Mobilnost u okviru programa Erasmus+ već je donijela koristi za nekoliko milijuna sudionika te je ostvarena višedimenzionalna dodana vrijednost EU-a, no potrebno je usavršiti mjerenje uspješnosti

Sažetak

O programu Erasmus+

I

Erasmus+ (u daljnjem tekstu također: „Program”) program je EU-a kojim se podupiru aktivnosti u području obrazovanja i osposobljavanja te mladih i sporta, čiji ukupni proračun za razdoblje 2014. – 2020. iznosi 16 milijardi eura. Njegov je cilj pružiti učenicima i nastavnom osoblju priliku za stjecanje vještina i omogućavanje osobnog, društveno-obrazovnog i profesionalnog razvoja u obliku studija, osposobljavanja, radnog iskustva ili volontiranja u inozemstvu. Programom se nastoji povećati kvaliteta te poticati inovacije, izvrsnost i internacionalizaciju u organizacijama koje djeluju u trima navedenim područjima.

II

Cilj programa Erasmus+ na višoj razini također je pomoći europskim zemljama da moderniziraju i poboljšaju svoje sustave obrazovanja i osposobljavanja, čime se jača njihova uloga pokretača rasta, zapošljavanja, konkurentnosti, inovacija i društvene kohezije.

III

Erasmus+ obuhvaća visoko obrazovanje, strukovno obrazovanje i osposobljavanje, školsko obrazovanje, obrazovanje odraslih, mlade i sport. Aktivnosti i projekti koji se mogu financirati u okviru programa Erasmus+ podijeljeni su po ključnim aktivnostima (KA). Program u najvećoj mjeri (80 %) provode nacionalne agencije u okviru neizravnog upravljanja.

Predmet revizije

IV

Sud je obavio procjenu Programa u pogledu njegova učinka i ostvarene dodane vrijednosti EU-a, usredotočivši se na ključnu aktivnost KA1, obrazovnu mobilnost pojedinaca (u daljnjem tekstu: „mobilnost u okviru programa Erasmus+” ili „Mobilnost”) u pogledu obrazovanja i osposobljavanja, za koju je izdvojeno više od polovice sredstava iz proračuna Programa za razdoblje 2014. – 2020. Do siječnja 2018. više od 2,3 milijuna učenika i stručnjaka sudjelovalo je u toj vrsti mobilnosti.

Nalazi revizije Suda

V

Opći je zaključak Suda da je Erasmus+ jedan od najprepoznatljivijih i najuspješnijih programa EU-a. Programom se ostvaruje višedimenzionalna dodana vrijednost EU-a koja nadilazi puke pravne obveze. Erasmus+ ima ključnu ulogu u izgradnji obrazovne mobilnosti u inozemstvu i pozitivan učinak na stavove sudionika prema EU-u. Pojedinačne zemlje to ne bi mogle ostvariti samostalnim djelovanjem.

VI

Sud je utvrdio sljedeće:

1. mobilnošću u okviru programa Erasmus+ ostvaruje se višedimenzionalna dodana vrijednost EU-a koja nadilazi ono što je propisano u pravnoj osnovi, primjerice strateški pristup mobilnosti, osnaživanje europskog identiteta i promicanje višejezičnosti
2. dosegnuta je većina ciljnih vrijednosti za pokazatelje koji su utvrđeni u pravnoj osnovi. Međutim, ti pokazatelji nisu u potpunosti usklađeni s općim i posebnim ciljevima utvrđenima u Uredbi, što otežava mjerenje uspješnosti. Kvalitativni pokazatelji uglavnom se temelje na osobnim dojmovima sudionika izraženima u sklopu razgovora i anketa
3. programom Erasmus+ uvedene su mnoge novosti u smislu pojednostavnjenja administrativnih postupaka Mobilnosti, no procesi prijave i izvješćivanja i dalje su složeni
4. inovativni Instrument jamstva za studentske zajmove nije polučio očekivane rezultate zbog čega je Komisija preraspodijelila predmetna sredstva.

Preporuke Suda

VII

Sud preporučuje Komisiji sljedeće:

1. da prilikom izrade i provedbe sljedeće inačice programa Erasmus predloži dodatne elemente dodane vrijednosti EU-a. Već u fazi ocjenjivanja projekata najveći je naglasak potrebno staviti na elemente dodane vrijednosti EU-a te ih je potrebno pratiti i o njima izvještavati
2. da dodatno razradi pokazatelje s pomoću kojih se može odrediti u kojoj su mjeri postignuti opći i posebni ciljevi Programa te da se prilikom raspodjele sredstava najveći naglasak stavi na uspješnost
3. da dodatno pojednostavni sustav kako bi se smanjilo administrativno opterećenje, da korisnicima i individualnim sudionicima olakša prijavu i izvješćivanje te da nastavi s financiranjem primjenom fiksnih iznosa, fiksnih stopa i jediničnih troškova, ali uz prilagodbu iznosa stipendija kad za to postoji potreba. Komisija bi također trebala poboljšati IT alate i nastaviti informatizaciju postupaka
4. da promiče uvođenje mobilnosti učenika škola u okviru KA1 te da razmotri povećanje fleksibilnosti za studente doktorskih studija
5. da razmotri mogućnost ponovnog uvođenja financiranja tradicionalne razredne nastave jezika
6. da predloži odgovarajuće promjene za Instrument jamstva za studentske zajmove s ciljem uključivanja mobilnosti na doktorskoj i preddiplomskoj razini.

Uvod

01

Programom Erasmus+ podupiru se mjere u područjima obrazovanja i osposobljavanja te mladih i sporta s ukupnim proračunom od 16 milijardi eura za razdoblje 2014. – 2020. Njegov je cilj učenicima i nastavnom osoblju pružiti priliku za stjecanje vještina i omogućavanje osobnog, društveno-obrazovnog i profesionalnog razvoja u obliku studija, osposobljavanja, radnog iskustva ili volontiranja u inozemstvu. Programom se također nastoji povećati kvaliteta te poticati inovacije, izvrsnost i internacionalizaciju u organizacijama koje djeluju u trima navedenim područjima. Cilj programa Erasmus+ također je pomoći europskim zemljama da moderniziraju i poboljšaju svoje sustave obrazovanja i osposobljavanja, čime se jača njihova uloga pokretača rasta, zapošljavanja, konkurentnosti, inovacija i društvene kohezije.

02

Prema njegovoj uredbi o osnivanju¹.(u daljnjem tekstu Uredbi) u okviru Programa će se, između ostalog, doprinijeti postizanju ciljeva Strategije Europa 2020.², uključujući vodeću ciljnu vrijednost u području obrazovanja. Također će se doprinijeti ciljevima strateškog okvira za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja, uključujući odgovarajuće referentne vrijednosti („ET 2020.”)³.

03

Erasmus+ okuplja programe iz razdoblja 2007. – 2013. pod krovnim programom. Aktivnosti i projekti koji se financiraju iz programa Erasmus+ podijeljeni su po ključnim aktivnostima, kao što je prikazano na slici 1.

04

Europska komisija (Glavna uprava za obrazovanje, mlade, sport i kulturu) u konačnici je odgovorna za provedbu programa Erasmus+. Ona upravlja proračunom i određuje prioritete, ciljne vrijednosti i kriterije. Ona također daje smjernice te prati provedbu, primjenu i evaluaciju Programa na europskoj razini. Osim toga, Europska komisija odgovorna je za nadzor i koordinaciju struktura koje provode Program na nacionalnoj razini.

05

Provedba programa Erasmus+ u najvećoj se mjeri (80 %) temelji na neizravnom upravljanju (vidi sliku 2.). Europska komisija delegira provedbu nacionalnim agencijama koje su osnovane u svakoj zemlji sudionici Programa. Nacionalne agencije odgovorne su za upravljanjem svim fazama projektnog ciklusa. Nacionalne agencije imenuje nacionalno tijelo (tijela), koja također imenuju neovisno revizorsko tijelo u skladu s Financijskom uredbom.

06

Najvažniji dio Programa u pogledu proračuna EU-a je KA1. Sastoji se od projekata mobilnosti za učenike i osoblje u visokom obrazovanju, strukovnom obrazovanju i osposobljavanju te obrazovanju odraslih, kao i obrazovanju za osoblje u školama i obrazovanju za mlade. Osim toga, u okviru KA1 osigurana su sredstva za združene diplomske studije Erasmus Mundus i zajmovi za diplomske studije u okviru programa Erasmus+.

07

Cilj je obrazovne mobilnosti u okviru KA1 (fizičko preseljenje u zemlju koja nije zemlja boravka u svrhu studiranja, osposobljavanja te informalnog ili neformalnog učenja, vidi prilog I. za primjere) unaprjeđenje stupnja ključnih kompetencija i vještina mladih, s posebnim naglaskom na njihovu važnost za tržište rada i njihov doprinos kohezivnom društvu. Uz to, Mobilnost je važno sredstvo za promicanje uključenosti pojedinaca u nepovoljnom položaju.

08

Slika 3. prikazuje raspodjelu proračunskih sredstava za različite dijelove Programa.

09

Zemlje koje sudjeluju u Programu Erasmus+ podijeljene su u dvije skupine kao što je prikazano na slici 4.:

1. zemlje sudionice Programa – države članice EU-a, kao i bivša jugoslavenska republika Makedonija, Island, Lihtenštajn, Norveška i Turska i
2. 145 partnerskih zemalja (susjedne zemlje i ostatak svijeta).

Opseg revizije i revizijski pristup

10

Sud je obavio procjenu programa Erasmus+ u pogledu njegova učinka i ostvarene dodane vrijednosti EU-a. U okviru revizije Sud se usredotočio na KA1 (Mobilnost) u obrazovanju i osposobljavanju, koja čini više od polovice sredstava iz proračuna Programa. Projekti u sklopu KA2 i KA3 imaju razdoblje provedbe od nekoliko godina te su 2017. uglavnom bili u fazi provedbe i/ili fazi ugovaranja.

