Azil, premještanje i vraćanje migranata: vrijeme je da se poduzmu odlučnije mjere za usklađivanje ciljeva i rezultata

Sažetak

I

Posljednjih godina u EU-u zabilježene su dosad neviđene razine migracije, a samim time i porast broja zahtjeva za azil, prije nego što su se brojke vratile na razinu prije krize.

II

Tijekom 2017. Sud je objavio izvješće o žarišnim točkama postavljenima u Grčkoj i Italiji koje su djelovale kao centri za prvi prihvat gdje se pristigle migrante identificira, registrira i gdje im se uzimaju otisci prstiju. Europski parlament podržao je zaključke toga izvješća i zatražio od Suda da u bliskoj budućnosti razmotri mogućnost izrade novog izvješća koje bi obuhvaćalo analizu postupaka premještanja, azila i vraćanja.

III

U okviru ove revizije Sud je procijenio jesu li potpornim mjerama za Grčku i Italiju financiranima sredstvima EU-a postignuti zadani ciljevi i jesu li postupci azila i vraćanja bili djelotvorni i brzi. Osim toga procijenio je jesu li se u privremenim programima hitnog premještanja postigle zadane ciljne vrijednosti i ciljevi. Sud je zaključio da postoje nepodudaranja između ciljeva potpore EU-a i postignutih rezultata. Iako su se kapaciteti grčkih i talijanskih vlasti povećali, dugotrajni postupci obrade i zastoji i dalje negativno utječu na provedbu postupaka azila u Grčkoj i Italiji. Kao što je to slučaj i u ostatku EU-a, vraćanje migranata iz Grčke i Italije na niskoj je razini.

IV

Sud je utvrdio da su preporuke iz tematskog izvješća iz 2017. uglavnom bile provedene ili je njihova provedba bila u tijeku, te je u slučajevima u kojima se preporuke nisu provodile utvrdio povezane razloge. Registracija i uzimanje otisaka prstiju migranata u žarišnim točkama znatno su se poboljšali. Međutim, privremenim programima hitnog premještanja nisu ispunjene ciljne vrijednosti te se stoga nije djelotvorno ublažio pritisak na grčke i talijanske sustave azila.

V

Sud je ispitao uzorak od 20 potpornih mjera EU-a u Grčkoj i Italiji. Iako su te mjere bile usmjerene na utvrđene potrebe, Sud je utvrdio određene nedostatke u načinu na koje su osmišljene. U većini projekata koje je Sud ispitao nisu postignute zadane ciljne vrijednosti. Sud je procijenio i okvir za upravljanje uspješnošću te utvrdio da je on uspostavljen prekasno i bez ciljnih vrijednosti. Nadalje, nije bilo dostupno dovoljno podataka o uspješnosti.

VI

Sud je procijenio učinak potpornih mjera EU-a na nacionalnoj razini ispitavši jesu li postupci azila i vraćanja postali brži i djelotvorniji. Utvrdio je da su se kapaciteti za obradu zahtjeva za azil povećali i u Grčkoj i u Italiji, ali i da oni još uvijek nisu dostatni za rješavanje sve većih zaostataka u Grčkoj. Budući da je u Italiji zabilježeno manje novih zahtjeva za azil, zaostatci se smanjuju, ali kapaciteti su nedostatni za obradu velikoga broja žalbi na prvu odluku.

VII

I u Grčkoj i Italiji, kao i u cijelom EU-u, stvarno se vraća daleko manji broj migranata nego što se izda odluka o vraćanju. Sud je utvrdio razloge za to, a to su, na primjer, vrijeme potrebno za obradu zahtjeva za azil, nedostatni kapaciteti centara za zadržavanje, otežana suradnja sa zemljom podrijetla migranata ili jednostavno bijeg migranata kad se donese odluka da ih se vrati.

VIII

Glavni subjekti nad kojima je provedena revizija bili su Europska komisija, Europski potporni ured za azil (EASO) i Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (poznata kao „Frontex”). Nadalje, Sud je posjetio nacionalna tijela, međunarodne te nevladine organizacije koje provode projekte financirane sredstvima EU-a.

IX

Na temelju revizije Sud preporučuje Komisiji EU-a i agencijama da:

• iskoriste stečeno znanje i iskustvo za budući rad na mogućim novim mehanizmima premještaja
• ojačaju upravljanje pomoći u nuždi i nacionalnim programima financiranima iz Fonda za azil, migracije i integraciju
• unaprijede operativnu potporu koju EASO pruža postupcima azila
• prilagode potporu koju Frontex pruža pri vraćanju migranata i slanju stručnjaka u žarišne točke
• ojačaju upravljanje nacionalnim sustavima azila
• podupiru daljnje nacionalne postupke vraćanja migranata.

Uvod

01

Posljednjih godina u EU-u zabilježene su dosad neviđene razine migracije, a samim time i porast broja zahtjeva za azil. Migracijska kriza dosegnula je svoj vrhunac 2015. godine kada se više od jednog milijuna ljudi otisnulo na opasno putovanje u Europu preko mora, prije nego što se stanje vratilo na razinu prije izbijanja krize.

02

Takvim porastom migracija stavljen je veliki pritisak na okvir EU-a za azil, migracije i upravljanje vanjskim granicama. Uspostavljeni mehanizmi bili su preopterećeni, što je u nekim slučajevima čak rezultiralo njihovom privremenom obustavom. Najveći teret podnijele su Grčka i Italija – dvije najizloženije države članice.

03

U cilju pronalaska rješenja za krizu EU je osmislio nekoliko mjera kao dodatak financijskim sredstvima koja se dodjeljuju državama članicama u okviru politike EU-a o upravljanju migracijama. Te mjere uključuju uspostavu „žarišnih točaka” i uvođenje privremenih programa premještanja. Nadalje, EU je podnio zakonodavne prijedloge za izmjenu zajedničkog europskog sustava azila. Glavna je svrha te reforme izmjena mehanizma iz „Dablinske uredbe III.” kojom se tražitelje azila obvezuje na podnošenje zahtjeva u zemlji prvog ulaska u Uniju. Predložena izmjena – koja bi se uvela u obliku „Dablinske uredbe IV.” – uključuje trajan sustav premještanja kojim se zamjenjuju privremeni programi raspodjele na temelju kvota koji su istekli u rujnu 2017. Vijeće još nije postiglo konsenzus o tom prijedlogu.

04

U skladu s pristupom na temelju žarišnih točaka, agencije EU-a (uglavnom EASO, Frontex i Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva) pomažu najizloženijim državama članicama na terenu s identifikacijom, registracijom, uzimanjem otisaka prstiju i informiranjem novopristiglih migranata, kako bi se utvrdilo kome je potrebna međunarodna zaštita. U razdoblju 2015. – 2018. u Grčkoj i Italiji postojalo je po 5 žarišnih točaka (slika 1.). Zbog malog broja pristiglih migranata žarišna točka u Trapaniju preinačena je u centar za zadržavanje u listopadu 2018.

05

Grčka i Italija različito primjenjuju pristup na temelju žarišnih točaka. Pri registraciji i identifikaciji nezakonitih migranata obje države članice bilježe namjeravaju li pristigli migranti tražiti međunarodnu zaštitu. One koji to namjeravaju učiniti u Italiji se prevozi autobusom ili brodom u prihvatne objekte diljem Italije. S druge strane, nakon Izjave EU-a i Turske od 18. ožujka 2016., migranti na grčkim otocima (osim osjetljivih skupina, slučajeva spajanja obitelji i sirijskih državljana koji ispunjavaju uvjete za prihvat) obvezni su ostati na otoku sa žarišnom točkom (pod takozvanim „geografskim ograničenjem”) tijekom cjelokupnog trajanja postupka azila, što uključuje i žalbene postupke (slika 2.).

06

Privremeni programi premještanja uvedeni su dvjema odlukama Vijeća u rujnu 2015.¹. U razdoblju njihove provedbe od 24. ožujka 2015. do 26. rujna 2017., cilj programa bio je premjestiti 160 000 migranata na temelju kvota, kako bi se teret raspodijelio među državama članicama i tako smanjio pritisak na zemlje prvog ulaska.

07

Djelotvorna politika vraćanja nužan je dio sveobuhvatne i zakonite migracijske politike. Direktiva EU-a o vraćanju stupila je na snagu krajem 2010. godine, postavivši zajednička pravila za vraćanje migranata s nezakonitim boravkom. Komisija je predložila izmjenu te direktive u rujnu 2018.²

08

Većina financijskih sredstava EU-a za upravljanje migracijama osigurava se iz Fonda za azil, migracije i integraciju (FAMI). Fond je osnovan za razdoblje 2014. – 2020. radi promicanja učinkovitog upravljanja migracijskim tokovima te provedbe i jačanja zajedničke politike EU-a za azil i useljavanje.

09

Veći dio financijskih sredstava iz FAMI-ja pod podijeljenim se upravljanjem preraspodjeljuje za potporu višegodišnjim nacionalnim programima država članica. Te programe sufinanciraju države članice, koje se brinu za njihovu pripremu, provedbu, praćenje i evaluaciju. Osim toga, sredstvima iz FAMI-ja financira se hitna pomoć. Njome upravlja ili izravno Komisija ili neizravno međunarodne organizacije, a financira se gotovo potpuno iz proračuna EU-a.

10

EASO pomaže grčkim i talijanskim vlastima na osnovi godišnjih operativnih planova. Tijekom 2018. EASO je u Grčkoj pomagao pri registraciji i obradi zahtjeva za azil na granicama te pružao potporu redovnom postupku azila, žalbenim tijelima i dablinskoj jedinici. U Italiji je EASO informirao migrante u žarišnim točkama o azilu, pomagao registrirati zahtjeve za azil i pružao potporu nacionalnom povjerenstvu i teritorijalnim povjerenstvima za azil te dablinskoj jedinici.

11

Osim toga, EASO je uključen u jačanje kapaciteta nacionalnih tijela za azil, poboljšanje sustava prihvata i zaštitu osjetljivih skupina, uključujući maloljetnike bez pratnje.

12

Na zahtjev država članica, Frontext koordinira povratak nezakonitih migranata koji ne ispunjavaju uvjete za međunarodnu zaštitu na njihovu teritoriju. Njegov Europski centar za vraćanje pruža operativnu i tehničku potporu državama članicama i zemljama pridruženima Schengenu tijekom operacija koje prethode vraćanju i samih operacija vraćanja.

13

Od 2006. do 2016. godine Frontex je koordinirao zajedničke operacije vraćanja migranata zakupljenim letovima. Njegov mandat proširen je 2016. godine na organizaciju/koordinaciju nacionalnih operacija vraćanja. U prosincu 2017. počeo je pružati potporu pri vraćanju migranata redovnim komercijalnim letovima.

14

Podrobnije informacije o financijskoj primjeni sredstava iz FAMI-ja te sredstava kojima raspolažu EASO i Frontex nalaze se u prilogu I.

15

Tijekom 2017. Sud je objavio izvješće³ o žarišnim točkama u Grčkoj i Italiji. Europski parlament potvrdio je zaključke iz izvješća⁴ i zatražio od Suda da „razmotri mogućnost objave novog izvješća o funkcioniranju žarišnih točaka u bliskoj budućnosti, pri čemu bi s pomoću analize daljnjih postupaka, tj. postupaka azila, premještanja i vraćanja, ispitao širi kontekst”. Ovo je izvješće odgovor na taj zahtjev.

Opseg revizije i revizijski pristup

16

Cilj ove revizije uspješnosti bio je odrediti je li potpora EU-a upravljanju migracijama (uključujući pristup na temelju žarišnih točaka) pomogla da se provode djelotvorni i brzi postupci azila i vraćanja u Grčkoj i Italiji. Kako bi odgovorio na to glavno revizijsko pitanje, Sud se usredotočio na dva potpitanja:

1. Jesu li se potpornim mjerama za Grčku i Italiju koje su financirane sredstvima EU-a postigli zadani ciljevi?
   
   Kako bi se odgovorilo na ovo potpitanje, Sud je ispitao jesu li njegove preporuke iz tematskog izvješća br. 6/2017 provedene i jesu li u okviru programa hitnog premještanja postignuti zadani ciljevi. Sud je ocijenio i relevantnost potpornih mjera financiranih sredstvima EU-a i način na koji su osmišljene te je ispitao jesu li postignuta planirana ostvarenja i ciljevi.
2. Jesu li postupci azila i vraćanja u Italiji i Grčkoj bili djelotvorni i brzi?
   
   Kako bi odgovorio na to potpitanje, Sud je ispitao je li se od 2015. godine povećala uspješnost postupaka azila i vraćanja u tim dvjema državama članicama. Sud je analizirao uspješnost na temelju podataka koje su prikupili Komisija, EASO, Frontex i nacionalna tijela te utvrdio razloge u slučajevima u kojima uspješnost nije bila na zadovoljavajućoj razini.

17

Revizijom je obuhvaćeno razdoblje od 2015. (kad je započela migracijska kriza i kad su uspostavljene prve žarišne točke u Grčkoj i Italiji) do kraja 2018. godine.

18

Uzorak potpornih mjera financiranih sredstvima EU-a obuhvaćao je šest projekata financiranih sredstvima FAMI-ja za hitnu pomoć (engl. AMIF EMAS) i deset projekata financiranih sredstvima FAMI-ja za nacionalne programe (engl. AMIF NP). Sud je projekte odabrao na temelju svoje stručne prosudbe kako bi se postigla uravnotežena zastupljenost postupaka obuhvaćenih revizijom (postupci azila (ne uključujući prihvat), premještanja i vraćanja) i vrstâ provedbenih partnera (agencije UN-a ili nacionalna tijela), uzimajući u obzir i raspolaganje financijskim sredstvima i razdoblje provedbe. Nadalje, ispitane su potporne mjere EU-a koje obuhvaćaju operativnu potporu EASO-a postupcima azila u Grčkoj i Italiji iz 2018. godine te potpora Frontexa Grčkoj i Italiji u postupcima vraćanja iz 2018. godine. Potpuni popis projekata obuhvaćenih revizijom nalazi se u prilogu II.

19

Glavni subjekti nad kojima je provedena revizija bili su Europska komisija, EASO i Frontex, kao pružatelji potpore EU-a postupcima azila, premještanja i vraćanja (vidi također sliku 3.). Nadalje, Sud je posjetio relevantna grčka i talijanska tijela i žarišne točke te međunarodne i nevladine organizacije koje provode projekte financirane sredstvima iz FAMI-ja u Grčkoj i Italiji. Revizija je obuhvaćala pregled relevantnih direktiva i uredbi, strategija, dokumenata o politikama, smjernica, evaluacija, izvješća o praćenju i internih dokumenata, te dokumenata koje su objavila nacionalna tijela, istraživačka tijela, akademska zajednica i nevladine organizacije.

20

Sud nije ocjenjivao valjanost pojedinačnih odluka o azilu i vraćanju jer bi to zahtijevalo ulaženje u osnovanost pojedinačnih slučajeva, što je u nadležnosti nacionalnih upravnih/sudskih tijela i, u konačnoj fazi, Europskog suda za ljudska prava.

21

Svrha revizije nije bila procijeniti pouzdanost statističkih podataka koje su pružili Komisija, EASO, Frontex, nacionalna tijela ili provedbeni partneri u projektima.

