglašava važnost vještina u rješavanju rodnih stereotipa i postizanju rodne ravnoteže u brojnim profesijama. NextGenerationEU, plan za izlazak EU-a iz pandemije uzrokovane bolešću COVID-19, također predviđa financijska sredstva namijenjena SOO-u jer se njime želi Europu i njezino gospodarstvo učiniti zelenijima, digitalnijima i snažnijima negoli ikada prije.

Novi, sveobuhvatni pristup strukovnom obrazovanju i osposobljavanju

U Preporuci Vijeća o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost definiraju se ključna načela da bi se osiguralo da SOO mladima i odraslima pruža kvalitetne prilike za učenje. Preporukom se snažan naglasak stavlja na povećanu fleksibilnost, povećane mogućnosti za učenje kroz rad i naukovanja te poboljšano osiguravanje kvalitete.

Temeljeći se na Mišljenju Savjetodavnog odbora za strukovno osposobljavanje iz 2018. o budućnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja nakon 2020., u Preporuci Vijeća utvrđuje se vizija za politiku o SOO-u koja:

• omogućuje mladima i odraslima da steknu znanje, vještine i kompetencije potrebne za napredovanje na tržištu rada i u društvu koji se mijenjaju, da upravljaju oporavkom i pravednom tranzicijom prema zelenom i digitalnom gospodarstvu u doba demografskih promjena i tijekom svih gospodarskih ciklusa;
• potiče uključivost i jednake mogućnosti te pridonosi postizanju otpornosti, socijalne pravednosti i blagostanja za sve;
• promiče europske sustave strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u međunarodnom kontekstu kako bi bili prepoznati kao svjetska referenca za polaznike strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.

Preporukom se također utvrđuju sljedeći ciljevi na razini EU-a koje treba postići do 2025:

• zaposleno je najmanje 82 % osoba koje su završile strukovno obrazovanje ili osposobljavanje;
• 60 % osoba koje su nedavno završile SOO ima koristi od izloženosti učenju kroz rad tijekom svojeg obrazovanja;
• 8 % polaznika SOO-a uključuju se u mobilnost u svrhu učenja u inozemstvu.

Prvi i treći cilj nastavljaju se na postojeće referentne vrijednosti okvira ET 2020. o zapošljivosti osoba koje su završile SOO i mobilnosti u okviru SOO-a, dok se drugi cilj nadovezuje na Preporuku Vijeća o europskom okviru za kvalitetna i učinkovita naukovanja iz ožujka 2018.

Pokretanje reforme diljem Europe

Države članice obvezale su se zajedno sa socijalnim partnerima i drugim važnim dionicima provoditi mjere kojima se podupire provedba reformi strukovnog obrazovanja i osposobljavanja na nacionalnoj razini. Te nacionalne reforme ključne su za ostvarivanje vizije za strukovno obrazovanje i osposobljavanje.

Načela za nacionalne reforme

Reforme se trebaju temeljiti na sljedećim načelima koja navode da bi za SOO trebale vrijediti sljedeće odrednice...

• Brzo se prilagođava promjenama na tržištu rada: Države članice trebale bi uspostaviti odgovarajuće okvire i mjere kako bi osigurale da SOO pruža uravnoteženu kombinaciju vještina te da brzo odgovara na promjenjive zahtjeve tržišta rada (na primjer, mehanizmima za predviđanje potreba). Učenje kroz rad i naukovanje osobito su učinkoviti pristupi u osiguranju relevantnosti SOO-a na tržištu rada.
• Fleksibilnost i mogućnosti za napredovanje čine njegovu središnju točku: Države članice trebaju osigurati da su programi strukovnog obrazovanja i osposobljavanja personalizirani i usmjereni na polaznika. Time se pomaže u postizanju snažne angažiranosti i puteve SOO-a čini privlačnijima, što dovodi do povećane zapošljivosti. Strukovne kvalifikacije trebalo bi raščlaniti na manje jedinice i relevantne ishode učenja, čime bi se omogućilo fleksibilno ažuriranje sadržaja i njegova prilagodba pojedinačnim potrebama.
• Pokretač je inovacija i rasta: SOO treba biti dio gospodarskih, industrijskih i inovacijskih strategija, među ostalim onih povezanih s oporavkom te zelenom i digitalnom tranzicijom. Ustanove za strukovno obrazovanje i osposobljavanje trebaju imati najsuvremeniju infrastrukturu, a strategije digitalizacije i obuka za SOO trebaju biti prilagođene i proširene da bi se njima poticalo stjecanje poduzetničkih, digitalnih i zelenih vještina, osobito za odrasle. To bi Europu trebalo pripremiti za digitalnu i zelenu tranziciju te bi trebalo podržati deficitarna zanimanja.
• Atraktivan je izbor, temelji se na modernom i digitaliziranom pružanju vještina i osposobljavanja: Države članice trebale bi strukovno obrazovanje i osposobljavanje učiniti atraktivnijima, osobito u pogledu novih okruženja za učenje, alata i nastavnih metoda, s posebnim naglaskom na digitalizaciju. Sustavi obrazovanja i osposobljavanja trebaju omogućiti okomite i vodoravne prijelaze među strukovnim obrazovanjem i osposobljavanjem, općim obrazovanjem, visokim obrazovanjem i obrazovanjem odraslih.
• Promiče jednake mogućnosti: Programi strukovnog obrazovanja i osposobljavanja trebaju biti uključivi i dostupni ranjivim skupinama, kao što su osobe s invaliditetom, osobe bez vještina ili kvalifikacija, manjine, osobe migrantskog podrijetla i osobe s manje mogućnosti zbog socioekonomskog položaja ili područja u kojemu žive. Ciljanim mjerama i fleksibilnim oblicima osposobljavanja može se spriječiti rano napuštanje obrazovanja i osposobljavanja te poduprijeti prelazak iz škole na posao.
• Temelji se na kulturi osiguravanja kvalitete: Europski referentni okvir za osiguranje kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (EQAVET) temelji se na skupu zajedničkih indikativnih deskriptora i zajedničkih referentnih pokazatelja za osiguravanje kvalitete strukovnog obrazovanja i osposobljavanja koji se primjenjuju i na razini sustava i na razini pružatelja usluga, u skladu s nacionalnim kontekstom. Nacionalne referentne točke EQAVET-a imaju ulogu u okupljanju nacionalnih i regionalnih dionika te pomaganju u daljnjem razvoju i provedbi okvira EQAVET.

Europski referentni okvir za osiguranje kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (EQAVET) i Europski kreditni sustav u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (ECVET)

Preporuka Vijeća o SOO-u iz studenoga 2020. zamjenjuje prethodne preporuke o EQAVET-u i Europskom kreditnom sustavu u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (ECVET) koje su donesene 2009.

EQAVET-om se utvrđuje referentni okvir kako bi se državama članicama pomoglo u poboljšanju kvalitete njihovih sustava SOO-a i povećanju transparentnosti u pogledu mehanizama osiguravanja kvalitete u SOO-u. Tijekom desetgodišnje provedbe EQAVET-a njime su potaknute reforme nacionalnih sustava osiguravanja kvalitete, ali nije znatno pridonio poboljšanju transparentnosti mehanizama osiguravanja kvalitete. Nadalje, uglavnom se primjenjivao u početnom strukovnom obrazovanju i osposobljavanju koje se provodi u školi.

EQAVET je osnažen ažuriranim okvirom za EQAVET, uključenim Preporuku o SOO-u, u kojem se naglašavaju kvaliteta ishoda učenja, certificiranje i vrednovanje, savjetovanje s dionicima, uloga nastavnika i predavača, učenje kroz rad, digitalno učenje te fleksibilnost. Istorazinska vrednovanja osiguravanja kvalitete na razini EU-a uvedena su za sustave SOO-a kako bi se poboljšalo uzajamno učenje, osiguravanje kvalitete učinilo transparentnijim te ojačalo uzajamno povjerenje među državama članicama.