11

Sud je posebno ispitao sljedeće:

1. ostvaruje li se mobilnošću u okviru programa Erasmus+ očekivana dodana vrijednost EU-a
2. mjere li se rezultati mobilnosti u okviru programa Erasmus+ na odgovarajući način
3. jesu li novosti koje su uvedene u okviru mobilnosti programa Erasmus+ unaprijedile Program.

12

Sud je odabrao pet zemalja sudionica Programa za posjet, redom Estoniju, Norvešku, Poljsku, Rumunjsku i Španjolsku. Kriteriji za odabir zemalja bili su: (i) broj sudionika koje zemlje primaju i šalju (ii) zemlja koja prima i šalje relativno mali broj sudionika (iii) geografska raspodijeljenost među državama članicama i (iv) jedna zemlja koja nije država članica EU-a.

13

Sud je prikupio dokaze:

1. razgovorom sa sudionicima programa Erasmus+, uključujući:
   1. osoblje Komisije i Europskog investicijskog fonda (EIF) zaduženo za upravljanje programom Erasmus+
   2. nacionalne agencije, korisnike i sudionike iz pet odabranih zemalja sudionica Programa
2. pregledom dokumentacije i postupaka koji se odnose na Erasmus+
3. analizom podataka uključujući i evaluaciju programa Erasmus+ 2014. – 2016. u sredini programskog razdoblja⁴. Ona je objavljena 31. siječnja 2018., nakon završetka razdoblja revizije koju je proveo Sud. Sud je preispitao taj ključni dokument i utvrdio da većim dijelom potvrđuje nalaze Suda. Sud se prema potrebi poziva na evaluaciju u sredini programskoga razdoblja i njezine zaključke.

Opažanja

Mobilnošću u okviru programa Erasmus+ dodana vrijednost EU-a ostvaruje se u više oblika nego što je to zadano Uredbom

Mobilnošću u okviru programa Erasmus+ dodana vrijednost EU-a ostvaruje se u skladu s Uredbom

14

U okviru Programa podržat će se samo one mjere i aktivnosti kojima se može ostvariti dodana vrijednost EU-a, a posebno one koje imaju transnacionalni značaj, osobito u odnosu na mobilnost i suradnju s ciljem postizanja održivog sustavnog učinka, ostvaruju komplementarnost i sinergiju s drugim programima i politikama na nacionalnoj razini, razini Unije te međunarodnoj razini te doprinose djelotvornoj uporabi instrumenata⁵ Unije za transparentnost i priznavanje.

Transnacionalni značaj i sustavni učinak

15

Transnacionalni značaj prisutan je po definiciji. Studij, osposobljavanje, stažiranje i praksa u inozemstvu osnovni su preduvjeti aktivnosti mobilnosti u okviru KA1: mobilnost pojedinaca u svrhu studija, zapošljavanja, osposobljavanja, učenja promatranjem kolega (engl. job shadowing). ili podučavanja. Do siječnja 2018. više od 2,3 milijuna učenika i stručnjaka sudjelovalo je u mobilnosti u okviru programa Erasmus+ u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih⁶. Na slici 5. prikazan je broj sudionika koji su sudjelovali u mobilnosti u okviru programa Erasmus+ prema zemlji u razdoblju 2014. – 2016.

16

Mobilnost je po svome karakteru usmjerena na ostvarivanje sustavnog učinka na sustave obrazovanja i osposobljavanja unutar Programa i u partnerskim zemljama⁷. U ovoj fazi ustanove i škole koje je Sud posjetio još nisu uspjele dokazati određeni sustavni učinak svojih projekata na njih same ili na nacionalnoj razini.

17

Komisija priznaje da je sustavni učinak na sustave obrazovanja i osposobljavanja „manje vidljiv” i da „dokazi o tome kako se donositelji politika koriste rezultatima projekta te njihovo učinkovito sudjelovanje kad nisu uključeni u sam projekt nisu uvijek očigledni”⁸ te da „postoje samo nepotvrđeni dokazi da se programom mijenjaju pristupi institucija prema pedagogiji i ciljnim skupinama⁹.”

18

Naime, kao što je navedeno u pravnoj osnovi, pojedinačni projekti ne trebaju imati sustavni učinak. Ostvarivanju sustavnog učinka trebao bi doprinijeti kumulativni rezultat tih projekata, stoga sustavni učinak može biti vidljiv samo na kraju Programa. U Vodiču programa stoji da se „očekuje da bi zajednički učinak nekoliko tisuća projekata koji se podupiru u okviru ove ključne aktivnosti dugoročno imao učinak na sustave obrazovanja, osposobljavanja i mladih u zemljama sudionicama te tako potaknuo reforme politika¹⁰.”

Komplementarnost i sinergija s drugim programima i politikama

19

Komplementarnost i sinergija s drugim programima i politikama prvenstveno bi se trebale zajamčiti kroz doprinos programa Erasmus+ ciljevima strategije Europa 2020., uključujući vodeće ciljne vrijednosti u području obrazovanja. Također bi trebalo doprinijeti ciljevima strateškog okvira za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja, (referentne vrijednost mobilnosti u „ET 2020.”)¹¹.

20

Iako se programom Erasmus+ doprinosi referentnim vrijednostima mobilnosti, ne postoji jasna poveznica između KA1 i pokazatelja glavnog obrazovnog cilja koji je propisan u prilogu I. Uredbi, kao što je pojašnjeno u odlomcima 57. i 58. u nastavku.

21

Komisija je utvrdila vezu između programa Erasmus+, strategije Europa 2020. i ET 2020.: „Cilj je programa poboljšati vještine, zapošljivost i modernizirati sustave obrazovanja, osposobljavanja i mladih te pružiti potporu mjerama, projektima suradnje i alatima koji su povezani s prioritetima predmetne politike iz okvira ET 2020. Na taj se način doprinosi provedbi strategije Europa 2020., osobito provedbi preporuka po državama članicama u području obrazovanja i osposobljavanja. Ulaganja iz programa Erasmus+ donijeti će koristi pojedincima, institucijama i društvu u cjelini te samim time doprinijeti zapošljavanju, rastu i konkurentnosti te povećanju blagostanja i socijalne uključenosti.¹²”

22

U zemljama sudionicama Programa koje je Sud posjetio utvrđeno je da mjere mobilnosti potiču vještine i zapošljivost, posebice u sektoru strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (SOO). Na razini Programa evaluacija u sredini programskog razdoblja pokazala je da su studenti iz sektora visokog obrazovanja te polaznici strukovnog obrazovanja i osposobljavanja koji su sudjelovali u mobilnosti imali bolje izglede za zapošljavanje i više plaće od onih koji nisu sudjelovali u mobilnosti; međutim, većina dokaza odnosi se na prijašnje programe.

23

Povratne informacije od sudionika pokazuju vrlo visok stupanj zadovoljstva s mobilnošću u okviru programa Erasmus+ te njezin učinak na njihovu zapošljivost. Primjerice, u siječnju 2018. 93,8 % ispitanika izjavilo je da je poboljšalo svoje ključne kompetencije. Ukupno 93 % nastavnog osoblja tvrdi da je naučilo nove dobre prakse, a 75 % je navelo da se vratilo s praktičnim vještinama koje su relevantne za njihov trenutačni posao. Ukupno 79,1 % njih izjavilo je da je povećalo svoju zapošljivost¹³. Takve povratne informacije, iako su ohrabrujuće, mogu biti subjektivne (vidi odlomke 80. – 82.).

24

U Godišnjem izvješću programa Erasmus+ za 2015. utvrđuje se veza između programa Erasmus+ i razvoja drugih politika EU-a, kao što su Europski fond za strateška ulaganja (obrazovanje i osposobljavanje za obnovu radnih mjesta i rasta) te se navodi da su se „tijekom 2015. u okviru programa Erasmus+ provodile postojeće politike EU-a za promicanje mobilnosti uključivog učenja i suradnje između različitih sudionika u sektorima obrazovanja, osposobljavanja i mladih”¹⁴.

25

Neke države članice koriste se drugim financijskim sredstvima EU-a kako bi financirale mobilnost putem mehanizama programa Erasmus+. Na primjer, Poljska je 2016. prilagodila svoj operativni program za Europski socijalni fond (ESF) kako bi financirala 2500 sudionika školskog obrazovanja i 17 200 sudionika SOO-a u okviru programa Erasmus+. Studenti u nepovoljnom položaju primaju i dodatna financijska sredstva iz ESF-a.

Doprinos djelotvornoj uporabi alata EU-a za transparentnost i priznavanje.

Transparentnost

26

U Vodiču programa navodi se da se kroz „aktivnosti koje služe za objavljivanje i uporabu rezultata može vidjeti što je sve učinjeno u okviru projekta Erasmus+. Razmjena rezultata, stečenog iskustva te ishoda i nalaza izvan organizacija koje sudjeluju u Projektu omogućit će da projekti koji su sufinancirani sredstvima EU-a donesu koristi i široj javnosti.”¹⁵

27

Na informativnim platformama GU-a EAC objavljeno je više od 80 priča o pozitivnim aspektima programa Erasmus+. Tijekom 2015. i 2016. izabrane su priče o pozitivnim aspektima o kojima je napisano 120 informativnih članaka i snimljeno deset videozapisa, čime su projekti postali vidljiviji. Promiče ih se putem društvenih medija, internetskih stranica i biltena GU-a EAC, kao i tijekom događaja. Komisija je 2017. počela izdavati mjesečni elektronički bilten u kojem su brojne priče o pozitivnim primjerima. Facebook stranica programa Erasmus+ najveća je od svih Facebook stranica Glavnih uprava u Komisiji (s približno 300 000 pratitelja).