Opažanja

Mjere EU-a za upravljanje migracijama u Grčkoj i Italiji bile su relevantne, ali nisu postigle svoj puni potencijal

22

Sud je ispitao:

1. jesu li provedene preporuke iz tematskog izvješća 06/2017
2. jesu li svi novi nezakoniti migranti registrirani i jesu li im uzeti otisci prstiju, i u žarišnim točkama i izvan njih
3. jesu li u privremenim programima hitnog premještanja postignute zadane ciljne vrijednosti i cilj
4. je li 20 ispitanih potpornih mjera EU-a u Grčkoj i Italiji dobro osmišljeno u pogledu i) njihove relevantnosti za zadovoljavanje utvrđenih potreba; ii) ciljeva u skladu s kriterijima SMART i pokazatelja u skladu s kriterijima RACER; iii) nepostojanja preklapanja s drugim aktivnostima koje se financiraju sredstvima EU-a; iv) hitnih situacija (za projekte financirane sredstvima FAMI-ja za hitnu pomoć); i v) strategije prelaska s programa za pomoć u nuždi na bilo kakve dugoročne nacionalne programe;
5. je li se s pomoću tih 20 ispitanih potpornih mjera EU-a postiglo ono što je bilo planirano
6. je li uspostavljen pouzdan okvir za praćenje uspješnosti i izvješćivanje o njoj.

Ključne preporuke provode se u grčkim žarišnim točkama, postignuti su potpuna registracija i uzimanje otisaka prstiju

23

Sud je ocijenio provedbu pristupa na temelju žarišnih točaka u Grčkoj i Italiji u tematskom izvješću 06/2017 i iznio 11 preporuka, koje su u cijelosti prihvatile Komisija i relevantne agencije. Od tih preporuka njih šest provedeno je u potpunosti.

24

Provedba dviju ključnih preporuka je u tijeku: 1.1. (pružanje potpore Grčkoj kako bi se pronašlo rješenje za manjak kapaciteta u žarišnim točkama) i 2.1. (pružanje pomoći kako bi se zajamčilo da se s maloljetnicima bez pratnje postupa u skladu s međunarodnim standardima). Dvije su preporuke provedene na razini Komisije i agencija: 2.2. (inzistiranje na imenovanju službenika za zaštitu djece u svakoj žarišnoj točki) i 3.1. (traženje većeg broja stručnjaka iz država članica kako bi se bolje odgovorilo na potrebe žarišnih točaka). Jedna preporuka nije provedena – 3.2. (države članice trebale bi slati stručnjake na teren na dovoljno dugo razdoblje). Sud iznosi podrobnu procjenu u prilogu III. i odlomcima 25. – 30. u nastavku.

Grčkim žarišnim točkama nedostaje kapaciteta

25

Talijanske žarišne točke ili su prazne ili gotovo prazne, čiste i dobro opremljene. U potpunoj suprotnosti tome, životni uvjeti u grčkim žarišnim točkama, osobito na Lezbosu i Samosu, izrazito su loši zbog gužve, manjka liječnika i nedostatne sigurnosti. U vrijeme revizijskog posjeta u veljači 2019. u žarišnim točkama na Lezbosu i Samosu s kapacitetom za 3100, odnosno 640 migranata, bilo je smješteno 5096, odnosno 3745 osoba. Mnogi od njih živjeli su u šatorima izvan žarišnih točaka (slika 1.). Spori postupci javne nabave, kašnjenje u izvedbi projekata održavanja i modernizacije, stalni dolasci novih migranata i dugotrajni postupci azila zajedno čine prepreku za bilo kakvo brzo poboljšanje takvog stanja⁵.

Iznimno loši uvjeti za maloljetnike bez pratnje

26

Uvjeti za maloljetnike bez pratnje na grčkim otocima iznimno su loši (okvir 1.).

27

U Italiji se naglasak premjestio na stanje na moru jer su neka plovila za spašavanje bila spriječena u pokušaju pristajanja u luku jer nisu imala odobreno mjesto za iskrcaj. Kašnjenja u iskrcaju negativno su utjecala i na mnogu djecu, uključujući maloljetnike bez pratnje koji su danima, a ponekad i tjednima ostavljeni na moru⁶.

Slanje stručnjaka iz EASO-a i Frontexa na teren nije potpuno u skladu s potrebama žarišnih točaka

28

Sud je uočio stalan manjak nacionalnih stručnjaka koji rade na operacijama EASO-a. S druge strane, Frontex je imao dovoljno osoblja iz država članica zahvaljujući svojim godišnjim planovima slanja na teren. Za vrijeme revizijskog posjeta Italiji Frontex je čak imao više osoblja poslanog na teren u žarišne točke nego što je bilo potrebno jer nije prilagodio svoj plan niskom broju dolazaka preko mora te je održavao stalnu prisutnost osoblja u žarišnim točkama (osobe koje obavljaju zaštitni pregled, ispitivači, stručnjaci za uzimanje otisaka prstiju), čak i kada su žarišne točke bile prazne (okvir 2.).

29

U prosjeku i EASO i Frontex nastavljaju slati nacionalne stručnjake na teren na kratko razdoblje.

30

Profili stručnjaka iz EASO-a općenito su u skladu sa zahtjevima, iako postoji manjak iskusnih viših stručnjaka. Profili Frontexovih stručnjaka isto odgovaraju zahtjevima, iako je velik dio⁷ Frontexovih stručnjaka za operacije ponovnog prihvata u Turskoj imao samo profil pratitelja, što nije potpuno u skladu s potrebama žarišne točke. S prosječno samo jednom operacijom vraćanja tjedno koja traje jedan radni dan, ti pratitelji sa samo jednim profilom ne mogu se iskoristiti ni za koje druge vrste Frontexovih operacija tijekom ostalih šest dana u tjednu.

Potpuna registracija, uzimanje otisaka prstiju i informiranja migranata u žarišnim točkama i izvan njih

31

Stope registracije i uzimanja otisaka prstiju⁸ znatno su poboljšane jer su pristupom na temelju žarišnih točaka u Grčkoj i Italiji uspostavljeni standardni operativni postupci i jasno podijeljena odgovornost između nacionalnih tijela i agencija EU-a za pružanje potpore.

32

Bez obzira na to, ako se pogleda stanje izvan žarišnih točaka u Italiji i Grčkoj, relativno visok udio migranata prijavljuje se za azil u drugim državama članicama EU-a, bez pohrane otisaka prstiju u bazu podataka EURODAC u 2. kategoriji⁹ (slika 4.). Isključujući zakonite migrante tražitelje azila koji su izuzeti iz 2. kategorije uzimanja otisaka prstiju u bazi EURODAC, manjak podataka o uzimanju otisaka prstiju u EURODAC-u može se objasniti jednim od sljedećih razloga:

1. podnositelj zahtjeva za azil ušao je u EU alternativnom rutom u odnosu na grčke istočnoegejske otoke ili Italiju, gdje u nedostatku pristupa na temelju žarišnih točaka registracija u EURODAC u određenim državama članicama možda nije jednako djelotvorna (slika 4.).
2. podnositelj zahtjeva za azil registrirao je svoj zahtjev više od 18 mjeseci nakon što je odgovarajući unos u EURODAC zabilježen, i stoga podatci o otiscima prstiju više nisu pohranjeni u bazi podataka
3. podnositelj zahtjeva za azil pristigao je u EU neopaženo i ostao neregistriran.

33

Činjenica da postoji velik broj vanjskih pozitivnih rezultata otisaka prstiju iz sustava EURODAC¹⁰ od 2015. do 2018. godine pokazuje kako se velik broj podnositelja zahtjeva za azil preselio iz Grčke i Italije u druge države članice¹¹. Velika količina sekundarnih kretanja u EU-u dodatno pogoršava već otežanu provedbu dablinskog mehanizma.

34

U trenutačnom sustavu vanjski pozitivni rezultati iz EURODAC-a pokreću dablinski transfer u zemlju prvog ulaska. Analiza podataka u EURODAC-u pokazuje niske stope stvarnih izlaznih i ulaznih dablinskih transfera za Grčku i Italiju, i zapravo za EU u cjelini¹². Mnogi su razlozi za to, uključujući bijeg, humanitarne razloge, sudske odluke o obustavi i slučajeve spajanja obitelji.

Privremenim programima hitnog premještanja nisu postignute zadane ciljne vrijednosti i glavni cilj

Glavni cilj premještanja postignut je tek djelomično

35

Pristup na temelju žarišnih točaka bio je dijelom paketa hitnih mjera koji je donijelo Vijeće radi suzbijanja krize iz 2015. godine. Još jedan dio toga paketa bio je privremeni i izvanredni mehanizam premještanja iz Grčke i Italije u druge zemlje EU-a, u svrhu rasterećenja tih dviju najizloženijih država članica, namijenjen za podnositelje zahtjeva s jasnom potrebom za međunarodnom zaštitom.

36

Vijeće je postavilo dvije početne ciljne vrijednosti za premještanje od 40 000, odnosno 120 000 migranata (ukupno 160 000). S obzirom na to da se o tome odlučivalo na vrhuncu migracijske krize te su ciljne vrijednosti bile rezultat političkih pregovora, a ne pouzdane analize predviđenih migracijskih tokova. Budući da 7744 mjesta (od 40 000) nikada nije dodijeljeno¹³, a 54 000 (od 120 000) stavljeno je na raspolaganje za Sirijce koji se preseljavaju iz Turske nakon Izjave EU-a i Turske, države članice zakonski su se obvezale na premještanje 98 256 od 160 000 migranata.

37

U skladu s odlukama o premještanju samo državljani zemalja s prosječnom stopom priznavanja azila u EU-u od 75 % i višom, za koje postoji velika vjerojatnost da će im biti odobrena međunarodna zaštita u državama članicama premještanja, ispunjavali su uvjete za premještanje. Ta se prosječna stope na razini EU-a primjenjivala pod pretpostavkom da su pristupi odobravanja azila diljem država članica u zajedničkom europskom sustavu azila usklađeni. Međutim, stope priznavanja znatno se razlikuju među državama članicama, osobito za određena državljanstva¹⁴. Stoga prosjek na razini EU-a nije bio optimalan pokazatelj vjerojatnosti za odobrenje međunarodne zaštite u određenoj državi članici. Bez obzira na to, Sud priznaje da je to bio jasan kriterij koji je omogućavao brzu ocjenu ispunjavanja uvjeta za premještanje.

38

Slika 5. prikazuje da je 34 705 migranata koji su ispunjavali uvjete (12 706 iz Italije i 21 999 iz Grčke) premješteno u 22 države članice i tri pridružene zemlje (Lihtenštajn, Norvešku i Švicarsku). Ujedinjena Kraljevina i Danska ostvarile su pravo na izuzeće u skladu s Ugovorima. Mađarska i Poljska uopće nisu premještale migrante¹⁵.

39

Za svakog premještenog migranta Komisija je iz FAMI-ja isplatila Grčkoj ili Italiji 500 eura za putne troškove i 6 000 eura državi članici primateljici za troškove prihvata. Ti su troškovi ukupno iznosili 225,6 milijuna eura za sve premještene migrante.

40

Obvezni programi premještanja bili su prva inicijativa solidarnosti u povijesti europske migracijske politike i njihova je svrha bila da se podnositelji zahtjeva za azil što je više moguće preraspodijele među državama članicama. Odluke o premještanju također su pružile zaštitu znatnom broju podnositelja zahtjeva koji bi inače ostali u Italiji ili Grčkoj, ili koji bi se nezakonito preselili u druge zemlje.

41

Međutim, broj premještenih tražitelja azila nije dostatan za djelotvorno ublažavanje pritiska na sustave azila u Grčkoj i Italiji. Migranti premješteni u razdoblju u kojemu su ispunjavali uvjete činili su otprilike 4 % svih tražitelja azila u Italiji i otprilike 22 % tražitelja u Grčkoj.

Premješten je izrazito nizak udio migranata koji potencijalno ispunjavaju uvjete za premještaj

42

Odluke o premještanju primjenjivale su se na migrante koji su pristigli ili u Grčku ili u Italiju u razdoblju od 24. ožujka 2015. do 26. rujna 2017. Državljanstva Sirije i Eritreje bila su dva glavna državljanstva koja su bila prihvatljiva tijekom tog cijelog razdoblja. Iračani su ispunjavali uvjete do 15. lipnja 2016.¹⁶

43

Međutim, države članice primateljice prihvaćale su samo kandidate za premještanje iz Grčke koji su stigli u zemlju prije 20. ožujka 2016. (datum stupanja na snagu Izjave EU-a i Turske).

44

Odluke su stupile na snagu na vrhuncu migracijske krize, kada je većina migranata koji su potencijalno ispunjavali uvjete prolazila kroz Grčku ili Italiju u procesu sekundarne migracije u druge države članice. Na kraju 2015., odnosno početku 2016. godine ni grčke ni talijanske vlasti nisu raspolagale dovoljnim kapacitetima da na svojem teritoriju identificiraju sve kandidate koji potencijalno ispunjavaju uvjete i da ih uključe u svoje mjere. Uspješnost programa nije bila na zadovoljavajućoj razini uglavnom zbog malog broja registriranih kandidata koji potencijalno ispunjavaju uvjete (vidi sliku 5.).

45

Zatvaranjem balkanske rute u ožujku 2016. nekontrolirani tranzit kroz Grčku znatno je smanjen, zbog čega su mnogi kandidati koji potencijalno ispunjavaju uvjete za premještanje ostali u Grčkoj. U ožujku 2016. Komisija je procijenila da je od 50 000 do 56 000 osoba ostalo u Grčkoj, uključujući 35 000 do 40 000 kandidata koji potencijalno ispunjavaju uvjete za premještanje. Opsežan postupak predregistracije koji je financiran sredstvima za hitnu pomoć i koji su poduprli UNHCR i EASO, pomogao je identificirati i registrirati migrante koji su se još nalazili u Grčkoj u ljeto 2016. Bez tog postupka broj premještaja bio bi manji.

46

Informacije pružene identificiranim migrantima o zemljama u koje se premještaju i koristima zakonitog premještanja (za razliku od nezakonitog premještanja u vlastitoj organizaciji) nisu bile dovoljno djelotvorne da se zadobije njihovo povjerenje i da ih se uvjeri u privlačnost tih programa.

47

Mali broj preuzetih obveza za premještanje i sporost država članica u ispunjavanju preuzetih obveza i transferima također su odvratili neke migrante od toga da podnesu zahtjev za premještanje, iako se stanje s vremenom popravilo.

Visok udio registriranih kandidata premješten je usprkos nedostatcima u postupku premještanja

48

Visok udio svih kandidata registriranih u okviru programa u Grčkoj (80 %) i Italiji (89 %) u stvarnosti je premješten. Dva glavna razloga neuspješnog premještanja za registrirane kandidate bili su neuspješne sigurnosne provjere i bijeg.

49

Bez obzira na to, Sud je otkrio niz operativnih nedostataka u postupcima premještanja (okvir 3. i slika 6.).

Nedostatno praćenje nakon premještanja i nepostojanje strukture za dobrovoljno premještanje

50

Komisija je, zajedno s EASO-om i Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM), pratila provedbu programâ premještanja, osobito broj stvarnih transfera. Prikupljeni su i podatci o registracijama, bjeguncima i odbijenicama, ali izvješćivanje o tim aspektima nije usklađeno između Grčke i Italije.

51

Preliminarni rezultati koje je Komisija prikupila u veljači 2018. pokazali su visoke stope priznavanja azila među premještenim migrantima u državama članicama primateljicama. Također su pokazali relativno visoke stope sekundarnih kretanja nakon premještanja u određenim državama članicama, iako većina ne prikuplja informacije o tom aspektu.

52

Komisija nije pratila stanje u zemljama premještanja od veljače 2018. Podatci koje je Sud prikupio od država članica primateljica u travnju i svibnju 2019. potvrđuju opažanja iz prethodnog odlomka (slika 7.).

53

Rok valjanosti tih privremenih programa premještanja istekao je u rujnu 2017. Još nije postignut konsenzus o prijedlogu Komisije da se uspostavi trajni sustav premještanja. U nedostatku mehanizma premještanja dogovorenog na razini EU-a, dobrovoljno premještanje obavlja se ad hoc, uglavnom za migrante koji su se iskrcali u Italiji i Malti.