ECVET je uspostavljen radi poboljšanja priznavanja, prikupljanja i prijenosa ishoda učenja. To je bilo usmjereno na podupiranje mobilnosti i cjeloživotnog učenja te uspostave EU-ova sustava bodova u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. ECVET je pomogao u poboljšanju mobilnosti upotrebom i dokumentiranjem jedinica ishoda učenja te povezanih ishoda učenja. Koncept bodova u okviru ECVET-a nije zaživio i ECVET nije doveo do razvoja europskog kreditnog sustava u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju.

Preporuku Vijeća zamijenila je Preporuka o ECVET-u uključujući ključna načela prethodnog instrumenta ECVET-a povezana s fleksibilnošću, dok će se alati za potporu mobilnosti polaznika strukovnog obrazovanja (sporazum o učenju i memorandum o razumijevanju) dodatno razvijati u okviru drugih instrumenata EU-a (npr. Erasmus+). Za strukovne kvalifikacije stečene u obrazovanju nakon srednjoškolskog ili u tercijarnom obrazovanju i dalje će se upotrebljavati europski sustav prijenosa i prikupljanja bodova (ECTS).

Mjere koje poduzimaju države članice, a kojima u prilog ide suradnja EU-a u pitanjima SOO-a i prethodna načela, trebale bi učiniti SOO agilnom, fleksibilnom i atraktivnom opcijom utemeljenom na jednakim prilikama i kulturi osiguravanja kvalitete. Mjerama bi se posebno trebalo:

• promicati i podupirati održiva partnerstva za upravljanje strukovnim obrazovanjem i osposobljavanjem na regionalnoj i sektorskoj razini, u skladu s nacionalnim kontekstom i, prema potrebi, putem javno-privatnih partnerstava. Mjere trebaju uključiti socijalne partnere i sve relevantne dionike, uključujući:
• ustanove za strukovno obrazovanje i osposobljavanje,

• industrije i poduzeća svih veličina,
• javne i privatne službe za zapošljavanje,
• nastavnike i predavače u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju te njihove predstavnike,
• posrednička tijela (kao što su industrijske, trgovačke i obrtničke komore),
• stručne i sektorske organizacije,
• nacionalne koordinatore provedbe Garancije za mlade, ESF+ i ostale inicijative EU-a,
• sektor informacijskih tehnologija,
• centre izvrsnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja,
• klastere, organizacije polaznika i roditelja te lokalna, regionalna i nacionalna tijela.

Suradnja među dionicima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja na razini zemlje ključna je za osiguravanje reformi koje su dobro smišljene i provedene te koje su razumljive na razini praktičnih stručnjaka i drugih dionika.

• na najbolji način upotrebljavati europske alate za transparentnost. Mjere trebaju upotrebljavati alate, uključujući Europski kvalifikacijski okvir, Europass, ESCO i ECTS, kako bi potaknule priznavanje vještina, kvalifikacija i ishoda stečenih tijekom razdoblja učenja u inozemstvu. Na primjer, polaznici mogu upotrebljavati Europass za bilježenje svojeg iskustva, vještina i kvalifikacija na internetskom profilu te pristupiti profesionalnom usmjeravanju, informacijama o mobilnim iskustvima i digitalnim kvalifikacijama, primati prijedloge te tražiti mogućnosti za učenje i posao.
• na najbolji mogući način iskorištavati fondove i instrumente EU-a kojima se podupiru reforme i/ili ulaganja u strukovno obrazovanje i osposobljavanje. Mjere trebaju poticati daljnja ulaganja javnog i privatnog sektora u strukovno obrazovanje i osposobljavanje. Primjere fondova i instrumenata EU-a potražite u poglavlju „Financiranje”.
• Definirati mjere koje se oslanjaju na postojeće nacionalne mehanizme i financijske okvire do svibnja 2022. (takozvani „nacionalni provedbeni planovi”). Te se mjere trebaju usmjeriti na uključivanje digitalizacije i okolišne održivosti u cijeli sektor strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.

Zajednica europskih praktičnih stručnjaka u području SOO-a Elektroničke platforme za obrazovanje odraslih u Europi, na primjer, ima za cilj jačanje zajednice strukovnog odgoja i obrazovanja diljem EU-a. S naglaskom na učenje putem interneta / učenje na daljinu, zelene vještine, socijalnu uključenost i mobilnost polaznika, praktičnim stručnjacima kao što su nastavnici, predavači i instruktori u poduzeću pomažu da osvijeste političke inicijative na razini Europe te da međusobno surađuju kako bi pronašli zanimljive alate i resurse za pružanje SOO-a.

Konkretne obveze na nacionalnoj razini

Deklaraciju iz Osnabrücka, kojom se utvrđuje obveza rada na provedbi različitih mjera na temelju Preporuke o SOO-u do 2025., potvrdili su ministri zaduženi za SOO u državama članicama EU27, zemljama članicama i zemljama kandidatkinjama Europskoga gospodarskog prostora / Europskog udruženja slobodne trgovine, europski socijalni partneri i Europska komisija. Deklaraciju su podržali i udruženja pružatelja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te predstavnici polaznika.

Njome se dopunjuje Preporuka Vijeća definiranjem konkretnih mjera za razdoblje 2021. – 2025. i na nacionalnoj i na razini EU-a, s naglaskom na četiri glavna područja:

• otpornost i izvrsnost kroz kvalitetno, inkluzivno i fleksibilno strukovno obrazovanje i osposobljavanje: Fleksibilan i otporan SOO mogao bi se prilagoditi ometanjima te bi probleme mogao pretvoriti u prilike. Na taj će način donijeti inovativnost, produktivnost i otpornost u gospodarstvima i društvima na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini. Iako SOO omogućuje građanima da se nose s promjenom, trebao bi im omogućiti i da oblikuju promjenu. Inovacija u SOO-u usko je povezana s novim vještinama, kurikulumima, načinima poučavanja i alatima za predviđanje.
• Uspostavljanje nove kulture cjeloživotnog učenja: Nova kultura cjeloživotnog učenja pojedincima bi trebala omogućiti da imaju koristi od karijernog usmjeravanja tijekom njihovih života. Također bi im trebala pomoći da se uključe u kvalitetne i uključive programe SOO-a i da steknu ključne vještine za aktivno upravljanje svojim obrazovanjem, osposobljavanjem i zapošljivošću uz potporu dionika.
• Održivost: Poslovni subjekti, organizacije privatnog sektora i društvene inicijative glavni su pokretači održivosti. Početno i trajno strukovno obrazovanje i osposobljavanje trebali bi težiti uključivanju vještina za održivost u svoje propise i prakse. Tehnološki napretci također potiču rast u brojnim sektorima, uključujući obrazovanje i osposobljavanje. Okružja otvorenog izvora / digitalnog učenja čine obrazovanje o održivom razvoju dostupnijim.
• Europsko područje obrazovanja i osposobljavanja te međunarodno strukovno obrazovanje i osposobljavanje: Globalizacija tržišta i demografski trendovi znače da se sustavi i ustanove SOO-a na nacionalnoj, regionalnoj i sektorskoj razini trebaju prilagođavati i modernizirati. Međutim, nude i velik potencijal osnaživanja Europe kao čvorišta obrazovanja i osposobljavanja.

Deklaracija predstavlja jasnu obvezu država članica da u godinama pred nama unaprijede ustave SOO-a diljem EU-a u sinergiji s načelima i mjerama Preporuke Vijeća o SOO-u.