28

Za potrebe programa Erasmus+ uspostavljena je nova platforma (VALOR, platforma za informiranje o projektnim rezultatima) kako bi pružila sveobuhvatan pregled projekata koji se financiraju u okviru Programa i istaknula primjere dobre prakse te priče o pozitivnim aspektima programa. U okviru platforme omogućen je pristup proizvodima, postignućima i intelektualnim ostvarenjima nastalima u sklopu projekata koji se financiraju u okviru programa Erasmus+. Na platformi je omogućen slobodan internetski pristup opisima, rezultatima i kontaktnim podatcima za sve projekte koji se financiraju u okviru programa Erasmus+.

29

Sud je utvrdio da je pet zemalja koje je posjetio, kao i Komisija, vrlo aktivni u širenju rezultata projekata.

Priznavanje

30

Programom Erasmus+ potiče se priznavanje bodova prikupljenih za vrijeme mobilnosti. Korisnicima i sudionicima s kojima se Sud sastao za vrijeme revizije priznavanje bodova nije predstavljalo problem. Za visoko je obrazovanje 2016. godine zabilježena stopa priznavanja od 100 % (2013.: 73 %),a za SOO 77 %¹⁶. Obveza prikupljanja bodova jamči marljivost studenta za vrijeme mobilnosti.

31

U kontekstu SOO-a, sustavom Europass potvrđuje se međunarodni element osposobljavanja i potencijalnim poslodavcima daje veće jamstvo te stoga učenici strukovnog obrazovanja i osposobljavanje postaju zapošljiviji.

Programom Erasmus+ dodana vrijednost EU-a ostvaruje se na dodatne načine

32

Dodana vrijednost EU-a koja se ostvaruje s pomoću programa Erasmus+ može se definirati kao pozitivan učinak koji je ostvaren zahvaljujući provedbi Programa i koji u protivnom ne bi bio ostvaren. Prema toj definiciji Sud je utvrdio dodatne načine s pomoću kojih se u okviru Mobilnosti ostvaruje dodana vrijednost EU-a povrh one koja je zadana Uredbom.

Sustav Povelja

33

Sve institucije visokog obrazovanja u zemljama koje sudjeluju u Programu (neovisno o tome šalju li ili primaju sudionike) moraju dobiti povelju Erasmus za visoko obrazovanje. Povelja je sastavljena tijekom provedbe prethodne inačice Programa i jamstvo je kvalitete nastavnih programa diljem Europe. Niti jedna zemlja sama ne bi mogla uspostaviti takav sustav. Sud je pronašao slučajeve u kojima su se sveučilišta prijavila za dobivanje Povelje samo da bi njome stekla oznaku kvalitete. U okviru programa Erasmus+ razvijeno je priznavanje bodova skupljenih za vrijeme mobilnosti. Povelja je u tome uvelike pomogla.

34

Programom Erasmus+ potiču se ustanove SOO-a da se prijave za dobivanje Povelje za mobilnost u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. Ta povelja novijega datuma daje slično jamstvo kvalitete te jača ugled i privlačnost institucija SOO-a. Sud je također pronašao slučajeve u kojima su se institucije SOO-a prijavile za dobivanje Povelje samo da bi njome dobile oznaku kvalitete.

Mreža za suradnju i usklađivanje sveučilišnih kurikula

35

Mobilnošću se podupire suradnja između sveučilišta tako što su uspostavljeni međunarodni uredi kao i sustav standardne dokumentacije i alata za potporu mobilnosti studenata i nastavnog osoblja. U sveučilišnim kurikulima napravljene su izmjene kako bi se olakšala mobilnost studenata, uskladili semestri, vrijeme studija i dostupnost studijskih programa u različitim zemljama. Suradnja također olakšava prijenos bodova te međusveučilišno prepoznavanje završenih modula i diploma stečenih za vrijeme mobilnosti.

36

U sektorima visokog obrazovanja te strukovnog obrazovanja i osposobljavanja sklapaju se ugovori o učenju između učenika i ustanove primateljice. Oni predstavljaju oblik institucionaliziranog jamstva za priznavanje bodova prikupljenih za vrijeme mobilnosti. Potpisivanje ugovora o učenju temelj je za kasnije priznavanje mobilnosti¹⁷.

37

U projektima kojima je Sud prisustvovao mobilnost nastavnog osoblja u visokom obrazovanju i školama te učenika iz sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja dovela je do kasnije suradnje i razmjena i izvan programa Erasmus+.

Strateški pristup mobilnosti

38

U okviru programa Erasmus+ za potencijalne projekte Mobilnosti prijavljuju se ustanove visokog obrazovanja, strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te škole, a ne učenici i individualni nastavnici. To je važna promjena u odnosu na prethodne programe i prema mišljenju Suda ona doprinosi institucijskom razvoju. Ustanove visokog obrazovanja koje trebaju predložiti i provesti strategiju internacionalizacije time ostvaruju korist. Ustanove SOO-a i škole moraju sastaviti europski razvojni plan u kojem iznose kako se predloženi projekt mobilnosti uklapa u potrebe institucije i njezin ukupni razvoj.

39

Takav strateški pristup pomaže zajamčiti prihvaćanje ciljeva određenog projekta na razini odgovornih osoba, kao i dugoročno očuvanje veza i znanja, čime se stvara održivija dodana vrijednost.

Dodana vrijednost EU-a za nastavno osoblje

40

Nastavno osoblje po povratku bi trebalo prenijeti u praksu ono što je naučilo za vrijeme mobilnosti. Primjerice, sveučilišno osoblje u Estoniji i osoblje strukovnog obrazovanja i osposobljavanje u Poljskoj izjavilo je da je iskoristilo iskustvo mobilnosti po povratku u matične ustanove.

Višejezičnost

41

Jedan od posebnih ciljeva Programa jest poboljšati poučavanje i učenje stranih jezika te promicati jezičnu raznolikost EU-a. Znanje jezika doprinosi mobilnosti, zapošljivosti i osobnom razvoju europskih građana.

42

Jedan od pokazatelja propisanih u prilogu I. Uredbi jest postotak sudionika koji su izjavili da su poboljšali znanje stranih jezika. Ocjena za ovaj pokazatelj iznosi više od 96 %¹⁸ (ali vidi i odlomak 81.). Mobilnost u inozemstvu ima ključnu ulogu u stvaranju takvih ocjena.

43

Slabije znanje stranih jezika otežava mobilnost studenata, posebice izvan sektora visokog obrazovanja. U razgovorima koje je Sud obavio sa sudionicima uočeno je da, posebno u sektoru SOO-a, slabije znanje stranih jezika može otežati i onemogućiti dobivanje radnog mjesta za vrijeme mobilnosti koje vodi prema trajnom zaposlenju. Primjerice, Sud se sastao sa učenicima SOO-a iz Španjolske kojima je slabije znanje stranih jezika onemogućilo da dobiju stalno radno mjesto po završetku njihovog programa mobilnosti u Berlinu. Ispitanici javnog savjetovanja u okviru evaluacije u sredini programskog razdoblja naveli su jezične prepreke kao najčešću prepreku u postizanju ciljeva programa¹⁹.

Prekogranična i međunarodna mobilnost

44

Mobilnost je važan dio strategije obrazovanja u većini zemalja. Na primjer, cilj je Norveške da 20 % studenata sudjeluje u prekograničnoj mobilnosti, Estonija je uspostavila portal StudyinEstonia kako bi privukla strane studente, a Španjolska želi poboljšati suradnju s Južnom Amerikom tako što pomaže izgraditi međunarodne urede i ojačati kapacitete. Program Erasmus+ vrlo je važno sredstvo i model za ostvarenje ovih ciljeva (vidi sliku 5.).

Erasmus+ kao dio politike susjedstva i razvoja EU-a

45

Financijska sredstva iz proračuna EU-a dostupna su za program Erasmus+ u okviru različitih vanjskih instrumenata²⁰ kako bi se promicao međunarodni aspekt visokog obrazovanja. Ta sredstva dodjeljuju se za mjere u okviru obrazovne mobilnosti između zemalja sudionica Programa i partnerskih zemalja. Mobilnost studenata i nastavnog osoblja u partnerske zemlje ili izvan njih, za koju se dodjeljuju sredstava iz IRS-a, mora biti usmjerena na područja koja su važna za uključiv i održiv razvoj zemalja u razvoju²¹.

46

Program Erasmus+ na taj način postaje određena vrsta instrumenta za širenje utjecaja i diplomaciju, svojevrsna politička dodana vrijednost EU-a. U okviru Programa provode se politike razvoja i susjedstva, posebice s partnerskim zemljama u sklopu mobilnosti u visokom obrazovanju (vidi sliku 5.).

47

U okviru prethodnih programa takvi projekti ocjenjivani su na razini EU-a. U okviru programa Erasmus+ projekti se ocjenjuju u svakoj zemlji sudionici programa. To može dovesti do smanjenja kvalitete jer se minimalan broj projekata bira u svakoj zemlji posebno.

Povećana važnost i ugled SOO-a

48

Instrumentu je dodijeljeno 17 % ukupnog proračuna iz programa Erasmus+. Time se nadomještaju ograničena nacionalna financijska sredstva dostupna za razmjenu studenata, nastavnika i osoblja u SOO-u. Uz to, razmjene studenata u SOO-u pomažu da ustanove SOO-a i sam SOO postanu privlačniji i prestižniji. Sve je više studenata i nastavnog osoblja koji sudjeluju u mobilnosti SOO-a (vidi sliku 7.).