Ispitani projekti financirani sredstvima FAMI-ja za hitnu pomoć i za nacionalne programe zadovoljavali su utvrđene potrebe, ali njima nisu potpuno postignute zadane ciljne vrijednosti

Projekti financirani sredstvima FAMI-ja za hitnu pomoć relevantni su, ali nisu usmjereni isključivo na rješavanje hitnih i posebnih potreba, kako je izvorno planirano

54

Sredstvima FAMI-ja za hitnu pomoć pruža se financijska potpora za rješavanje hitnih i posebnih potreba u hitnim situacijama¹⁷.

55

Iako je izvorni proračun iznosio 160 milijuna eura za višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020., ukupna dodijeljena sredstva za projekte FAMI-ja za pomoć u nuždi povećana su na 1,1 milijardu eura do donošenja godišnjeg programa rada za 2019. godinu. Kako je prikazano na slici 8., Grčka i Italija dva su najveća primatelja sredstava FAMI-ja za pomoć u nuždi.

56

Sredstva za pomoć u nuždi osmišljena su kao instrument malog opsega kojim bi se riješilo hitne i posebne potrebe u hitnim situacijama. Povećanje sredstava FAMI-ja za pomoć u nuždi omogućilo je da potpora Komisije za krizne situacije postane fleksibilnija i brža. U privremenoj evaluaciji FAMI-ja¹⁸ također je naglašena uloga sredstava za pomoć u nuždi u jačanju solidarnosti i dijeljenju odgovornosti među državama članicama. Sredstva za hitnu pomoć imala su glavnu ulogu u potpori programima premještanja u Grčkoj i Italiji i financiranju predregistracije kandidata za premještanje (u Grčkoj), objekata za prihvat i transfera kandidata za premještanje koji ispunjavaju uvjete.

57

Istodobno je hitna pomoć postala ključni strateški instrument Komisije za rebalansiranje potpore zemljama najviše pogođenima migracijskom krizom, osobito Grčkoj, tako što je nadopunjavala njihove omotnice za nacionalne programe¹⁹.

58

Stoga se nekim projektima za hitnu pomoć ne rješavaju samo hitne i posebne potrebe, nego se i nadopunjuju sredstva iz FAMI-ja za nacionalne programe financiranjem dugoročnijih strukturnih aktivnosti s uključenim komponentama izgradnje kapaciteta. Komisija je to naglasila i u svojoj procjeni učinka²⁰.

59

Sud je ispitao šest projekata hitne pomoći: tri u Grčkoj i tri u Italiji. U svakoj zemlji jedan projekt odnosio se na azil, jedan na vraćanje i jedan na premještanje. Detaljna ocjena nalazi se u prilogu II.

60

Sud je zaključio da je svih šest ispitanih projekata relevantno s obzirom na utvrđene potrebe. Ciljevi postavljeni za svaki uzorkovani projekt bili su jasni u pogledu toga što bi se trebalo postići predmetnom mjerom. Kad je riječ o onome što je postignuto, svi uzorkovani projekti usredotočeni su na neposredna ostvarenja, ali ne i na rezultate i ishode. Iznimka je bio EMAS-IT-1, za koji nisu bili postavljeni ni pokazatelji ostvarenja (okvir 4.).

61

Nisu pronađena preklapanja između projekata financiranih sredstvima za hitnu pomoć s jedne strane i projekata financiranih sredstvima FAMI-ja za nacionalne programe ili operacija EASO-a/Frontexa s druge strane.

62

Međutim, trima ispitanim projektima od njih ukupno šest koji su financirani sredstvima za hitnu pomoć nisu se rješavale hitne i posebne potrebe (EMAS-GR-2 i EMAS-IT-1), nego su se provodile zamjenske mjere u okviru projekata financiranih sredstvima FAMI-ja za nacionalne programe, pri čemu su se financirale dugoročnije strukturne aktivnosti s uključenim komponentama izgradnje kapaciteta (okvir 5.).

63

U srpnju 2017. Komisija je Italiji namijenila dodatna sredstva FAMI-ja za hitnu pomoć u iznosu do 100 milijuna eura, koja su upotrijebljena i za financiranje projekata EMAS-IT-1 i EMAS-IT-2. Međutim, nije bilo strukturiranoga mehanizma za pravednu raspodjelu sredstava za hitnu pomoć među državama članicama u slučaju da zahtjevi za financiranje projekta prekorače raspoloživi proračun. Kad bi se sve države članice koje ispunjavaju uvjete prijavile za bespovratna sredstva FAMI-ja za hitnu pomoć kako bi financirale slične aktivnosti (prisilna vraćanja na nacionalnoj razini, program potpomognutog dobrovoljnog vraćanja i reintegracije ili unaprjeđivanje kapaciteta policijskih postaja), proračun za hitnu pomoć vrlo brzo bi se u potpunosti potrošio.

64

Komisija je predložila da se hitna pomoć uključi u novi financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027. u okviru podijeljenog upravljanja s državama članicama²¹. Kriteriji za raspodjelu sredstava za hitnu pomoć tek trebaju biti definirani.

Samo su u dva ispitana projekta od njih šest financiranih sredstvima FAMI-ja za hitnu pomoć u potpunosti postignute zadane ciljne vrijednosti

65

Planirani ciljevi za EMAS-GR-3 i EMAS-IT-2 potpuno su postignuti, dok su za EMAS-GR-1, EMAS-GR-2 i EMAS-IT-3 postignuti djelomično (okvir 6.). EMAS-IT-1 i dalje je u ranoj fazi provedbe (okvir 5. i prilog II.).

66

Iako je EMAS-IT-2 premašio svoje ciljne vrijednosti tri mjeseca prije završetka razdoblja provedbe, potrebno je napomenuti da su ciljne vrijednosti bile relativno skromne s obzirom na broj izdanih odluka o vraćanju i broj nezakonitih migranata koji su boravili u Italiji. Na uspješnost programa potpomognutog dobrovoljnog vraćanja i reintegracije u Italiji negativno je utjecao niz problema, koji su analizirani u okviru 12.

Ne postoje sveobuhvatne procjene potreba za nacionalne programe financirane sredstvima FAMI-ja

67

Nacionalnim programima financiranima sredstvima FAMI-ja za razdoblje 2014. – 2020. dodijeljeno je 328,3 milijuna eura u Grčkoj i 394,2 milijuna eura u Italiji. Međutim, nacionalni programi financirani sredstvima FAMI-ja nisu dogovoreni do srpnja 2015. u Grčkoj, odnosno kolovoza 2015. godine u Italiji, zbog kasnog donošenja Uredbe o FAMI-ju.

68

Za višegodišnji fond kao što je FAMI, koji se temelji na općem strateškom planu, potrebne su pouzdane, sveobuhvatne procjene potreba u kojima je za sve potrebe određen trošak i razina prioriteta te koje su redovito ažurirane²². Zbog tako promjenjive situacije ostalo je tek malo vremena za izradu takvih procjena potreba u Grčkoj i Italiji.

69

Sud je ispitao deset nacionalnih projekata financiranih sredstvima FAMI-ja: pet u Grčkoj i pet u Italiji (detaljna ocjena projekata od GR-1 do GR-5 i od IT-1 do IT-5 nalazi se u prilogu II.). Sud je utvrdio da su svi projekti obuhvaćeni revizijom bili relevantni jer su imali dokazivu tematsku poveznicu s ciljevima nacionalnih programa. Međutim, bez određivanja troškova i razine prioriteta svih potreba, nije moguće ocijeniti jesu li sredstva iz FAMI-ja dodijeljena tamo gdje su bila najpotrebnija.

70

Sud je utvrdio nedostatke u pokazateljima uspješnosti koji su se upotrebljavali u okviru projekata obuhvaćenih revizijom. Nekim projektima nedostajali su posebni pokazatelji ostvarenja ili ishoda (IT-1, GR-2). U okviru nekih pokazatelja postavljene su ciljne vrijednosti koje su ili bile preniske (IT-2, 3, 4) ili koje su već bile postignute (GR-1). Neki pokazatelji nisu bili ažurirani nakon što je izmijenjen opseg projekta (GR-3) ili su, naposljetku, njima postavljeni kratki rokovi za potpomognuto dobrovoljno vraćanje i reintegraciju (GR-5).

71

Sud je pronašao preklapanja između projekata obuhvaćenih revizijom koji su se odnosili na potpomognuto dobrovoljno vraćanje i reintegraciju u Italiji IT-2 i IT-3. Tim projektima dodijeljena su sredstva na temelju istog poziva na podnošenje prijedloga, oni su se odnosili na iste zemlje podrijetla i provedeni su u istim talijanskim regijama. Nije napravljen zemljopisni pregled stanja kako bi se zajamčilo da projekti djeluju u komplementarnim zemljopisnim područjima, te su se projekti međusobno natjecali za vraćanje istih migranata.

72

Os produženja Frontexova mandata 2016. godine, iz dvaju instrumenata za financiranje sredstvima EU-a (sredstva FAMI-ja za nacionalne programe i potpora Frontexa za vraćanje) istodobno su podupirane potpuno iste aktivnosti prisilnog vraćanja. To se odnosi i na projekte prisilnog vraćanja GR-4 i IT-4 koji su financirani sredstvima FAMI-ja.

U većini projekata financiranih sredstvima FAMI-ja za nacionalne programe u Grčkoj i Italiji u vrijeme revizije nisu bile potpuno postignute zadane ciljne vrijednosti

73

Do kraja 2016. godine nisu mobilizirana gotovo nikakva financijska sredstva FAMI-ja za grčke nacionalne programe kako bi se odgovorilo na potrebe zemlje nastale uslijed migracijske krize. Grčka je nadoknađivala svoje zaostatke u ispunjavanju preuzetih obveza, ali plaćanja iz FAMI-ja namijenjena nacionalnim programima ostala su na niskoj razini. Italija je nadoknadila zaostatke u ispunjavanju preuzetih obveza u okviru posebnih ciljeva 1 i 2, ali ispunjavanje obveza u okviru posebnog cilja 3 kasnilo je u vrijeme revizijskog posjeta (vidi prilog I.).

74

U Grčkoj je jedan od pet ispitanih projekata (GR-1) bio dovršen prije obavljanja revizije, a četiri su još bila u tijeku. U četiri projekta od njih pet planirani rezultati ili nisu bili postignuti ili je postojala velika vjerojatnost da neće biti postignuti (ako je bila riječ o projektima u tijeku, prilog IV.). U svim ispitanim projektima Sud je pronašao dokaze o redovitom izvješćivanju i praćenju. U trima projektima od njih pet velik broj izmjena otežao je praćenje uspješnosti projekata, a naposljetku i ocjenjivanje njihova uspjeha²³.

75

U Italiji je četiri od pet ispitanih projekata bilo dovršeno prije revizije. U dva su projekta djelomično postignuti zadani ciljevi. Jedan projekt bio je obustavljen, a za jedan drugi nisu bili dostupni konačni podatci (prilog IV.). U dvama projektima od njih pet izvješćivanje i praćenje nisu se obavljali na prikladan način.

Okvir za praćenje uspješnosti postavljen je kasno i bez ciljnih vrijednosti

76

Zajednički okvir za praćenje i evaluaciju glavni je alat Komisije za praćenje i evaluaciju uspješnosti nacionalnih programa financiranih sredstvima FAMI-ja. Zbog dugotrajnih rasprava s državama članicama čija je svrha bila postići dogovor oko usklađenog skupa pokazatelja rezultata i učinka, okvir nije dovršen do veljače 2017.²⁴ Do tog je trenutka provedba velikog broja projekata financiranih sredstvima FAMI-ja već bila započeta.

77

Ne samo da je okvir postavljen kasno, nego pokazatelji rezultata i učinka nemaju ni ciljne ni polazišne vrijednosti, zbog čega je evaluacija uspješnosti bila otežana. Nadalje, u privremenim izvješćima o evaluaciji iz 2017. Italija i Grčka nisu prikupile potpune skupove podataka ni o jednom pokazatelju utvrđenom okvirom.

78

Komisija nije razvila okvir za praćenje uspješnosti kako bi pratila projekte financirane sredstvima hitne pomoći i izvješćivala o njihovim rezultatima.

Ne postoji dovoljno podataka o uspješnosti kojima bi se omogućila pouzdana evaluacija politika na razini EU-a

79

U svibnju 2018. Komisija je predložila²⁵ izmjenu statističkih podataka EUROSTAT-a o migracijama i azilu kako bi se, među ostalim: i) povećali učestalost i sadržaj statističkih podataka o vraćanju; ii) pružili raščlanjeni podatci o azilu za maloljetnike bez pratnje; i iii) uključili novi statistički podatci o zahtjevima za ponovno razmatranje u skladu s Dablinskom uredbom.

80

Tijekom ove revizije postalo je očito da je za provedbu pouzdane evaluacije politika na razini EU-a potrebno više podataka o uspješnosti. U prijedlogu Komisije to nije uzeto u obzir.

81

Na primjer, kad je riječ o postupcima azila, EUROSTAT i EASO ne prikupljaju podatke o uspješnosti koji se odnose na vrijeme obrade zahtjevâ za azil između ključnih etapa²⁶ u postupku, usprkos brojnim rokovima postavljenima u zakonodavstvu EU-a i nacionalnom zakonodavstvu o azilu. EASO prikuplja osnovne podatke o zaostatcima koji se odnose samo na zastarijevanje neriješenih zahtjeva za azil na prvostupanjskoj razini. EUROSTAT prikuplja samo ograničene podatke²⁷ o sudskoj/žalbenoj fazi, ali ne i podatke o žalbenim postupcima koji su u tijeku na različitim pravnim instancama.

82

Ne prikupljaju se podatci o brzini postupaka vraćanja. Štoviše, ne postoje pokazatelji kojima se mjeri održivost vraćanja, kao što je broj vraćenih migranata koji se pokušaju vratiti u EU ili uspjeh paketâ mjera reintegracije u okviru programa potpomognutog dobrovoljnog vraćanja i reintegracije.

Operativna potpora agencija EU-a nije iskorištena u potpunosti

Napori EASO-a da razvije više strateški pristup svojoj potpori postupcima azila

83

Sud je ocijenio operacije EASO-a kao relevantne u pogledu mnoštva potreba nastalih uslijed velikih priljeva migranata u Grčku i Italiju.

84

U pružanju potpore tim državama članicama tijekom migracijske krize, posebice kad se uzmu u obzir broj dolazaka koji je 2015. i 2016. bio na vrhuncu te kontinuirane i učestale promjene stanja, EASO nije imao vremena za provedbu sveobuhvatne procjene potreba u pogledu određivanja prioritetnosti i troškova, kao ni za uspostavu višegodišnjih planova ili izlaznih strategija. Međutim, nikakva strukturirana procjena nije izrađena ni za operativne planove za 2017. i 2018. godinu. Planove su dogovorili EASO i države članice prihvata. Međutim, u nedostatku jasno određenih prioritetnih potreba i povezanih troškova, nije se moglo dokazati da je EASO usmjerio svoju potporu tamo gdje je bila najpotrebnija.

85

Pri pripremi svojih operativnih planova za 2019. godinu EASO je uložio znatne napore u uspostavu ključnih elemenata strateškog planiranja²⁸. S idejnog stajališta, Sud smatra taj pristup dobrom praksom, iako se djelotvornost njegove provedbe može ocijeniti tek pri ispitivanju operativnih planova za 2019., koji nisu obuhvaćeni opsegom revizijom.

86

Do 2018. godine operativni planovi izrađivani su na temelju uloženih resursa. Uvođenje alata za praćenje uspješnosti u veljači 2018. za Italiju i u svibnju 2018. za Grčku dovelo je do postavljanja pokazatelja ostvarenja i ishoda, no Sud je utvrdio nekoliko nedostataka²⁹.