Pokretanje reforme diljem Europe

Države članice obvezale su se zajedno sa socijalnim partnerima i drugim važnim dionicima provoditi mjere kojima se podupire provedba reformi strukovnog obrazovanja i osposobljavanja na nacionalnoj razini. Te nacionalne reforme ključne su za ostvarivanje vizije za strukovno obrazovanje i osposobljavanje.

Načela za nacionalne reforme

Reforme se trebaju temeljiti na sljedećim načelima koja navode da bi za SOO trebale vrijediti sljedeće odrednice...

• Brzo se prilagođava promjenama na tržištu rada: Države članice trebale bi uspostaviti odgovarajuće okvire i mjere kako bi osigurale da SOO pruža uravnoteženu kombinaciju vještina te da brzo odgovara na promjenjive zahtjeve tržišta rada (na primjer, mehanizmima za predviđanje potreba). Učenje kroz rad i naukovanje osobito su učinkoviti pristupi u osiguranju relevantnosti SOO-a na tržištu rada.
• Fleksibilnost i mogućnosti za napredovanje čine njegovu središnju točku: Države članice trebaju osigurati da su programi strukovnog obrazovanja i osposobljavanja personalizirani i usmjereni na polaznika. Time se pomaže u postizanju snažne angažiranosti i puteve SOO-a čini privlačnijima, što dovodi do povećane zapošljivosti. Strukovne kvalifikacije trebalo bi raščlaniti na manje jedinice i relevantne ishode učenja, čime bi se omogućilo fleksibilno ažuriranje sadržaja i njegova prilagodba pojedinačnim potrebama.
• Pokretač je inovacija i rasta: SOO treba biti dio gospodarskih, industrijskih i inovacijskih strategija, među ostalim onih povezanih s oporavkom te zelenom i digitalnom tranzicijom. Ustanove za strukovno obrazovanje i osposobljavanje trebaju imati najsuvremeniju infrastrukturu, a strategije digitalizacije i obuka za SOO trebaju biti prilagođene i proširene da bi se njima poticalo stjecanje poduzetničkih, digitalnih i zelenih vještina, osobito za odrasle. To bi Europu trebalo pripremiti za digitalnu i zelenu tranziciju te bi trebalo podržati deficitarna zanimanja.
• Atraktivan je izbor, temelji se na modernom i digitaliziranom pružanju vještina i osposobljavanja: Države članice trebale bi strukovno obrazovanje i osposobljavanje učiniti atraktivnijima, osobito u pogledu novih okruženja za učenje, alata i nastavnih metoda, s posebnim naglaskom na digitalizaciju. Sustavi obrazovanja i osposobljavanja trebaju omogućiti okomite i vodoravne prijelaze među strukovnim obrazovanjem i osposobljavanjem, općim obrazovanjem, visokim obrazovanjem i obrazovanjem odraslih.
• Promiče jednake mogućnosti: Programi strukovnog obrazovanja i osposobljavanja trebaju biti uključivi i dostupni ranjivim skupinama, kao što su osobe s invaliditetom, osobe bez vještina ili kvalifikacija, manjine, osobe migrantskog podrijetla i osobe s manje mogućnosti zbog socioekonomskog položaja ili područja u kojemu žive. Ciljanim mjerama i fleksibilnim oblicima osposobljavanja može se spriječiti rano napuštanje obrazovanja i osposobljavanja te poduprijeti prelazak iz škole na posao.
• Temelji se na kulturi osiguravanja kvalitete: Europski referentni okvir za osiguranje kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (EQAVET) temelji se na skupu zajedničkih indikativnih deskriptora i zajedničkih referentnih pokazatelja za osiguravanje kvalitete strukovnog obrazovanja i osposobljavanja koji se primjenjuju i na razini sustava i na razini pružatelja usluga, u skladu s nacionalnim kontekstom. Nacionalne referentne točke EQAVET-a imaju ulogu u okupljanju nacionalnih i regionalnih dionika te pomaganju u daljnjem razvoju i provedbi okvira EQAVET.

Europski referentni okvir za osiguranje kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (EQAVET) i Europski kreditni sustav u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (ECVET)

Preporuka Vijeća o SOO-u iz studenoga 2020. zamjenjuje prethodne preporuke o EQAVET-u i Europskom kreditnom sustavu u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (ECVET) koje su donesene 2009.

EQAVET-om se utvrđuje referentni okvir kako bi se državama članicama pomoglo u poboljšanju kvalitete njihovih sustava SOO-a i povećanju transparentnosti u pogledu mehanizama osiguravanja kvalitete u SOO-u. Tijekom desetgodišnje provedbe EQAVET-a njime su potaknute reforme nacionalnih sustava osiguravanja kvalitete, ali nije znatno pridonio poboljšanju transparentnosti mehanizama osiguravanja kvalitete. Nadalje, uglavnom se primjenjivao u početnom strukovnom obrazovanju i osposobljavanju koje se provodi u školi.

EQAVET je osnažen ažuriranim okvirom za EQAVET, uključenim Preporuku o SOO-u, u kojem se naglašavaju kvaliteta ishoda učenja, certificiranje i vrednovanje, savjetovanje s dionicima, uloga nastavnika i predavača, učenje kroz rad, digitalno učenje te fleksibilnost. Istorazinska vrednovanja osiguravanja kvalitete na razini EU-a uvedena su za sustave SOO-a kako bi se poboljšalo uzajamno učenje, osiguravanje kvalitete učinilo transparentnijim te ojačalo uzajamno povjerenje među državama članicama.

ECVET je uspostavljen radi poboljšanja priznavanja, prikupljanja i prijenosa ishoda učenja. To je bilo usmjereno na podupiranje mobilnosti i cjeloživotnog učenja te uspostave EU-ova sustava bodova u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. ECVET je pomogao u poboljšanju mobilnosti upotrebom i dokumentiranjem jedinica ishoda učenja te povezanih ishoda učenja. Koncept bodova u okviru ECVET-a nije zaživio i ECVET nije doveo do razvoja europskog kreditnog sustava u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju.

Preporuku Vijeća zamijenila je Preporuka o ECVET-u uključujući ključna načela prethodnog instrumenta ECVET-a povezana s fleksibilnošću, dok će se alati za potporu mobilnosti polaznika strukovnog obrazovanja (sporazum o učenju i memorandum o razumijevanju) dodatno razvijati u okviru drugih instrumenata EU-a (npr. Erasmus+). Za strukovne kvalifikacije stečene u obrazovanju nakon srednjoškolskog ili u tercijarnom obrazovanju i dalje će se upotrebljavati europski sustav prijenosa i prikupljanja bodova (ECTS).

Mjere koje poduzimaju države članice, a kojima u prilog ide suradnja EU-a u pitanjima SOO-a i prethodna načela, trebale bi učiniti SOO agilnom, fleksibilnom i atraktivnom opcijom utemeljenom na jednakim prilikama i kulturi osiguravanja kvalitete. Mjerama bi se posebno trebalo:

• promicati i podupirati održiva partnerstva za upravljanje strukovnim obrazovanjem i osposobljavanjem na regionalnoj i sektorskoj razini, u skladu s nacionalnim kontekstom i, prema potrebi, putem javno-privatnih partnerstava. Mjere trebaju uključiti socijalne partnere i sve relevantne dionike, uključujući:
• ustanove za strukovno obrazovanje i osposobljavanje,

• industrije i poduzeća svih veličina,
• javne i privatne službe za zapošljavanje,
• nastavnike i predavače u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju te njihove predstavnike,
• posrednička tijela (kao što su industrijske, trgovačke i obrtničke komore),
• stručne i sektorske organizacije,
• nacionalne koordinatore provedbe Garancije za mlade, ESF+ i ostale inicijative EU-a,
• sektor informacijskih tehnologija,
• centre izvrsnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja,
• klastere, organizacije polaznika i roditelja te lokalna, regionalna i nacionalna tijela.