SOO približava Erasmus+ većem broju građana

49

Uključivanje SOO-a u program Erasmus+ taj program približava se većem broju građana i proširuje se raspon njegovih domena na one manje akademske naravi (npr. ugostiteljske usluge ili usluge automehaničara). Uz to, uključivanjem takvih područja u program Erasmus+ pružaju se prilike studentima u nepovoljnom položaju da sudjeluju u mobilnosti. Prije sudjelovanja u programu mobilnosti mnogi učenici SOO-a s kojima se Sud sastao nikad nisu napustili svoju državu pa čak ni regiju. U prilogu II. navedeni su primjeri vrsta mobilnosti u sektoru strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u školama/državama koje je Sud posjetio.

Porast osjećaja europskog identiteta

50

Sudionici mobilnosti s kojima se Sud sastao izjavili su da je sudjelovanje u mobilnosti povećalo njihov osjećaj europskog identiteta. Evaluacijom u sredini programskog razdoblja utvrđeno je da je sudjelovanje u mobilnosti programa Erasmus+ pobudilo osjećaj europskog identiteta (19 % više nego kod onih koji nisu sudjelovali u Programu). Uz to, šira javnost smatra Program, a posebno Mobilnost kao njegov najvidljiviji dio, jednim od stupova europskog identiteta te misli da EU Programom ostvaruje opipljivu korist za svoje građane. Erasmus+ jedan je od najprepoznatljivijih programa EU-a.

51

Stoga se programom Erasmus+ ostvaruje višedimenzionalna dodana vrijednost EU-a koja nadilazi puke pravne obveze. Program Erasmus+ zaista ima ključnu ulogu u izgradnji obrazovne mobilnosti u inozemstvu i iznimno pozitivan učinak na stavove sudionika prema EU-u. Pojedinačne zemlje to ne bi mogle ostvariti samostalnim djelovanjem.

U određenim ključnim područjima mjerenja uspješnosti mobilnosti u okviru programa Erasmus+ utvrđeni su nedostatci

52

Djelotvorno upravljanje uspješnošću, koje uključuje ocjenjivanje i praćenje, zahtijeva osmišljavanje specifičnih, mjerljivih i ostvarivih pokazatelja uspješnosti koji se mogu mjeriti tijekom vremena, a odražavaju logiku intervencije²². Logika intervencije prikazana je na slici 8.

53

Glavni ciljevi programa Erasmus+ u pogledu obrazovanja i osposobljavanja jesu doprinijeti uspjehu ciljeva strategije Europa 2020., uključujući vodeću ciljnu vrijednost u području obrazovanja, zatim ciljeva strateškog okvira za europsku suradnju u obrazovanju i osposobljavanju („ET 2020.”) uključujući i odgovarajuće referentne vrijednosti, održivog razvoja partnerskih zemalja u području visokog obrazovanja te promicanja europskih vrijednosti u skladu s člankom 2. Ugovora o Europskoj uniji²³. Posebni ciljevi za obrazovanje i osposobljavanje relevantni za mobilnost u okviru KA1 navedeni su u članku 5.

Utvrđene ciljne vrijednosti su dosežu, ali određeni pokazatelji nisu u potpunosti usklađeni s općim i posebnim ciljevima navedenima u Uredbi

Trebalo bi poboljšati neke od pokazatelja koji su navedeni u Uredbi kako bi bili prikladniji za okvir za procjenu uspješnosti

54

Program ima niz pokazatelja za njegovu evaluaciju²⁴. Ti pokazatelji opisani su kao „mjerljivi i relevantni”²⁵ i na temelju njih „se određuje mjera u kojoj su postignuti opći i posebni ciljevi Programa”²⁶. Pokazatelji za mobilnost u okviru KA1 prikazani su na slici 9.

55

Sud je ispitao jesu li ovi pokazatelji primjereni. Komisija tvrdi da je „Program na tragu da postigne ili premaši veliku većinu ciljnih vrijednosti”.

Nije jasno na koji način projekti financirani u okviru mobilnosti pomažu u postizanju vodeće ciljne vrijednosti u području obrazovanja u strategiji Europa 2020.

56

Pokazatelji za strategiju Europa 2020. koje je odredilo Vijeće. Prema navodima Komisije: „Pokazatelji koji su povezani s vodećom ciljnom vrijednosti strategije Europa 2020., posebice stjecanje tercijarnog obrazovanja i prijevremeno napuštanje školovanja, zabilježili su postojan napredak (…) Stopa prijevremenog napuštanja školovanja u EU-u 2016. godine bila je 10,8 %²⁷, odnosno 0,2 % manje nego 2015. (…) Istodobno, prosječan udio osoba u dobi između 30 i 34 godina sa završenim tercijarnim obrazovanjem narastao je za 0,3 % i 2016. godine dosegnuo 39,0 %^{28 29}”.

57

Međutim, nije jasno na koji način projekti koji se financiraju u sklopu Mobilnosti pomažu u postizanju vodećih ciljnih vrijednosti u području obrazovanja. Čak i da jesu doprinijeli, njihov doprinos ne može se razlikovati od drugih mjera na nacionalnoj razini ili razini EU-a te odvojeno mjeriti.

58

Stoga, ne postoji očita veza između Mobilnosti ili čak programa Erasmus+ kao cjeline te pokazatelja vodeće ciljne vrijednosti u području obrazovanja. Ovi pokazatelji strategije Europa 2020. nisu usklađeni s općim i posebnim ciljevima navedenima u Uredbi, kao što je propisano člankom 5. stavkom 2.

Referentna vrijednost mobilnosti nije izmjerena na odgovarajući način s obzirom na to da sadržava samo djelomične rezultate

59

Države članice su se 2011. složile oko referentne vrijednosti mobilnosti EU-a za visoko obrazovanje³⁰, prema kojoj bi 2020. najmanje 20 % osoba s visokoškolskom diplomom trebalo imati završeno jedno razdoblje svog visokoškolskog studija ili osposobljavanja (uključujući radne programe) u inozemstvu.

60

Također je postavljena referentna vrijednost za obrazovnu mobilnost u sustavu SOO-a, točnije, do 2020. najmanje 6 % osoba koje su završile programe strukovnog obrazovanja i osposobljavanja trebalo bi imati završeno jedno razdoblje svog visokoškolskog studija ili osposobljavanja (uključujući radne programe) u inozemstvu.

61

Mobilnost u visokom obrazovanju u sklopu programa Erasmus+ ključni je pokretač za postizanje referentnih vrijednosti mobilnosti u tom sektoru. Referentna vrijednost mobilnosti jasno je povezana s KA1. Međutim, program Erasmus+ nije jedini program koji doprinosi ostvarenoj mobilnosti, stoga se točna razina doprinosa iz ovoga programa ne može identificirati.

62

Uz to, podatci na kojima se temelji referentna vrijednost³¹ dostupni su samo na vrlo djelomičnoj osnovi na temelju analize koju je proveo Centar za istraživanje cjeloživotnog učenja (CRELL) i nisu dostupni na usporedivoj osnovi po europskim zemljama³². Stoga rezultati za ovaj pokazatelj nisu precizni.

63

Nije moguće provesti sveobuhvatnu procjenu razine mobilnosti u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja zbog ograničene dostupnosti podataka. Eurostat je proveo pilot istraživanje koje je završeno krajem 2015. kako bi se procijenila mobilnost u okviru programa SOO-a. Rezultati su pokazali da je u 17 zemalja sudionica Programa koje su sudjelovale u istraživanju oko 3,1 % učenika SOO-a sudjelovalo u obrazovnoj mobilnosti.

64

Ovaj pokazatelj nije izmjeren na odgovarajući način jer sadržava samo djelomične rezultate.

Kvantitativni (opći) pokazatelji pružaju korisne informacije, iako neke definicije treba uskladiti i doraditi

65

Ti pokazatelji odnose se posebno na Mobilnost, a o njima izvještava i nadzire ih Komisija. Napredak (na kraju 2016.) prema ciljnim vrijednostima za ove pokazatelje, koji su utvrđeni u godišnjem programu rada GU-a EAC, sažeto su prikazani na slici 10.

66

Mobilnost u okviru programa Erasmus+ promiče uključivanje učenika s manje prilika. Nije jasno zašto su prema pokazatelju u pravnoj osnovi ti sudionici u istoj skupini sa sudionicima s posebnim potrebama. Osim toga, u godišnjem izvješću programa Erasmus+ za 2016. navedeno je sljedeće: „Programom se nastoje srušiti prepreke kako bi se mobilnošću obuhvatili i oni koji su u nepovoljnom položaju ili imaju posebne potrebe.”³³ Terminologija se, slijedom toga, ne upotrebljava konzistentno.

67

Program Erasmus+ donio je koristi za gotovo 205 000 sudionika u nepovoljnom položaju ili onih s manje prilika, i to njihovim sudjelovanjem u aktivnostima transnacionalne mobilnosti u razdoblju 2014. – 2017.³⁴. U okviru mobilnosti programa Erasmus+ mnogi koji si inače to ne bi mogli priuštiti stekli su nova iskustva u inozemstvu.

68

Definicija pojmova „nepovoljni položaj/manje mogućnosti” razlikuje se od jedne zemlje sudionice Programa do druge. Primjerice, u Španjolskoj se svi korisnici koji primaju državne stipendije za studij nalaze u ovoj kategoriji. Naime, prema podatcima Komisije više od 35 % sudionika mobilnosti koji su u nepovoljnom položaju dolazi iz Španjolske.

