Integracija unutarnjeg tržišta električne energije Složena pravna struktura, kašnjenja, nedostatci u upravljanju i nepotpun nadzor nad tržištem otežavaju potpuno ostvarenje ambicioznog cilja

Sažetak

I. Rad na potpuno integriranom unutarnjem tržištu energije oduvijek je bio važno pitanje, ali je postao još hitniji zbog energetske krize i krize troškova života s kojom se trenutačno suočavaju građani EU-a. Dobrim funkcioniranjem unutarnjeg tržišta električne energije doprinosi se:

• ostvarivanju koristi od najboljih cijena električne energije;
• sigurnosti opskrbe energijom;
• postizanju zelene tranzicije.

II. Uspostava potpuno integriranog unutarnjeg tržišta energije započela je 1996. kada su se nacionalni energetski monopoli postupno otvorili većem tržišnom natjecanju kako je predviđeno prvim (1996.) i drugim (2003.) energetskim paketom. Treći energetski paket uslijedio je 2009. Jedan od ključnih ciljeva bio je ubrzati integraciju tržišta električne energije usklađivanjem trgovinskih praksi na organiziranim veleprodajnim tržištima, čime se potiče prekogranično tržišno natjecanje. Paket je dodatno dopunjen nizom provedbenih uredbi Komisije (mrežni kodeksi i smjernice) koje su bile potrebne za utvrđivanje usklađenih tržišnih pravila te pravila rada mreže i priključenja na mrežu. Važan dodatak trećem paketu za električnu energiju bila je Uredba o cjelovitosti i transparentnosti veleprodajnog tržišta energije (REMIT), kojom je uspostavljen okvir za praćenje veleprodajnih tržišta energije u svrhu otkrivanja manipulacije tržištem i odvraćanja od takve prakse.

III. Sud je proveo ovu reviziju kako bi procijenio je li djelovanje na razini EU-a doprinijelo djelotvornoj, učinkovitoj i dosljednoj primjeni propisa o tržištu električne energije, i time pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta električne energije. Agencija EU-a za suradnju energetskih regulatora (ACER) ima ključnu ulogu u osiguravanju neometanog funkcioniranja tržišta električne energije u EU-u koordinacijom nacionalnih regulatornih tijela na razini EU-a. Pravnim okvirom toj se agenciji ne stavljaju na raspolaganje provedbeni alati, a ako joj Komisija ne pruži odgovarajuću potporu u naporima za postizanje konvergencije, možda neće moći ostvariti svoje predviđene ciljeve.

IV. Sud je u okviru ove revizije procijenio jesu li regulatorni pristup Komisije (upotreba smjernica) i praćenje koje provodi ACER od 2015. nadalje doprinijeli poboljšanju integracije i funkcioniranja unutarnjeg tržišta električne energije u EU-u. Revizija je bila usmjerena na Komisijinu upotrebu mrežnih kodeksa i smjernica kako bi se osigurala integracija tržišta električne energije te na praćenje provedbe mrežnih kodeksa i smjernica za tržišta električne energije koje su obavljali Komisija i ACER. Revizija je bila usmjerena i na ACER-ov nadzor nad zlouporabom tržišta i transparentnošću.

V. Sud je općenito utvrdio da je ostvarenje unutarnjeg tržišta električne energije bilo otežano Komisijinim odabirom regulatornih alata. To je dovelo do složene pravne strukture pravila o prekograničnoj trgovini, kao i do kašnjenja u provedbi. Nedostatci u okviru EU-a za upravljanje također su otežavali ostvarivanje unutarnjeg tržišta električne energije. Osim toga, pristup Komisije i ACER-a praćenju nije potaknuo dostatno poboljšanje funkcioniranja tržišta električne energije u EU-u. Nadalje, nadzor nad tržištem u svrhu otkrivanja zlouporabe tržišta i manipulacije tržištem te odvraćanja od takvih praksi nije bio potpun.

VI. Iako su tijekom proteklog desetljeća ostvarena određena znatna postignuća, napredak u integraciji tržišta električne energije bio je spor. Izvorni rok (2014.) utvrđen je 2009. godine, ali Sud je utvrdio da do 2021., tj. sedam godina kasnije, nijedna smjernica nije u potpunosti provedena, da je njihova razina primjene bila neujednačena među tržištima i zemljama te da je dolazilo do sve više i više kašnjenja. Očekivalo se i da će se smjernicama povećati dostupni prekogranični transportni kapaciteti i time potaknuti djelotvornost tržišnog povezivanja. Iako je ACER povećao napore koje ulaže u koordinaciju među operatorima sustava, nije postignut znatan napredak.

VII. Postizanje cilja dovršenja unutarnjeg tržišta električne energije otežano je zbog nedovoljne procjene učinka, odabira regulatornih alata i nedostataka u okviru EU-a za upravljanje. Iako su oni potrebni za primjenu pravila, Komisijinim mrežnim kodeksima i smjernicama nisu na odgovarajući način pojašnjeni. Doveli su do složenog i zakašnjelog usklađivanja pravila o prekograničnoj trgovini. ACER je stoga imao ključnu i jedinstvenu ulogu u zahtijevanju sklapanja obvezujućih sporazuma između nacionalnih regulatornih tijela te mrežnih i tržišnih operatora o tehničkim pojedinostima (odredbe, uvjeti i metodologije potrebni za provedbu smjernica). ACER je općenito pravodobno donio odluke o rješavanju neslaganja o sadržaju tih tehničkih pojedinosti.

VIII.Kad je riječ o praćenju dosljedne provedbe mrežnih kodeksa i smjernica, Komisija se u velikoj mjeri oslanja na ACER. Međutim, ACER-ovo praćenje njihove dosljedne provedbe u svim državama članicama i izvješćivanje o njemu bili su nedovoljni. To je osobito posljedica nedostatka informacija i podataka, nedostatka daljnjih mjera, nepostojanja strategije praćenja, ograničenih resursa i slabe koordinacije s Komisijom u pogledu praćenja. Regulatornim pristupom Komisije znatno su se i nepotrebno povećali administrativno opterećenje, potrebe za resursima i troškovi za ACER, nacionalna regulatorna tijela te operatore sustava i tržišne operatere.

IX. Nadzor nad tržištem, čija je svrha otkrivanje zlouporabe tržišta i manipulacije tržištem te odvraćanje od takvih praksi, također je bio nepotpun. ACER je u potpunosti započeo provoditi nadzor krajem 2017., ali prikupljanje podataka nije bilo sveobuhvatno, a procjenom prikupljenih podataka obuhvaćen je ograničen broj vrsta zlouporabe. Nadalje, ACER nije dodijelio dovoljno sredstava za analizu prikupljenih podataka, što je također otežalo njihovu procjenu. Osim toga, ACER nije bio u mogućnosti poduprijeti istrage sve većeg broja potencijalnih slučajeva prekogranične zlouporabe tržišta. Naposljetku, ACER je raspolagao ograničenim alatima za jamčenje pravilne primjene pravila o nadzoru nad tržištem na nacionalnoj razini. Zbog navedenih razloga nadzor koji provodi ACER u konačnici je doveo do malog broja sankcija.

X. Osim toga, ACER-u nedostaju odgovarajuća upravljačka struktura i potrebne nadležnosti za djelotvornu koordinaciju djelovanja nacionalnih tijela u dovršavanju ambicioznih projekata integracije. Nadalje, ACER ne upravlja na djelotvoran način svojim internetskim stranicama, kao ključnim alatom za transparentnost i odgovornost.

XI. Sud preporučuje Komisiji da:

• pojednostavni regulatorni okvir;
• unaprijedi okvir za praćenje primjene mrežnih smjernica;
• poboljša upravljanje ACER-om;
• procjeni potrebu za okvirom za dosljednu primjenu kazni.

XII. Sud preporučuje ACER-u da:

• preispita resurse dodijeljene za praćenje smjernica;
• poboljša nadzor nad cjelovitošću veleprodajnog tržišta električne energije;
• poveća transparentnost i odgovornost svojeg rada.

XIII.Predstojeće mjere EU-a za reformu tržišta električne energije prilika su za Komisiju, Europski parlament i Vijeće da uklone nedostatke utvrđene u okviru ove revizije.

Uvod

Opis područja obuhvaćenog revizijom

Politički kontekst

01 U veljači 2015. Europska komisija objavila je paket mjera za energetsku uniju, uključujući „Okvirnu strategiju za otpornu energetsku uniju s naprednom klimatskom politikom” i „Plan za energetsku uniju”. Cilj je otporne energetske unije s klimatskom politikom u središtu interesa pružiti potrošačima u EU–u, konkretnije kućanstvima i poduzećima, energiju koja je sigurna, održiva, konkurentna i povoljna.

02. Kad je riječ o drugoj dimenziji, jamčenjem funkcioniranja potpuno integriranog unutarnjeg tržišta električne energije nastoji se omogućiti slobodan protok energije kroz EU stavljanjem na raspolaganje odgovarajuće infrastrukture i otklanjanjem tehničkih ili regulatornih prepreka. Prekogranična trgovina električnom energijom trebala bi omogućiti pružanje najjeftinije proizvedene energije poduzećima i građanima, bez obzira na to gdje se ta energija nalazi u EU-u. EU danas ima pravila o energiji koja su utvrđena na europskoj razini, ali stvarnost je da u praksi ima 27 nacionalnih regulatornih okvira. Prema energetskoj strategiji EU-a iz 2015.¹ integrirano tržište električne energije potrebno je kako bi se povećalo tržišno natjecanje i postigla veća učinkovitost tržišta.

03. No pred nama su izazovi. Za postizanje klimatskih ciljeva EU-a bit će potrebno u većoj mjeri upotrebljavati obnovljive izvore energije za zadovoljavanje energetskih potreba EU-a. Raspršena proizvodnja električne energije iz takvih izvora (preko različitih energetskih zajednica i malih proizvođača), nepostojanost obnovljivih izvora energije i trenutačno nepostojanje ekonomski održivih rješenja za skladištenje sa sobom donose nove izazove za upravljanje elektroenergetskim mrežama i uravnoteženje ponude i potražnje.

04. Ostvarenje unutarnjeg tržišta električne energije trebalo bi donijeti nekoliko prednosti.

• Njime bi se trebale zajamčiti najbolje ukupne cijene električne energije za europske potrošače jer se za zadovoljavanje potreba za električnom energijom mogu upotrijebiti najjeftiniji resursi diljem EU-a.
• Time bi se trebala povećati sigurnost opskrbe energijom u EU-u jer će države članice moći dijeliti resurse u slučaju nepredviđenih poremećaja.
• Njime bi se na isplativ način trebalo doprinijeti postizanju ciljeva zelene tranzicije EU-a povećanjem fleksibilnosti opskrbe električnom energijom i jamčenjem toga da sudionici na tržištu mogu prilagoditi svoje položaje u skladu s ažuriranim predviđanjima proizvodnje električne energije.

05. Unatoč nastojanjima na razini cijelog EU-a da se integriraju nacionalna tržišta maloprodajne cijene električne energije i dalje se znatno razlikuju među zemljama. Države članice i dalje uvelike utječu na maloprodajne cijene zbog nacionalnih poreza i reguliranih naknada za upotrebu mreže² umjesto na temelju tržišnog natjecanja. Vidjeti sliku 2.

06. Nadalje, u drugoj polovici 2021. i prvoj polovici 2022. cijene električne energije na veleprodajnim tržištima dosegnule su dosad nezabilježene razine diljem Europe (u vrijeme dovršetka ove revizije). Te razine bile su potaknute visokim cijenama fosilnih goriva te su se dodatno povećale zbog rata u Ukrajini i različitih sekundarnih čimbenika, kao što su emisijske jedinice CO₂ (vidjeti sliku 3.). Posebno su bile izložene države članice koje su slabo povezane s elektroenergetskom mrežom EU-a i one koje se u velikoj mjeri oslanjaju na plin za proizvodnju električne energije.