Suradnja među dionicima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja na razini zemlje ključna je za osiguravanje reformi koje su dobro smišljene i provedene te koje su razumljive na razini praktičnih stručnjaka i drugih dionika.

• na najbolji način upotrebljavati europske alate za transparentnost. Mjere trebaju upotrebljavati alate, uključujući Europski kvalifikacijski okvir, Europass, ESCO i ECTS, kako bi potaknule priznavanje vještina, kvalifikacija i ishoda stečenih tijekom razdoblja učenja u inozemstvu. Na primjer, polaznici mogu upotrebljavati Europass za bilježenje svojeg iskustva, vještina i kvalifikacija na internetskom profilu te pristupiti profesionalnom usmjeravanju, informacijama o mobilnim iskustvima i digitalnim kvalifikacijama, primati prijedloge te tražiti mogućnosti za učenje i posao.
• na najbolji mogući način iskorištavati fondove i instrumente EU-a kojima se podupiru reforme i/ili ulaganja u strukovno obrazovanje i osposobljavanje. Mjere trebaju poticati daljnja ulaganja javnog i privatnog sektora u strukovno obrazovanje i osposobljavanje. Primjere fondova i instrumenata EU-a potražite u poglavlju „Financiranje”.
• Definirati mjere koje se oslanjaju na postojeće nacionalne mehanizme i financijske okvire do svibnja 2022. (takozvani „nacionalni provedbeni planovi”). Te se mjere trebaju usmjeriti na uključivanje digitalizacije i okolišne održivosti u cijeli sektor strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.

Zajednica europskih praktičnih stručnjaka u području SOO-a Elektroničke platforme za obrazovanje odraslih u Europi, na primjer, ima za cilj jačanje zajednice strukovnog odgoja i obrazovanja diljem EU-a. S naglaskom na učenje putem interneta / učenje na daljinu, zelene vještine, socijalnu uključenost i mobilnost polaznika, praktičnim stručnjacima kao što su nastavnici, predavači i instruktori u poduzeću pomažu da osvijeste političke inicijative na razini Europe te da međusobno surađuju kako bi pronašli zanimljive alate i resurse za pružanje SOO-a.

Konkretne obveze na nacionalnoj razini

Deklaraciju iz Osnabrücka, kojom se utvrđuje obveza rada na provedbi različitih mjera na temelju Preporuke o SOO-u do 2025., potvrdili su ministri zaduženi za SOO u državama članicama EU27, zemljama članicama i zemljama kandidatkinjama Europskoga gospodarskog prostora / Europskog udruženja slobodne trgovine, europski socijalni partneri i Europska komisija. Deklaraciju su podržali i udruženja pružatelja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te predstavnici polaznika.

Njome se dopunjuje Preporuka Vijeća definiranjem konkretnih mjera za razdoblje 2021. – 2025. i na nacionalnoj i na razini EU-a, s naglaskom na četiri glavna područja:

• otpornost i izvrsnost kroz kvalitetno, inkluzivno i fleksibilno strukovno obrazovanje i osposobljavanje: Fleksibilan i otporan SOO mogao bi se prilagoditi ometanjima te bi probleme mogao pretvoriti u prilike. Na taj će način donijeti inovativnost, produktivnost i otpornost u gospodarstvima i društvima na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini. Iako SOO omogućuje građanima da se nose s promjenom, trebao bi im omogućiti i da oblikuju promjenu. Inovacija u SOO-u usko je povezana s novim vještinama, kurikulumima, načinima poučavanja i alatima za predviđanje.
• Uspostavljanje nove kulture cjeloživotnog učenja: Nova kultura cjeloživotnog učenja pojedincima bi trebala omogućiti da imaju koristi od karijernog usmjeravanja tijekom njihovih života. Također bi im trebala pomoći da se uključe u kvalitetne i uključive programe SOO-a i da steknu ključne vještine za aktivno upravljanje svojim obrazovanjem, osposobljavanjem i zapošljivošću uz potporu dionika.
• Održivost: Poslovni subjekti, organizacije privatnog sektora i društvene inicijative glavni su pokretači održivosti. Početno i trajno strukovno obrazovanje i osposobljavanje trebali bi težiti uključivanju vještina za održivost u svoje propise i prakse. Tehnološki napretci također potiču rast u brojnim sektorima, uključujući obrazovanje i osposobljavanje. Okružja otvorenog izvora / digitalnog učenja čine obrazovanje o održivom razvoju dostupnijim.
• Europsko područje obrazovanja i osposobljavanja te međunarodno strukovno obrazovanje i osposobljavanje: Globalizacija tržišta i demografski trendovi znače da se sustavi i ustanove SOO-a na nacionalnoj, regionalnoj i sektorskoj razini trebaju prilagođavati i modernizirati. Međutim, nude i velik potencijal osnaživanja Europe kao čvorišta obrazovanja i osposobljavanja.

Deklaracija predstavlja jasnu obvezu država članica da u godinama pred nama unaprijede ustave SOO-a diljem EU-a u sinergiji s načelima i mjerama Preporuke Vijeća o SOO-u.

Mjere i inicijative kojima se podržavaju države članice

EU kontinuirano podupire države članice u njihovim reformama strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Cilj je EU-a potaknuti suradnju među državama članicama i olakšati koordinaciju u područjima zapošljivosti i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, uz potpuno uvažavanje odgovornosti država članica za sadržaj i organizaciju takva osposobljavanja.

Niz inicijativa EU-a pruža korisne alate i podršku dionicima SOO-a, može pomoći državama članicama u unaprjeđenju kvalitete i transparentnosti njihovih sustava SOO-a te ostvaruje viziju EU-a za strukovno obrazovanje i osposobljavanje diljem Europe.

Centri izvrsnosti za strukovno obrazovanje i osposobljavanje

Centri izvrsnosti za strukovno obrazovanje i osposobljavanje transnacionalne su suradničke mreže usmjerene na poticanje inovacije i izvrsnosti u SOO-u. Okupljaju širok raspon lokalnih i regionalnih partnera, uključujući pružatelje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (na srednjoškolskoj i tercijarnoj razini), zaposlenike, istraživačke centre i socijalne partnere, da bi stvorili „ekosustave vještina”. Pritom pridonose inovativnom, uključivom i održivom gospodarstvu.

Inicijativa o centrima izvrsnosti za SOO u skladu je s Programom vještina i europskim prostorom obrazovanja te se njome želi osnovati 100 centara izvrsnosti za SOO u razdoblju od 2021. do 2027. uz financijsku podršku programa Erasmus+. Podržava države članice, socijalne partnere i pružatelje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u provedbi ciljeva Preporuke Vijeća o SOO-u i Deklaracije iz Osnabrücka.

Centri izvrsnosti za SOO pobuđuju zanimanje brojnih partnera iz cijeloga svijeta – više od 1700 organizacija iz 55 zemalja odazvalo se na poziv programa Erasmus+ 2021. – što pokazuje njihov potencijal da podrže internacionalizaciju europskog SOO-a i uspostave dugoročna partnerstva s organizacijama izvan Europe. Centri izvrsnosti za SOO mogu biti ključan element za ostvarivanje ciljeva EU-a kako bi Europa postala referentna točka svjetske klase za visokokvalitetne vještine.

Zelene i digitalne vještine

EU je istaknuo važnost mjera kojima se promiče dvojna zelena i digitalna tranzicija kako bi europsko gospodarstvo postalo poštenije, otpornije i održivije. Dvojna tranzicija u samom je središtu Komisijina političkog programa, čemu u prilog idu Program vještina za Europu 2020., Akcijski plan za digitalno obrazovanje i europski zeleni plan.