69

Prema tome, rezultati za ovaj pokazatelj ne pružaju točnu sliku takve vrste mobilnosti u svim europskim zemljama. Komisija je prepoznala da je jedan od glavnih problema koji je utjecao na analizu obrazaca sudjelovanja „odsustvo ujednačene definicije ljudi s manje mogućnosti i u nepovoljnom položaju u različitim sektorima” i da je „kvaliteta podataka o sudjelovanju skupina u nepovoljnom položaju nejasno određena zbog različitih definicija i praksa.”³⁵

70

S pomoću ova tri pokazatelja mjere se ostvarenja Programa te se dokazuje napredak u njegovoj provedbi. Stoga oni ne pružaju informacije o ishodima i učinku Programa (vidi sliku 8.).

Pokazatelji za obrazovanje i osposobljavanje se dosežu, ali oni ne upućuju na mjeru u kojoj se postižu opći i posebni ciljevi Programa.

71

Pokazatelji Obrazovanja i osposobljavanja u prilogu I. Uredbi specifični su za Program. Napredak prema tim pokazateljima za 2016. prikazan je na slici 11. i slici 12. u nastavku i pokazuje da je većina ciljnih vrijednosti ostvarena.

72

Pokazatelji za obrazovanje i osposobljavanje (a) – (d) prikazani na slici 11. pokazatelji su ostvarenja. Iako su navedeni kvantitativni pokazatelji korisni, njima se ne može u potpunosti odrediti „mjera u kojoj su postignuti opći i posebni ciljevi Programa”, kao što je propisano u Prilogu I. Uredbi.

73

Pokazatelji (e) – (g) pokazatelji su ishoda koji pružaju informacije o koristi koja proizlazi iz sudjelovanja u Programu. Pokazatelj (f) subjektivno je mjerilo koje se temelji na osobnim dojmovima pojedinca na kraju razdoblja mobilnosti.

74

Komisija je prepoznala da se ograničenja tih pokazatelja „uglavnom temelje na subjektivnom doprinosu KA1 o kojemu izvještavaju korisnici.”³⁶ Navodi se da nacionalna izvješća koja su povezana s evaluacijom u sredini programskog razdoblja pokazuju poboljšanja u razini ključnih kompetencija i vještina kod učenika, ali to se „uglavnom temelji na osobnim dojmovima sudionika”³⁷.

Dashboard pruža informacije o ostvarenjima i ishodima u stvarnom vremenu

75

Komisija je 2016. uspostavila Erasmus+ Dashboard, jedinstveno skladište podataka u kojem se od nacionalnih agencija i korisnika prikupljaju sve informacije o tom programu. Podatci se ažuriraju se svakodnevno te pružaju kvalitativne i kvantitativne podatke o provedbi projekata i stipendija u Programu te o sudionicima i organizacijama koje sudjeluju u Programu. U skladište podataka Dashboard spremaju se ankete i izjave sudionika i korisnika nakon mobilnosti.

76

Prema podatcima iz skladišta podataka Dashboard sudionici su vrlo zadovoljni: s iskustvom obrazovne mobilnosti (stanje u siječnju 2018.) bilo je zadovoljno 95,8 % sudionika, a 80 % njih osjećalo se spremnije za traženje posla. Na temelju istraživanja i izjava provedenih po završetku mobilnosti Erasmus+ uspješan je projekt.

Alati kojima se mjeri uspješnost u sredini programskoga razdoblja većim su dijelom ankete i povratne informacije sudionika.

77

Izvješće evaluacije u sredini programskog razdoblja za program Erasmus+ predano je 31. siječnja 2018.³⁸ Temelji se na: nacionalnim izvješćima zemalja sudionica programa, izvješću o evaluaciji koju je proveo vanjski neovisni ugovorni suradnik, ostalim preispitanim studijama, iskustvu u upravljanju programom i više od milijun odgovora svih zainteresiranih strana. U pogledu programa Erasmus+ ono obuhvaća razdoblje 2014. – 2016.

78

Alati za evaluaciju u sredini programskog razdoblja uglavnom su ankete i povratne informacije sudionika: „U evaluaciji se koriste brojne tehnike prikupljanja podataka i analize. Rezultati se uglavnom dobivaju iz različitih izvora, točnije, na temelju anketa korisnika, povratnih informacija korisnika koje se temelje na samostalnoj procjeni, kao i na kvalitativnim razgovorima i studijama slučaja³⁹”. Uz to, na javnom savjetovanju prikupljena su mišljenja šire javnosti i zainteresiranih skupina.

79

Sastanci Suda sa sastavljačima nacionalnih izvješća u pet zemalja koje je Sud posjetio ukazali su na poteškoće koje proizlaze iz manjka pouzdanih podataka koji bi pomogli u procjeni učinka Programa.

Upitnik za sudionike po završetku mobilnosti subjektivan je i složen

80

Po završetku mobilnosti svaki sudionik mora ispuniti upitnik kako bi procijenio ukupno zadovoljstvo i posebne aspekte sudjelovanja u Programu, kao što su priznanje mobilnosti u matičnoj ustanovi, povećanje osjećaja europskog identiteta i poboljšanje jezičnih vještina.

81

Povratne informacije sudionika korisne su, ali s obzirom na to da su subjektivne ne bi ih se trebalo upotrebljavati kao glavno mjerilo za procjenu kvalitete i rezultata mobilnosti. Izjave su tim subjektivnije što je ispunjavanje upitnika studentima uvjet za isplatu posljednje rate, iako isplata nije uvjetovana pozitivnom samoprocjenom.

82

Studenti s kojima se Sud sastao ustvrdili su da je upitnik suviše složen (posebice za SOO) i da u njemu ima previše stručnih termina EU-a. Neki studenti prijavili su poteškoće pri ispunjavanju upitnika. Na primjer, norveška nacionalna agencija navela je da pitanja nisu bila primjerena za učenike SOO-a.

Prioriteti utvrđeni u godišnjim programima rada za Erasmus+ slabo se iz godine u godinu nadovezuju jedni na druge

83

Komisija je 2014. utvrdila prioritete predmetne politike za program Erasmus+. Neki od njih preneseni su i u naredne godišnje programe rada, dok se od drugih odustalo te su uvedeni novi prioriteti predmetne politike.

84

Prioritet pod nazivom „Sustavne promjene sustava obrazovanja i osposobljavanja s ciljem povećanja njihove relevantnosti za tržište rada kroz pojačane prilike za učenje kroz rad”, uveden je 2014. i nije uključen u kasniji godišnji program rada.

85

Nijedan od prioriteta za SOO iz 2014. nije uključen u godišnji program rada za 2017. Ipak, svake sljedeće godine uvedeni su dodatni prioriteti. U sustavu visokog obrazovanja prioritet „povećanje razine obrazovanja” uklonjen je iz godišnjeg programa rada za 2017. i uvedeni su novi prioriteti.

86

Ti su prioriteti relevantni, međutim, nisu postavljene nikakve druge kvantitativne ciljne vrijednosti ili pokazatelji. Nije jasno u kojoj su mjeri ispunjeni ciljevi tih prioriteta niti zašto ih se od tolikog broja odustalo. Prioriteti koje GU EAC utvrđuje u godišnjim programima rada za Erasmus+ slabo se iz godine u godinu nadovezuju jedni na druge.

Raspodjela financijskih sredstava ne temelji se na uspješnosti

87

Raspodjela financijskih sredstava trebala bi se temeljiti na uspješnosti kako bi se promicala učinkovita i djelotvorna uporaba sredstava. Uredbom je propisano da kriteriji kojima se mjeri uspješnost trebaju biti usredotočeni na „razinu godišnjih ostvarenja i razinu ostvarenih godišnjih plaćanja”⁴⁰.

88

Sud ne smatra te kriterije dostatnima za mjerenje uspješnosti Programa. Njima se mjeri tek koliko se sredstava može potrošiti (uloženi resursi i ostvarenja). Uspješnost također obuhvaća ishode i učinke, kao što je utvrđeno i u samoj Uredbi⁴¹.

89

Naposljetku, u određenim ključnim područjima potrebno je usavršiti mjerenje uspješnosti mobilnosti u okviru programa Erasmus+. Ciljne vrijednosti su ostvarene, no predmetni pokazatelji nisu u potpunosti usklađeni s općim i posebnim ciljevima navedenima u Uredbi, što otežava mjerenje uspješnosti.

Programom Erasmus+ uvedene su mnoge inovacije, ali neki dijelovi nisu još potpuno sazrjeli

Konsolidacijom u okviru programa Erasmus+ postignut je uspjeh

90

Erasmus+ okuplja programe iz razdoblja 2007. – 2013. pod krovnim programom (vidi Sliku 1). U mobilnost su uključeni prijašnji programi Erasmus (visoko obrazovanje), Leonardo (SOO) i Comenius (školsko obrazovanje). Nacionalne agencije koje je Sud posjetio⁴² Jedinstveni prepoznatljivi naziv doprinosi vidljivosti na političkoj razini i u javnosti te pridonosi jačanju osjećaja europskog identiteta (vidi odlomak 50.).

Neizravno upravljanje kao pozitivan pristup

91

Pristup neizravnog upravljanja⁴³ povećava učinkovitost projekata. Bliska povezanost s korisnicima omogućuje nacionalnim agencijama da doprinesu poboljšanju kvalitete projektnih prijedloga i njihovoj provedbi te ih tako prilagode različitim nacionalnim sustavima obrazovanja i osposobljavanja. Korisnici s kojima je Sud obavio razgovore potvrdili su da nacionalne agencije pružaju kvalitetnu podršku i daju dobre povratne informacije za vrijeme faza prijave i provedbe te organiziraju događanja i edukacije kako bi olakšali pristup Programu.

Programom Erasmus+ uvedene su mnoge novosti u smislu pojednostavnjenja administrativnih postupaka, međutim procesi prijave i izvješćivanja i dalje su složeni

92

Provedba Programa trebala bi se pojednostavniti smanjenjem formalnih i administrativnih obveza za korisnike i države članice⁴⁴. Za uspjeh Programa od ključne su važnosti usavršavanje te pojednostavnjivanje organizacije i upravljanja te stalna usredotočenost na smanjenje administrativnih troškova⁴⁵.