Veleprodajna tržišta električne energije

07. Na veleprodajnim tržištima proizvođači električne energije prodaju električnu energiju velikim industrijskim potrošačima i opskrbljivačima električnom energijom. Opskrbljivači zatim prodaju električnu energiju krajnjim potrošačima na maloprodajnim tržištima. Ovisno o trenutku fizičke isporuke, veleprodajna tržišta električne energije organizirana su oko četiriju segmenata (vremenska okvira): terminska tržišta, tržišta za dan unaprijed, unutardnevna tržišta i tržišta uravnoteženja, kao što je detaljno opisano u Prilogu I.

08. U nekim državama članicama električnom energijom uglavnom se trguje na organiziranim burzama električne energije. Na tim se burzama većinom električne energije trguje upotrebom standardnih proizvoda u vremenskom okviru dana unaprijed. Međutim, na razini EU-a većinom se električne energije trguje izvan organiziranih burzi električne energije, što je poznato kao izvanburzovno (OTC) trgovanje.

Regulatorni okvir EU-a

09. Odgovornost za energetsku politiku EU-a dijele EU i njegove države članice³. Postoji nekoliko različitih instrumenata politike EU-a koji su osmišljeni za integraciju tržišta električne energije EU-a. To uključuje elemente politike tržišnog natjecanja, instrumente za reguliranje određenih sudionika i tržišta te mjere za osiguravanje financijskih sredstava EU-a za ulaganja u mreže. Sveobuhvatno zakonodavstvo koje je na snazi sastoji se od Direktive o električnoj energiji (E-Direktiva) i Uredbe o električnoj energiji (E-Uredba), koje zajedno pružaju skup zajedničkih načela i pravila za integraciju nacionalnih tržišta električne energije, kao što je usklađivanje aspekata veleprodajnih tržišta koji imaju prekograničan utjecaj.

10. Nadalje, zakonodavac EU-a dao je Komisiji pravo na provedbu pravila utvrđenih u zakonodavstvu donošenjem provedbenih uredbi Komisije (mrežnih kodeksa i/ili smjernica). U smjernicama se nadalje zahtijevalo donošenje obvezujućih sporazuma poznatih pod nazivom „odredbe, uvjeti i metodologije” (TCM), ili između nacionalnih regulatornih tijela ili na temelju odobrenja Agencije za suradnju energetskih regulatora (ACER).

11. Prije nego što je 1996. započela integracija unutarnjeg tržišta električne energije, na nacionalnim energetskim tržištima uglavnom su prevladavali monopoli. U prvoj fazi integracije ti su monopoli postupno otvoreni za više tržišnog natjecanja. To je bilo u središtu prvog (1996.) i drugog (2003.) energetskog paketa, kojima je sveobuhvatno izmijenjen okvir kojim se uređuju tržišta energije u EU-u. Tim se paketima, među ostalim, do 1. srpnja 2007. nastojala uvesti sloboda potrošača da kupuju električnu energiju od bilo kojeg opskrbljivača po vlastitom izboru.

12. Treći energetski paket stupio je na snagu 2009. Sadržavao je daljnje mjere za promicanje integracije unutarnjeg tržišta energije u EU-u te su njime osnovani ACER i Europska mreža operatora prijenosnih sustava za električnu energiju (ENTSO-E). ACER-u je ujedno povjerena zadaća koordinacije djelovanja nacionalnih regulatornih tijela i, prema potrebi, popunjavanja regulatornih praznina na razini EU-a⁴.

13. Uredbom o cjelovitosti i transparentnosti veleprodajnog tržišta energije (REMIT)⁵ iz 2011. dopunjen je treći energetski paket. Njome su obuhvaćena pitanja povezana s cjelovitošću tržišta, povlaštenim informacijama i zlouporabom tržišta te se uvodi pravna osnova za praćenje veleprodajnih tržišta energije u svrhu otkrivanja manipulacije tržištem i odvraćanja od takve prakse. Uredbom REMIT ACER-u se daje važna uloga u toj zadaći.

14. Četvrti energetski paket (2019.), naslovljen „Čista energija za sve Europljane”, temelji se na postojećem okviru energetske politike. Njime se uvode nova pravila za poticanje tržišnog natjecanja na maloprodajnim tržištima električne energije, bolju integraciju obnovljivih izvora energije na tržište, koordinaciju adekvatnosti resursa električne energije na razini EU-a i upravljanje potražnjom agregacijom i skladištenjem energije. Njime se ujedno otklanjaju određeni nedostaci utvrđeni u trećem energetskom paketu, kao što su manjkavosti u nadležnostima ACER-a.

Energetska politika EU-a: uloge

15. U Europskoj komisiji Glavna uprava za energetiku (GU ENER) odgovorna je za osmišljavanje i provedbu europske energetske politike u okviru područja primjene članka 194. UFEU-a. To uključuje jamčenje funkcioniranja tržišta energije, jamčenje sigurnosti opskrbe energijom unutar EU-a i promicanje međusobne povezanosti energetskih mreža. Uloga je Komisije sljedeća:

1. prema potrebi predložiti dokumente/strategije o politikama i zakonodavne mjere;
2. zajamčiti usklađenost s pravom EU-a provjerom jesu li energetski paketi pravilno preneseni u nacionalno zakonodavstvo i primjenjuju li ih države članice djelotvorno;
3. donositi mrežne kodekse i smjernice.

16. ACER je agencija EU-a koja promiče dovršenje unutarnjeg tržišta električne energije i plina te koordinira rad nacionalnih regulatornih tijela na pitanjima od prekogranične važnosti⁶. Zadaće ACER-a uključuju: 1) savjetovanje Komisije, ENTSO-E-a i nacionalnih regulatornih tijela o modelu tržišta energije i sigurnosti opskrbe, 2) otkrivanje i sprječavanje zlouporabe u trgovanju veleprodajnim energetskim proizvodima i 3) praćenje načina na koji se, primjerice, mrežni kodeksi / smjernice provode na tržištima električne energije i plina. ACER ima i izvršne ovlasti za donošenje odluka u određenim područjima. Te su odluke izravno obvezujuće za nacionalna regulatorna tijela ili sudionike na tržištu kojima su upućene. ACER-ovo tijelo za donošenje odluka, Odbor regulatora, sastoji se od predstavnika nacionalnih regulatornih tijela svake države članice.

17. Nacionalna regulatorna tijela uspostavlja nacionalni zakonodavac i ona moraju biti potpuno neovisna o nacionalnim vladama. Među ostalim zadaćama, nacionalna regulatorna tijela odgovorna su za jamčenje usklađenosti s mrežnim kodeksima i smjernicama EU-a na nacionalnoj razini. Nacionalna regulatorna tijela imaju provedbene ovlasti u okviru svoje nadležnosti, mogu provoditi istrage i određivati kazne. Imaju i opću obvezu promicanja unutarnjeg tržišta električne energije unutar EU-a.

18. Operatori prijenosnih sustava, koji su nacionalni regulirani subjekti, upravljaju sigurnošću i stabilnošću (tržišta uravnoteženja) visokonaponskih elektroenergetskih sustava i interkonekcijskih vodova na nacionalnoj razini ili razini zona te ostvaruju prihode od mrežnih tarifa i prihoda od zagušenja mreže. Međusobno surađuju u okviru ENTSO-E-a⁷, koji mora djelovati s ciljem uspostave funkcionalnog i integriranog unutarnjeg tržišta električne energije. ENTSO-E dužan je osmisliti mrežne kodekse i smjernice, platforme i alate kako bi se zajamčila koordinacija operatora sustava EU-a u normalnim i izvanrednim uvjetima i pratiti njihovu primjenu.

19. Nominirani operatori tržišta električne energije nacionalni su subjekti koje su odredila nacionalna regulatorna tijela kako bi se zajamčilo da su burze električne energije u EU-u međusobno povezane i da pravilno funkcioniraju u vremenskom okviru dana unaprijed i unutardnevnom razdoblju.

20. Operatori distribucijskih sustava nacionalna su tijela odgovorna za upravljanje električnom energijom i njezinu distribuciju krajnjim potrošačima. Uloga operatora distribucijskih sustava proširuje se kako bi se obuhvatila optimizacija lokalne proizvodnje i potrošnje električne energije.

21. Sudionici na tržištu imaju različite gospodarske uloge i tržišne moći te se natječu na veleprodajnim i maloprodajnim tržištima električne energije. Oni uključuju proizvođače električne energije, velike krajnje potrošače, opskrbljivače električnom energijom te pružatelje pomoćnih usluga operatorima prijenosnih sustava / operatorima distribucijskih sustava i brokerima. Mali krajnji potrošači, odnosno kućanstva i drugi potrošači s potrošnjom energije manjom od 600 MWh godišnje, kupuju električnu energiju od dobavljača električne energije (komunalnih poduzeća) na maloprodajnim tržištima.

Najnovija kretanja

22. Komisija je u listopadu 2021.⁸ predložila niz mjera kao odgovor na nedavne iznimno visoke cijene plina i električne energije u EU-u. Kako bi se ugrožene potrošače zaštitilo od energetskog siromaštva, predložila je mjere koje uključuju gornje granice cijena i mehanizme prijenosa. Kako bi se ublažio učinak visokih troškova energije na industriju, predložila je mjere kao što su izmjene pravila o državnim potporama. Budući da se stanje dodatno pogoršalo zbog rata u Ukrajini, Komisija je u ožujku 2022. predložila akcijski plan⁹ koji uključuje nekoliko mjera za srednjoročno smanjenje ovisnosti EU-a o plinu iz Rusije. To je dodatno objašnjeno u Komisijinu planu REPowerEU predloženom u svibnju 2022.¹⁰ Europski revizorski sud nedavno je objavio mišljenje¹¹ o predloženim izmjenama da se plan REPowerEU uključi u Uredbu o Mehanizmu za oporavak i otpornost.

Opseg revizije i revizijski pristup

23. Sud je u tematskom izvješću 16/2015 zaključio da cilj EU-a da se unutarnje tržište energije dovrši do 2014. nije ostvaren. I dalje je preostajalo mnogo za učiniti prije nego što bi se moglo smatrati da je treći energetski paket u potpunosti proveden¹². To je bio jedan od glavnih razloga zbog kojih je Sud u okviru ove revizije procijenio jesu li regulatorni pristup Komisije i nadzor koji je ACER proveo 2015. doprinijeli poboljšanju funkcioniranja unutarnjeg tržišta električne energije EU-a. Osim toga, Sud nikad nije proveo reviziju nad Uredbom REMIT, kao ni nad mrežnim kodeksima i smjernicama.

24. Još je jedan razlog za ovu reviziju činjenica da ACER ima ključnu ulogu u jamčenju neometanog funkcioniranja tržišta električne energije EU-a koordinacijom nacionalnih regulatornih tijela na razini EU-a. Pravnim okvirom toj se agenciji ne stavljaju na raspolaganje provedbeni alati, a ako joj Komisija ne pruži odgovarajuću potporu u naporima za postizanje konvergencije, možda neće moći ostvariti svoje predviđene ciljeve.

25. Cilj je ovog izvješća informiranje dionika i davanje preporuka za potporu osmišljavanju politike i daljnjoj integraciji tržišta električne energije.

26. Glavno revizijsko pitanje bilo je jesu li Komisijin regulatorni pristup i nadzor koji provodi ACER doprinijeli integraciji unutarnjeg tržišta električne energije. Glavni subjekti revizije bili su ACER i Komisija.

27. Revizija je bila usmjerena na:

• napredak ostvaren u integraciji unutarnjeg tržišta električne energije;
• Komisijinu upotrebu mrežnih kodeksa i smjernica kako bi se zajamčila integracija tržišta električne energije;
• praćenje primjene mrežnih smjernica za tržišta električne energije koje obavljaju Komisija i ACER;
• nadzor koji ACER provodi u pogledu zlouporabe tržišta i transparentnosti (Uredba REMIT);
• upravljačka struktura i nadležnosti ACER-a.