87

Iako nisu utvrđeni konkretni primjeri preklapanja, Komisija i EASO nisu uspostavili postupak za sustavno uključivanje EASO-a u planiranje projekata financiranih sredstvima FAMI-ja, osobito projekata (financiranih sredstvima FAMI-ja za nacionalne programe ili hitnu pomoć) kojima se financiraju slične aktivnosti (npr. financiranje osoblja grčke službe za azil ili potpora za questure u Italiji).

88

U Italiji je EASO prilagodio svoju potporu jer su se migracijski tokovi znatno smanjili. Prestao je s pružanjem potpore informiranju na kraju 2018. godine. Pruženo je manje potpore pri registraciji nego što je planirano i predviđeno je da će se ta potpora postupno ukinuti do kraja 2019. godine. EASO također namjerava prestati s pružanjem potpore teritorijalnim povjerenstvima za azil³⁰ do kraja 2019. godine.

89

Iako bi određene elemente potpore EASO-a mogla pružati i nacionalna tijela te bi se oni mogli financirati u okviru FAMI-ja (npr. vanjsko osoblje – stručnjaci za registraciju i službenici za rješavanje predmeta koji su već upućeni na rad u grčku službu za azil, ili službe za usmeno prevođenje), EASO ne raspolaže takvom izlaznom strategijom za Grčku.

Potporu koju pruža EASO otežavaju stalan manjak stručnjaka iz država članica, kratko razdoblje na koje su stručnjaci poslani u žarišne točke i drugi operativni problemi

90

Kad je riječ o uloženim resursima (broj stručnjaka, privremeni konzultanti itd.), EASO-ov angažman u Grčkoj i Italiji općenito je bio u skladu s operativnim planovima. U prilogu I. prikazano je da su rashodi svake godine bili viši od početnog proračuna.

91

U nedostatku ciljnih/polazišnih vrijednosti za pokazatelje, teško je ocijeniti uspješnost/djelotvornost potpore EASO-a u smislu ostvarenja i ishoda. Bez obzira na to, grčka i talijanska tijela za azil s kojima je Sud razgovarao smatrala su potporu EASO-a korisnom i u postupcima azila i u jačanju nacionalnih kapaciteta.

92

Na operacije koje provodi EASO i dalje negativno utječe stalni manjak stručnjaka iz država članica, a prosječno vremensko razdoblje na koje su stručnjaci poslani na teren pokazalo se prekratkim (u prosjeku 50 dana u Grčkoj i 46 dana u Italiji 2018. godine). EASO ne izrađuje godišnji plan slanja na teren kao Frontex. Umjesto toga traži od država članica da imenuju stručnjake, no često ne primi dovoljno odgovora. EASO je onda dužan angažirati veći broj vanjskih djelatnika kako bi nadoknadio taj manjak.

93

Potporu EASO-a na grčkim otocima ometali su dodatni operativni problemi (okvir 7.).

Frontex za svoje operacije potpore prisilnom vraćanju nije raspolagao dovoljnim informacijama iz država članica te one nisu bile koordinirane s mjerama financiranima sredstvima FAMI-ja

94

Sud smatra da su sve operacije vraćanja migranata koje provodi Frontex relevantne s obzirom na potrebe koje su utvrđene u području vraćanja migranata.

95

Od 2016. godine Frontex može na vlastitu inicijativu koordinirati i organizirati operacije prisilnog vraćanja. Međutim, da bi se omogućilo bolje planiranje takvih operacija, države članice trebale bi sustavno pružati pouzdane i pravodobne operativne informacije na redovnoj osnovi (npr. ažurirane podatke o državljanima trećih zemalja koji ispunjavaju uvjete za vraćanje, njihovoj zemlji podrijetla, brojkama u centrima za zadržavanje prije udaljavanja, krajnjem datumu njihova zadržavanja itd.).

96

Otkako je Frontexov mandat produžen 2016. istodobno se primjenjuju dva instrumenta EU-a za provedbu aktivnosti prisilnog vraćanja (sredstva FAMI-ja za nacionalne programe i Frontexova potpora vraćanju). Tim se dvjema strukturama financiranja sredstvima EU-a usporedo financira ista vrsta aktivnosti prisilnog vraćanja (zajedničke operacije, nacionalne operacije i redovni komercijalni letovi). S obzirom na nisku stopu vraćanja migranata, to znači da Frontexov potencijal da ponudi potporu vraćanju nije iskorišten u potpunosti (okvir 8.).

97

Ne postoji struktura za koordiniranje mjera FAMI-ja i Frontexa. Frontex nije uključen u programiranje mjera za vraćanje financiranih iz FAMI-ja i nema pristup informacijama o nacionalnim programima ni relevantnim projektima financiranima iz FAMI-ja.

Nije ostvaren puni potencijal Frontexove potpore vraćanju migranata

98

Budući da države članice nisu u potpunosti iskoristile potencijal Frontexovih mjera za potporu operacijama vraćanja (slika 9.), ta agencija nije bila u mogućnosti potpuno iskoristiti svoj povećani proračun za potporu vraćanju migranata otkad joj je produžen mandat.

99

Kako je prikazano na slici 10., Grčka i Italija broje se u države članice koje ne iskorištavaju Frontexov potencijal u potpunosti³². Glavni je razlog za to niska stopa vraćanja iz obje zemlje. Osim toga, dodatno je objašnjenje to što su se obje zemlje odlučile za potporu prisilnom vraćanju u okviru nacionalnih programa financiranih sredstvima FAMI-ja, a ne za Frontexovu potporu.

100

Sud je uočio da operativni izazovi negativno utječu na isplativost operacija sa zakupljenim letovima (slika 10.).

1. S obzirom na rizik od bijega, potrebno je djelovati brzo čim je migrant spreman za vraćanje; nema vremena za čekanje da se zakupljeni let popuni. To dovodi do neiskorištenog kapaciteta (43 %) zakupljenih zrakoplova, osobito jer se mora upotrijebiti velik zrakoplov s dostatnim dometom leta za operacije vraćanja na veće udaljenosti u Afriku ili Aziju.
2. Stvaran broj putnika često je niži od planiranog (67 % tijekom 2018. godine) zbog nepostojanja potrebnih putnih isprava, ponovljenih zahtjeva za azil u zadnjem trenutku, bjegunaca itd.
3. Mnogi članovi osoblja moraju pratiti povratnike (pratitelji, nadzornici, promatrači, medicinsko osoblje itd.).
4. Operacije vraćanja također ometa otežana suradnja s trećim zemljama³³.

101

Općenito, redovni letovi isplativiji su od zakupljenih. S druge strane, otprilike jedna trećina operacija vraćanja na redovnim letovima bila je otkazana, uglavnom zbog odbijanja povratnika, nedostatka putnih isprava, bijega, sudskih odluka ili odbijanja pilota.

Obrada zahtjeva za azil i dalje je dugotrajna usprkos povećanim kapacitetima, dok je stopa vraćanja nezakonitih migranata i dalje niska

102

Sud je ocijenio učinak potpornih mjera EU-a na nacionalnoj razini ispitavši jesu li postupci azila i vraćanja postali brži i djelotvorniji, razmotrivši:

1. prosječno vrijeme obrade od jedne do druge ključne faze postupka azila (vidi sliku 11.);
2. rješavanje zaostataka u zahtjevima za azil za koje još nije doneseno rješenje
3. udio žalbi kojima su poništene prvostupanjske odluke o azilu
4. broj stvarno vraćenih migranata u usporedbi s brojem izdanih odluka o vraćanju
5. prosječno vrijeme obrade od jedne do druge ključne faze postupka vraćanja (vidi sliku 12.);

103

Tijekom krize većina je nezakonitih migranata koji su došli u Europu stigla u Italiju ili Grčku. Te dvije države članice od dviju tranzitnih zemalja postale su zemlje u kojima migranti podnose zahtjev za azil. S obzirom na to da se trenutačno stanje razlikuje u tim dvjema zemljama, nalazi Suda o postupcima azila za svaku od njih prikazani su odvojeno. Nadalje, prikupljeni i analizirani podatci o azilu ne omogućuju izravnu usporedbu grčkog i talijanskog sustava azila.

Cjelokupan grčki sustav azila i dalje je preopterećen usprkos znatnom povećanju kapaciteta za obradu predmeta

Zaostatci su i dalje u porastu usprkos povećanju kapaciteta za obradu predmeta

104

Grčka služba za azil započela je s radom u lipnju 2013. Uz potporu financiranu sredstvima FAMI-ja za hitnu pomoć, za nacionalne programe te potporu EASO-a i UNHCR-a, posljednjih je godina povećan broj zaposlenika te službe, što je dovelo i do povećanja kapaciteta za obradu prvostupanjskih odluka (vidi sliku 13.).

105

Usprkos tom porastu broja zaposlenika, trenutačni kapaciteti grčke službe za azil za obradu predmeta i dalje su slabi u odnosu na rastući broj zahtjeva za azil. U grčkoj službi za azil u prosjeku je na predmetima 2018. godine bilo zaposleno 240 službenika. Sud je procijenio da bi grčkoj službi za azil trebalo otprilike još 110 službenika za rad na predmetima samo za smanjenje zaostataka u prvom stupnju (dijeljenjem broja od 66 970 zahtjeva za azil primljenih 2018. godine standardnom stopom produktivnosti od 16 predmeta mjesečno po službeniku). Osim teškoća u zapošljavanju kvalificiranog osoblja, akutni nedostatak radnih prostora još je jedan čimbenik koji ograničava daljnji rast grčke službe za azil (okvir 9.).

106

Ukupan broj neriješenih predmeta u prvom stupnju gotovo se udvostručio u razdoblju od sredine 2017. do kraja 2018. godine, a znatno je porastao broj predmeta starijih od šest mjeseci (slika 14.).

107

Izjava EU-a i Turske od 18. ožujka 2016. imala je velik utjecaj na stanje s azilom u Grčkoj. Nezakoniti prelasci granice iz Turske u Grčku drastično su se smanjili (vidi sliku 15.). Međutim, grčka služba za azil bila je pod znatnim pritiskom jer se velika većina državljana trećih zemalja prijavljivala za međunarodnu zaštitu u Grčkoj otkako je zatvorena balkanska ruta.

108

Kao odgovor na Izjavu EU-a i Turske, ubrzani granični postupak³⁴ uveden je na grčkim otocima. Bio je osmišljen kao nadopuna postojećim redovnim i ubrzanim postupcima azila (vidi grafički prikaz na slici 16.). Zaostatak u prvom stupnju na otocima brojio je 24 533 neriješena predmeta na kraju ožujka 2019.³⁵.

Produžuje se trajanje obrade predmeta

109

Trajanje obrade zahtjeva za azil – od registracije do odluke u žalbenom postupku – 2018. godine produžilo se u svim postupcima azila u Grčkoj (slika 17.).

110

Osoblje grčke službe za azil ili EASO-a obavlja razgovore za ubrzani granični postupak na pet grčkih otoka sa žarišnim točkama. Iako su nacionalnim zakonodavstvom propisani vrlo kratki rokovi (razgovor u postupku azila treba se obaviti u roku od jednoga dana od podnošenja zahtjeva, a prvostupanjsku odluku treba donijeti u roku od jednoga dana od razgovora), prosječno trajanje obrade predmeta također se povećavalo iz godine u godinu (okvir 10.).

111

Ta je situacija još problematičnija kad je riječ o redovnom i ubrzanom postupku.

112

Prosječno vrijeme od registracije do prvostupanjske odluke u redovnom postupku povećalo se s 84 dana 2016. godine na 241 dan 2018. godine. To vremensko razdoblje vjerojatno će se još produživati jer je Sud pronašao primjere tražitelja azila koji su podnijeli zahtjeve 2018. godine, a dobili termine za razgovor 2022. ili čak 2023.

113

U ubrzanom postupku za podnositelje zahtjeva iz Sirije, Palestine ili bez državljanstva, prosječno vrijeme od registracije do prvostupanjske odluke više se nego udvostručilo sa 142 dana 2016. na 303 dana 2018. Sud je primijetio da Sirijcima koji su podnijeli zahtjev 2018. godine nije ponuđen razgovor sve do ožujka 2021., što ukazuje na rizik da će se to razdoblje povećati.

114

To stvara paradoks za Sirijce koji ispunjavaju uvjete za prihvat i podnositelje zahtjeva na otocima koji su svrstani u osjetljivu skupinu³⁹. Iako im je ukinuto geografsko ograničenje i smiju napustiti otoke, na kopnu moraju čekati mnogo dulje da se ispita osnovanost njihova predmeta nego da ostanu u ubrzanom graničnom postupku na otocima⁴⁰.

Žalbena su tijela preopterećena

115

Grčka je uložila napore da poveća kapacitete svojih žalbenih tijela. U prosincu 2018. broj žalbenih odbora povećao se s 12 na 20. Ti su veći kapaciteti izrazito potrebni da se izbjegne situacija iz 2017. godine, kada su odbori za smanjivanje broja neriješenih predmeta i dalje rješavali neriješene zahtjeve podnesene prije 2013. (vidi projekt GR-1, financiran sredstvima FAMI-ja za nacionalne programe u prilogu IV.).

116

Na kraju 2018. kod žalbenih tijela bilo je 13 755⁴¹ neriješenih predmeta. Znatan udio negativnih prvostupanjskih odluka (koje su činile gotovo polovicu takvih odluka od 2013. godine) prešao je u fazu žalbenog postupka, čime je dodatan teret stavljen na žalbena tijela. Prosječno trajanje obrade predmeta i na kopnu i na otocima produžilo se od 2016. do 2018. godine.

117

Nije planiran nikakav projekt za potporu žalbenim odborima koji bi se financirao sredstvima FAMI-ja, a potpora EASO-a ograničena je zbog njegove uključenosti u prvom stupnju.

Naznake pada kvalitete prvostupanjskih odluka na otocima

118

Jedan mogući pokazatelj kvalitete prvostupanjskih odluka je postotak poništenih odluka među žalbama podnesenima žalbenim tijelima. Slika 18. prikazuje nisku stopu poništavanja za kopno, ali stanje na otocima znatno se pogoršalo u posljednje dvije godine. To ukazuje na pad kvalitete prvostupanjskih odluka (17,8 % njih poništila su žalbena tijela 2018.).

Zaostatci u obradi zahtjeva za azil prelaze na žalbena tijela u Italiji

Smanjuje se broj neriješenih predmeta u prvom stupnju

119

Talijanske vlasti nisu mogle generirati podatke koje je Sud zatražio o promjenama u broju neriješenih predmeta/zaostatcima po godinama od 2015. u fazama registracije, podnošenja zahtjeva, žalbe i konačne odluke. Stoga ovaj odjeljak obuhvaća samo broj neriješenih predmeta/zaostatke u fazi odlučivanja u prvom stupnju.

120

Dolasci u Italiju imaju trend naglog opadanja od 2016: 2017. smanjili su se za 34 % u usporedbi s prethodnom godinom, a 2018. godine smanjili su se za dodatnih 80 % (slika 19.). Broj zahtjeva za azil smanjio se za 56 % od 2016. do 2018. godine.

121

Nacionalno povjerenstvo za azil, zajedno sa svojim regionalnim ograncima, ocjenjuje zahtjeve za međunarodnu zaštitu u Italiji i zaduženo je za izdavanje prvostupanjskih odluka. Uz potporu iz nacionalnog proračuna, njegov kapacitet zapošljavanja porastao je od 2014. do 2018. godine (vidi sliku 20.). Povećanje broja članova osoblja doprinijelo je povećanju kapaciteta za obradu zahtjeva u prvom stupnju.