93

Samo manji dio nacionalnih agencija (36 %) smatra da program Erasmus+ predstavlja manji teret nego prethodni programi⁴⁶. Korisnici i sudionici i dalje smatraju Program složenim (prijave, provedba, izvješćivanje). Sudionici s kojima je Sud obavio razgovore smatraju da je proces prijave i izvješćivanja za SOO repetitivan jer iste informacije treba navoditi u nekoliko navrata. Manje organizacije smatraju da je obveza da opišu „europski utjecaj” njihovih pojedinačnih projekata mobilnosti pretjerana.

94

Sudionici iz gotovo svake zemlje žalili su se na složene administrativne postupke povezane s prijavama i izvješćivanjem⁴⁷. Sud je utvrdio da neki studenti smatraju da je ispunjavanje ugovora o učenju složeno te usto, po dolasku sadržaj kolegija može biti izmijenjen. Popisi kolegija u nekim se slučajevima ne ažuriraju. To može dovesti do nezadovoljstva po dolasku jer ponekad studenti otkriju da se kolegij koji su željeli upisati više ne izvodi.

95

Neki od sudionika s kojima se Sud sastao smatraju da su obrasci za prijavu suviše složeni za škole. Posebnu poteškoću predstavlja određivanje načina na koji će projekti ostvariti ciljeve iz europskog razvojnog plana. Obrasci za prijavu pojednostavnjeni su za poziv za podnošenje prijedloga za 2018.

96

Komisija je izradila sveobuhvatan Vodič programa koji je namijenjen za pomoć organizacijama korisnika i individualnim sudionicima. Vodič programa ažurira se svake godine. Međutim, u Vodiču programa teško je utvrditi promjene iz godine u godinu s obzirom na to da one nisu navedene. Nacionalne agencije koje je Sud posjetio navele su da bi im koristio internetski priručnik (trenutačno postoji u PDF formatu) koji sadrži izvorne dokumente i označene ažurirane dijelove u jedinstvenom dokumentu. Vodič programa za 2017. godinu dostupan je na internetu.

97

Neke od institucija s kojima se Sud sastao misle da su pravila za mobilnost u visokom obrazovanju s partnerskim zemljama⁴⁸ suviše složena. Provedba takve vrste mobilnosti bila je vrlo zahtjevna tijekom prve godine jer je usvojeno deset izmjena u financijskom ugovoru između sveučilišta i nacionalnih agencija. Pojednostavnjenje postupka u tom području još nije ostvareno.

Fiksni iznosi, fiksne stope i jedinični troškovi dobar su način pojednostavnjenja, ali Komisija bi trebala zajamčiti da se izbjegnu neželjene posljedice

98

Provedba programa Erasmus+ pojednostavnjena je financiranjem primjenom fiksnih iznosa, fiksnih stopa i jediničnih troškova. Preispitivanjem u sredini razdoblja o pojednostavnjenju stipendija⁴⁹ ustvrdilo se da je takav način financiranja doveo do mnogih financijskih i nefinancijskih vrsta koristi u provedbi Programa. Pojednostavnjeno je planiranje proračuna, slanje izvješća nacionalnim agencijama i računovodstvo. Osim toga, na temelju pregleda ustanovljeno je da se zbog smanjenog administrativnog opterećenja korisnici Programa tijekom faze planiranja mogu usredotočiti na sadržaj projekata, a tijekom faze provedbe na ostvarivanje projektnih ciljeva.

99

Sud je utvrdio da su sudionici zadovoljni uvođenjem fiksnih iznosa, fiksnih stopa i jediničnih troškova jer su oni doveli do pojednostavnjenja financijskog upravljanja Programom.

100

Međutim, kako bi se povećala mogućnost sudjelovanja u programu Erasmus+, stipendije za potporu mobilnosti pojedinaca trebale bi se prilagoditi troškovima života i boravka u zemlji domaćinu⁵⁰.

101

Fiksni iznosi, fiksne stope i jedinični troškovi navedeni su u Vodiču programa i podijeljeni su u tri skupine: zemlje sa sličnim, višim ili nižim troškovima života. Neki od studenata i ustanova s kojima se Sud sastao izjavili su da su stipendije u programu Erasmus+ nedovoljne da bi se pokrili troškovi te da je potreban dodatan izvor financijskih sredstava iz vlastite ušteđevine studenta ili roditeljska potpora. To može obeshrabriti studente u nepovoljnom položaju da sudjeluju.

102

Sud je utvrdio da nema prilagodbi u iznosima stipendija koje bi odražavale stvarne troškove za sudionike u slučaju kad zemlja primateljica pruža određene subvencije, npr. najam studentskog smještaja u Francuskoj često plaća država, što znači da su sudionici u toj zemlju u povoljnijem položaju.

103

Jedinični troškovi s obzirom na udaljenost ne uzimaju u obzir postojanje ili učestalost linija ili razlike u cijenama između turističkih odredišta i geografski udaljenih mjesta. Upotreba kalkulatora udaljenosti ide na ruku onima koji dolaze iz velikih gradova sa zračnim lukama.

104

Na temelju komentara nacionalnih agencija Komisija je primijenila usklađenja određenih elemenata za poziv na podnošenje prijedloga iz 2017., primjerice dodatne potpore za skupe troškove putovanja u domaćem prometu. Osim toga, na temelju dokaza iz preispitivanja u sredini razdoblja o pojednostavnjenju stipendija, od 2018. godine nadalje primjenjivat će se prilagođena pravila financiranja⁵¹.

Prilikom uvođenja IT sustava a došlo je do problema, no oni su većim dijelom otklonjeni

105

Uvođenje velikog broja IT alata na početku Programa dovelo je nacionalne agencije i podnositelje prijava u nedoumicu. IT alati koje je dostavila Komisija isprva su bili loše kvalitete i uvedeni su sa zakašnjenjem. Aplikacija Alat za mobilnost smatrala se nepouzdanom i neprilagođenom korisnicima, a brojni problemi tek su se postupno rješavali (npr. e-obrasci, IT alat Epluslink i OEET, IT alat za evaluaciju prijava i izvještavanje o projektima). Sve zemlje koje je Sud posjetio izvijestile su o problemima s integracijom novih alata koji nisu bili testirani prije njihova uvođenja.

106

Komisija je riješila većinu problema uvođenjem akcijskog plana za IT za 2016. Za vrijeme posjeta Suda nacionalne agencije potvrdile su da je došlo do poboljšanja.

107

Sud je utvrdio da bi nacionalne agencije, korisnici i sudionici pozdravili uvođenje elektronske dokumentacije čime bi program Erasmus+ postao u potpunosti informatiziran. Brojni dokumenti programa Erasmus+ tada su još uvijek bili u papirnatom obliku.

Mrežna jezična potpora koristan je alat. Međutim, razredni tečajevi koji su se financirali u okviru prijašnjih programa smatraju se ključnima

108

Jedan od posebnih ciljeva programa Erasmus+ jest poboljšati poučavanje i učenje stranih jezika.

109

Komisija je osmislila mrežnu jezičnu potporu programa Erasmus+ koja učenicima pruža mogućnost da procijene znanje stranog jezika kojim će se služiti za učenje ili rad u zemlji domaćinu, kao i da pohađaju jezični tečaj na internetu kako bi poboljšali znanje tog jezika.

110

Svi sudionici mobilnosti trebaju proći mrežnu jezičnu procjenu kako bi procijenili svoje znanje jezika prije i po završetku mobilnosti. Takvi rezultati pružili bi mjerljive podatke o poboljšanju jezičnih vještina. Pristupanje ispitu mrežne jezične potpore uvjet je za dobivanje konačne isplate stipendije.

111

Sud je utvrdio da u mnogim slučajevima rezultati postignuti u upitniku koji se ispunjava po završetku mobilnosti često pokazuju da je znanje jezika ostalo na istoj razini ili se čak smanjio. Komisija smatra da vidljivo smanjenje u znanju jezika kod dijela sudionika u usporedbi prve i posljednje procjene upućuje na nedostatak motivacije zbog toga što u ovoj fazi mobilnosti više nema poticaja. Stoga unatoč tome što su završni ispiti neophodni, pri mjerenju napretka u znanju stranih jezika rezultate tih ispita treba tumačiti uz oprez.

112

U nekim visokoobrazovnim ustanovama smatraju se polaganjem ispita mrežne jezične potpore ne stječu potvrde o poznavanju jezika koje zadovoljavaju kriterije brojnih europskih sveučilišta. Skupina sveučilišta iz Coimbre smatra da se prevelika pozornost stavlja na mrežne jezične ispite, a premala potpora daje za učinkovite jezične tečajeve na licu mjesta⁵².

113

Neki sudionici SOO-a također žale zbog nepostojanja razrednih tečajeva jezika u programu Erasmus+, za koje su sredstva financiranja bila dostupna u okviru prethodnog programa. Primjerice, u Estoniji je iskazano žaljenje zbog nepostojanja tečajne nastave stranih jezika jer takvi tečajevi bolje motiviraju učenike.

Instrument jamstva za studentske zajmove nije ispunio očekivanja

114

Instrument jamstva za studentske zajmove pruža djelomično jamstvo financijskim posrednicima u pogledu zajmova odobrenih „po najpovoljnijim mogućim uvjetima” studentima u drugom stupnju visokog obrazovanja, primjerice na diplomskim studijima u drugoj zemlji sudionici Programa⁵³.

115

Instrumentom upravlja i provodi ga Europski investicijski fond (EIF) u ime Komisije. Do 3,5 % ukupnog proračuna iz programa Erasmus+ prvotno je dodijeljeno Instrumentu.