Ustanove i sustavi za strukovno obrazovanje i osposobljavanje dobro su pozicionirani za olakšavanje usavršavanja i usvajanja novih vještina, što je ključan uvjet za prelazak na pošteno i uključivo gospodarstvo.

Erasmus+ i Mehanizam za oporavak i otpornost (dio plana NextGenerationEU) mogu se iskoristiti za pripremanje ljudi kroz SOO za prilike na tržištu rada koje su rezultat dvojne tranzicije.

Dodatno će se promovirati i intenzivni tečajevi digitalnog osposobljavanja, a DigComp (Okvir digitalnih kompetencija EU-a) ažurirat će se kako bi odražavao nova tehnološka dostignuća i ona u nastajanju kao što su umjetna inteligencija, pretvaranje svih aspekata života u podatke (engl. datafication) te zelene vještine. Sličan okvir kompetencija o održivosti razvijen je kako bi se izgradilo zajedničko razumijevanje ključnih kompetencija potrebnih za zelenu tranziciju.

SELFIE (samoprocjena učinkovitosti učenja poticanjem inovacija kroz obrazovne tehnologije) je alat koji podržava digitalizaciju škola. Alat je besplatan i škola ga (uključujući škole za strukovno obrazovanje i osposobljavanje) može prilagoditi radi razumijevanja i uključivanja digitalne tehnologije u prakse učenja i poučavanja. SELFIE prikuplja anonimne povratne informacije od studenata, nastavnika i ravnatelja škola na temelju upitnika o upotrebi tehnologije u njihovoj školi. Alat potom generira izvješće o prednostima i slabostima škole pri upotrebi tehnologije.

U listopadu 2021. EU je objavio proširenje alata SELFIE koje se usredotočuje na učenje kroz rad. Novi modul objedinjuje stavove instruktora u poduzeću, čime u provedbu uključuje i poduzeća, kao i polaznike, nastavnike i ravnatelje. Time se školama i društvima za strukovno obrazovanje i osposobljavanje omogućuje da zajednički raspravljaju o najboljim načinima digitalizacije obrazovanja i osposobljavanja koje nude. Zasad je proširenje dostupno na 24 službena jezika EU-a, u sklopu glavnog alata SELFIE.

Jača podrška naukovanjima

Inicijative kao što su Garancija za mlade, Europski savez za naukovanje i usluge potpore naukovanju okupljaju vlade i dionike kako bi osnažile podršku naukovanjima i poboljšale svijest o SOO-u te obveze u pogledu poboljšanja SOO-a.

Obnovljeni Europski savez za naukovanje promiče nacionalne koalicije, podržava MSP-ove i potiče uključivanje socijalnih partnera, uključujući sektorsku razinu. Europski savez za naukovanje također mobilizira lokalna i regionalna tijela te podržava zastupljenost naučnika u državama članicama. Potiče zelena, digitalna i uključiva naukovanja od kojih koristi imaju i poslodavci i mladi jer se razvija vješta radna snaga u širokom rasponu sektora. Usluge potpore naukovanju funkcioniraju na način da poboljšavaju kvalitetu naukovanja u Europi pružajući internetske izvore i mogućnosti za umrežavanje, omogućujući pojedincima da se povežu, uče i djeluju.

EU će osnaživati i poticati i Europski savez za naukovanje i usluge potpore naukovanju.

Europski tjedan vještina stečenih u strukovnom obrazovanju

Europski tjedan vještina stečenih u strukovnom obrazovanju (Tjedan SOO-a) od 2016. okuplja lokalne, regionalne i nacionalne organizacije kako bi se diljem Europe slavila postignuća u području SOO-a. Godišnjim događanjem podiže se svijest o potencijalu SOO-a da stvara radna mjesta i podržava razvoj karijera te se otvaraju prilike za razmjenu informacija i primjera dobre prakse.

Tjedan SOO-a ispunjen je događanjima i aktivnostima koje organiziraju partneri diljem Europe, te je tematski, a temom se svake godine prepoznaje važnost strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te vještina. Brojni stručnjaci nastupaju kao govornici i dijele svoja razmišljanja i spoznaje sa sudionicima na konferencijama ili okupljanjima na mreži. Tjedan SOO-a uključuje i dodjelu Nagrada za izvrsnost u SOO-u kojom se u središte pozornosti stavljaju osobe i organizacije koje nadahnjuju.

Europski temeljnis trukovni profili

Europski temeljni strukovni profili još su jedan inovativan element izvrsnosti i internacionalizacije u SOO-u. Tim se profilima može definirati zajednički skup ishoda učenja koji se mogu primjenjivati u razvoju zajedničkog kurikuluma, kvalifikacija i mikrokvalifikacija u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Profili mogu olakšati mobilnost polaznika i radnika te podržati automatsko priznavanje kvalifikacija SOO-a i ishoda učenja u inozemstvu. Bili bi dio platforme Europass te, gdje je to moguće, dopunjeni, digitalnim strukovnim sadržajem.

Istorazinsko vrednovanje osiguranja kvalitete na razini sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja

Istorazinsko vrednovanje predstavlja vrstu uzajamnog učenja čiji je cilj veća transparentnost i učinkovitost sustava osiguranja kvalitete. U Preporuci o SOO-u istorazinsko vrednovanje osiguranja kvalitete na razini sustava SOO-a navodi se kao konkretna mjera ojačanja povjerenja i transparentnost među državama članicama te poboljšanja uzajamnog učenja diljem EU-a. EU će surađivati s državama članicama na poboljšanju transparentnosti razvoja nacionalnog strukovnog obrazovanja i osposobljavanja kroz istorazinsko vrednovanje osiguranja kvalitete, nadovezujući se na rad EQAVET-a, koji je pridonio nekolicini reformi u nacionalnim sustavima osiguranja kvalitete.

Mikrokvalifikacije

Mikrokvalifikacija je zapis o ishodima učenja koje je polaznik ostvario nakon usvajanja manjeg dijela gradiva. U Preporuci Vijeća o SOO-u poziva se Europska komisija da „istraži koncept i upotrebu mikrokvalifikacija”. Mikrokvalifikacije omogućuju ciljano i fleksibilno stjecanje vještina da bi se zadovoljile nove potrebe i potrebe koje nastaju u društvu i na tržištu rada, a pritom ne zamjenjuju tradicionalne kvalifikacije. Mikrokvalifikacije mogu osmisliti i dodjeljivati razni pružatelji usluga u različitim formalnim, neformalnim i informalnim okružjima za učenje.

U prijedlogu Komisije za Preporuku Vijeća o mikrokvalifikacijama za cjeloživotno učenje i zapošljivost iz prosinca 2021. navedeni su zajednička definicija i format za opisivanje mikrokvalifikacija te skup načela za njihovo osmišljavanje i dodjelu. Te elemente mogu primjenjivati pružatelji mikrokvalifikacija diljem EU-a, uključujući pružatelje kontinuiranog strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, kako bi podržali povjerenje u mikrokvalifikacije, njihovu kvalitetu i prihvaćanje.

Financiranje

Financiranje EU-a ima ključnu ulogu u provedbi prethodno opisanih mjera i osiguranju da se SOO može u dovoljnoj mjeri razviti i ojačati u državama članicama.

Fondovi i programi EU-a, kao što su NextGenerationEU i njegovi stupovi, Mehanizam za oporavak i otpornost i REACT-EU, ESF+, Erasmus+, Europski fond za regionalni razvoj, InvestEU, Obzor Europa, Interreg, Digitalna Europa, mehanizam za pravednu tranziciju i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, na raspolaganju su kao potpora realizaciji nacionalnih obveza za budućnost strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.

Program Erasmus+ za razdoblje 2021. – 2027. uključuje i financijska sredstva za podršku međunarodnoj mobilnosti za gotovo 2 milijuna polaznika i osoblja SOO-a, kao i proračun u iznosu od 400 milijuna EUR za financiranje mreža 100 centara izvrsnosti za SOO tijekom tog razdoblja.