122

Do kraja 2017. godine nacionalno povjerenstvo za azil i dalje se borilo s obradom sve većeg broja zahtjeva za azil. Do prosinca 2017. neriješeni predmeti dosegli su broj od 149 006, stvorivši znatan pritisak na talijanski sustav azila. No situacija se promijenila 2018. kada su zaostatci osjetno smanjeni za 45 % zahvaljujući dodatnom povećanju kapaciteta za obradu u prvom stupnju, u kombinaciji s osjetnim padom dolazaka. To je značilo i manji broj zahtjeva za međunarodnu zaštitu (slika 21.).

123

Nacionalno povjerenstvo za azil očekuje da će do kraja 2019. godine riješiti zaostatke u prvom stupnju. Međutim, kad se ti napori ujedine sa strožom migracijskom politikom (ukidanje humanitarne zaštite i promjenjiva stopa priznavanja azila⁴²), očekuje se da će velik broj odbijenih predmeta u roku od godine dana prijeći u fazu žalbenog postupka, koja je već preopterećena (vidi odlomak 127. u nastavku).

Sve duže trajanje obrade

124

Iz talijanskih IT sustava nije moguće izvući medijan ili prosječno vrijeme obrade zahtjeva od iskrcaja do podnošenja zahtjeva za azil i do njegove registracije pri questuri.

125

U redovnom postupku talijansko zakonodavstvo propisuje maksimalni rok od 33 dana⁴³ od datuma podnošenja zahtjeva do izdavanja prvostupanjske odluke. Slika 22. prikazuje da se prosječno trajanje obrade znatno produžilo od 2015. do 2018. godine.

126

Jedan od ključnih problema čini nedostatak integriranog IT sustava upravljanja koji bi omogućio praćenje uspješnosti od početka do kraja postupka, uključujući fazu sudskog (žalbenog) postupka. Teritorijalna povjerenstva za azil ručno unose odluke o žalbama i pri tome kasne, što narušava cjelovitost i pouzdanost podataka. Sve se odluke sustavno ne dostavljaju teritorijalnom povjerenstvu. Povjerenstva moraju prikupiti informacije od migranata ili questura. Osim toga, teritorijalna povjerenstva kasne s učitavanjem svojih prvostupanjskih odluka. Nedostatak pouzdanih i ažuriranih podataka o negativnim odlukama u svim fazama također otežava izdavanje odluka o vraćanju koje donose questure.

Žalbena su tijela preopterećena

127

Kako pokazuje slika 23., do konačne odluke nakon svih mogućih krugova žalbi može proći 4,3 godine. Stoga će potpora pravosudnim tijelima najvjerojatnije postati najhitnija potreba u talijanskom sustavu azila.

128

U vrijeme obavljanja revizije nije bilo projekata za jačanje pravosudnih kapaciteta financiranih sredstvima FAMI-ja. EASO je utvrdio da ta potreba postoji, ali do sada je pružio samo neizravnu potporu: pomaže nacionalnom povjerenstvu za azil s predmetima u drugom stupnju, ali ne pomaže izravno žalbenim sudovima.

Relativno visoka stopa poništavanja prvostupanjskih odluka u žalbenim tijelima

129

Slika 24. prikazuje da su 2018. godine žalbena tijela poništila 33 % prvostupanjskih odluka na koje je podnesena žalba. Iako je relativno visoka, ta se stopa blago popravila prethodnih godina.

Stvarno vraćanje nezakonitih migranata i dalje je problematično u cijelom EU-u

Niska stopa vraćanja u cijelom EU-u

130

S obzirom na veliki broj osoba koje traže međunarodnu zaštitu u Europi od 2015. godine, niska stopa vraćanja nezakonitih migranata postala je problem za Grčku, Italiju i EU u cjelini, kako je prikazano na slici 25. Stope vraćanja čak su niže ako se uzmu u obzir samo vraćanja izvan Europe. Utvrđeno je više razloga za to te se njihova analiza donosi u nastavku.

131

Kad je riječ o provedbi Izjave EU-a i Turske, s grčkih otoka do kraja 2018. ukupno je vraćeno samo 1806 nezakonitih migranata. Broj vraćanja u skladu s Izjavom EU-a i Turske 2018. godine (322) smanjio se još više nego 2017. godine (687).

Na uspješnost operacija vraćanja negativno utječe niz čimbenika

132

Trajanje postupka azila jedan je od čimbenika koji negativno utječu na uspješnost operacija vraćanja (vidi također odlomke 109. – 114. i 124. – 126.). Nadalje, kad je riječ o ograničenom broju državljana trećih zemalja koji mogu biti zadržani, u skladu sa zakonodavstvom o azilu, takvo zadržavanje može trajati najviše šest mjeseci. Kad razdoblje zadržavanja istekne, migranti se puštaju i mogu pobjeći. U konačnici, migranti i u Italiji i u Grčkoj često u zadnji trenutak podnose zahtjeve za azil kako bi odgodili postupak vraćanja.

133

Dobra koordinacija između tijela za azil i za vraćanje ključna je za što bolju razmjenu informacija i automatsko pokretanje izdavanja odluke o vraćanju nakon negativne odluke o azilu (okvir 11.).

134

Grčka ima centraliziran IT sustav (grčki sustav za izradu pregleda) za upravljanje migracijama, ali on još nije razvijen u pogledu informacija i funkcija. To nije integrirani sustav u kojem se može evidentirati cijeli postupak vraćanja. Primjerice, ne postoje podatci o zadržavanju u stvarnom vremenu. Umjesto toga, svaki centar za zadržavanje prije udaljavanja koristi svoju datoteku u Excelu, a odjel za koordinaciju u središnjoj policijskoj postaji mora zatražiti od svakog centra da redovno ažurira podatke kako bi se dobio pregled stanja. Frontex pruža potporu Grčkoj u digitalizaciji postupka vraćanja.

135

Osim toga, ne postoji uzajamno priznavanje odluka o vraćanju među državama članicama EU-a. Do 2018. godine unutar EU-a nije postojala razmjena informacija o odlukama o vraćanju. Od prosinca 2018. godine odluke o vraćanju trebalo bi sustavno unositi u Schengenski informacijski sustav, čime bi postale vidljive svim državama članicama.

136

Kod dobrovoljnih odlazaka također postoji i rizik od bijega. Glavni uzrok tome je nedostatak standardnog sustava za provjeru toga je li državljanin treće zemlje prešao vanjsku granicu zemlje schengenskog područja. Stoga nije moguće utvrditi sa sigurnošću je li državljanin treće zemlje stvarno napustio EU, sakrio se u državi članici, ili je prešao u drugu državu članicu.

137

U skladu s Direktivom o vraćanju⁴⁴, korištenje zadržavanja s ciljem udaljavanja trebalo bi biti ograničeno i primjenjivati se u skladu s načelom proporcionalnosti u pogledu korištenih načina i ciljeva koji se pokušavaju postići. Zadržavanje je opravdano samo za vrijeme pripreme vraćanja ili provođenja postupka udaljavanja te ako primjena manje prisilnih mjera ne bi bila dovoljna. Početno razdoblje zadržavanja traje do šest mjeseci. To se pod određenim uvjetima može produžiti za najviše 18 mjeseci. U Grčkoj se trenutačno na kopnu nalazi šest centara za zadržavanje prije udaljavanja, a dva su na otocima Lezbos i Kos. U planu je još jedan centar na Samosu. Uvjeti u nekim centrima za zadržavanje prije udaljavanja bili su predmet kritika (vidi projekt GR-3 u prilogu IV.).

138

Unatoč naporima Italije, centri za zadržavanje prije udaljavanja u toj zemlji i dalje nemaju dostatne kapacitete za smještaj broja ljudi koje je potrebno vratiti (815 mjesta u usporedbi s 27 070 izdanih odluka o vraćanju 2018. godine). Provedba projekta financiranog sredstvima FAMI-ja kojim bi se rješavalo to pitanje nije u planu.

139

Još jedan razlog niske stope stvarnog vraćanja migranata kojima je naloženo da napuste EU je manjak suradnje nekih trećih zemalja u identificiranju i ponovnom prihvatu svojih državljana (vidi također odlomak 100. (iv)). Na primjer, Sporazumom iz Cotonoua između EU-a i afričkih, karipskih i pacifičkih zemalja propisano je⁴⁵ da te zemlje bez dodatnih formalnosti moraju ponovno prihvatiti svoje državljane koji nezakonito borave na teritoriju države članice EU-a. U praksi se ta pravna odredba ne poštuje.

Program potpomognutog dobrovoljnog vraćanja i reintegracije suočen je s operativnim izazovima

140

Budući da ne postoji usklađeni pristup diljem EU-a, paketi mjera potpomognutog dobrovoljnog vraćanja i reintegracije razlikuju se među državama članicama. Prema podatcima Službe Europskog parlamenta za istraživanja, države članice EU-a uspostavile su barem 90 posebnih programa potpomognutog dobrovoljnog vraćanja i reintegracije, a sufinancirala ih je Europska unija.

141

Operacije u okviru tog programa do sada su činile samo dio ukupnih vraćanja u Italiji (15 % tijekom 2018. ) jer su različite poteškoće onemogućile projektima u okviru tog programa da djelotvorno riješe problem vraćanja (okvir 12.).

142

U Grčkoj IOM provodi program potpomognutog dobrovoljnog vraćanja i reintegracije, koji postiže svoje ciljeve⁴⁸. Međutim, pomoć pri reintegraciji, kojom se korisnicima pruža potpora nakon vraćanja u zemlju podrijetla, dostupna je samo za 26 % podnositelja zahtjeva. Jaz u pružanju pomoći pri reintegraciji djelomično je mogao ispuniti program posebnih mjera⁴⁹ Europske mreže instrumenata za reintegraciju (ERIN), ali Grčka ga još nije iskoristila.

143

Nadalje, dok je razdoblje prihvatljivosti za program na kopnu neograničeno, migranti na otocima moraju se prijaviti za program potpomognutog dobrovoljnog vraćanja i reintegracije u vrlo kratkom roku (15 dana nakon negativne prvostupanjske odluke grčke službe za azil).

144

Bez obzira na prethodno navedeno, primjer dobre prakse zabilježen je u otvorenom centru Attiko Alsos za migrante registrirane za potpomognuto dobrovoljno vraćanje i reintegraciju, koji nudi sigurno okruženje i potporu državljanima trećih zemalja koji se dobrovoljno jave za vraćanje u svoju zemlju podrijetla (vidi okvir 13.).

Nema podataka o brzini operacija vraćanja

145

Ni grčki ni talijanski IT sustavi ne mogu generirati statističke podatke o brzini postupaka vraćanja⁵⁰. Zbog toga Sud nije mogao ocijeniti ovaj aspekt.

Zaključci i preporuke

146

Sud je ovom revizijom ispitao je li potpora EU-a upravljanju migracijama (uključujući pristup na temelju žarišnih točaka) doprinijela djelotvornim i brzim postupcima azila i vraćanja migranata u Grčkoj i Italiji. Zaključio je da postoje nepodudaranja između ciljeva potpore EU-a i postignutih rezultata. Iako su se kapaciteti grčkih i talijanskih vlasti povećali, dugotrajni postupci obrade i zastoji i dalje negativno utječu na provedbu postupaka azila u Grčkoj i Italiji. Kao i ostatak EU-a, Grčka i Italija bilježe nisku stopu vraćanja državljana trećih zemalja koji su nezakonito ušli u te zemlje.

147

Od 11 preporuka koje je Sud iznio 2017. godine u vezi s pristupom na temelju žarišnih točaka u Grčkoj i Italiji, njih šest provedeno je u potpunosti, dvije su provedene na razini Komisije i agencija, dok jedna, koju su trebale provesti države članice, nije provedena (prilog III.). Provedba dviju ključnih preporuka (o kapacitetima žarišnih točaka i stanju s maloljetnim osobama bez pratnje u grčkim žarišnim točkama) i dalje je u tijeku jer je stanje u grčkim žarišnim točkama i dalje krajnje kritično (odlomci od 23. do 27.).

148

Preporuka Suda da se stručnjaci iz država članica šalju na teren na dovoljno dugo razdoblje još nije provedena. Iako su Komisija i agencije u više navrata pozivale države članice da šalju veći broj nacionalnih stručnjaka, na operacijama EASO-a i dalje ne radi dovoljan broj nacionalnih stručnjaka. Suprotno tome, Frontex je u talijanske žarišne točke poslao više osoblja nego što je bilo potrebno jer nije prilagodio svoje planove s obzirom na malo dolazaka morskim putem. Usprkos malom broju operacija vraćanja migranata, Sud je uočio i da je velik udio Frontexovih stručnjaka za pratnju za operacije ponovnog prihvata u Turskoj imao samo profil za pratnju te se stoga taj kadar ne može iskoristiti ni za koju drugu vrstu operacija (odlomci 28. – 30.).

149

Sud je utvrdio da su se stope registracije i uzimanja otisaka prstiju u žarišnim točkama znatno poboljšale jer su uspostavljeni standardni operativni postupci, a odgovornosti su jasno podijeljene između nacionalnih tijela i potpornih agencija EU-a. Ipak, visok udio migranata i dalje prelazi u druge države članice EU-a i tamo podnosi zahtjev za azil, pri čemu se njihovi otisci prstiju ne pohranjuju u bazu podataka EURODAC (odlomci 31. – 34.).

150

Programi hitnog premještanja, osmišljeni da budu privremeni, bili su prva inicijativa solidarnosti u povijesti europske migracijske politike i njihova je svrha bila da se podnositelji zahtjeva za azil što je više moguće preraspodijele među državama članicama. Međutim, tim programima nisu postignute zadane ciljne vrijednosti te se stoga nije djelotvorno ublažio pritisak na grčke i talijanske sustave azila (odlomci 35. do 41.).

151

Naime, utvrđen je vrlo mali udio migranata koji potencijalno ispunjavaju uvjete i koji su zatim uspješno usmjereni na podnošenje zahtjeva za premještanje (odlomci 42. – 47.).

152

Velik udio kandidata koji su podnijeli zahtjev zapravo je i premješten (80 % u Grčkoj i 89 % u Italiji). Unatoč tome, Sud je utvrdio niz operativnih nedostataka u postupku premještanja. Komisija od veljače 2018. ne prati postupak premještanja u zemljama koje prihvaćaju migrante. Rok valjanosti privremenih programa premještanja istekao je u rujnu 2017., a do sada nije postignut dogovor o prijedlogu Komisije za uspostavu trajnog sustava premještanja. U nedostatku mehanizma premještanja dogovorenog na razini EU-a, dobrovoljno premještanje obavlja se ad hoc, uglavnom za migrante koji su se iskrcali u Italiji i Malti (odlomci 48. – 53.).

1. preporuka – Potrebno je iskoristiti stečeno znanje i iskustvo za budući rad na mogućim novim mehanizmima premještaja

Komisija bi trebala iskoristiti znanje i iskustvo stečeno provedbom programa hitnog premještanja (što uključuje i stanje u državama članicama primateljicama nakon premještanja) za budući rad na mogući novim mehanizmima dobrovoljnog premještanja.

Preporučeni rok: 31. prosinca 2020.

153

FAMI za hitnu pomoć (engl. AMIF EMAS) prvotno je osmišljen kao instrument malog opsega čija je svrha bila riješiti hitne i posebne potrebe za vrijeme krize. Povećanje financiranja sredstvima FAMI-ja za hitnu pomoć omogućilo je da potpora Komisije za krizne situacije postane fleksibilnija i brža. Tako je FAMI za hitnu pomoć postao ključni strateški instrument Komisije za rebalansiranje potpore zemljama najviše pogođenima migracijskom krizom, osobito Grčkoj, na način da su se iz njega nadopunjavale financijske omotnice grčkih nacionalnih programa. Do tog je prijelaza došlo bez uspostave okvira za praćenje uspješnosti. Komisija je predložila da se hitna pomoć uključi u novi financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027. u okviru podijeljenog upravljanja s državama članicama (odlomci 54. – 64.).