116

Cilj je do 2020. osigurati 3 milijarde eura zajmova za 200 000 studenata diplomskih studija i tako povećati mobilnost studenata u Europi u skladu s Referentnom vrijednosti mobilnosti EU-a od 20 %.

117

Sporazumom o delegiranju koji je EIF sklopio s Komisijom pružaju se ciljani poticaji za odabir financijskog posrednika iz svake zemlje sudionice programa kako bi se zajamčilo da studenti iz svih takvih zemalja imaju pristup Instrumentu⁵⁴. Unatoč tome što EIF provodi analizu tržišta koja je pokazala veliki interes takvih posrednika i što aktivno promiče Instrument među više od 120 financijskih institucija, pozivi za iskaz interesa koji su uslijedili nisu privukli mnogo posrednika. Na kraju 2017. sustav je poslovao samo preko jednog posrednika u Francuskoj i Turskoj (samo za odlazne studente) i Španjolskoj (za odlazne i dolazne studente).

118

Dotada je samo 358 studenata diplomskih studija primilo takvu vrstu zajma. Iako su povratne informacije od studenata koji su sudjelovali bile pozitivne, njih 77 % potvrdilo je da ne bi moglo studirati diplomski studij u inozemstvu da nije dobilo zajam zajamčen u okviru programa. Stoga će ciljna vrijednost od 200 000 studenata⁵⁵ teško biti dostignuta. Na kraju 2017. Komisija je preraspodijelila predmetna sredstva.

119

Jedan od razloga manjka interesa financijskih posrednika može biti to što je Uredbom propisana suviše nefleksibilna zaštita zajmoprimaca i njome se u dovoljnoj mjeri ne uzimaju u obzir standardne tržišne prakse. Ova zaštita posebno je određena u stavku 2. priloga II. Uredbi.

120

Osim toga, Instrument se odnosi na uži dio ciljne populacije (studente diplomskih studija) i isključuje velik dio studenata, što dodatno smanjuje interes financijskih posrednika.

121

EIF je 2017. sklopio sporazume sa sveučilištima u Luxembourgu i Cipru, pri čemu je na potonjem sveučilištu odlučeno da dolazni studenti diplomskih studija imaju mogućnost odgode plaćanja školarine i smještaja do dvije godine, što je pokriveno jamstvom u okviru Instrumenta. Ovaj je inovativni pristup pozitivan jer sveučilišta igraju sve veću ulogu u financiranju visokog obrazovanja.

Nove značajke programa Erasmus+ zahtijevaju pozornost

Učenici više ne mogu sudjelovati u mobilnosti u okviru KA1

122

Sudjelovanje učenika u mobilnosti u okviru KA1 više nije moguće. Nacionalne agencije i škole koje je Sud posjetio iskazale su žaljenje zbog izostanka takve vrste mobilnosti. Uz to, neuobičajeno je da učenici iste dobi mogu sudjelovati u mobilnosti SOO-a, ali ne kao učenici škola u okviru KA1.

Mnoge ustanove SOO-a imaju poteškoće u pronalaženju partnera i često se moraju osloniti na posrednike

123

Ustanove SOO-a koje je Sud posjetio prijavile su poteškoće u pronalaženju partnera za visokokvalitetnu mobilnost. Primjeri ovakvih studija prikazani su na slici 14. Neke od njih oslanjaju se na posrednike, što može biti skupo i time utjecati na smanjenje iznosa sredstava dostupnog za mobilnost. Ustanove SOO-a koje je Sud posjetio smatraju da bi veća potpora Komisije i nacionalnih agencija u pronalaženju partnera bila od koristi.

124

Povrh toga, dok su u okviru programa Leonardo bili pokriveni troškovi poput pripremnih posjeta učitelja s ciljem ispitivanja novih domaćina partnera, u okviru programa Erasmus+ to više nije tako. Ustanove SOO-a izrazile su želju za većom potporom kako bi omogućile da administrativno osoblje i nastavnici budu pratnja učenicima na početku i kraju mobilnosti, kao i da se organiziraju pripremni posjeti. Posjeti nastavnika i administrativnog osoblja u svrhu pratnje vrlo su važni učenicima jer su učenici često tinejdžerske dobi te je mnogima to prvi put da su u inozemstvu.

125

Komisija je nedavno izradila internetsku kartu nositelja Povelje za SOO putem koje ustanove SOO-a mogu tražiti pouzdane partnerske ustanove u inozemstvu.

Potrebna je fleksibilnost za studente doktorskih studija

126

U okviru prethodnih programa mobilnosti bilo je moguće organizirati kratke, ali intenzivne programe koji su odgovarali posebice studentima doktorskih studija. Trenutačno je minimalno dopušteno razdoblje mobilnosti tri mjeseca. Ustanove visokog obrazovanja koje je Sud posjetio tvrde da studentima doktorskih studija treba veća fleksibilnost i da mjesec dana bolje odražava razdoblje njihove dostupnosti.

Zaključci i preporuke

127

Opći je zaključak Suda da je Erasmus+ jedan od najprepoznatljivijih i najuspješnijih programa EU-a. Programom se ostvaruje višedimenzionalna dodana vrijednost EU-a koja nadilazi puke pravne obveze. Ciljne su vrijednosti ostvarene, ali u određenim ključnim područjima potrebno je usavršiti okvir za procjenu uspješnosti mobilnosti u okviru programa Erasmus+ kako bi se moglo odrediti u kojoj se mjeri postižu opći i posebni ciljevi. Uvedene su inovativne značajke i mjere pojednostavnjenja, no neki dionici i dalje smatraju da su ključni aspekti pretjerano složeni.

128

Mjere mobilnosti u okviru programa Erasmus+ zadovoljavaju kriterije u vezi s dodanom vrijednošću EU-a utvrđene u pravnoj osnovi (vidi odlomke 14. – 31.). Sud je utvrdio dodatne načine na koje se tim mjerama ostvaruje dodana vrijednost EU-a (vidi odlomke 32. – 51.).

1. preporuka

Komisija bi prilikom izrade i provedbe sljedeće inačice programa Erasmus trebala predložiti dodatne elemente dodane vrijednosti EU-a. Već u fazi ocjenjivanja projekata najveći je naglasak potrebno staviti na elemente dodane vrijednosti EU-a te ih je potrebno pratiti i o njima izvještavati.

Ciljni rok provedbe: prva polovica 2021.

129

Iako je dosegnuta većina ciljnih vrijednosti koje su zacrtane u okviru Programa, Sud je utvrdio da pokazatelji nisu u potpunosti usklađeni s općim i posebnim ciljevima utvrđenima u Uredbi, što otežava mjerenje uspješnosti. Stoga je u određenim ključnim područjima potrebno usavršiti okvir za procjenu uspješnosti mobilnosti u okviru programa Erasmus+ (vidi odlomke 52. – 88.). Sustavni učinak Mobilnosti još nije dokazan (vidi odlomke 16. – 18.).

130

Većina pokazatelja kvantitativne je prirode i temelji se na ostvarenjima. Kvalitativni pokazatelji uglavnom se temelje na osobnim dojmovima sudionika izraženima u sklopu razgovora i anketa. Povratne informacije sudionika su korisne, ali s obzirom na to da mogu biti subjektivne ne bi se trebale upotrebljavati kao glavno mjerilo za procjenu kvalitete i rezultata mjera mobilnosti (vidi odlomke 54. – 82.).

131

Kriteriji uspješnosti za raspodjelu sredstava, koji su utvrđeni u Uredbi, tek su mjerila uloženih resursa i ostvarenja, a ne ishoda i učinaka. Kako bi bila u skladu Uredbom, uspješnost se, prema mišljenju Suda, treba procjenjivati na temelju napretka prema ostvarenju ciljeva. Osim toga, prioriteti predmetne politike za Erasmus+ slabo se iz godine u godinu nadovezuju jedni na druge (vidi odlomke 83. – 88.).

2. preporuka

Komisija bi trebala:

1. dodatno razraditi i objaviti pokazatelje s pomoću kojih se može odrediti u kojoj su mjeri postignuti opći i posebni ciljevi Programa
2. oblikovati kriterije tako da se zajamči da se raspodjela financijskih sredstava temelji na uspješnosti u ostvarenju ciljeva kako bi se promicala učinkovita i djelotvorna uporaba resursa.

Ciljni rok provedbe: prva polovica 2021.

132

U okviru programa Erasmus+ uvedene su mnoge pozitivne promjene, posebice pojednostavnjenje i smanjenje administrativnog opterećenja za sudionike, ustanove korisnice i nacionalne agencije. Međutim, i dalje su potrebna poboljšanja kako bi sudjelovanje u Programu bilo manje složeno i privlačnije za korisnike, posebno u procesima prijave i izvješćivanja. Samo manji dio nacionalnih agencija (36 %) smatra da je opterećenje u vezi s programom Erasmus+ smanjeno u odnosu na prethodne programe (vidi odlomke 90. – 97.)

133

Uporaba financiranja primjenom fiksnih iznosa, fiksnih stopa i jediničnih troškova dobar je način pojednostavnjenja, ali Komisija bi trebala zajamčiti da se izbjegnu neopravdani učinci (vidi odlomke 98. – 104.).

134

Uvođenje IT sustava isprva je bilo vrlo problematično, no problemi su većim dijelom otklonjeni do 2017. Usprkos tome, u evaluaciji u sredini programskoga razdoblja navedeno je da bi „postupci i informatički alati trebali biti lakši za uporabu kako bi se smanjilo administrativno opterećenje provedbenih tijela i korisnika”⁵⁶. Trebalo bi poticati podnošenje e-prijava (vidi odlomke 105. – 107.).