28. Sud je ispitao mjere EU-a za integraciju tržišta električne energije, koje su se uglavnom odnosile na veleprodajna tržišta električne energije (jer ni Komisija ni ACER nemaju veće nadležnosti na maloprodajnim tržištima, a prekograničnim tokovima uglavnom se trguje na veleprodajnim tržištima). Sud je posebno ispitao aktivnosti ACER-a u pogledu nadzora nad primjenom triju glavnih smjernica za tržište električne energije: smjernice za dodjelu kapaciteta i upravljanje zagušenjima (CACM)¹³, smjernice za dugoročnu dodjelu kapaciteta (FCA)¹⁴ i smjernice za uravnoteženje električne energije (EB)¹⁵, kao i provedbu Uredbe REMIT.

29. Revizijski kriteriji izvedeni su iz primjenjivog zakonodavstva, dokumenata ACER-a za planiranje, međunarodne najbolje prakse, uključujući prakse međunarodnih organizacija, kao što su Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) i Međunarodna agencija za obnovljivu energiju (IRENA), te iz dostupnih evaluacija i studija. Više informacija o primijenjenim kriterijima objašnjeno je na početku svakog odjeljka.

30. Revizijski dokazi pribavljeni su na temelju sljedećeg:

• pregleda i analize svih relevantnih dokumenata Komisije i ACER-ovog operativnog izvješćivanja, internih smjernica, dokumentacije o upravljačkoj odgovornosti i drugih relevantnih dokumenata;
• pregleda izvješća međunarodnih organizacija (Međunarodna agencija za energiju, Međunarodna agencija za obnovljivu energiju, OECD), akademskih istraživanja i dostupnih studija kako bi se utvrdili primjeri dobre prakse;
• upitnika, razgovora i sastanaka s osobljem i vanjskim stručnjakom s relevantnim stručnim znanjem u sektoru električne energije, odabrani postupkom javne nabave.

31. Revizijom koju je Sud proveo obuhvaćeno je razdoblje od sredine 2015. do kraja 2021. Stoga su sve mjere koje su naknadno poduzete kako bi se ublažili učinci energetske krize bile izvan opsega revizije.

32. Revizija koju je Sud proveo bila je usmjerena na treći energetski paket. Sud nije obuhvatio ciljeve u području energije iz obnovljivih izvora, energetsku učinkovitost, maloprodajna tržišta i sustave za distribuciju energije krajnjim potrošačima, kao ni aktivnosti koje su ACER-u povjerene na temelju Uredbe o TEN-E-u.

Opažanja

Ostvaruje se spor napredak u integraciji tržišta električne energije u odnosu na ambiciozne početne planove

33. Cilj je integracije tržišta električne energije donijeti odluke svim potrošačima u EU-u, pružiti nove poslovne prilike i ukloniti prepreke prekograničnoj trgovini kako bi se postigla veća učinkovitost, konkurentne cijene i viši standardi usluge u svrhu doprinošenja sigurnosti opskrbe i održivosti. Dovršetak unutarnjeg tržišta električne energije trebao se postići do 2014.¹⁶ Pravne instrumente kojima se EU služio za uklanjanje prepreka prekograničnoj trgovini čine Uredba i Direktiva o električnoj energiji te podređeno zakonodavstvo (vidjeti odlomke 09.–14.).

34. Sud je u ovom odjeljku kao revizijske kriterije upotrijebio sljedeće zakonodavne ciljeve (vidjeti prethodni dio teksta):

• poticanje integracije tržišta tržišnim povezivanjem na razini EU-a (tj. međusobna povezanost burzi električne energije u državama članicama);
• jamčenje dostupnog kapaciteta interkonekcijskih vodova za trgovanje u svakom trenutku.

Oboje bi trebalo olakšati konvergenciju cijena na veleprodajnim tržištima električne energije u EU-u.

35. Zakonodavci EU-a zadužili su Komisiju da donese mrežne kodekse radi usklađivanja tehničkih pravila za upravljanje povezivanjem organiziranih kratkoročnih tržišta (tržište za dan unaprijed, unutardnevno tržište i tržište uravnoteženja). Smatra se da se tržišnim povezivanjem ubrzava integracija kratkoročnih tržišta električne energije. Time se omogućuje izračun tržišnih cijena i količina električne energije kojima se trguje na temelju opskrbe električnom energijom u cijelom EU-u i prekograničnog kapaciteta prijenosa. Osim toga, bilo je potrebno uspostaviti sustav za dodjelu budućih prekograničnih prijenosnih kapaciteta kako bi se potaknula terminska tržišta električne energije. Operatori prijenosnih sustava i nominirani operatori tržišta električne energije bili su odgovorni za uvođenje tog sustava u okviru raznih tehničkih projekata pod nadzorom nacionalnih regulatornih tijela i uz koordinaciju ACER-a.

36. Države članice moraju zajamčiti da operatori prijenosnih sustava stavljaju na raspolaganje prijenosne kapacitete i ulažu u interkonekcijske vodove u skladu s ciljevima integracije tržišta električne energije EU-a.

Ubrzanje integracije tržišta potpunim povezivanjem tržišta još nije dovršeno

37. U posljednja dva desetljeća ostvaren je važan, ali spor napredak provedbom različitih inicijativa za povezivanje europskih burzi električne energije (vidjeti Prilog II.). Cilj Europskog vijeća da se do 2014. dovrši integracija tržišta energije nije bio ostvaren do kraja 2021. Komisija je 2015. ponovno navela da je dovršenje unutarnjeg tržišta energije ključni cilj i uključila ga u strateški plan GU-a ENER za razdoblje 2016. – 2020. Međutim, tržišno povezivanje navedeno je kao cilj tek u strateškom planu GU-a ENER za razdoblje 2020. – 2024., tj. s petogodišnjim kašnjenjem. Komisija je u razdoblju 2015. – 2017. već donijela tri relevantne mrežne smjernice (vidjeti Prilog III.), ali prema informacijama ACER-a do kraja 2021. u EU-u nije u potpunosti provedena nijedna od tih smjernica.

38. Napredak na tržištima bio je neujednačen, što je vidljivo iz razlika u tome koliko su se učinkovito interkonekcijski vodovi upotrebljavali u trima segmentima tržišta koje je trebalo povezati (vidjeti sliku 4.). Nadalje, povezivanje kratkoročnih tržišta dosad je donijelo socijalne koristi u vrijednosti od najmanje 1 milijarde eura¹⁷ godišnje u usporedbi s ukupnim dobitcima ostvarenima integracijom tržišta električne energije tijekom desetljeća, čiju je vrijednost ACER procijenio na otprilike 34 milijarde eura godišnje (za 2021.). Međutim, ta se procjena temeljila na scenariju bez prekogranične trgovine¹⁸. I dalje postoji znatan prostor za daljnju integraciju tržišta električne energije među regijama u Europi.

39. Provedba je neujednačena i među zemljama. Na tržištima za dan unaprijed većina gospodarskih koristi ostvarena je (oko 1 milijarda eura godišnje) zahvaljujući dobrovoljnom povezivanju 19 zapadnih burzi električne energije koje obuhvaćaju sjeverozapadnu Europu (otprilike tri četvrtine količine električne energije u EU-u kojom se trgovalo na burzama električne energije) prije 2015. Kao rezultat smjernice CACM napredak u ostalih sedam zemalja sastojao se od niza bilateralnih povezivanja u razdoblju 2015. – 2022. Godine 2022. bile su povezane sve burze električne energije za predmetni vremenski okvir. Smjernice CACM pridonijele su većem broju povezivanja na unutardnevnim tržištima. Međutim, unatoč naporima ACER-a, do kraja 2021. povezivanja nisu bila dovršena, iako je Komisija predvidjela da će biti dovršena do 2018. GU ENER u svojem je strateškom planu za razdoblje 2020. – 2024. odredio novi rok za 2024., bez objašnjenja kašnjenja.

40. Integracija tržišta uravnoteženja slabija je nego za druga kratkoročna tržišta. Oko deset TCM-ova koji su u skladu s mrežnim smjernicama bili potrebni za međusobno povezivanje tržišta uravnoteženja nije doneseno do kraja 2021. Nadalje, do kraja 2021., samo su dvije ciljane prekogranične trgovinske platforme od njih četiriju koje su propisane mrežnim kodeksima bile operativne. Ta su tržišta važna i za povećanje sigurnosti opskrbe, čime se sprječavaju prekidi opskrbe diljem EU-a, i za integraciju promjenjivih obnovljivih izvora energije na tržišta (vidjeti Prilog I.).

41. Terminska tržišta važna su jer i proizvođačima i potrošačima nude mogućnost zaštite od rizika od ekstremnih fluktuacija cijena i potencijalno omogućuju proizvođačima da imaju stabilnije izglede za ulaganja. Komisija je donijela mrežne smjernice čiji cilj nije bio povezivanje tih tržišta, već samo poticanje učinkovite upotrebe prekograničnih interkonekcijskih kapaciteta za buduće trgovanje s pomoću platforme na razini EU-a za dražbe prava prijenosa. Napredak je bio djelomičan i neujednačen na razini EU-a: operatori prijenosnih sustava nisu izdavali takva prava na svim granicama unutar EU-a¹⁹. ACER je 2022. izvijestio i da je niska likvidnost terminskih tržišta ograničila mogućnosti zaštite od trenutačne volatilnosti cijena²⁰ i potvrdio nedostatke u načinu na koji je osmišljeno to tržište²¹.

42. Unatoč napretku u inicijativama za povezivanje tržišta dan unaprijed, nije postignuta potpuna prekogranična konvergencija cijena (vidjeti sliku 5.). Nadalje, razina razlika u cijenama električne energije među zemljama naglo se povećala od druge polovice 2021. zbog globalne krize cijena energije i rata u Ukrajini. Jedan od ključnih razloga za to je ograničen prekogranični prijenosni kapacitet. Stagnacija prekogranične trgovine električnom energijom u razdoblju nakon 2015. također odražava nedostatak konvergencije cijena i činjenicu da je većina povezivanja tržišta za dan unaprijed ostvarena prije donošenja smjernice CACM 2015. (vidjeti odlomak 39. i Prilog II.).

Raspoloživi kapacitet interkonekcijskih vodova nije se povećao unatoč primjeni mrežnih smjernica i naporima koje je uložio ACER

43. Operatori prijenosnih sustava imaju zakonsku obvezu stavljanja maksimalnog kapaciteta interkonekcijskih vodova na raspolaganje tržištu²² jer je to preduvjet za daljnju integraciju tržišta električne energije u EU-u i konvergenciju cijena. Čak i ako su tržišta povezana, konvergencija cijena možda neće biti postignuta ako postoje ograničenja u prekograničnoj trgovini zbog zagušenja na razini elektroenergetske mreže. Dostupni kapacitet može se povećati, a zagušenje ublažiti na sljedeće načine:

• boljom koordinacijom izrade proračuna kapaciteta za povezivanje među susjednim operatorima prijenosnih sustava i time manjim zagušenjem mreže;
• ulaganjima u interkonekcijske vodove koja rezultiraju većim instaliranim interkonekcijskim kapacitetom.

44. Unatoč provedbi mrežnih smjernica, nije ostvaren znatan napredak u pogledu razine raspoloživih kapaciteta: ACER je pokazao da je 2020. nekoliko regija ostvarilo slabu usklađenost s ciljem zakonodavca EU-a da se najmanje 70 % instaliranog interkonekcijskog kapaciteta u svakoj državi članici stavi na raspolaganje za prekograničnu trgovinu najkasnije do 2025. (vidjeti tablicu 1.). Slična se situacija odražavala 2016.²³

Napomena: preinačenom E-uredbom uvedena je obveza za sve operatore prijenosnih sustava da najmanje 70 % svojeg prekozonskog prijenosnog kapaciteta stave na raspolaganje tržištu, s rokom za usklađivanje najkasnije do kraja 2025. Prikazane regije: osnovna mreža (Austrija, Belgija, Francuska, Nizozemska i Njemačka/Luksemburg, tj. središnja zapadna Europa, te Hrvatska, Češka, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija, tj. središnja istočna Europa), Italija sjever (Austrija, sjeverna Italija, Francuska i Slovenija), jugoistočna Europa (Bugarska, Grčka i Rumunjska), jugozapadna Europa (Francuska, Portugal i Španjolska).