154

Od šest ispitanih projekata financiranih sredstvima za hitnu pomoć samo su u dvama potpuno postignute zadane ciljne vrijednosti, u trima su ciljne vrijednosti postignute djelomično, a jedan je još u ranoj fazi provedbe (odlomci 65. – 66.).

155

Relevantno je svih deset ispitanih projekata financiranih sredstvima FAMI-ja za nacionalne programe. FAMI za nacionalne programe, (engl. AMIF NP), višegodišnji je instrument za financiranje, ali pouzdani višegodišnji mehanizmi strateškog planiranja još nisu uspostavljeni u Grčkoj i Italiji kako bi se zajamčilo da su sredstva dodijeljena tamo gdje su najpotrebnija (odlomci 67. do 72.).

156

Od pet dovršenih projekata financiranih sredstvima FAMI-ja za nacionalne programe ni u jednom nisu potpuno postignute ciljne vrijednosti: u trima projektima ciljne vrijednosti postignute su djelomično, u jednome nisu postignuti zadani ciljevi, a za posljednji projekt nije bilo dovoljno podataka da se ocijeni napredak. Provedba ostalih pet projekata bila je u tijeku u vrijeme obavljanja revizije (odlomci 73. – 75.).

157

Okvir za praćenje uspješnosti FAMI-ja uspostavljen je kasno i bez ciljnih vrijednosti. Tijekom ove revizije postalo je očito da je za provedbu pouzdane evaluacije politika na razini EU-a potrebno više podataka o uspješnosti (odlomci 76. – 82.).

2. preporuka – Potrebno je poboljšati upravljanje sredstvima FAMI-ja za hitnu pomoć i nacionalne programe

Komisija bi trebala:

1. definirati kriterije za dodjelu sredstava za hitnu pomoć u okviru podijeljenog upravljanja s državama članicama u sklopu sljedećeg financijskog okvira
2. ojačati okvir za praćenje uspješnosti na sljedeće načine:
1. jamčenjem toga da su za projekte financirane sredstvima FAMI-ja za hitnu pomoć postavljeni pokazatelji ostvarenja i ishoda, a u relevantnim slučajevima i jasne ciljne i polazišne vrijednosti, te pružanjem objašnjenja u slučajevima u kojima takvi pokazatelji ne postoje
2. praćenjem ishoda koji su ostvareni projektima financiranima sredstvima za hitnu pomoć te izvješćivanjem o njima
3. izradom pokazatelja za zajednički okvir za praćenje i evaluaciju (ZOPE) za FAMI u okviru novog VFO-a za razdoblje 2021. – 2027., uključujući povezane polazišne i ciljne vrijednosti prije nego što se pokrenu projekti za razdoblje 2021. – 2027.
3. provoditi mjere kojima se jamči komplementarnost i bolja koordiniranost FAMI-ja i EASO-a/Frontexa (npr. u području prisilnog vraćanja migranata ili potpore službenim tijelima za azil).

Preporučeni rok: 30. lipnja 2021.

158

Nacionalna tijela i u Grčkoj i u Italiji ocijenila su operativnu potporu koju pruža EASO relevantnom i korisnom. Unatoč tome, EASO-ovi planovi za operativnu potporu do 2018. većinom su se oslanjali na uložene resurse, pri čemu nisu postojale ciljne vrijednosti za ostvarenja i ishode na temelju kojih bi se mogla ocijeniti njegova uspješnosti. Kako je utvrđeno 2019. godine, stanje se postupno popravlja (odlomci 83. – 89.).

159

Iako se manjak stručnjaka iz država članica nadoknađuje angažiranjem vanjskih pružatelja usluga, i dalje je problematično kratko razdoblje na koje se stručnjaci šalju na teren. Na operacije EASO-a u grčkim žarišnim točkama negativno utječu sigurnosni problemi, nedostatak radnih prostora, neslaganje u vezi s procjenama osjetljivosti s grčkom službom za azil i to što grčka služba za azil sustavno poništava odluke o nezadovoljavanju provjera dopuštenosti za nesirijske državljane (odlomci 90. – 93.).

3. preporuka – Potrebno je unaprijediti operativnu potporu koju EASO pruža postupcima azila

EASO bi trebao:

1. prilagoditi svoj model slanja stručnjaka na teren tako da bude predvidljiviji, imajući u vidu stalni manjak stručnjaka iz država članica
2. dovršiti svoje okvire za praćenje uspješnosti za Grčku i Italiju uključivanjem pokazatelja ishoda, polazišnih i ciljnih vrijednosti te prikupljanjem relevantnih podataka o uspješnosti za sve pokazatelje
3. surađivati s grčkom službom za azil na prevladavanju nesuglasica u pogledu procjena osjetljivosti i zadovoljavanja provjera dopuštenosti za nesirijske državljane u ubrzanom graničnom postupku.

Preporučeni rok: 31. prosinca 2020.

160

Grčka i Italija jedne su od država članica koje nisu u potpunosti iskoristile potencijal koji se pruža Frontexovim operacijama vraćanja migranata (produženi mandat i povećani proračun). Osim malog broja povratnika, razlog za to leži i u tome što istodobno postoje dva instrumenata EU-a za financiranje kojima se podupire ista vrsta aktivnosti (prisilno vraćanje financirano sredstvima FAMI-ja za nacionalne programe i Frontexove operacije) (odlomci 94. – 101.).

4. preporuka – Potrebno je prilagoditi potporu koju Frontex pruža pri vraćanju migranata i slanju stručnjaka u žarišne točke

Frontex bi trebao:

1. surađivati s Komisijom kako bi se zajamčila komplementarnost i bolja koordiniranost potpore vraćanju migranata koju pruža Frontex i potpore koja se financira sredstvima FAMI-ja
2. u kontekstu nižeg broja operacija vraćanja u Grčkoj, ne bi trebao više slati na teren stručnjake sa samo jednim profilom koji se ne mogu angažirati za operacije u žarišnim točkama
3. prilagoditi operativni plan kako bi slanje osoblja na teren u žarišne točke (uključujući stručnjake za uzimanje otisaka prstiju) u Italiji bolje odgovaralo obrascima dolazaka morskim putem.

Preporučeni rok: 31. prosinca 2020.

161

Tijekom krize većina je nezakonitih migranata koji su došli u Europu stigla u Italiju ili Grčku. Te dvije države članice od dviju tranzitnih zemalja postale su zemlje u kojima migranti podnose zahtjev za azil (odlomak 103.).

162

U Grčkoj je služba za azil od 2015. godine povećala svoje kapacitete za obradu zahtjeva, ali oni još nisu dovoljni za rješavanje sve većih zaostataka u zahtjevima za azil za koje još nije doneseno rješenje. Izjava EU-a i Turske imala je velik utjecaj na dolaske, ali njezin temeljni element – ubrzani granični postupak – nije dovoljno brz. Za redovne i ubrzane postupke stanje je još problematičnije zbog razgovora zakazanih čak za 2023. u redovnim i 2021. u ubrzanim postupcima. Velik broj predmeta s negativnim prvostupanjskim odlukama prelazi u fazu žalbenog postupka, u kojoj nedostaje potpora i koja je već preopterećena (odlomci 104. – 118.).

163

U kontekstu naglog smanjenja dolazaka i broja zahtjeva za azil, u Italiji su trenutačni kapaciteti za prvostupanjsku obradu dostatni. Očekuje se da će se postojeći znatni zaostatci riješiti do kraja 2019. godine. Međutim, očekuje se da će to dovesti do preopterećenja žalbenih tijela. Jednom zahtjevu za azil podnesenom 2015. godine trebalo je više od četiri godine da stigne do konačne faze žalbenog postupka. Bez odgovarajuće potpore ti bi se već dugački rokovi mogli još dodatno produžiti u budućnosti (odlomci 119. – 129.).

5. preporuka – Potrebno je ojačati upravljanje nacionalnim sustavima azila

Komisija i EASO trebali bi u suradnji s nacionalnim tijelima:

1. dodatno povećati svoju potporu grčkoj službi za azil rješavanjem sve većih zaostataka u prvom stupnju
2. pružiti potporu preopterećenim žalbenim tijelima u Grčkoj i Italiji, istodobno izbjegavajući potencijalni sukob interesa za EASO i Grčku
3. predložiti mjere koje bi omogućile sustavno prikupljanje podataka o uspješnosti u pogledu trajanja obrade zahtjeva (raščlanjenih prema vrsti postupka i ključnim etapama), kao i o zaostatcima (raščlanjenima prema ključnim etapama, uključujući različite faze žalbenog postupka), kako bi se olakšalo donošenje politika i evaluacija uspješnosti, te pratila usklađenost sa zakonodavstvom EU-a.

Preporučeni rok: 31. prosinca 2020.

164

U obje zemlje, kao i u EU-u u cjelini, stvarno je vraćen daleko manji broj migranata nego što se izdalo odluka o vraćanju. Sud je utvrdio niz razloga za takvo stanje (odlomci 130. – 139.).

165

Na potpomognuto dobrovoljno vraćanje i reintegraciju migranata negativno utječe nedostatak usklađenoga pristupa unutar EU-a. Sud je u Italiji utvrdio strukturne slabosti u potpomognutom dobrovoljnom vraćanju i reintegraciji. Programom potpomognutog dobrovoljnog vraćanja i reintegracije u Grčkoj postižu se zadani ciljevi, ali paket mjera reintegracije nudi se samo 26 % prijavljenih sudionika. Namjenski smještajni objekt u okviru toga programa primjer je dobre prakse kojom se povećava privlačnost programa (odlomci 140. – 144.).

166

Ne prikupljaju se podatci o brzini postupaka vraćanja. Štoviše, ne postoje pokazatelji kojima se mjeri održivost vraćanja, kao što je broj vraćenih migranata koji se pokušaju vratiti u EU ili uspjeh paketâ mjera reintegracije u okviru programa potpomognutog dobrovoljnog vraćanja i reintegracije (odlomci 145.).

6. preporuka – Potrebno je pružati potporu daljnjim nacionalnim postupcima vraćanja migranata

Komisija bi u suradnji s nacionalnim tijelima trebala:

1. zajedno s Frontexom pružiti dodatnu potporu u uklanjanju uzroka za nisku stopu vraćanja migranata u Grčkoj i Italiji koja je utvrđena u ovom izvješću, posvećujući posebnu pozornost malom broj migranata vraćenih s grčkih otoka i programu potpomognutog dobrovoljnog vraćanja i reintegracije u Italiji
2. poduzeti mjere kojima bi se zajamčilo da treće zemlje provode sporazume o vraćanju državljana trećih zemalja, kao što su sporazum iz Cotonoua i sporazumi EU-a o ponovnom prihvatu, kao i da se države članice u potpunosti služe takvim sporazumima
3. poticati uspostavu koordiniranog pristupa za pomoć reintegraciji u trećim zemljama vraćanja na razini cijelog EU-a
4. predložiti mjere kojima bi se omogućilo sustavno prikupljanje podataka o uspješnosti u pogledu brzine i održivosti postupaka vraćanja, čime bi se olakšali donošenje politika, evaluacija uspješnosti i istraživanja.

Preporučeni rok: 31. prosinca 2020.

Ovo je izvješće usvojilo III. revizijsko vijeće, kojim predsjeda članica Revizorskog suda Bettina Jakobsen, na sastanku održanom u Luxembourgu 22. listopada 2019.

Prilozi

Prilog I – Financijska provedba (u milijunima eura)

FAMI za hitnu pomoć (AMIF EMAS): FAMI za nacionalne programe (AMIF NP) Grčka: FAMI za nacionalne programe (AMIF NP) Italija: Operativna potpora EASO-a: Frontexova potpora vraćanju:

Prilog II – Sažetak procjene uzorka od 20 potpornih mjera EU-a u Grčkoj i Italiji

Prilog III – Praćenje preporuka o pristupu na temelju žarišnih točaka

Preporuka	Stanje	Primjedbe
1.1. Komisija bi, zajedno s mjerodavnim agencijama, trebala pružiti dodatnu potporu Grčkoj kako bi se pronašlo rješenje za manjak kapaciteta u žarišnim točkama, i to: − nadogradnjom smještajnih objekata na otocima na kojima se nalaze žarišne točke – još bržom obradom zahtjeva za azil (uz potporu ureda EASO) uz istodobno jasno informiranje migranata o načinu i vremenu obrade njihovih zahtjeva – strogom provedbom postojećih postupaka vraćanja u relevantnim slučajevima (uz potporu Frontexa).	U provedbi	Komisija, EASO i Frontex pružili su dodatnu potporu za povećanje kapaciteta grčkih žarišnih točaka financiranjem novih infrastrukturnih projekata, podupiranjem svih ugovornih zaposlenika grčke službe za azil i provedbom svih operacija ponovnog prihvata u Turskoj. Međutim, potrebna je dodatna potpora jer je stanje na terenu i dalje kritično.
1.2. Komisija bi, zajedno s mjerodavnim agencijama, trebala dodatno poduprijeti napore koje Italija ulaže u povećanje broja žarišnih točaka, kako je prvotno i planirano, te poduzeti daljnje mjere za širu primjenu pristupa na temelju žarišnih točaka kako bi se njime obuhvatili i iskrcaji izvan utvrđenih lokacija žarišnih točaka.	Provedena
2.1. Komisija bi, zajedno s mjerodavnim agencijama i međunarodnim organizacijama, trebala pomoći vlastima u Grčkoj i Italiji da poduzmu sve moguće mjere kako bi zajamčile da se s maloljetnicima bez pratnje koji pristižu kao migranti postupa u skladu s međunarodnim standardima, što podrazumijeva prikladan smještaj, zaštitu, pristup postupcima odobravanja azila i prednost u tim postupcima te razmatranje mogućnosti premještanja.	U provedbi	Komisija je pružila dodatnu potporu financiranjem novih infrastrukturnih projekata kako bi se poboljšala situacija za maloljetnike bez pratnje. EASO je u prosincu 2018. godine započeo s projektom za pronalaženje rješenja za izvanrednu situaciju na Samosu. Međutim, u Grčkoj je potrebna dodatna potpora jer je stanje na terenu i dalje kritično.
2.2. Komisija bi trebala ustrajati na imenovanju službenika za zaštitu djece u svakoj žarišnoj točki odnosno na svakoj lokaciji.	Komisija je provela preporuku	Komisija je inzistirala na imenovanju, ali talijanske vlasti nisu imenovale službenike za zaštitu djece u žarišnim točkama.
2.3. Komisija i mjerodavne agencije trebale bi dodatno pomoći nadležnim tijelima organizacijom osposobljavanja i davanjem pravnih savjeta te nastaviti pratiti stanje i podnositi izvješća o poduzetim mjerama i ostvarenom napretku.	Provedena
3.1. Komisija i agencije trebale bi od svih država članica i dalje tražiti da osiguraju veći broj stručnjaka kako bi se bolje odgovorilo na tekuće potrebe.	Preporuku su provele Komisija i agencije	Postojani manjak stručnjaka koje države članice šalju za rad na operacijama EASO-a u Grčkoj i Italiji.
3.2. Države članice trebale bi slati stručnjake odgovarajućih profila na teren na dovoljno dugo razdoblje kako bi potpora koju Frontex, ured EASO i Europol pružaju Grčkoj i Italiji mogla biti dovoljno učinkovita i djelotvorna.	Nije provedena	Prosječno trajanje razdoblja na koje se stručnjaci EASO-a i Frontexa šalju na teren 2018. godine i dalje je bilo kraće od dva mjeseca. Visok udio stručnjaka za pratnju sa samo jednim profilom u Grčkoj u kontekstu niske stope vraćanja.
4.1. Komisija bi, zajedno s agencijama i državnim vlastima, trebala jasnije odrediti ulogu, ustroj i odgovornosti Regionalne jedinice EU-a za posebne namjene u okviru pristupa na temelju žarišnih točaka.	Provedena
4.2. Komisija i agencije trebale bi i dalje ustrajati na tome da Italija i Grčka imenuju jednu, središnju osobu koja bi bila zadužena za sveukupno upravljanje i djelovanje svakog pojedinog žarišnog područja na trajnijoj osnovi, kao i na tome da se uspostave standardni operativni postupci za žarišne točke u Grčkoj.	Provedena
5.1. Komisija i agencije trebale bi do kraja 2017. obaviti evaluaciju uspostave i dosadašnje provedbe pristupa na temelju žarišnih točaka te iznijeti prijedloge za njegov daljnji razvoj. Time bi trebalo obuhvatiti standardni model potpore koji će se primjenjivati na buduća masovna migracijska kretanja, definiciju različitih uloga i odgovornosti, minimalne zahtjeve u pogledu infrastrukture i ljudskih resursa, vrste potpore koja će se pružati i standardne operativne postupke.	Provedena
5.2. Tom bi analizom također trebalo procijeniti potrebe za dodatnim pojašnjenjima pravnog okvira za pristup na temelju žarišnih točaka u sklopu upravljanja vanjskim granicama EU-a.	Provedena	Komisija je predložila da bi standardni operativni postupci za žarišne točke trebali poprimiti oblik pravnog akta, vladine ili ministarske odluke ili okružnice, ovisno o ustavnim odredbama države članice domaćina. U Italiji su u prosincu 2016. godine relevantnim nacionalnim tijelima okružnicom proslijeđeni standardni operativni postupci za žarišne točke. U Grčkoj su standardni operativni postupci za žarišne točke objavljeni i podijeljeni 2017. godine putem administrativne okružnice.