Navedene mogućnosti financiranja mogu pomoći u osnaživanju potpore za naukovanja, digitalizaciju ustanova za strukovno obrazovanje i osposobljavanje i reforme strukovnog obrazovanja i osposobljavanja kako bi se poboljšali programi usvajanja novih vještina, osobito za radnike u sektorima koji su duboko zahvaćeni posljedicama pandemije bolesti COVID-19.

Ako ste dionik SOO-a, navedene inicijative pružaju podršku, smjernice i korisne alate koji nam pomažu u zajedničkom ostvarivanju sveobuhvatne vizije za budućnost strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Strukovno obrazovanje i osposobljavanje ključno je za osiguranje da ljudi u Europi imaju razvijene potrebne vještine za poslove današnjice, ali i sutrašnjice.

Pridržavajući se puta utvrđenog u Preporuci, a opisanog u ovoj brošuri, države članice mogu pridonijeti dvojnoj zelenoj i digitalnoj tranziciji Europe, istovremeno osiguravajući da svi u Europi imaju pristup kvalitetnom i uključivom obrazovanju, osposobljavanju i cjeloživotnom učenju kako bi mogli u potpunosti sudjelovati u društvu, prijeći na tržište rada i, u konačnici, imati uspješne karijere.

Mjere i inicijative kojima se podržavaju države članice

EU kontinuirano podupire države članice u njihovim reformama strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Cilj je EU-a potaknuti suradnju među državama članicama i olakšati koordinaciju u područjima zapošljivosti i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, uz potpuno uvažavanje odgovornosti država članica za sadržaj i organizaciju takva osposobljavanja.

Niz inicijativa EU-a pruža korisne alate i podršku dionicima SOO-a, može pomoći državama članicama u unaprjeđenju kvalitete i transparentnosti njihovih sustava SOO-a te ostvaruje viziju EU-a za strukovno obrazovanje i osposobljavanje diljem Europe.

Centri izvrsnosti za strukovno obrazovanje i osposobljavanje

Centri izvrsnosti za strukovno obrazovanje i osposobljavanje transnacionalne su suradničke mreže usmjerene na poticanje inovacije i izvrsnosti u SOO-u. Okupljaju širok raspon lokalnih i regionalnih partnera, uključujući pružatelje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (na srednjoškolskoj i tercijarnoj razini), zaposlenike, istraživačke centre i socijalne partnere, da bi stvorili „ekosustave vještina”. Pritom pridonose inovativnom, uključivom i održivom gospodarstvu.

Inicijativa o centrima izvrsnosti za SOO u skladu je s Programom vještina i europskim prostorom obrazovanja te se njome želi osnovati 100 centara izvrsnosti za SOO u razdoblju od 2021. do 2027. uz financijsku podršku programa Erasmus+. Podržava države članice, socijalne partnere i pružatelje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u provedbi ciljeva Preporuke Vijeća o SOO-u i Deklaracije iz Osnabrücka.

Centri izvrsnosti za SOO pobuđuju zanimanje brojnih partnera iz cijeloga svijeta – više od 1700 organizacija iz 55 zemalja odazvalo se na poziv programa Erasmus+ 2021. – što pokazuje njihov potencijal da podrže internacionalizaciju europskog SOO-a i uspostave dugoročna partnerstva s organizacijama izvan Europe. Centri izvrsnosti za SOO mogu biti ključan element za ostvarivanje ciljeva EU-a kako bi Europa postala referentna točka svjetske klase za visokokvalitetne vještine.

Zelene i digitalne vještine

EU je istaknuo važnost mjera kojima se promiče dvojna zelena i digitalna tranzicija kako bi europsko gospodarstvo postalo poštenije, otpornije i održivije. Dvojna tranzicija u samom je središtu Komisijina političkog programa, čemu u prilog idu Program vještina za Europu 2020., Akcijski plan za digitalno obrazovanje i europski zeleni plan.

Ustanove i sustavi za strukovno obrazovanje i osposobljavanje dobro su pozicionirani za olakšavanje usavršavanja i usvajanja novih vještina, što je ključan uvjet za prelazak na pošteno i uključivo gospodarstvo.

Erasmus+ i Mehanizam za oporavak i otpornost (dio plana NextGenerationEU) mogu se iskoristiti za pripremanje ljudi kroz SOO za prilike na tržištu rada koje su rezultat dvojne tranzicije.

Dodatno će se promovirati i intenzivni tečajevi digitalnog osposobljavanja, a DigComp (Okvir digitalnih kompetencija EU-a) ažurirat će se kako bi odražavao nova tehnološka dostignuća i ona u nastajanju kao što su umjetna inteligencija, pretvaranje svih aspekata života u podatke (engl. datafication) te zelene vještine. Sličan okvir kompetencija o održivosti razvijen je kako bi se izgradilo zajedničko razumijevanje ključnih kompetencija potrebnih za zelenu tranziciju.

SELFIE (samoprocjena učinkovitosti učenja poticanjem inovacija kroz obrazovne tehnologije) je alat koji podržava digitalizaciju škola. Alat je besplatan i škola ga (uključujući škole za strukovno obrazovanje i osposobljavanje) može prilagoditi radi razumijevanja i uključivanja digitalne tehnologije u prakse učenja i poučavanja. SELFIE prikuplja anonimne povratne informacije od studenata, nastavnika i ravnatelja škola na temelju upitnika o upotrebi tehnologije u njihovoj školi. Alat potom generira izvješće o prednostima i slabostima škole pri upotrebi tehnologije.

U listopadu 2021. EU je objavio proširenje alata SELFIE koje se usredotočuje na učenje kroz rad. Novi modul objedinjuje stavove instruktora u poduzeću, čime u provedbu uključuje i poduzeća, kao i polaznike, nastavnike i ravnatelje. Time se školama i društvima za strukovno obrazovanje i osposobljavanje omogućuje da zajednički raspravljaju o najboljim načinima digitalizacije obrazovanja i osposobljavanja koje nude. Zasad je proširenje dostupno na 24 službena jezika EU-a, u sklopu glavnog alata SELFIE.

Jača podrška naukovanjima

Inicijative kao što su Garancija za mlade, Europski savez za naukovanje i usluge potpore naukovanju okupljaju vlade i dionike kako bi osnažile podršku naukovanjima i poboljšale svijest o SOO-u te obveze u pogledu poboljšanja SOO-a.

Obnovljeni Europski savez za naukovanje promiče nacionalne koalicije, podržava MSP-ove i potiče uključivanje socijalnih partnera, uključujući sektorsku razinu. Europski savez za naukovanje također mobilizira lokalna i regionalna tijela te podržava zastupljenost naučnika u državama članicama. Potiče zelena, digitalna i uključiva naukovanja od kojih koristi imaju i poslodavci i mladi jer se razvija vješta radna snaga u širokom rasponu sektora. Usluge potpore naukovanju funkcioniraju na način da poboljšavaju kvalitetu naukovanja u Europi pružajući internetske izvore i mogućnosti za umrežavanje, omogućujući pojedincima da se povežu, uče i djeluju.

EU će osnaživati i poticati i Europski savez za naukovanje i usluge potpore naukovanju.

Europski tjedan vještina stečenih u strukovnom obrazovanju

Europski tjedan vještina stečenih u strukovnom obrazovanju (Tjedan SOO-a) od 2016. okuplja lokalne, regionalne i nacionalne organizacije kako bi se diljem Europe slavila postignuća u području SOO-a. Godišnjim događanjem podiže se svijest o potencijalu SOO-a da stvara radna mjesta i podržava razvoj karijera te se otvaraju prilike za razmjenu informacija i primjera dobre prakse.