Izvor: izvješće ACER-a o praćenju tržišta za 2020., str. 49.

45. To je djelomično posljedica porasta varijabilnih obnovljivih izvora energije, koji nije bio strateški cilj integracije tržišta električne energije i koji bi mogao povećati zagušenje domaćih mreža i interkonekcijskih vodova, povećati troškove upravljanja zagušenjem i smanjiti prijenosni kapacitet dostupan za prekograničnu trgovinu. Podatci s platforme ENTSO-E-a za transparentnost pokazuju da su se u razdoblju 2015. – 2017. troškovi operatora prijenosnih sustava za korektivne mjere za uklanjanje zagušenja mreže povećali za oko 25 %, s 999 milijuna eura na 1,27 milijardi eura. Na primjer, u Njemačkoj je naknada koju operatori prijenosnih sustava plaćaju proizvođačima energije iz obnovljivih izvora zbog ograničavanja njihove proizvodnje (tj. proizvođači su bili obvezni proizvoditi manje) činila gotovo polovicu ukupnih troškova²⁴.

46. Europsko vijeće utvrdilo je 2002. ciljnu vrijednost od 10 % elektroenergetske interkonekcije kao udio proizvodnih kapaciteta za svaku državu članicu, koju je trebalo dostići do 2005. Rok je produljen do 2020., a za 2030. utvrđena je nova ciljna vrijednost od 15 %²⁵. Unatoč mjerama na razini EU-a, godišnja izvješća o radu Komisije pokazuju da države članice nisu ostvarile znatan napredak: 11 država članica imalo je nominalni kapacitet interkonekcije ispod ciljne razine 2011., a do 2019. ta se situacija nije poboljšala.

Utvrđen je smjer za usklađivanje pravila o prekograničnoj trgovini, ali okvir politike sadržava nedostatke

47. Jedinstveno tržište električne energije i potpuna integracija tržišta mogući su samo uz usklađeni okvir pravila o prekograničnoj trgovini²⁶. Suzakonodavci EU-a uspostavili su taj okvir s pomoću različitih pravnih instrumenata (vidjeti odlomke 09.–14.). Mrežni kodeksi i smjernice Komisije propisi su EU-a čiji je cilj utvrditi zajednička tržišna pravila te pravila rada i priključivanja na mrežu. Propisi EU-a u cijelosti su obvezujući i izravno se primjenjuju u svim državama članicama²⁷. U ovom odjeljku Sud procjenjuje regulatorne alate odabrane kako bi se omogućila daljnja integracija tržišta električne energije.

48. Sud je kao revizijske kriterije upotrijebio zahtjeve iz relevantnih pravnih osnova EU-a (Ugovori, Uredba i Direktiva o električnoj energiji, osam mrežnih kodeksa i smjernica) i Komisijin „paket instrumenata za bolju regulativu”. Sud se također koristio najboljim praksama OECD-a u pogledu procjena regulatornog učinka kako bi procijenio rad Komisije na ex ante evaluaciji opcija politike za integraciju tržišta električne energije s pomoću mrežnih kodeksa i smjernica. Javna tijela trebala bi uključiti procjene učinka u rane faze političkog procesa kako bi oblikovala nove regulatorne prijedloge, što može pomoći u promicanju usklađenosti politika tako što će kompromisi koji su svojstveni regulatornim prijedlozima biti transparentni²⁸.

49. U razdoblju 2015. – 2017. Komisija je donijela četiri mrežna kodeksa i četiri smjernice. Od tih su smjernica njih tri imale najveće područje primjene jer su se odnosile na tržišta električne energije i prijenosa na razini EU-a u svim vremenskim okvirima (vidjeti Prilog III.).

Oslanjanje na TCM-ove dovelo je do složenog i zakašnjelog usklađivanja pravila o prekograničnoj trgovini

50. E-Uredbom od Komisije se zahtijevalo da donese mrežne kodekse za usklađivanje pravila o prekograničnoj trgovini električnom energijom. Kako bi donijeli mrežne kodekse, ENTSO-E, Komisija i ACER sudjelovali su u složenim postupcima izrade nacrta i savjetovanja s dionicima u razdoblju 2009. – 2017. (vidjeti sliku 6.), ali unatoč tome nije se raspravljalo o svim tehničkim pojedinostima. Komisija je stoga odlučila donijeti smjernice (umjesto mrežnih kodeksa) kojima se zahtijeva utvrđivanje dodatnih tehničkih pojedinosti u okviru TCM-ova, a ne mrežne kodekse za sva tržišna pravila, te delegirati naknadno donošenje odluka o različitim TCM-ovima nacionalnim regulatornim tijelima ili ACER-u.

51. Zbog toga je regulatorni okvir za tržišna pravila postao složeniji, a smjernice Komisije nisu se mogle u potpunosti i odmah primijeniti, iako nije postojao rok do kojeg bi smjernice u potpunosti stupile na snagu. To je značilo da je smjernicama velik dio razvoja pravila prebačen na kasniju fazu, što je s jedne strane omogućilo veću fleksibilnost, ali i usporilo ili otežalo provedbu smjernica i opću integraciju tržišta s druge strane. Nadalje, iako su TCM-ovima smjernice pojašnjene, pri njihovu donošenju nisu primijenjeni isti standardi pripremnog rada jer nije obavljena ex ante procjena učinka.

52. Postupci odobravanja TCM-ova bili su složeni, dugotrajni i vremenski zahtjevni te su doveli do prekomjernog administrativnog opterećenja. Sud je utvrdio da su ACER i nacionalna regulatorna tijela odobrili 161 TCM za četiri smjernice za razdoblje 2016. – 2021., pri čemu su većinu njih odobrila nacionalna regulatorna tijela. Za određene je TCM-ove bilo potrebno donijeti izmjene istim postupkom kao i za prvotno odobrenje (ukupno 35 izmjena). Za neke od izmjena bilo je potrebno da nacionalna regulatorna tijela donesu operativne standarde na nacionalnoj razini. Osim toga, predstojeće preispitivanje smjernice CACM moglo bi potaknuti novi val izmjena TCM-ova²⁹.

53. Donošenje TCM-ova započelo je 2016., a krajem 2021. Sud je utvrdio da još uvijek postoji 11 TCM-ova koji čekaju odobrenje. Unatoč tome što ACER redovito prati kašnjenja i sustavno izvješćuje Komisiju, operatori prijenosnih sustava i nacionalna regulatorna tijela nisu poštovali rokove propisane u smjernicama za donošenje mnogih TCM-ova.

54. Među ostalim, dugotrajno donošenje TCM-ova bilo je posljedica:

• neslaganja među nacionalnim regulatornim tijelima različitih država članica koja rade na ostvarenju svojih nacionalnih interesa ili između nacionalnih regulatornih tijela i operatora prijenosnih sustava, što je dodatno pogoršano neučinkovitim postupkom donošenja odluka predviđenim smjernicama. Komisija je reagirala na određene neučinkovitosti, ali zakonodavne izmjene smjernica mreže dogodile su se kasno (2019. ili 2021.) ili još nisu pokrenute;
• kaskadni učinak kašnjenja. Zbog međuovisnosti TCM-ova neka kašnjenja u jednom TCM-u dovela su do kašnjenja u donošenju naknadnih TCM-ova: primjerice, odgođeno donošenje TCM-a za regije za proračun kapaciteta odgodilo je donošenje prijedloga za TCM o koordiniranom proračunu kapaciteta.

55. Ako nacionalna regulatorna tijela nisu uspjela postići dogovor na zajednički zahtjev ili u slučaju TCM-ova na razini EU-a (od 2019.), ACER mora donijeti odluku o podnesenom prijedlogu TCM-a u roku od šest mjeseci³⁰. ACER je odluke općenito donosio na vrijeme. Unatoč činjenici da je ACER morao donositi odluke o sve većem broju TCM-ova, ACER je od 50 odluka donesenih tijekom cijelog razdoblja 2016. – 2021. objavio samo dvije odluke sa zakašnjenjem od dva mjeseca.

56. Relativno velik broj odluka ACER-a o TCM-ovima osporavan je žalbama podnesenima Odboru za žalbe. Mnogi pravni izazovi povezani su s nedostatkom jasnoće u pogledu postupaka, kriterija i nadležnosti navedenih u smjernicama.

Nedostatci u Komisijinoj procjeni učinka provedbenih uredbi oslabili su okvir politike

57. Komisija se savjetovala s dionicima i izradila nacrt procjena učinka prije donošenja mrežnih smjernica, u skladu s internim pravilima³¹. Međutim, Komisija je objavila procjene učinka na kraju procesa savjetovanja, čime je umanjena njihova korisnost. Nadalje, Komisijin odbor za procjenu učinka nije provjerio kvalitetu procjene učinka smjernica CACM i FCA. Nadalje, u dokumentima se nisu razmatrali određeni ključni aspekti provedbe i upravljanja. Na primjer, nije provedena procjena opterećenja i troškova provedbe za relevantne aktere i nije se raspravljalo o posljedicama odabira regulatornih alata (npr. TCM-ova) za provedbu smjernica i njihovo naknadno praćenje.

58. Sud je također utvrdio da su u procjenama učinka navedeni određeni pokazatelji praćenja za ishode smjernica, ali da oni nisu jasno definirani i da za njih nisu utvrđene ciljne vrijednosti (za mjerenje ex post učinaka zakonodavstva na tržišta i na socijalnu skrb). Time je potencijalno oslabljeno praćenje primjene pravila te su rezultat bile nedostatne smjernice ACER-a o toj vrsti praćenja. ACER je postupno osmišljavao takve pokazatelje (vidjeti odlomak 80.). Komisija je spomenula određene pokazatelje koje ACER nije pratio (npr. kretanje unutardnevnih cijena i cijena usluga uravnoteženja). Komisija nije spomenula određene ključne pokazatelje za praćenje uspješnosti, na primjer pokazatelje o uspješnosti algoritama koje nominirani operatori tržišta električne energije upotrebljavaju za povezivanje razmjena električne energije, koji su kasnije uključeni u TCM-ove.

59. Još jedan ključni aspekt koji nije u potpunosti analiziran u procjeni učinka na smjernice CACM i FCA bio je odabir metoda određivanja cijena za energiju kojom se trguje na povezanim burzama električne energije i u povezanim zonama trgovanja. Propisane metode nisu analizirane i o njima se nije raspravljalo (npr. odbijanje skupnih naloga³²) jer je ACER u kasnijoj fazi odlučio o ključnim tehničkim pojedinostima u okviru TCM-ova. Međutim, TCM-ovi nisu potkrijepljeni procjenama učinka.

60. Trenutačna energetska kriza pokazuje nedostatak pripremljenosti u pogledu pravila za metode određivanja cijena u kriznim situacijama u kojima primijenjena metoda može dovesti do prekomjerne dobiti (vidjeti okvir 1.). Jedna je od kriznih mjera koje je Komisija predložila za ispravljanje takvih narušavanja oporezivanje neočekivane dobiti, ali Komisija nije proučila njihove učinke na tržišno natjecanje na unutarnjim tržištima energije u EU-u³³.