Prilog IV – Provedba projekata financiranih sredstvima FAMI-ja za nacionalne programe

Grčka

Jedini dovršeni projekt u uzorku iz Grčke, GR-1, nije potpuno postigao svoj glavni cilj rješavanja zaostataka u zahtjevima za azil u drugom stupnju (14 % predmeta u drugom stupnju ostalo je neriješeno). Bilo bi korisno da je projekt produžen, ali je produženje prekasno zatraženo i bilo je onemogućeno pravnim sporovima u pogledu isplate članova odbora za smanjivanje broja neriješenih predmeta. Kad je projekt bio dovršen, 20 % proračuna za projekt ostalo je neiskorišteno. Usprkos sve većim zaostatcima (vidi i odlomke 106. i 107.) koji i dalje otežavaju postupak azila, Sud je uočio da nije planiran novi projekt kojim bi se rješavali zaostatci nastali nakon 2013. godine.

Od projekata obuhvaćenih revizijom projektom GR-2 o jačanju nacionalnog postupka azila postižu se ciljne vrijednosti u smislu zapošljavanja osoblja kako bi se ojačala grčka služba za azil. Međutim, postavljene ciljne vrijednosti mogle bi se pokazati nedostatnima u odnosu na trajan pritisak prouzročen stalnim priljevom migranata u Grčku.

U kontekstu projekta GR-3 kojim se podupiru centri za zadržavanje prije udaljavanja, Sud je posjetio centar u Amygdalezu i utvrdio da su uvjeti prihvatljivi. Međutim, prema izvješću Europskog odbora za sprječavanje mučenja pri Vijeću Europe⁵¹, uvjeti u centrima za zadržavanje prije udaljavanja uvelike se razlikuju. U nekima su uvjeti zadržavanja vrlo loši do neprihvatljivi, s gužvom i nehigijenskim ćelijama.

Projektom GR-4 podupire se provedba prisilnih vraćanja državljana trećih zemalja. S obzirom na vrlo nisku stopu prisilnih vraćanja, projektom se vjerojatno neće postići zadane ciljne vrijednosti (vidi također odlomke 130.– 139.).

Projektom GR-5 za potpomognuto dobrovoljno vraćanje za sada su postignute zadane ciljne vrijednosti. Međutim, paket mjera za reintegraciju trenutačno se nudi samo 26 % kandidata za program potpomognutog dobrovoljnog vraćanja i reintegracije. Ispunjavanje strogih godišnjih ciljnih vrijednosti uz odstupanje od +/-10 % izazov je zbog više čimbenika koji utječu na odluke migranata u pogledu koristi toga programa (stanje u zemlji podrijetla, obiteljski status, zdravstveni problemi itd.).

Italija:

Projektom IT-1 ispunjeni su zadani ciljevi, ali vrlo mali broj pokazatelja koji je postojao bio je nedostatan za prikaz postizanja planiranih ciljeva. Primjerice, nije postavljena ciljna vrijednost za praćenje ostvarenja cilja identifikacije i upućivanja predmeta osjetljivih osoba. U okviru projekta potrošeno je 84 % njegova proračuna.

Uspješnost obaju projekata za provedbu programa potpomognutog dobrovoljnog vraćanja i reintegracije, IT-2 i IT-3, nije bila na zadovoljavajućoj razini. U okviru 12. pruženo je više informacija o problemima s programom potpomognutog dobrovoljnog vraćanja i reintegracije u Italiji.

Projektom IT-2, koji je provodilo talijansko vijeće za izbjeglice Consiglio Italiano per i Rifugiati, uspješno je vraćeno samo 49 % od prvotno planiranog broja migranata, usprkos tome što je projekt bio produžen za tri mjeseca. Njegov proračun također je ostao neiskorišten za 35 %.

Projektom IT-3, koji je provodio IOM, postignuto je samo od 12 % do 28 % ciljnih vrijednosti, a potrošeno je samo 15 % proračuna. Talijanske vlasti obustavile su taj projekt financiran sredstvima FAMI-ja i odlučile da će umjesto toga aktivnosti u okviru programa potpomognutog dobrovoljnog vraćanja i reintegracije koje provodi IOM financirati isključivo sredstvima iz nacionalnog proračuna (bez potpore EU-a).

IT-4 bio je projekt za prisilna vraćanja koji je razvilo Ministarstvo unutarnjih poslova. Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan je za razdoblje 2014. – 2018. Na aktivnosti provedene tijekom prvih dviju godina (2014. i 2015.) odnosilo se oko 70 % ukupnih ciljnih vrijednosti i 67 % proračuna. U vrijeme obavljanja revizije talijanske vlasti još nisu bile prikupile podatke o pokazateljima i troškovima za 2016., 2017. i 2018. godinu.

Projekt IT-5, čija je provedba u tijeku, sastojao se od aktivnosti povezanih s osposobljavanjem, identifikacijom migranata s posebnim potrebama i pružanjem informacija i pomoći. Iako je cilj osposobljavanja već premašen, druga dva cilja još nisu ispunjena iz sljedećih razloga: a) poteškoće pri identificiranju i uključivanju krajnjih korisnika; b) nedovoljna međusobna komunikacija lokalnih službi o pristiglim migrantima; c) znatno smanjenje dolazaka 2018. godine. Nastavak provedbe projekta predviđen je do kraja 2019. U vrijeme obavljanja revizije tijela su razmatrala prilagođavanje ciljnih vrijednosti.

Pokrate i skraćeni nazivi

EASO: Europski potporni ured za azil

EMAS: hitna pomoć

EURODAC: baza otisaka prstiju europskog daktiloskopskog sustava

FAMI: Fond za azil, migracije i integraciju

Frontex: Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu

IOM: Međunarodna organizacija za migracije

NP: nacionalni program

RACER: relevantni, prihvaćeni, vjerodostojni, jednostavni i stabilni (engl. Relevant, Accepted, Credible, Easy, Robust)

SMART: određeni, mjerljivi, dostižni, odgovarajući i vremenski utvrđeni (engl. Specific, Measurable, Achievable, Relevant, Timely)

UNHCR: Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice

ZOPE: zajednički okvir za praćenje i evaluaciju

Pojmovnik

Azil: oblik međunarodne zaštite koju EU odobrava na svojem području osobama koje se smatraju izbjeglicama u skladu sa Ženevskom konvencijom, tj. onima koji bježe iz svoje zemlje podrijetla zbog osnovanog straha od progona, ili koji ispunjavaju uvjete za supsidijarnu zaštitu.

Centar za zadržavanje: objekt za smještaj državljana trećih zemalja koji ispunjavaju uvjete za vraćanje kako bi se taj postupak olakšao u slučajevima u kojima postoji rizik od povratnikova bijega ili otpora.

Dablinska jedinica: odjel nacionalnog tijela za azil nadležan za primjenu Dablinske uredbe III.

Dobrovoljni odlazak: dobrovoljni odlazak migranta s nezakonitim boravkom, u skladu s vremenskim rokom koji je zadan za tu svrhu u odluci o vraćanju.

Humanitarna zaštita: oblik zaštite odobren osobama koje ne ispunjavaju uvjete ni za azil ni za supsidijarnu zaštitu, ali koje se bez obzira na to ne mogu vratiti s obzirom na, primjerice, osobne okolnosti kao što su loše zdravlje ili dob (uključujući maloljetnike bez pratnje), prirodne katastrofe ili oružani sukob.

Izbjeglica: osoba koja je bila prisiljena pobjeći iz svoje zemlje zbog progona, rata ili nasilja.

Izjava EU-a i Turske: niz akcijskih mjera dogovorenih između Europskog vijeća i Turske na njihovu sastanku održanom 18. ožujka 2016., na kojemu se raspravljalo o nezakonitoj migraciji preko Turske u EU. U skladu s tom izjavom, svi novi nezakoniti migranti koji pristignu na grčke otoke nakon 20. ožujka 2016. vraćaju se u Tursku. Njome je također uveden program preseljenja za Sirijce.

Migracije: kretanje osobe ili skupine ljudi, ili preko međunarodne granice ili unutar države u razdoblju duljem od godinu dana, bez obzira na uzroke i sredstva.

Nezakoniti migrant: osoba koja boravi u zemlji bez potrebnog odobrenja u skladu sa zakonodavstvom o useljavanju.

Odluka o vraćanju: upravni ili sudski akt u kojem se određuje da je boravak državljanina treće zemlje nezakonit i kojom se određuje obveza vraćanja.

Postupak utvrđivanja dopuštenosti: procjena koju provode nacionalna tijela kako bi odredila treba li dopustiti zahtjev za azil, tj. ispitati njegovu osnovanost. Zahtjev se smatra nedopuštenim ako je podnositelju zahtjeva odobrena međunarodna zaštita u drugoj državi članici EU-a, ako je došao iz sigurne zemlje podrijetla, sigurne treće zemlje ili prve zemlje azila, ili je podnio naknadni zahtjev bez novih elemenata.

Premještanje: transfer osoba kod kojih je velika vjerojatnost da će im azil biti odobren iz jedne države članice EU-a u drugu.

Procjena prihvatljivosti: postupak utvrđivanja ispunjava li podnositelj zahtjeva uvjete za azil na temelju osnovanog straha od progona u svojoj zemlji podrijetla.

Questura (množina: questure): tijelo za javnu sigurnost na razini talijanske provincije, s administrativnim odgovornostima koje se odnose na useljavanje.

Stopa priznavanja: udio pozitivnih odluka u ukupnom broju odluka o azilu za svaku fazu postupka azila.

Stopa vraćanja: omjer između broja državljana trećih zemalja koji su stvarno vraćeni i broja državljana kojima je naloženo da napuste EU u određenoj godini. Nesavršeno mjerilo djelotvornosti vraćanja s obzirom na protok vremena od izdavanja odluke do stvarnog vraćanja.

Supsidijarna zaštita: oblik zaštite odobrene za državljanina treće zemlje koji ne ispunjava uvjete za status izbjeglice, ali za kojega se razumno može pretpostaviti da se u slučaju vraćanja u svoju zemlju podrijetla ne bi mogao zaštititi od velike opasnosti koju ne obuhvaća Ženevska konvencija.

Zahtjev za azil: službeni zahtjev za međunarodnu zaštitu. Od trenutka kada podnositelj zahtjeva izrazi namjeru da će podnijeti zahtjev za azil, smatra se da je zahtjev izrađen, a podnositelj zahtjeva ostvaruje prava tražitelja azila. Zahtjev zatim registriraju države članice i jednom kad dođe do nadležnih tijela, smatra se da je podnesen.

Žarišna točka: objekt smješten na točki vanjske granice EU-a izloženoj velikom migracijskom pritisku, koji djeluje kao centar prvog prihvata gdje se pristigli migranti identificiraju, registriraju i gdje im se uzimaju otisci prstiju.

Revizorski tim

U tematskim izvješćima Suda iznose se rezultati revizija koje su provedene za politike i programe EU-a ili teme povezane s upravljanjem u posebnim proračunskim područjima. U odabiru i oblikovanju takvih revizijskih zadataka Sud nastoji postići što veći učinak uzimajući u obzir rizike za uspješnost ili usklađenost, vrijednost predmetnih prihoda ili rashoda, predstojeće razvojne promjene te politički i javni interes.

Ovu reviziju uspješnosti provelo je III. revizijsko vijeće, kojim predsjeda članica Suda Bettina Jakobsen i koje je specijalizirano za rashodovna područja vanjskog djelovanja, sigurnosti i pravosuđa. Reviziju je predvodio član Suda Leo Brincat, a potporu su mu pružali voditelj njegova ureda Romuald Kayibanda, ataše u njegovu uredu Annette Farrugia, glavna rukovoditeljica Sabine Hiernaux-Fritsch, voditelj radnog zadatka Andrej Minarovic i revizori Emmanuel-Douglas Hellinakis i Florin‑Alexandru Farcas. Jezičnu podršku pružala je Hannah Critoph.

Slijeva nadesno: Andrej MINAROVIC, Hannah CRITOPH, Annette FARRUGIA, Leo BRINCAT, Mirko IACONISI, Romuald KAYIBANDA, Emmanuel-Douglas HELLINAKIS, Florin-Alexandru FARCAS.

Bilješke

¹ Odluka Vijeća (EU) 2015/1523 od 14. rujna 2015. o uvođenju privremenih mjera u području međunarodne zaštite u korist Italije i Grčke i Odluka Vijeća (EU) 2015/1601 od 22. rujna 2015. o uvođenju privremenih mjera u području međunarodne zaštite u korist Italije i Grčke (kako je izmijenjena Odlukom Vijeća (EU) 2016/1754 od 29. rujna 2016.). Zakonitost tih odluka potvrdio je Sud Europske unije u presudi 2017/C 374/05 o spojenim predmetima koje su protiv Vijeća pokrenule Slovačka i Mađarska.

² Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim standardima i postupcima država članica za vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom (preinaka), COM(2018) 634 final od 12. rujna 2018.

³ Tematsko izvješće br. 6/2017: Odgovor EU-a na izbjegličku krizu: pristup na temelju „žarišnih točaka”.

⁴ EP (CONT) radni dokument PE604.614v01. – 00.

⁵ Vidi također mišljenje Agencije Europske unije za temeljna prava br. 3/2019.: Ažurirano mišljenje Agencije Europske unije za temeljna prava iz 2016. o temeljnim pravima u žarišnim točkama uspostavljenima u Grčkoj i Italiji.

⁶ Procjena prihvatnih objekata, pristupa međunarodnoj zaštiti i poštovanja ljudskih prava u Libiji – kamo se vraća većina migranata spašenih na moru na srednjomediteranskoj ruti – nije obuhvaćena ovom revizijom.

⁷ 2016: 81,8 %, 2017.: 65,7 %, 2018.: 54,0 %.