Tjedan SOO-a ispunjen je događanjima i aktivnostima koje organiziraju partneri diljem Europe, te je tematski, a temom se svake godine prepoznaje važnost strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te vještina. Brojni stručnjaci nastupaju kao govornici i dijele svoja razmišljanja i spoznaje sa sudionicima na konferencijama ili okupljanjima na mreži. Tjedan SOO-a uključuje i dodjelu Nagrada za izvrsnost u SOO-u kojom se u središte pozornosti stavljaju osobe i organizacije koje nadahnjuju.

Europski temeljnis trukovni profili

Europski temeljni strukovni profili još su jedan inovativan element izvrsnosti i internacionalizacije u SOO-u. Tim se profilima može definirati zajednički skup ishoda učenja koji se mogu primjenjivati u razvoju zajedničkog kurikuluma, kvalifikacija i mikrokvalifikacija u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Profili mogu olakšati mobilnost polaznika i radnika te podržati automatsko priznavanje kvalifikacija SOO-a i ishoda učenja u inozemstvu. Bili bi dio platforme Europass te, gdje je to moguće, dopunjeni, digitalnim strukovnim sadržajem.

Istorazinsko vrednovanje osiguranja kvalitete na razini sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja

Istorazinsko vrednovanje predstavlja vrstu uzajamnog učenja čiji je cilj veća transparentnost i učinkovitost sustava osiguranja kvalitete. U Preporuci o SOO-u istorazinsko vrednovanje osiguranja kvalitete na razini sustava SOO-a navodi se kao konkretna mjera ojačanja povjerenja i transparentnost među državama članicama te poboljšanja uzajamnog učenja diljem EU-a. EU će surađivati s državama članicama na poboljšanju transparentnosti razvoja nacionalnog strukovnog obrazovanja i osposobljavanja kroz istorazinsko vrednovanje osiguranja kvalitete, nadovezujući se na rad EQAVET-a, koji je pridonio nekolicini reformi u nacionalnim sustavima osiguranja kvalitete.

Mikrokvalifikacije

Mikrokvalifikacija je zapis o ishodima učenja koje je polaznik ostvario nakon usvajanja manjeg dijela gradiva. U Preporuci Vijeća o SOO-u poziva se Europska komisija da „istraži koncept i upotrebu mikrokvalifikacija”. Mikrokvalifikacije omogućuju ciljano i fleksibilno stjecanje vještina da bi se zadovoljile nove potrebe i potrebe koje nastaju u društvu i na tržištu rada, a pritom ne zamjenjuju tradicionalne kvalifikacije. Mikrokvalifikacije mogu osmisliti i dodjeljivati razni pružatelji usluga u različitim formalnim, neformalnim i informalnim okružjima za učenje.

U prijedlogu Komisije za Preporuku Vijeća o mikrokvalifikacijama za cjeloživotno učenje i zapošljivost iz prosinca 2021. navedeni su zajednička definicija i format za opisivanje mikrokvalifikacija te skup načela za njihovo osmišljavanje i dodjelu. Te elemente mogu primjenjivati pružatelji mikrokvalifikacija diljem EU-a, uključujući pružatelje kontinuiranog strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, kako bi podržali povjerenje u mikrokvalifikacije, njihovu kvalitetu i prihvaćanje.

Financiranje

Financiranje EU-a ima ključnu ulogu u provedbi prethodno opisanih mjera i osiguranju da se SOO može u dovoljnoj mjeri razviti i ojačati u državama članicama.

Fondovi i programi EU-a, kao što su NextGenerationEU i njegovi stupovi, Mehanizam za oporavak i otpornost i REACT-EU, ESF+, Erasmus+, Europski fond za regionalni razvoj, InvestEU, Obzor Europa, Interreg, Digitalna Europa, mehanizam za pravednu tranziciju i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, na raspolaganju su kao potpora realizaciji nacionalnih obveza za budućnost strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.

Program Erasmus+ za razdoblje 2021. – 2027. uključuje i financijska sredstva za podršku međunarodnoj mobilnosti za gotovo 2 milijuna polaznika i osoblja SOO-a, kao i proračun u iznosu od 400 milijuna EUR za financiranje mreža 100 centara izvrsnosti za SOO tijekom tog razdoblja.

Navedene mogućnosti financiranja mogu pomoći u osnaživanju potpore za naukovanja, digitalizaciju ustanova za strukovno obrazovanje i osposobljavanje i reforme strukovnog obrazovanja i osposobljavanja kako bi se poboljšali programi usvajanja novih vještina, osobito za radnike u sektorima koji su duboko zahvaćeni posljedicama pandemije bolesti COVID-19.

Ako ste dionik SOO-a, navedene inicijative pružaju podršku, smjernice i korisne alate koji nam pomažu u zajedničkom ostvarivanju sveobuhvatne vizije za budućnost strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Strukovno obrazovanje i osposobljavanje ključno je za osiguranje da ljudi u Europi imaju razvijene potrebne vještine za poslove današnjice, ali i sutrašnjice.

Pridržavajući se puta utvrđenog u Preporuci, a opisanog u ovoj brošuri, države članice mogu pridonijeti dvojnoj zelenoj i digitalnoj tranziciji Europe, istovremeno osiguravajući da svi u Europi imaju pristup kvalitetnom i uključivom obrazovanju, osposobljavanju i cjeloživotnom učenju kako bi mogli u potpunosti sudjelovati u društvu, prijeći na tržište rada i, u konačnici, imati uspješne karijere.

	Polaznici srednjoškolskog strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u ukupnom broju polaznika srednjoškolskog obrazovanja5			Stopa zaposlenosti polaznika koji su nedavno završili strukovno obrazovanje i osposobljavanje (u dobi 20 – 34)			Stopa zaposlenosti polaznika koji su nedavno završili opće obrazovanje (u dobi 20 – 34)
	%	%	%	%	%	%	%	%	%
	2017	2018	2019	2018	2019	2020	2018	2019	2020
EU27	48,1	48,4	48,4	79,0	79,1	76,1	63,7	62,8	58,3
Belgija	57,8	56,8	56,2	76,7	77,1	76,5	43,9	61,6	61,3
Bugarska	50,7	52,9	52,1	66,4	73,5	69,6	68,6	63,0	59,3
Češka	72,4	71,3	70,5	87,7	86,8	84,8	80,6	75,9	68,5
Danska	38,9	37,7	37,3	85,0	84,7	84,5	77,1	77,1	79,1
Njemačka	45,6	46,5	48,1	92,4	93,4	93,4	68,7	66,8	61,4
Estonija	40,7	40,1	39,8	76,6	86,2	79,9	68,8	62,6	63,9
Irska	n/a	35,7	27,6	76,9	75,9	73,5	71,5	69,9	56,0
Grčka	28,8	28,5	29,1	50,5	50,9	43,7	45,2	51,3	48,4
Španjolska	35,3	35,8	36,4	70,0	66,0	50,3	64,1	53,6	51,5
Francuska	39,9	39,3	39,3	72,2	68,8	68,5	47,2	50,8	43,0
Hrvatska	69,6	69,2	69,0	68,8	73,9	73,7
Italija	55,3	53,6	53,0	53,9	56,6	53,3	36,2	38,3	37,0
Cipar	16,7	16,7	16,9	67,3	70,2	59,0	69,4	73,8	68,8
Latvija	38,6	38,9	38,9	75,8	65,6	70,2	73,4	74,2	72,9
Litva	27,4	26,8	26,1	79,2	67,3	56,8	75,6	69,6	53,0
Luksemburg	61,6	61,6	61,9	95,4	100,0		71,9	73,7	73,4
Mađarska	23,0	38,0	44,0	87,1	86,3	80,0	75,7	71,7	69,4
Malta	27,1	28,5	27,7	91,0	91,2	89,5	91,2	86,0	88,0
Nizozemska	68,2	67,5	67,5	87,9	90,4	84,7	89,1	78,7	58,6
Austrija	68,6	68,4	68,8	87,3	88,0	85,4	77,4	64,0	69,6
Poljska	51,7	52,1	52,5	78,4	78,9	78,0	72,5	71,0	65,7
Portugal	40,7	39,7	39,0	77,4	76,0	73,0	69,7	70,9	69,1
Rumunjska	56,2	56,2	56,2	69,0	67,7	68,7	62,8	63,6	60,4
Slovenija	70,9	70,9	70,8	84,5	79,1	71,6	66,6	77,3	57,9
Slovačka	68,9	67,8	67,5	84,7	84,6	80,7	84,3	86,8	69,3
Finska	71,6	71,6	68,7	78,5	80,4	74,6	76,9	82,9	76,4
Švedska	34,1	35,4	35,2	88,0	87,4	85,3	79,4	83,0	77,5