61. Jedna je od sastavnica koja nedostaje, a koja nije analizirana u Komisijinim procjenama učinka i kojom bi se omogućilo bolje funkcioniranje tržišta električne energije, fleksibilnost potražnje za električnom energijom kao odgovor na veleprodajne tržišne cijene. To bi se moglo postići različitim alatima kao što su agregacija potražnje, skladištenje energije, nadoknađeno ograničavanje potražnje te koordinacija između operatora distribucijskih sustava i operatora prijenosnih sustava. U nedavnoj studiji Komisije³⁴ istaknuti su izazovi koji postoje u integraciji veleprodajnog tržišta u pogledu fleksibilnosti potražnje malih potrošača. Primjeri su tih izazova nejasan okvir za agregiranje podataka i prijenos podataka između mrežnih i tržišnih operatora. Prema razboritim procjenama vrijednost socijalnih koristi od fleksibilnosti potražnje kreće se između 3 i 5 milijardi eura godišnje³⁵.

Praćenje i izvješćivanje na razini EU-a o integraciji tržišta ne pogoduje pravodobnom otkrivanju problema

62. S obzirom na dopuštenu fleksibilnost i složenost provedbe mrežnih smjernica (koja je objašnjena u prethodnom odjeljku), kontinuirano i sustavno praćenje koje provode ACER i Komisija ključna je metoda kontrole kako bi se zajamčila dosljedna i homogena provedba u svim državama članicama te pravodobno otkrivanje problema u provedbi. I Komisija i ACER imaju pravne nadležnosti u pogledu praćenja provedbe mrežnih kodeksa i smjernica te njihovih gospodarskih učinaka. Sud se koristio pravnom osnovom i standardima OECD-a kako bi procijenio okvir Komisije i ACER-a za praćenje i izvješćivanje (vidjeti okvir 2.).

63. U skladu s trenutačnim pravnim ustrojem ACER ima mandat za praćenje provedbe i gospodarskih učinaka mrežnih kodeksa i smjernica EU-a te za izvješćivanje Komisije o otkrivenim problemima u provedbi. U ovom odjeljku Sud analizira ACER-ov okvir za praćenje i izvješćivanje u pogledu sljedećega: provedbe pravnog okvira na razini nacionalnih regulatornih tijela, operatora prijenosnih sustava i nominiranih operatora tržišta električne energije te učinaka provedbe na integraciju tržišta⁴¹.

64. Osim toga, Sud je kao jedan od revizijskih kriterija upotrijebio pravne zahtjeve prema kojima ACER mora zajamčiti da se javnosti i, prema potrebi, svim zainteresiranim stranama pruže objektivne, pouzdane i lako dostupne informacije, posebno u pogledu rezultata njegova rada⁴².

65. Jedan od glavnih alata ACER-a za procjenu učinaka integracije tržišta i savjetovanje Komisije i zakonodavca EU-a godišnja su izvješća o praćenju tržišta u okviru kojih se prate veleprodajna i maloprodajna tržišta električne energije i prirodnog plina i u kojima bi se trebale utvrditi sve prepreke dovršenju unutarnjeg tržišta i poticati provedba korektivnih mjera⁴³. Stoga on služi i kao instrument za praćenje učinaka mrežnih kodeksa / smjernica na integraciju tržišta električne energije (vidjeti i odlomak 63.). Na temelju toga ACER može podnijeti svoja mišljenja o mogućim mjerama za uklanjanje tih prepreka.

66. Aktivnosti praćenja mogu dovesti do toga da ACER iznese preporuke nacionalnim regulatornim tijelima o načinu provedbe pravila ili Komisiji o izmjeni mrežnih kodeksa i smjernica ili poduzimanju izvršnih mjera protiv država članica u slučaju nedovoljne provedbe pravila. ACER nema provedbene ovlasti, ali ima opću koordinacijsku ulogu za nacionalna regulatorna tijela u primjeni i provedbi prava EU-a.

67. Sud je također provjerio način na koji su Komisija i ACER koordinirali svoje praćenje primjene zakonodavstva. Komisija ima pravnu obvezu pratiti ujednačenu i točnu provedbu E-Uredbe i mrežnih kodeksa / smjernica u državama članicama i zajamčiti takvu provedbu. Komisija bi trebala zajamčiti primjenu Ugovora i mjera koje su institucije donijele u skladu s njima⁴⁴. Potpuna provedba i stroga primjena postojećeg zakonodavstva o energiji i povezanog zakonodavstva glavni je prioritet za uspostavu energetske unije⁴⁵. Uloga Komisije uključuje i pružanje potpore ACER-u i praćenje provedbe preporuka ACER-a.

Postoje znatni nedostatci u ACER-ovu okviru za praćenje i izvješćivanje

68. U zakonodavstvu EU-a nije utvrđeno kako bi ACER trebao pratiti cjelokupnu provedbu mrežnih kodeksa / smjernica i njihove učinke (npr. učestalost, očekivani rezultati) niti kako bi trebao izvješćivati Komisiju. Komisija nije predvidjela takav okvir za izvješćivanje (npr. učestalost i sadržaj izvješća). Osim toga, ACER nije donio nikakvu posebnu strategiju za praćenje.

69. Od 2016. u godišnjim programima rada ACER-a dosljedno se navodi da je praćenje ključna zadaća. Međutim, programi rada nisu dovoljno jasni kako bi se pojasnilo kako se planira praćenje i izvješćivanje, unatoč obvezi ACER-a da predstavi sva očekivana ostvarenja⁴⁶. To bi moglo narušiti odgovornost ACER-a, a moglo bi i otežati dionicima da razumiju potrebe za podatcima ACER-a i da sudjeluju u praćenju provedbe.

70. Sud je utvrdio da se ACER koristio različitim izvorima za dobivanje informacija potrebnih za provedbu aktivnosti praćenja, kao što su:

• redovite razmjene sa stručnjacima iz nacionalnih regulatornih tijela u ACER-ovoj radnoj skupini za električnu energiju i povezanim radnim skupinama;
• savjetovanja s europskim odborima dionika⁴⁷, Firentinskim forumom⁴⁸ te Skupinom za provedbu i praćenje mrežnog kodeksa⁴⁹;
• izvješća ENTSO-E-a o praćenju⁵⁰ i druge informacije objavljene na njegovim internetskim stranicama;
• sudjelovanje dionika na sastancima o napretku provedbe različitih projekata iz mrežnih kodeksa / smjernica (koje obuhvaćaju određene regije ili EU);
• upitnici/ankete poslani nacionalnim regulatornim tijelima;
• internetski alat kojim se nacionalnim regulatornim tijelima omogućuje da izvješćuju o donošenju TCM-ova i objavljuju informacije o njima (od 2019.)⁵¹; takav alat nije dostupan u slučajevima u kojima nominirani operatori tržišta električne energije ili operatori prijenosnih sustava donose prijedloge TCM-ova.

71. Neki od tih komunikacijskih izvora nisu bili u potpunosti djelotvorni te su otežali kapacitet ACER-a da dobije pravodobne i sveobuhvatne informacije, što je utjecalo na sposobnost ACER-a da otkrije probleme. Na primjer, sudjelovanje ili prisutnost nacionalnih stručnjaka u stručnoj radnoj skupini dobrovoljno je i temelji se na sporazumu s nacionalnim regulatornim tijelima; manja nacionalna regulatorna tijela obično su manje aktivna (vidjeti Prilog VI.). Sudjelovanje osoblja ACER-a na sastancima dionika o napretku bilo je sporadično zbog nedostatnih resursa⁵².

72. Informacije dostupne na internetskim stranicama ACER-a ne uključuju redovit popis projekata i TCM-ova prilagođen korisnicima za donošenje ili provedbu te se njima ne uspoređuju ciljne vrijednosti i rokovi provedbe s trenutačnim ishodima.

73. Na javna izvješća ACER-a o provedbi mrežnih kodeksa / smjernica ne primjenjuje se nikakva izričita procjena rizika niti su ona sustavna u smislu njihove pripreme ili broja izvješća. Kad je riječ o trima tržišnim smjernicama, koje utječu na najveći raspon dionika, 2019. objavljeno je samo jedno izvješće o praćenju provedbe koje nije obuhvaćalo smjernicu o električnoj energiji uravnoteženja. Međutim, to izvješće ne sadržava ni sveobuhvatan pregled svih TCM-ova ni opis faze provedbe projekta za svaku državu članicu. Također je manje jasno u pogledu iznesenih preporuka. Konkretno, nije jasno koja je od preporuka upućena Komisiji. ACER i Komisija 2021. obavili su djelomično praćenje primjene tog izvješća.

74. U slučaju da su odluke nacionalnih regulatornih tijela o odstupanju bile propisno obrazložene, smjernicama su dopuštena odstupanja od općih zahtjeva. ACER nije pratio ni iznio preporuke nacionalnim regulatornim tijelima o tome kako ujednačeno primjenjivati odstupanja, što može dovesti do toga da odstupanja postanu način zaobilaženja pravnih zahtjeva.

75. S obzirom na to da ACER nema izvršne ovlasti, sustavna izvješća ACER-a mogla su povećati razinu osviještenosti javnosti i Komisije o nedostatcima u provedbi mrežnih kodeksa / smjernica, potaknuti uzajamni pritisak nacionalnih regulatornih tijela i koordinirano ih usmjeravati u pogledu vlastitog praćenja i provedbe.

Praćenje i izvješćivanje ACER-a otežano je zbog ograničenih resursa

76. ACER-ov odjel za električnu energiju ključni je odjel za praćenje integracije tržišta energije (vidjeti Prilog IV.). Komisija je 2019. i 2020. odobrila glavna povećanja osoblja za odjel za električnu energiju kako bi se mogao nositi s novim zadaćama utvrđenima u četvrtom energetskom paketu. Tijekom razdoblja 2016. – 2020. ACER nije podnio znatne zahtjeve za dodatno osoblje u tom odjelu.

77. Vrlo velik dio osoblja zaduženog za praćenje provedbe redovito se preraspodijelio kako bi se odobrili TCM-ovi, izmjene i žalbe TCM-ova. To je djelomično posljedica neočekivano velikog broja takvih postupaka.

78. Na ostale aktivnosti odjela za električnu energiju također su utjecala ograničenja u pogledu opsega zbog nedostatka resursa, na primjer:

• ograničenja opsega izvješća o praćenju tržišta (vidjeti odlomak 80.);
• kašnjenja i ograničenja opsega u pogledu izvješća ACER-a o određivanju referentnih vrijednosti mrežnih tarifa EU-a.

79. Sud napominje da ACER nije izmijenio svoje godišnje programe rada kako bi njima odrazio neočekivane promjene u radnom opterećenju i raspodjeli resursa (kako se zahtijeva Financijskom uredbom ACER-a).

Izvješća ACER-a o praćenju tržišta korisna su, ali na njih nepovoljno utječu poteškoće u prikupljanju podataka i nedostatak praćenja primjene

80. Sud je utvrdio da je ACER s vremenom izvješća o praćenju tržišta učinio relevantnijima uključivanjem više pokazatelja za integraciju tržišta, objašnjavanjem metodologija i pružanjem opsežnije analize prepreka dovršenju unutarnjeg tržišta. Sud je također utvrdio da određena područja još treba analizirati (npr. ulaganja u interkonekcije, količine kojima se trguje prekogranično, konvergencija cijena u svim vremenskim okvirima). Nadalje, sedam tržišnih prepreka koje je utvrdio ACER nije se pratilo (npr. programi potpore za obnovljive izvore energije). ACER je najavio da 2022. neće izraditi potpuno izvješće, čime se stvara rizik da neće ispuniti pravne zahtjeve.

81. ACER se suočio s ograničenjima u osmišljavanju relevantnih pokazatelja jer je imao poteškoća u prikupljanju potrebnih podataka (npr. za izvješće o praćenju tržišta za 2020.⁵³). Osim toga, ne postoji dosljedna strategija EU-a za podatke o energiji koja bi mogla potaknuti sustavno i sveobuhvatno prikupljanje podataka o energetskim tržištima u Komisiji ili ACER-u. U Sjedinjenim Američkim Državama postoji savezna agencija zadužena za prikupljanje i širenje podataka o tržištima energije u SAD-u⁵⁴. Eurostat, GU ENER i ACER objavljuju različite tokove podataka s različitim vremenskim nizovima dostupnosti i postupcima provjere, zbog čega se podatci ne mogu sustavno upotrebljavati.