3. preporuka

Komisija bi trebala dodatno pojednostavniti sustav kako bi se smanjilo administrativno opterećenje. Posebice bi trebala:

1. olakšati korisnicima i individualnim sudionicima proces prijave i izvješćivanja
2. nastavi s financiranjem primjenom fiksnih iznosa, fiksnih stopa i jediničnih troškova, ali uz prilagodbu iznosa stipendija kad za to postoji potreba
3. poboljšati IT alate i nastaviti informatizaciju postupaka.

Ciljni rok provedbe: 2019.

135

Mrežna jezična potpora koristan je dopunski alat za samostalno učenje i procjenu razine znanja jezika. Međutim, u budućnosti bi ga mogli nadopuniti razredni tečajevi koji su se ranije već financirali u okviru prethodnih programa (vidi odlomke 108. – 113.).

4. preporuka

Komisija bi trebala procijeniti treba li ponovno uvesti financiranje tradicionalne razredne nastave jezika.

Ciljni rok provedbe: 2021.

136

Sudjelovanje financijskih posrednika u Instrumentu jamstva za studentske zajmove ograničenog je opsega te željeni učinak nije ostvaren. EIF traži inovativna i fleksibilna rješenja. Proširenje mogućeg portfelja zajmova na druge cikluse u programima koji će naslijediti ovaj program moglo bi povećati privlačnost sustava iz perspektive financijskih posrednika (vidi odlomke 114. – 121.).

5. preporuka

Komisija bi trebala:

1. predložiti odgovarajuće regulatorne i zakonodavne izmjene kako bi proširila Instrument jamstva za studentske zajmove i na studente doktorskih i preddiplomskih studija
2. potaknuti zemlje sudionice Programa da zajamče sudjelovanje svojih nacionalnih razvojnih institucija u financiranju postojećeg Instrumenta.

Ciljni rok provedbe: (a) prva polovica 2021., (b) 2018.

137

Sud je utvrdio veliki interes za ponovnim uvođenjem mobilnosti učenika škola u okviru programa Erasmus+, odnosno njegove ključne aktivnosti 1 (vidi odlomak 122.).

138

Minimalno razdoblje mobilnosti od tri mjeseca za studente doktorskih studija nije uvijek prikladno vrijeme trajanja. Takvim studentima potrebna je veća fleksibilnost (vidi odlomak 126.).

6. preporuka

Komisija bi trebala:

1. promicati uvođenje mobilnosti učenika škola u okviru KA1
2. razmotriti primjenu veće fleksibilnosti u pogledu trajanja mobilnosti studenata doktorskih studija. Jednomjesečno razdoblje bolje odražava njihovu dostupnost.

Ciljni rok provedbe: (a) 2020., (b) prva polovica 2021.

Ovo je izvješće usvojilo IV. revizijsko vijeće, kojim predsjeda član Revizorskog suda Neven Mates, na sastanku održanom u Luxembourgu 3. srpnja 2018.

Kratice i pokrate

EIF: Europski investicijski fond

ESF: Europski socijalni fond

GU EAC: Glavna uprava za obrazovanje, mlade, sport i kulturu u Europskoj komisiji izvršno je tijelo Europske unije odgovorno za politike obrazovanja, kulture, mladih, jezika i sporta.

IRS: Instrument za razvojnu suradnju

KA: ključna aktivnost

SOO: Strukovno obrazovanje i osposobljavanje

Pojmovnik

Comenius: prijašnji program mobilnosti za škole.

Dashboard: skladište podataka u Komisiji u kojem se od nacionalnih agencija i korisnika prikupljaju sve informacije o programu Erasmus+. Te se informacije ažuriraju svakodnevno te pružaju kvalitativne i kvantitativne podatke o provedbi programa u stvarnom vremenu.

Erasmus: prijašnji program mobilnosti u sustavu visokog obrazovanja.

ET 2020: „Okvir za obrazovanje i osposobljavanje 2020.” okvir je EU-a za suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja koji je usvojen u zaključcima Vijeća od 12. svibnja 2009.

Europass: portfelj od pet dokumenata koji pomaže građanima da na bolji način predstave svoje vještine i kvalifikacije prilikom prijavljivanja za posao ili studij u Europi. Ti dokumenti uključuju životopis u formatu Europass, jezičnu putovnicu i tri dokumenta koji se mogu izdati građanima koji sudjeluju u programu mobilnosti u drugoj europskoj državi (mobilnost u okviru sustava Europass) ili koji su završili formalni program strukovnog obrazovanja ili osposobljavanja (dodatak svjedodžbi) ili visokog obrazovanja (dodatak diplomi).

Instrument jamstva za studentske zajmove: inicijativa EU-a kojom u ime Europske komisije upravlja i koju provodi EIF. Pokrenuta je u prosincu 2014. u okviru programa Erasmus+ kako bi se njome financijskim posrednicima pružila djelomična jamstva u pogledu zajmova koji se odobravaju studentima diplomskih studija u inozemstvu.

Leonardo da Vinci: prijašnji program mobilnosti za strukovno obrazovanje i osposobljavanje.

Obrazovna mobilnost: fizičko preseljenje u zemlju koja nije zemlja boravka u svrhu studiranja, osposobljavanja te neformalnog ili informalnog učenja. Može imati i oblik stažiranja, naukovanja, razmjene mladih, volontiranja, podučavanja ili sudjelovanja u aktivnosti profesionalnog razvoja.

Referentna vrijednost mobilnosti: pokazatelj za program Erasmus+ koji je postavljen kao jedna od ciljnih vrijednosti u okviru ET 2020.

Strategija Europa 2020.: desetogodišnja strategija Europske unije za rast i zapošljavanje pokrenuta 2010. s ciljem stvaranja uvjeta za pametan, održiv i uključiv rast.

Zemlje sudionice Programa i partnerske zemlje: zemlje na koje se program primjenjuje podijeljene su u dvije skupine: zemlje sudionice Programa (države članice EU-a i bivša jugoslavenska republika Makedonija, Island, Lihtenštajn, Norveška i Turska) te 145 partnerskih zemalja diljem svijeta.

Revizorski tim

U tematskim izvješćima Suda iznose se rezultati revizija koje su provedene za politike i programe EU-a ili teme povezane s upravljanjem u posebnim proračunskim područjima. U odabiru i osmišljavanju takvih revizijskih zadataka Sud nastoji postići što veći učinak uzimajući u obzir rizike za uspješnost ili usklađenost, vrijednost predmetnih prihoda ili rashoda, predstojeće razvojne promjene te politički i javni interes.

Ovu reviziju uspješnosti provelo je IV. revizijsko vijeće, kojim presjeda član suda Neven Mates i koje je specijalizirano za rashodovna područja reguliranja tržišta i konkurentnog gospodarstva. Reviziju je predvodio član Suda Rimantas Šadžius, a potporu su mu pružali voditelj njegova ureda Mindaugas Pakštys, ataše u njegovu uredu Tomas Mackevičius, asistentice u njegovu uredu Aušra Maziukaitė i Niamh Carey, glavni rukovoditelj Paul Stafford, voditeljica radnog zadatka Maria Echanove i revizori Sandra Dreimane, Agnieszka Plebanowicz, Bogdan Sinca i Timothy Upton. Jezičnu podršku pružio je Michael Pyper.

Kontakt

EUROPSKI REVIZORSKI SUD
12, rue Alcide De Gasperi
1615 Luxembourg
LUKSEMBURG

Tel.: +352 4398-1
Upiti: eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspx
Internetske stranice: eca.europa.eu
Twitter: @EUAuditors

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2018.

PDF	ISBN 978-92-847-0424-8	ISSN 2315-2230	doi:10.2865/696052	QJ-AB-18-017-HR-N
HTML	ISBN 978-92-847-0458-3	ISSN 2315-2230	doi:10.2865/86294	QJ-AB-18-017-HR-Q

© Europska unija, 2018.

Za svaku uporabu ili umnažanje fotografija ili druge građe koja nije obuhvaćena autorskim pravima Europske unije dopuštenje se mora zatražiti izravno od nositelja autorskih prava.

KONTAKT S EU-om

Osobno
U cijeloj Europskoj uniji postoje stotine informacijskih centara Europe Direct. Adresu najbližeg centra možete pronaći na: https://europa.eu/european-union/contact_hr

Telefonom ili e-poštom
Europe Direct je služba koja odgovara na vaša pitanja o Europskoj uniji. Možete im se obratiti:

• na besplatni telefonski broj: 00 800 6 7 8 9 10 11 (neki operateri naplaćuju te pozive),
• na broj: +32 22999696 ili
• e-poštom preko: https://europa.eu/european-union/contact/write-to-us_hr

TRAŽENJE INFORMACIJA O EU-u

Na internetu
Informacije o Europskoj uniji na svim službenim jezicima EU-a dostupne su na internetskim stranicama Europa: https://europa.eu/european-union/contact_hr

Publikacije EU-a
Besplatne publikacije EU-a i publikacije EU-a koje se plaćaju možete preuzeti ili naručiti preko EU Bookshopa: https://op.europa.eu/hr/publications. Za više primjeraka besplatnih publikacija obratite se službi Europe Direct ili najbližemu informacijskom centru (vidjeti https://europa.eu/european-union/contact_hr).

Zakonodavstvo EU-a i povezani dokumenti
Za pristup pravnim informacijama iz EU-a, uključujući cjelokupno zakonodavstvo EU-a od 1951. na svim službenim jezičnim verzijama, posjetite internetske stranice EUR-Lexa: http://eur-lex.europa.eu

Otvoreni podatci iz EU-a
Portal otvorenih podataka EU-a (http://data.europa.eu/euodp/hr/home?) omogućuje pristup podatkovnim zbirkama iz EU-a. Podatci se mogu besplatno preuzimati i ponovno uporabiti u komercijalne i nekomercijalne svrhe.