	Polaznici srednjoškolskog strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u ukupnom broju polaznika srednjoškolskog obrazovanja5			Stopa zaposlenosti polaznika koji su nedavno završili strukovno obrazovanje i osposobljavanje (u dobi 20 – 34)			Stopa zaposlenosti polaznika koji su nedavno završili opće obrazovanje (u dobi 20 – 34)
	%	%	%	%	%	%	%	%	%
	2017	2018	2019	2018	2019	2020	2018	2019	2020
EU27	48,1	48,4	48,4	79,0	79,1	76,1	63,7	62,8	58,3
Belgija	57,8	56,8	56,2	76,7	77,1	76,5	43,9	61,6	61,3
Bugarska	50,7	52,9	52,1	66,4	73,5	69,6	68,6	63,0	59,3
Češka	72,4	71,3	70,5	87,7	86,8	84,8	80,6	75,9	68,5
Danska	38,9	37,7	37,3	85,0	84,7	84,5	77,1	77,1	79,1
Njemačka	45,6	46,5	48,1	92,4	93,4	93,4	68,7	66,8	61,4
Estonija	40,7	40,1	39,8	76,6	86,2	79,9	68,8	62,6	63,9
Irska	n/a	35,7	27,6	76,9	75,9	73,5	71,5	69,9	56,0
Grčka	28,8	28,5	29,1	50,5	50,9	43,7	45,2	51,3	48,4
Španjolska	35,3	35,8	36,4	70,0	66,0	50,3	64,1	53,6	51,5
Francuska	39,9	39,3	39,3	72,2	68,8	68,5	47,2	50,8	43,0
Hrvatska	69,6	69,2	69,0	68,8	73,9	73,7
Italija	55,3	53,6	53,0	53,9	56,6	53,3	36,2	38,3	37,0
Cipar	16,7	16,7	16,9	67,3	70,2	59,0	69,4	73,8	68,8
Latvija	38,6	38,9	38,9	75,8	65,6	70,2	73,4	74,2	72,9
Litva	27,4	26,8	26,1	79,2	67,3	56,8	75,6	69,6	53,0
Luksemburg	61,6	61,6	61,9	95,4	100,0		71,9	73,7	73,4
Mađarska	23,0	38,0	44,0	87,1	86,3	80,0	75,7	71,7	69,4
Malta	27,1	28,5	27,7	91,0	91,2	89,5	91,2	86,0	88,0
Nizozemska	68,2	67,5	67,5	87,9	90,4	84,7	89,1	78,7	58,6
Austrija	68,6	68,4	68,8	87,3	88,0	85,4	77,4	64,0	69,6
Poljska	51,7	52,1	52,5	78,4	78,9	78,0	72,5	71,0	65,7
Portugal	40,7	39,7	39,0	77,4	76,0	73,0	69,7	70,9	69,1
Rumunjska	56,2	56,2	56,2	69,0	67,7	68,7	62,8	63,6	60,4
Slovenija	70,9	70,9	70,8	84,5	79,1	71,6	66,6	77,3	57,9
Slovačka	68,9	67,8	67,5	84,7	84,6	80,7	84,3	86,8	69,3
Finska	71,6	71,6	68,7	78,5	80,4	74,6	76,9	82,9	76,4
Švedska	34,1	35,4	35,2	88,0	87,4	85,3	79,4	83,0	77,5

Bilješke

1. U vrijeme pripreme publikacije nisu bili dostupni podaci za Luksemburg (LU) za 2020., stoga je u tablici prikazan podatak za 2019..
2. U vrijeme pripreme publikacije nisu bili dostupni podaci za Hrvatsku (HR)
3. 3 Treba uzeti u obzir da najnoviji dostupni podaci datiraju iz 2019., pa još ne odražavaju bilo kakav mogući učinak pandemije uzrokovane bolešću COVID-19.
4. Za 2017. nisu dostupni podaci za Irsku (IE).

5. Imajte na umu da boje stupaca u tablici upućuju na boje upotrijebljene u tablicama 1 i 2.

Slike © Shutterstock

EOvaj dokument nije službeno stajalište Europske komisije.

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2022

© Europska unija, 2022

Politika ponovne uporabe dokumenata Europske komisije uređuje Odluke Komisije 2011/833/EU od 12. prosinca 2011. o ponovnoj uporabi dokumenata Komisije (SL L 330, 14.12.2011., str. 39.). Osim ako je navedeno drukčije, ponovna uporaba ovog dokumenta dopuštena je u skladu s licencijom Creative Commons Attribution 4.0 International (CC-BY 4.0) (https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/). To znači da je ponovna uporaba dopuštena uz navođenje relevantnih podataka i svih izmjena.

Za svaku uporabu ili reprodukciju elemenata koji nisu u vlasništvu Europske unije možda će biti potrebno zatražiti dopuštenje izravno od odgovarajućih nositelja prava.

PDF	ISBN 978-92-76-43589-1	doi:10.2767/768234	KE-06-21-179-HR-N
HTML	ISBN 978-92-76-43567-9	doi:10.2767/176950	KE-06-21-179-HR-Q

Bilješke

1. U vrijeme pripreme publikacije nisu bili dostupni podaci za Luksemburg (LU) za 2020., stoga je u tablici prikazan podatak za 2019..
2. U vrijeme pripreme publikacije nisu bili dostupni podaci za Hrvatsku (HR)
3. 3 Treba uzeti u obzir da najnoviji dostupni podaci datiraju iz 2019., pa još ne odražavaju bilo kakav mogući učinak pandemije uzrokovane bolešću COVID-19.
4. Za 2017. nisu dostupni podaci za Irsku (IE).

5. Imajte na umu da boje stupaca u tablici upućuju na boje upotrijebljene u tablicama 1 i 2.

Slike © Shutterstock

EOvaj dokument nije službeno stajalište Europske komisije.

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2022

© Europska unija, 2022

Politika ponovne uporabe dokumenata Europske komisije uređuje Odluke Komisije 2011/833/EU od 12. prosinca 2011. o ponovnoj uporabi dokumenata Komisije (SL L 330, 14.12.2011., str. 39.). Osim ako je navedeno drukčije, ponovna uporaba ovog dokumenta dopuštena je u skladu s licencijom Creative Commons Attribution 4.0 International (CC-BY 4.0) (https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/). To znači da je ponovna uporaba dopuštena uz navođenje relevantnih podataka i svih izmjena.

Za svaku uporabu ili reprodukciju elemenata koji nisu u vlasništvu Europske unije možda će biti potrebno zatražiti dopuštenje izravno od odgovarajućih nositelja prava.

PDF ISBN 978-92-76-43589-1 doi:10.2767/768234 KE-06-21-179-HR-N

HTML ISBN 978-92-76-43567-9 doi:10.2767/176950 KE-06-21-179-HR-Q