82. Ključna platforma za prikupljanje i objavljivanje podataka o veleprodajnim tržištima električne energije u EU-u je platforma za transparentnost kojom od 2015. upravlja ENTSO-E⁵⁵. ACER je ključni korisnik te platforme. Studija Komisije iz 2017. pokazuje da platforma za transparentnost može biti snažan izvor sveobuhvatnih podataka o energiji u EU-u, ali postoji nekoliko nedostataka u njezinoj trenutačnoj primjeni koji se odnose na kvalitetu i dostupnost podataka⁵⁶. Komisija nije poduzela daljnje korake u vezi s tom studijom. ACER je tek 2018. potpisao sporazum o suradnji s ENTSO-E-om u pogledu pružanja podataka za praćenje mrežnih smjernica. ACER se 2021. i dalje susretao s poteškoćama u pristupu podatcima⁵⁷.

83. Nedostatne informacije o učincima mrežnih smjernica na integraciju i funkcioniranje veleprodajnih tržišta mogu utjecati na točnost izvješća koje ACER podnosi nacionalnim regulatornim tijelima, Komisiji i javnosti te na pravodobno otkrivanje problema u pogledu provedbe smjernica i TCM-ova.

84. Izrada preporuka jedna je od ključnih prednosti izvješća o praćenju tržišta. Od 2016. izvješća o praćenju tržišta redovito uključuju preporuke ili prioritete za snažnije djelovanje kako bi se integrirala veleprodajna tržišta električne energije. U skladu s E-Uredbom preporuke iz izvješća o praćenju tržišta mogu biti popraćene mišljenjima. Međutim, tijekom razdoblja 2015. – 2021. ACER nije dostavio službeno mišljenje ni Komisiji ni Europskom parlamentu⁵⁸.

85. Uključivanje preporuka u izvješća o praćenju tržišta razlikuje se ovisno o izdanjima i količinama – nije postojao sustavan pristup. U preporukama se često samo ponavljaju ciljevi politike; ponekad su suvišne jer ponavljaju pravne obveze koje su već ugrađene u zakonodavstvo EU-a. Njihov je učinak dodatno oslabljen nedostatkom jasnoće u pogledu toga kome se preporuke upućuju, nepostojanjem jasnih ideja o tome kako otkloniti utvrđene tržišne prepreke s pomoću politike EU-a i nedostatkom rokova. Njihov je učinak oslabljen i nedostatkom praćenja u kasnijim izvješćima o praćenju tržišta. Sud je te nedostatke uočio u izdanjima izvješća o praćenju tržišta za 2019. i 2020. godinu.

ACER-ovo praćenje operatora prijenosnih sustava nije dovelo do znatnog napretka u povezivanju elektroenergetske infrastrukture

86. Praćenje je glavni alat ACER-a za poticanje daljnje integracije elektroenergetskih mreža, iako samo praćenje ne dovodi do dosljedne provedbe mrežnih kodeksa i smjernica u državama članicama. Sud je ispitao tri aspekta praćenja koji imaju ključnu važnost za poticanje kapaciteta mreže (kako je objašnjeno u odlomcima 43.–46.):

• redovito preispitivanje konfiguracije zona trgovanja;
• praćenje ulaganja u interkonekcijske vodove;
• redovito izvješćivanje o dostupnosti prekograničnih transportnih kapaciteta.

87. Oba ulaganja kojima se širi prekogranični prijenosni kapacitet i odgovarajuća konfiguracija zona trgovanja dovode do održive maksimalne dostupnosti kapaciteta za trgovinu u svim vremenskim okvirima. To je ključno za rast prekogranične trgovine i integraciju obnovljivih izvora energije u unutarnje tržište. Zbog razlika u dostupnim prekozonskim kapacitetima diljem EU-a postoji rizik da sudionici na tržištu možda neće biti ravnopravni u pogledu pristupa mogućnostima trgovanja. Konkretno, operatori prijenosnih sustava mogu strukturno smanjiti raspoložive prekozonske kapacitete kako bi odgovorili na zagušenje unutarzonske mreže nastalo zbog neprikladnih zona trgovanja.

88. ACER je pratio konfiguraciju zona trgovanja u EU-u i dostavio dokaze da trenutačna konfiguracija nije primjerena. Međutim, zbog nedostatnih ovlasti za donošenje odluka (konačnu odluku moraju donijeti države članice na temelju analize ENTSO-E-a), metodoloških nedostataka, nejasnih odredbi smjernica CACM-a i nedostatnih dokaza (zbog nedostatka podataka), takvo praćenje nije dovelo do ponovne konfiguracije zona trgovanja ili zahtjeva ACER-a za provedbu preispitivanja⁵⁹ (vidjeti Prilog V.).

89. U svojim dvogodišnjim mišljenjima ACER prati prekogranična ulaganja u prijenosne kapacitete u desetogodišnjim planovima razvoja mreže koje je izradio ENTSO-E. Međutim, Sud je utvrdio da je 2019. provedba otprilike polovice projekata ulaganja od prekogranične važnosti kasnila unatoč ACER-ovu praćenju⁶⁰.

90. Počevši od prvog izvješća o praćenju tržišta iz 2012., ACER redovito prati dostupnost prekozonskih prijenosnih kapaciteta operatorima prijenosnih sustava. Operatori prijenosnih sustava imaju zakonsku obvezu staviti na raspolaganje tržištu maksimalni kapacitet interkonekcijskih vodova i prijenosnih mreža koji utječu na prekogranične protoke. ACER je praćenjem otkrio netočan izračun prekozonskog prijenosnog kapaciteta operatora prijenosnih sustava, ali nije mogao spriječiti neopravdano smanjenje kapaciteta (vidjeti odlomak 44.).

91. Kao odgovor na nedostatke koje je ACER utvrdio u povezanom okviru, u novoj E-Uredbi (2019.) zakonodavac EU-a donio je obvezujuću ciljnu vrijednost za minimalni raspon kapaciteta za međusobno povezivanje dostupan za trgovinu (tj. 70 % instaliranog kapaciteta u svakoj državi članici najkasnije do 2025.⁶¹).

92. Budući da primjena zahtjeva od 70 % nije bila jasna, ACER je poduzeo niz ograničenih mjera za koordinaciju usklađenog izračuna marže operatora prijenosnih sustava i nacionalnih regulatornih tijela⁶². Unatoč činjenici da ACER nije zakonski obvezan pratiti ga⁶³ i da se ENTSO-E nije složio s izračunima:

• ACER je iznio preporuku nacionalnim regulatornim tijelima i operatorima prijenosnih sustava kako bi se pojasnila ciljna vrijednost⁶⁴;
• budući da preporuka nije bila obvezujuća, neki operatori prijenosnih sustava i ograničen broj nacionalnih regulatornih tijela nisu se složili s preporukom te su odlučili primijeniti drukčiji pristup. ACER je 2021. objavio i dva izvješća o praćenju ciljne vrijednosti od 70 %. ACER nije primijetio vidljiva poboljšanja dostupnih prekozonskih kapaciteta.

Nedostatci u Komisijinom praćenju vode do rizika od neusklađenosti s pravilima EU-a o prekograničnoj trgovini

93. Izvješća ACER-a bila su ključan element za Komisijino praćenje provedbe. ACER nema pravnu obvezu otkrivanja i prijavljivanja slučajeva neusklađenosti s prekograničnim pravilima EU-a. U prosincu 2021. ACER je donio okvir za praćenje usklađenosti kako bi koordinirao provedbene mjere nacionalnih regulatornih tijela u odnosu na subjekte na razini EU-a (kao što je ENTSO-E) i obveze operatora prijenosnih sustava s prekograničnim učincima. Stoga se Komisija suočila s nedostatkom u praćenju jer oslanjanje na ACER nije bilo dovoljno za praćenje usklađenosti država članica s mrežnim kodeksima / smjernicama i E-Uredbom. Nije bilo sporazuma o suradnji ni plana za pojašnjenje uloga praćenja i izbjegavanje viškova između ACER-a i Komisije. S obzirom na to da je riječ samo o ACER-u i ENTSO-E-u, Komisijine procjene učinka smjernica za mrežu nisu ukazale na ulogu Komisije u okviru za praćenje.

94. Komisija je kao promatrač redovito sudjelovala na sastancima upravljačkih tijela i radnih skupina ACER-a te na sastancima relevantnih dionika, ali do kraja 2021. nije izradila vlastita izvješća o provjerama usklađenosti ili sukladnosti.

95. U godišnjim izvješćima o radu za razdoblje 2016. – 2020. GU ENER pratio je mali broj pokazatelja integracije tržišta (cilj konvergencije cijena i međupovezanosti) te nije utvrđena ciljna vrijednost za konvergenciju cijena. ACER je pratio drukčiji pokazatelj konvergencije cijena. Nadalje, u okviru novog strateškog plana GU-a ENER za razdoblje 2020. – 2024. takvi se pokazatelji više neće pratiti.

96. Komisija i ACER nisu pratili kako su države članice prenijele odgovarajuće i usporedive sankcije u nacionalno pravo ili kako nacionalna regulatorna tijela provode mrežne kodekse / smjernice i druge zakone EU-a. U prethodnoj E-Uredbi (2009.) nije utvrđena nikakva obveza za države članice da sankcioniraju nepoštovanje mrežnih kodeksa / smjernica. Direktivom 2009/72/EZ o električnoj energiji predviđaju se kazne za nepoštovanje njezinih odredbi ili bilo koje odgovarajuće pravno obvezujuće odluke ACER-a ili predlaganje da nadležni sud izrekne takve kazne⁶⁵. Preinačenom E-Uredbom (2019.) utvrđuju se precizna pravila o obvezi država članica da utvrde pravila o kaznama koje se primjenjuju na povrede mrežnih kodeksa donesenih u skladu s člankom 59. i smjernica donesenih u skladu s člankom 61.

97. Nepostojanje jasnog razdvajanja uloga praćenja između Komisije i ACER-a moglo bi dovesti do neučinkovitosti u pogledu praćenja usklađenosti s energetskim pravilima EU-a. To bi moglo ugroziti konvergenciju praksi nacionalnih regulatornih tijela za praćenje i provedbu pravila EU-a o tržištu električne energije i time otežati napredak u integraciji regionalnih tržišta.

Deset godina kasnije provedba nadzora nad tržištem još nije potpuna

98. Kako bi tržišno natjecanje na europskim veleprodajnim tržištima energije bilo otvoreno i pošteno, od presudne je važnosti da cijene odražavaju potražnju i ponudu te da nisu narušene trgovanjem na temelju povlaštenih informacija ili drugim oblicima manipuliranja tržištem. Takva bi narušavanja ugrozila povjerenje sudionika na tržištu u cjelovitost tržišta i navela neke od njih da u potpunosti napuste tržište, čime bi se narušilo tržišno natjecanje. To bi dovelo do viših cijena i u konačnici do većih računa za električnu energiju za kućanstva i poduzeća. Tržišta bi stoga trebala biti osmišljena u skladu s pravilima za odvraćanje od zlouporabe i njezino otkrivanje⁶⁶.

99. Uredbom REMIT uspostavljen je okvir za praćenje veleprodajnih tržišta energije u svrhu otkrivanja manipulacije tržištem i odvraćanja od takve prakse. Komisijinom Provedbenom uredbom (EU) br. 1348/2014 o izvješćivanju o podatcima iz Uredbe REMIT dodatno su utvrđene obveze izvješćivanja o transakcijama i temeljni podatci. Sud je upotrijebio zahtjeve iz te uredbe kao revizijske kriterije za ovaj odjeljak kako bi procijenio kako se provodio nadzor veleprodajnih tržišta električne energije.