⁸ Grčki egejski otoci: od 8 % u rujnu 2015. do 100 % 2018.; Italija: od 60 % u prvoj polovici 2015. do 100 % 2018.

⁹ U 1. kategoriju podataka u EURODAC-u ubrajaju se skupovi otisaka prstiju svakog podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu u dobi od 14 godina ili starijeg, koji podnese zahtjev za azil u nekoj državi članici; podatci 2. kategorije skupovi su otisaka prstiju svakog državljanina treće zemlje ili osobe bez državljanstva koja ima najmanje 14 godina i koju su zadržala nadležna nadzorna tijela pri nezakonitom prelasku vanjske granice države članice na kopnu, moru ili u zraku, koja je došla iz treće zemlje i koja nije vraćena.

¹⁰ Vanjski pozitivni rezultat iz sustava EURODAC nastaje kada se identični otisak prsta pronađe u drugoj državi članici. Pozitivni rezultati ne odgovaraju broju osoba, nego broju skupova podataka jer jedna osoba može podnijeti zahtjev za azil više od jedanput.

¹¹ Vanjski pozitivni rezultati izvan Italije i Grčke – 2015.: 236 422; 2016.: 317 455; 2017.: 164 639; 2018.: 112 817.

¹² Tijekom 2018. u EU-u je podneseno 148 021 izlaznih zahtjeva za dablinske transfere, ali je provedeno samo njih 25 960.

¹³ Države članice premještanja obvezale su se na dodjelu nedodijeljenih mjesta do kraja 2015., ali to se nije dogodilo.

¹⁴ Stopa priznavanja azila 2018. godine za Afganistance se kretala od 6 % do 98 % u državama članicama EU-a, a za Iračane od 8 % do 98 %. Izvor: EASO.

¹⁵ U lipnju 2017. Komisija je pokrenula postupak zbog povrede protiv Mađarske, Poljske i Češke zbog nepostupanja u skladu s odlukama o premještanju. Mađarska uopće nije preuzela obveze da osigura mjesta za premještanje niti je uopće premještala migrante. Poljska je preuzela obveze da osigura određeni broj mjesta za premještanje u prosincu 2015., ali nakon toga nije preuzimala nove obveze niti je ikoga premjestila. Češka je preuzela neke obveze i premjestila 12 migranata, ali je kasnije u procesu prestala preuzimati nove obveze.

¹⁶ Tablica br. 6 iz tromjesečnog izvješća Eurostata od 15. lipnja 2016.

¹⁷ Članak 21. Uredbe (EU) br. 516/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014.

¹⁸ SWD(2018) 339 final – Privremena evaluacija Fonda za azil, migracije i integraciju 2014. – 2017.

¹⁹ Nacionalni programi financirani iz FAMI-ja imaju strog ključ prema kojemu se doprinosi raspodjeljuju (kao i FUS – Fond za unutarnju sigurnost), a temelji se na podatcima iz ranih 2010-ih te ne odražava stanje nakon 2015. godine. Dodatna sredstva mogla su se razmjerno raspodijeliti svim zemljama samo prema tom osnovnom ključu raspodjele ili s pomoću posebne mjere, ograničene na mali broj ulagačkih prioriteta.

²⁰ SWD(2018) 347 final, Procjena učinka za 2018. priložena prijedlogu nove uredbe o FAMI-ju, odjeljak 1.2.1.1.

²¹ Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Fonda za azil i migracije, COM(2018) 471 final od 12. lipnja 2018.

²² Primjerice, u području azila takvom bi se procjenom usporedila željena uspješnost sa stvarnom uspješnošću (npr. u smislu kapaciteta za obradu, smanjenja zaostataka i skraćivanja vremena obrade), s obzirom na prošle trendove i predviđene priljeve i odljeve. To bi se zatim preinačilo u višegodišnju analizu manjka sredstava potrebnih za ispunjavanje potreba (u pogledu osoblja, radnih prostora, administrativnih kapaciteta i kapaciteta za osposobljavanje). Predviđene potrebe pokrivale bi se financijskim sredstvima FAMI-ja za nacionalne programe i iz nacionalnih proračuna, dok bi se potrebe nastale uslijed nepredviđenih i neočekivanih događaja mogle rješavati sredstvima za pomoć u nuždi.

²³ Primjerice, u projekt GR-3 uvedeno je 12 izmjena kojima su promijenjeni njegov opseg, trajanje i proračun, u projekt GR-2 uvedeno je osam izmjena, kojima su promijenjeni njegovo trajanje i proračun, dok je u projekt GR-4 uvedeno šest izmjena kojima su promijenjeni njegov opseg, trajanje i proračun.

²⁴ Na temelju Delegirane uredbe Komisije (EU) 207/2017 od listopada 2016.

²⁵ COM(2018) 307 final.

²⁶ Izrada, registracija i podnošenje zahtjeva za azil, prvostupanjska odluka, drugostupanjska odluka, odluka u posljednjem stupnju.

²⁷ Samo odluke u posljednjem stupnju, baza podataka: migr_asydcfina.

²⁸ Skup analitičkih dokumenata (sveobuhvatna procjena potreba, izvješće o procjeni prioritetnih potreba i matrica rezultata na visokoj razini) upotrijebljen je za izradu trogodišnjeg plana djelovanja i za Italiju i za Grčku. Planovi djelovanja uključuju utvrđene potrebe, njihov poredak i rješenja te povezane procijenjene troškove.

²⁹ U Grčkoj nisu postavljene ciljne ni polazišne vrijednosti za podatke o ostvarenjima i nisu definirani pokazatelji ishoda/učinka. U Italiji se pokušalo uspostaviti pokazatelje učinka, ali nisu bile postavljene ni ciljne ni polazišne vrijednosti.

³⁰ Talijanska upravna tijela nadležna za razmatranje zahtjeva za azil i donošenje prvostupanjskih odluka.

³¹ Za razliku od redovnog postupka azila, procjena osjetljivosti ključna je za ubrzani postupak na grčkoj granici jer se podnositeljima zahtjeva koje se smatra osjetljivima ukida geografsko ograničenje i upućuje ih se na redovan/ubrzani postupak na kopnu.

³² Osobito za nacionalne operacije vraćanja (Grčka), pri organizaciji zajedničkih operacija vraćanja u skladu s novim grčkim nacionalnim okvirnim ugovorom (Grčka), pri sudjelovanju u zajedničkim operacijama (Italija) ili u pogledu redovnih letova (Grčka i Italija).

³³ Na primjer: Alžir i Maroko ne prihvaćaju zakupljene letove i radije biraju bilateralne dogovore umjesto sporazuma EU-a o ponovnom prihvatu. Alžir ponekad zahtijeva da se vraćanje pojedine osobe dovrši u roku od 24 sata od izdavanja putnih isprava, što nije izvedivo. Ustav Irana zabranjuje vraćanje svojih državljana protiv njihove volje, čime je onemogućeno njihovo prisilno vraćanje. Tuniške vlasti prihvaćaju samo povratnike zakupljenim letovima iz Italije i Njemačke u okviru bilateralnih sporazuma o ponovnom prihvatu između Tunisa i tih dviju zemalja. Turska ne provodi u praksi klauzulu o državljanima trećih zemalja iz sporazuma EU-a i Turske o ponovnom prihvatu. Samo Afganistan prihvaća privremene putne isprave EU-a. Nigerija (i mnoge druge afričke zemlje) nemaju sveobuhvatan registar svojih državljana, što otežava njihovu identifikaciju.

³⁴ Za podnositelje zahtjeva na koje se primjenjuje Izjava EU-a i Turske, tj. koji su stigli na grčke otoke nakon 20. ožujka 2016., osim onih koji su svrstani u osjetljivu skupinu i slučajeva spajanja obitelji u skladu s Dablinskom uredbom. Prvi put koncept „sigurne treće zemlje” primjenjuje se na podnositelje zahtjeva koji su državljani zemalja za koje je stopa priznavanja viša od 25 %, uključujući Siriju, kako bi se olakšalo brzo vraćanje.

³⁵ U fazi predregistracije: 2389 predmeta; u fazi zakazanog razgovora: 14 132 predmeta; na kraju postupka: 8012 predmeta.

³⁶ Od kolovoza 2018. na Hiosu nije bilo liječnika ministarstva zdravstva, dok je dvoje liječnika poslano na Lezbos dalo otkaz krajem listopada 2018. Na otocima Lerosu, Samosu i Kosu od prosinca 2017. radio je uglavnom jedan liječnik ministarstva zdravstva po otočnoj žarišnoj točki.

³⁷ U grčkom pravu definirano je sedam kategorija osjetljivosti: 1. osobe s invaliditetom ili teškom bolesti; 2. žrtve teškog nasilja; 3. trudnice ili žene s novorođenčadi; 4. maloljetnici bez pratnje; 5. samohrani roditelji; 6. starije osobe; 7. žrtve trgovine ljudima.

³⁸ Do kraja 2018. godine svih 3737 predmeta nesirijskih državljana odobreno je za provjeru njihove osnovanosti u Grčkoj, osim dvaju predmeta iz Palestine koji su ocijenjeni nedopuštenima.

³⁹ 889 Sirijaca koji su zadovoljili procjenu dopuštenosti i 42 288 migranata svrstanih u osjetljivu skupinu do kraja 2018. godine.

⁴⁰ Prema grčkom vijeću za izbjeglice, neki podnositelji zahtjeva iz Palestine svrstani u osjetljivu skupinu (s visokom stopom priznavanja i stvarnom prilikom za stjecanje međunarodne zaštite) radije biraju da ih se ne identificira kao osjetljive kako bi ostali u ubrzanom graničnom postupku, a njihov predmet prošao bržu obradu.

⁴¹ Međutim, tu nisu uključeni predmeti na razini viših sudova i državnog vijeća, za koje nisu dostavljeni podatci.

⁴² Stopa priznavanja 2018. godine iznosila je 32 %. To uključuje i 21 % zahtjeva za humanitarnu pomoć. Kad je humanitarna zaštita ukinuta, s2019. zabilježeno je smanjenje stope priznavanja (19 % u prvoj polovici 2019.).

⁴³ Osobni razgovor mora se obaviti u roku od 30 dana od registracije zahtjeva, a odluka se mora donijeti u roku od tri radna dana nakon razgovora.

⁴⁴ Direktiva 2008/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008.

⁴⁵ Članak 13.5c Sporazuma o partnerstvu između članica afričke, karipske i pacifičke skupine država, s jedne strane, i Europske zajednice i njezinih država članica, s druge strane, potpisanog u Cotonouu u lipnju 2000.

⁴⁶ Statistike zaprimljene od IOM-a otkrivaju sljedeće: od 1606 prijava na program potpomognutog dobrovoljnog vraćanja i reintegracije koje je Agencija primila od siječnja do rujna 2018., njih 67 (4 %) nije odobreno, 169 (10 %) prijavljenih osoba nikada nije primilo odgovor nadležnih tijela, 118 (7 %) osoba otkazalo je svoju prijavu prije odobrenja, a njih 319 (20 %) otkazalo je prijavu nakon odobrenja.

⁴⁷ U skladu s pravilima iz posljednjeg poziva na dostavu prijedloga, troškovi su prihvatljivi samo ako je migrant stvarno vraćen. Budući da se migranti mogu predomisliti u zadnjem trenutku, sve troškove do toga trenutka morala bi snositi Agencija.

⁴⁸ Prema podatcima IOM-a, od 1. lipnja 2016. do 14. ožujka 2019. 17 740 državljana trećih zemalja prijavilo se za program potpomognutog dobrovoljnog vraćanja i reintegracije, a njih 15 031 (85 %) vraćeno je u svoju domovinu.

⁴⁹ Taj zajednički program vraćanja i reintegracije ima za cilj provesti održivo vraćanje državljana trećih zemalja u njihovu zemlju podrijetla te reintegraciju u njihovoj zemlji podrijetla, uz daljnju suradnju između partnerskih institucija u Europskoj mreži instrumenata za reintegraciju.

⁵⁰ Prosječno trajanje obrade od izdavanja odluke o vraćanju do stvarnog vraćanja (i za prisilna i za dobrovoljna vraćanja).

⁵¹ Izvješće grčkoj Vladi o posjetu Grčkoj koji je obavio Europski odbor za sprječavanje mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja od 10. do 19. travnja 2018., Strasbourg, 19. veljače 2019.

⁵² Uredba (EU) br. 604/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o utvrđivanju kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva (preinaka).

⁵³ Odluka Vijeća (EU) 2015/1523 od 14. rujna 2015. i 2015/1601 od 22. rujna 2015. o uvođenju privremenih mjera u području međunarodne zaštite u korist Italije i Grčke.

Kronologija

Događaj	Datum
Donošenje memoranduma o planiranju revizije / početak revizije	20. 11. 2018.
Službeno slanje nacrta izvješća Komisiji (ili drugom subjektu revizije)	11. 7. 2019.
Usvajanje završnog izvješća nakon raspravnog postupka	22. 10. 2019.
Primitak službenih odgovora Komisije na svim jezicima	12. 11. 2019.
Primitak službenih odgovora EASO-a na svim jezicima	11. 10. 2019.
Primitak službenih odgovora Frontexa na svim jezicima	14. 10. 2019.

Kontakt

EUROPSKI REVIZORSKI SUD
12, rue Alcide De Gasperi
1615 Luxembourg
LUKSEMBURG

Tel.: +352 4398-1
Upiti: eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspx
Internetske stranice: eca.europa.eu
Twitter: @EUAuditors

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2019.

PDF	ISBN 978-92-847-3973-8	ISSN 2315-2230	doi:10.2865/741128	QJ-AB-19-021-HR-N
HTML	ISBN 978-92-847-3978-3	ISSN 2315-2230	doi:10.2865/643655	QJ-AB-19-021-HR-Q

© Europska unija, 2019.

Umnožavanje je dopušteno uz uvjet navođenja izvora.
Za svaku uporabu ili reprodukciju fotografija ili druge građe koja nije zaštićena autorskim pravom Europska unija dopuštenje treba zatražiti izravno od vlasnika prava.

Kontakt s EU-om

Osobno
U cijeloj Europskoj uniji postoje stotine informacijskih centara Europe Direct. Adresu najbližeg centra možete pronaći na: https://europa.eu/european-union/contact_hr

Telefonom ili e-poštom
Europe Direct je služba koja odgovara na vaša pitanja o Europskoj uniji. Možete im se obratiti:

• na besplatni telefonski broj: 00 800 6 7 8 9 10 11 (neki operateri naplaćuju te pozive),
• na broj: +32 22999696 ili
• e-poštom preko: https://europa.eu/european-union/contact_hr

Traženje informacija o EU-u

Na internetu
Informacije o Europskoj uniji na svim službenim jezicima EU-a dostupne su na internetskim stranicama Europa: https://europa.eu/european-union/index_hr

Publikacije EU-a
Besplatne publikacije EU-a i publikacije EU-a koje se plaćaju možete preuzeti ili naručiti preko internetske stranice: https://op.europa.eu/hr/publications. Za više primjeraka besplatnih publikacija obratite se službi Europe Direct ili najbližemu informacijskom centru (vidjeti https://europa.eu/european-union/contact_hr).

Zakonodavstvo EU-a i povezani dokumenti
Za pristup pravnim informacijama iz EU-a, uključujući cjelokupno zakonodavstvo EU-a od 1952. na svim službenim jezičnim verzijama, posjetite internetske stranice EUR-Lexa: http://eur-lex.europa.eu

Otvoreni podatci iz EU-a
Portal otvorenih podataka EU-a (http://data.europa.eu/euodp/hr) omogućuje pristup podatkovnim zbirkama iz EU-a. Podatci se mogu besplatno preuzimati i ponovno uporabiti u komercijalne i nekomercijalne svrhe.