100. Sudionici na tržištu moraju ACER-u prijaviti sve transakcije na veleprodajnom tržištu energije na razini EU-a. ACER zatim pregledava te informacije kako bi utvrdio moguće zlouporabe tržišta i, prema potrebi, upozorava i koordinira se s nacionalnim regulatornim tijelima koja su odgovorna za jamčenje usklađenosti i izricanje sankcija. Kako bi se osiguralo da nacionalna regulatorna tijela provode svoje aktivnosti u okviru Uredbe REMIT na koordiniran i dosljedan način, ACER objavljuje smjernice o primjeni te uredbe, iako one nisu obvezujuće.

101. Države članice odgovorne su za to da se nacionalnim regulatornim tijelima zajamče ovlasti koje omogućuju izricanje djelotvornih, odvraćajućih i proporcionalnih kazni sudionicima na tržištu koji krše Uredbu REMIT⁶⁷. Komisija bi trebala zajamčiti da se kazne dosljedno donose u svim državama članicama kako bi se spriječila regulatorna arbitraža sudionika na tržištu.

S nadzorom nad tržištem započelo se tek šest godina nakon odobrenja Uredbe REMIT te je bio otežan zbog kolapsa IT sustava

102. Sud je utvrdio da je 2017. bila prva puna godina izvješćivanja o transakcijama. U drugoj polovici 2017. ACER je počeo redovito upotrebljavati svoj softver za nadzor za automatsku provjeru prijavljenih podataka. Na slici 7. prikazan je vremenski okvir nadzora u okviru REMIT-a.

103. Nakon samo dvije i pol godine aktivnosti nadzora nad tržištem komponenta informacijskog sustav REMIT (ARIS) s pomoću koje se prijavljene transakcije učitavaju u bazu podataka ARIS srušila se zbog preopterećenosti sve većim brojem prijavljenih transakcija i kroničnog manjka ulaganja. Opetovani prekidi rada doveli su do toga da podatci potrebni za nadzor nad tržištem nisu bili dostupni od srpnja 2020. do ožujka 2021. Tijekom tog razdoblja praktički nije bilo djelotvornog nadzora nad tržištem, a mogući slučajevi zlouporabe tržišta mogli su ostati neotkriveni. Nadzor nad tržištem postupno se nastavio sredinom 2021., ali su za zaostatke za razdoblje od srpnja do prosinca 2020. obavljene procjene na temelju statističkih metoda, tj. jednostavnijeg oblika procjene koji se upotrebljava za upozorenja niskog prioriteta. Međutim, ishod statističke analize nije dovoljan da bi se od nacionalnih regulatornih tijela zatražilo da pokrenu istragu.

Prikupljanje podataka nije sveobuhvatno, ne obuhvaća glavna područja rizika i donosi malu dodanu vrijednost za transparentnost tržišta

104. Uredbom REMIT od sudionika na tržištu zahtijeva se da izvješćuju ACER o svim transakcijama na veleprodajnom tržištu energije te da objavljuju povlaštene informacije i temeljne podatke radi transparentnosti. Uredbom REMIT od ACER-a se ujedno zahtijeva da pod određenim uvjetima prosljeđuje podatke koje prikuplja. Sud je procijenio je li prikupljanje podataka i informacija povezanih s transakcijama provedenima na tržištu bilo sveobuhvatno te jesu li ispunjeni zahtjevi u pogledu transparentnosti. Sud je također provjerio je li ACER prema potrebi podijelio podatke koje je prikupio i dijelio komercijalno neosjetljive podatke prikupljene u istraživačke svrhe, čime bi se doprinijelo poticanju transparentnosti.

105. Prema podatcima koje je dostavio GU ENER⁶⁸, a koji su dobiveni od istaknutih pružatelja podataka, na izvanburzovnu trgovinu otpadalo je 68 % količine električne energije kojom se trgovalo 2019. i 74 % električne energije kojom se trgovalo 2020. (na bilateralno izvanburzovno trgovanje otpadalo je 44 % energije 2019. i 46 % 2020.). Stoga se većinom veleprodajne električne energije trguje na najmanje transparentnim tržištima te je stoga podložnija manipulaciji. Sud je utvrdio da ACER ne usklađuje sustavno podatke iz Uredbe REMIT povezane s godišnjim obujmom trgovine električnom energijom na burzama električne energije ili izvanburzovnim tržištima s podatcima koje objavljuje GU ENER, što znači da ACER ne može utvrditi obuhvaća li IT sustav REMIT svu izvanburzovnu trgovinu ili poduzeti mjere u pogledu eventualnih neusklađenosti.

106. Na podatke dostavljene ACER-u koji se odnose na izvanburzovnu trgovinu električne energije utječu brojni problemi u pogledu kvalitete⁶⁹. Sudionici na tržištu obvezni su dostavljati podatke, ali nisu obvezni pridržavati se ACER-ovih neobvezujućih smjernica za izvješćivanje. Stoga ACER ne može jamčiti da su dostavljeni podatci potpuni ili dovoljno kvalitetni. To sprječava ACER da u potpunosti obradi prikupljene podatke. Činjenica da se najveći dio veleprodajnog tržišta električne energije ne prati u cijelosti umanjuje djelotvornost REMIT-a.

107. O transakcijama povezanima s ugovorima o uslugama uravnoteženja izvješćuje se samo na zahtjev ACER-a⁷⁰. ACER dosad nikada nije zatražio takve informacije⁷¹. Međutim, do manipuliranja tržištem dolazi i na tržištu uravnoteženja. U trima slučajevima nacionalno regulatorno tijelo Ujedinjene Kraljevine primijenilo je sankcije u ukupnom iznosu od 50 milijuna britanskih funti, što čini 99,3 % svih konačnih sankcija koje su dosad primijenjene zbog regulatornih kršenja na veleprodajnom tržištu električne energije (vidjeti Prilog VII.). Taj nedostatak prikupljanja podataka vodi do nedostatka procjene, što umanjuje sveobuhvatnost nadzora koji ACER provodi nad tržištem.

108. ACER ne može pratiti nove načine trgovanja koji su se razvili posljednjih godina. Pravni okvir REMIT-a nije ažuriran od njegova donošenja. Kao posljedica toga, pravni zahtjevi povezani s podatcima o kojima se izvješćuje više nisu primjereni, što umanjuje sveobuhvatnost nadzora.

109. U Uredbi REMIT⁷² od sudionika na tržištu zahtijeva se da objave povlaštene informacije⁷³ i temeljne podatke⁷⁴ radi transparentnosti. Provedbenom uredbom utvrđeno je⁷⁵ da se povlaštene informacije mogu objaviti na internetskim stranicama sudionika na tržištu, na kojima bi se trebali nalaziti internetski izvori informacija kako bi se ACER-u omogućilo učinkovito prikupljanje tih informacija, ili upotrebom platformi o povlaštenim informacijama kojima upravljaju treće strane.

110. ACER mora kontinuirano ocjenjivati funkcioniranje i transparentnost različitih kategorija tržišta i različitih načina trgovanja te o njima izvješćivati u svojem godišnjem izvješću o aktivnostima u okviru REMIT-a⁷⁶. Međutim, objava izvješća prekinuta je 2017. (izvješćivanje provedeno 2016.), čim se nadzor u okviru REMIT-a počeo provoditi.

111. Umjesto godišnjeg izvješća ACER je u svojim tromjesečnim izvješćima o REMIT-u objavio informacije o radu i transparentnosti različitih kategorija tržišta i različitim načinima trgovanja. Međutim, objavljene informacije manje su detaljne. Na primjer, ne uključuju informacije o obujmu trgovine ili o usklađenosti proizvođača i operatora prijenosnih sustava sa zahtjevima za objavljivanje informacija. Tromjesečna izvješća o REMIT-u ne uključuju ni preporuke, za razliku od prakse koja se primjenjivala u godišnjim izvješćima o aktivnostima u okviru REMIT-a koja su objavljena prethodnih godina. Osim toga, ACER je 2018. objavio jedan otvoreni dopis⁷⁷ u kojem je izvijestio o ishodu svoje analize aktivnosti sudionika na tržištu u vezi s objavom informacija. ACER je zaključio da se čini da postoji potreba za većom transparentnošću u pogledu objavljivanja povlaštenih informacija.

112. U svojim smjernicama o primjeni REMIT-a iz 2019. i kako bi se povećala transparentnost, ACER je proaktivno preporučio upotrebu platformi o povlaštenim informacijama kao najučinkovitije rješenje⁷⁸. ACER od 2020. vodi registar platformi o povlaštenim informacijama koji ispunjavaju minimalne zahtjeve kvalitete za djelotvorno objavljivanje povlaštenih informacija⁷⁹. Popis registriranih platformi o povlaštenim informacijama objavljen je na internetskim stranicama ACER-a. Međutim, smjernice ACER-a za REMIT nisu pravno obvezujuće⁸⁰. Sudionici na tržištu stoga još uvijek mogu poduzeti manje djelotvoran korak objavljivanja povlaštenih informacija na svojim internetskim stranicama.

113. ACER mora podijeliti prikupljene informacije s nacionalnim regulatornim tijelima i drugim relevantnim tijelima, kao što su nacionalna financijska tijela, nacionalna tijela nadležna za tržišno natjecanje i ESMA⁸¹, pod uvjetom da ta tijela ispunjavaju određene sigurnosne zahtjeve za prijenos podataka⁸². ACER trenutačno dijeli prikupljene podatke s deset nacionalnih regulatornih tijela⁸³ koja ispunjavaju zahtjeve za sigurnu vezu. U tijeku je rad na uspostavi sigurne veze s dodatnih pet tijela⁸⁴. Razmjena informacija s drugim institucijama ograničena je i odvija se samo na ad hoc osnovi. Konkretno, ne postoji sustavna razmjena informacija s Glavnom upravom za tržišno natjecanje⁸⁵, iako kršenja Uredbe REMIT također mogu podrazumijevati kršenje prava tržišnog natjecanja, na primjer u slučaju zadržavanja kapaciteta. Samo su dva financijska regulatorna tijela izrazila interes za podatke iz REMIT-a. Nedostatak interesa za upotrebu podataka sprječava relevantna tijela da iskoriste dostupne informacije.

114. ACER mora svoju poslovno neosjetljivu bazu podataka o trgovini staviti na raspolaganje u istraživačke svrhe te je može odlučiti objaviti u interesu poboljšanja transparentnosti tržišta⁸⁶. Međutim, zbog nedostatka resursa ACER⁸⁷ još nije objavio nikakve podatke te ih je podijelio tek u vrlo ograničenom razmjeru. Objavom i dijeljenjem podataka povećala bi se transparentnost veleprodajnog tržišta električne energije jer bi se zainteresiranim trećim stranama omogućilo provođenje analiza tržišta kojima bi se mogao dopuniti rad ACER-a na nadzoru.

115. Sud je također utvrdio da ACER u pravilu iz svoje baze podataka o trgovini nije mogao izvući podatke koji su korisni za izradu njegovih izvješća o praćenju tržišta zbog problema u vezi s kvalitetom, primjerice podatke o obujmu trgovine električnom energijom na organiziranim tržištima i izvanburzovnim tržištima i prema vremenskom okviru. ACER se ne koristi informacijama kojima već raspolaže; umjesto toga, informacije ponovno dobiva od vanjskih pružatelja podataka uz plaćanje naknade. To znači da prikupljeni podatci trenutačno nisu od velike koristi samom ACER-u, GU-u ENER ili trećim stranama za zadaće koje nadilaze otkrivanje manipuliranja tržištem. Prema ACER-u, očekuje se da će se naknadama za REMIT (vidjeti odlomak 139.) ACER-u osigurati sredstva potrebna za promicanje upotrebe podataka u okviru REMIT-a, a time i povećati njihova vrijednost⁸⁸.

ACER-ov nadzor nad tržištem nije sveobuhvatan

116. Sud je procijenio je li praćenje prijavljenih transakcija radi utvrđivanja slučajeva manipuliranja tržištem bilo sveobuhvatno, što je preduvjet za djelotvoran nadzor. ACER primjenjuje postupak u dva koraka za praćenje aktivnosti trgovanja veleprodajnim energetskim proizvodima (prvi je korak automatski pregled, a drugi korak sastoji se od ručne početne procjene i analize – vidjeti sliku 8.) za otkrivanje i sprječavanje manipuliranja tržištem i trgovanja na temelju povlaštenih informacija⁸⁹ i uključuje specijalizirani softver za nadzor (SMARTS) i specijalizirane timove.

117. Prema anketama o aktivnostima praćenja koje provode nacionalna regulatorna tijela, koje se od 2016. provode svake godine, uloga ACER-a važna je jer nacionalna regulatorna tijela mogu pokrivati tek mali dio tržišta električne energije i stoga se oslanjaju na ACER za praćenje ostalih aktivnosti.

118. ACER je izradio upozorenja na temelju utvrđenih rizičnih praksi koje mogu upućivati na prijestupe. ACER je 2017. objavio početni popis u kojem je navedeno 20 takvih praksi koje je smatrao potrebnima za djelotvorno praćenje⁹⁰. Popis je prvi put ažuriran 2021. na temelju savjetovanja sa stručnjacima. Trenutačna inačica ACER-ova popis sadržava i pojedinosti o 29 takvih praksi za stalna tržišta. ACER-ov popis sadržava i pojedinosti o 15 takvih praksi za dražbovna tržišta.

119. Na temelju ACER-ove procjene rizika otkrivene prakse trebale bi biti one s najvećim učinkom i one koje se najčešće primjenjuju. Sud je utvrdio da upozorenja uvedena radi otkrivanja manipulacije obuhvaćaju manje od polovice sumnjivih praksi visokog i srednjeg rizika s popisa ACER-a. To znači da je potrebno učiniti još više prije nego što se praćenje ACER-a može smatrati odgovarajuće djelotvornim.

120. Samo 5,5 % ukupnog osoblja ACER-a (108 tijekom 2021., vidjeti tablicu 4.) uključeno je u provedbu te zadaće, koja je ključna kako bi ACER mogao ispuniti svoj mandat. Tim koji je stabilan, ali nema dovoljno osoblja (šest analitičara od 2017. i pet 2019., uključujući dva voditelja tima) odgovoran je za obradu sve većeg broja transakcija. Time se znatno povećava prosječan broj upozorenja na visoki rizik koja analitičari ručno obrađuju (vidjeti tablicu 2.), uz rizik od smanjenja kvalitete i iscrpnosti nadzora.

121. S obzirom na ograničenja ljudskih resursa, ACER je morao pribjeći određivanju prioriteta: ručno je procijenjen samo dio aktiviranih upozorenja⁹¹. Poboljšanje postojećih upozorenja i razvoj dodatnih upozorenja (vidjeti odlomak 118.) znatno su usporeni, čime se umanjio opseg nadzora nad tržištem⁹² i, u konačnici, djelotvornost REMIT-a. Broj mogućih kršenja Uredbe REMIT koja su utvrđena kao rezultat nadzora koji provodi ACER trenutačno je nizak (ACER je u razdoblju 2017. – 2021. otkrio samo 20 od 431 utvrđenog slučaja, vidjeti i Prilog VIII.), čime se ograničava doprinos ACER-a⁹³.

ACER nije ovlašten zajamčiti dosljednu provedbu pravila na nacionalnoj razini kako bi se spriječila zlouporaba tržišta

122. Sud je procijenio raspolaže li ACER odgovarajućim alatima za jamčenje pravilne primjene REMIT-a na nacionalnoj razini, može li zajamčiti koordinaciju nacionalnih regulatornih tijela i pružati im potporu u njihovim istragama te učinak nadzora koji ACER provodi u pogledu kazni koje se primjenjuju u slučaju zlouporabe tržišta.

123. U skladu s postojećim pravnim okvirom ACER nema ovlasti provoditi istrage ili provoditi pravila protiv zlouporabe tržišta. Te dužnosti obavljaju nacionalna regulatorna tijela u okviru svojih nacionalnih pravnih okvira⁹⁴. ACER obavješćuje nacionalna regulatorna tijela o sumnjivim ponašanjima koja je utvrdio. Na temelju vlastite procjene nacionalna regulatorna tijela zatim odlučuju hoće li pokrenuti istragu. Nacionalna regulatorna tijela pružaju povratne informacije ACER-u o predmetima koje su odlučili odbaciti.

124. ACER prema potrebi može i službeno zatražiti od nacionalnih regulatornih tijela da pokrenu istrage⁹⁵; međutim, ne raspolaže sredstvima za jamčenje ispunjavanja takvih zahtjeva, čime se sprječava da bude potpuno djelotvoran alat. Tijekom razdoblja obuhvaćenog revizijom ACER nikada nije upotrijebio tu ovlast.

125. Uloga je ACER-a zajamčiti da nacionalna regulatorna tijela obavljaju svoje zadaće u okviru REMIT-a na usklađen i dosljedan način⁹⁶. U tu je svrhu ACER zadužen za izradu smjernica, iako ta zadaća nije obvezujuća⁹⁷. Sud je utvrdio da ACER objavljuje i redovito ažurira svoje smjernice o primjeni REMIT-a, koje su trenutačno u šestom izdanju. ACER objavljuje i smjernice s detaljnim informacijama o određenim vrstama zlouporabe⁹⁸. Dokumenti s tehničkim smjernicama predstavljeni su predstavnicima nacionalnih regulatornih tijela i o njima se raspravlja na redovitim sastancima stalnih odbora za praćenje tržišta.

126. Kazne utvrđuju nacionalni zakonodavci. Uredbom REMIT predviđena su samo određena opća načela; njome se od država članica zahtijeva i da obavijeste Komisiju o odredbama o sankcijama i svim izmjenama⁹⁹. Sud je utvrdio da GU ENER nije poduzeo mjere za jamčenje dosljednosti kazni u svim državama članicama. Zbog toga novčane kazne mogu iznositi od tisuća eura do desetaka milijuna eura (vidjeti Prilog VII.).

127. S obzirom na prethodno opisane blage uvjete jamčenja primjene i znatne razlike u kaznama koje se primjenjuju među državama članicama, Sud smatra da postoji rizik da bi sudionici na tržištu mogli iskoristiti rupe u zakonu ili, još gore, da bi se države članice mogle natjecati kako bi se sudionicima na tržištu pružilo najpogodnije okruženje u pogledu kazni i izvršenja. To bi štetilo cjelovitosti tržišta.

128. Prekogranične transakcije povećale su se s 51,5 % ukupnih transakcija koje su sudionici na tržištu prijavili 2017. na 69 % 2021. Broj slučajeva u kojima se sumnja na prekograničnu zlouporabu tržišta također raste, s 20 slučajeva 2017. (24 % ukupnog broja novih slučajeva) na 51 slučaj 2021. (47 % ukupnih novih slučajeva). Povećao se i broj neriješenih prekograničnih predmeta (vidjeti tablicu 3.).

129. Mnoga nacionalna regulatorna tijela nisu odgovarajuće opremljena za analizu složenih tržišta ili za uzimanje u obzir multinacionalnih dimenzija¹⁰⁰. Zbog različitih nacionalnih prioriteta prekograničnim slučajevima koji utječu na razvoj unutarnjeg tržišta EU-a ponekad se ne daje prednost.

130. ACER ne može pružiti potporu, iako ima pregled nad prekograničnom trgovinom, što u teoriji predstavlja vrijednu prednost. ACER smatra¹⁰¹ da je razlog tomu nedostatak sredstava. Koordinacijska potpora doista je ograničena na organiziranje sastanaka o predmetima (najviše dva puta godišnje) i rasprava tijekom sastanaka stalnih odbora za praćenje tržišta (šest godišnje). ACER može osnovati i koordinirati istražne skupine kako bi odgovorile na kršenja koja uključuju prekogranični učinak. Međutim, sudjelovanje ACER-a u prekograničnim istražnim timovima obustavljeno je zbog nedostatka resursa¹⁰².

131. Učinak aktivnosti ACER-a na otkrivanje zlouporabe tržišta na veleprodajnom tržištu električne energije i jamčenje primjene kazni bio je malen. Dosad se osim njih dviju sve novčane kazne¹⁰³ izrečene za manipuliranje tržištem odnose na zlouporabe u tržišnim sektorima koje ACER nije pratio (vidjeti odlomak 107.) ili na kršenja koja su prethodila posljednjem tromjesečju 2017., kada je ACER započeo s aktivnostima nadzora nad tržištem (vidjeti odlomak 102. i Prilog VII.).

ACER je redovito upozoravao na manjak proračunskih sredstava za provedbu nadzora nad tržištem, ali nije dobro raspodijelio resurse

132. U skladu s pravnim okvirom ACER bi trebao dobiti odgovarajuće resurse za izvršavanje svojih zadaća¹⁰⁴. Sud je procijenio je li Komisija ACER-u pružila odgovarajuće resurse te je li ih ACER raspodijelio na odgovarajući način kako bi izvršavao svoj mandat.

133. U svojim programskim dokumentima za razdoblje 2016. – 2021. ACER je redovito izražavao zabrinutost zbog toga što nema dovoljno osoblja ili resursa, što bi moglo ugroziti njegovu sposobnost izvršavanja svojeg mandata. Iako je manjak ljudskih i financijskih resursa utvrđen kao rizik za većinu aktivnosti, Komisija i ACER smatrali su ih samo kritičnim rizikom za aktivnosti u vezi s REMIT-om. Prema ACER-u nedostatak ljudskih i financijskih resursa bio je razlog za ukidanje prioriteta mnogih aktivnosti u vezi s REMIT-om i uzrok kolapsa ARIS-a 2020. (vidjeti odlomak 103.).

134. U neovisnoj studiji¹⁰⁵ koju je naručio Europski parlament utvrđeno je da postoji stalna neusklađenost između proračunskih zahtjeva ACER-a i iznosa koji je odobrila Komisija. Studija upućuje na to da je razlika posljedica podcjenjivanja potreba za resursima pri dodjeljivanju novih zadaća ACER-u (na primjer u vezi s REMIT-om) te razlika u tumačenju mandata ACER-a između te agencije i proračunskih tijela.

135. U svojim mišljenjima o ACER-ovim nacrtima programskih dokumenata za razdoblje 2017. – 2021. Komisija je preporučila da bi se ACER trebao nositi s proračunskim ograničenjima usmjeravanjem na svoje zakonom propisane zadaće, smanjenjem broja članova osoblja koji rade na aktivnostima potpore i povećanjem broja članova osoblja raspoređenih na aktivnosti na prvoj liniji.

136. Međutim, Sud je utvrdio da se u razdoblju 2016. – 2021. veličina odjela za korporativne usluge povećala za 47 %, iako je ACER eksternalizirao mnoge horizontalne aktivnosti¹⁰⁶ te se taj odjel oslanjao na većinu privremenog osoblja koje je zaposlio ACER. Tijekom istog razdoblja osoblje ACER-a u cjelini povećalo se za 17 %. Veličina dviju odjela za REMIT, odjela kojima su resursi najpotrebniji, tijekom tog razdoblja povećala se za samo 14 % (vidjeti tablicu 4.).

137. Nadalje, u prosincu 2021. broj radnih mjesta u ekvivalentu punog radnog vremena dodijeljenih ACER-ovu timu za provedbu strategija i komunikaciju u uredu direktora (šest radnih mjesta u ekvivalentu punog radnog vremena i dva privremena djelatnika) premašio je broj radnih mjesta dodijeljenih njegovu timu za nadzor nad tržištem (šest radnih mjesta u ekvivalentu punog radnog vremena i dva stažista). ACER potvrđuje da tim zadužen za nadzor nad tržištem nema dovoljno osoblja (vidjeti odlomak 120.). ACER-ova raspodjela radnih mjesta u suprotnosti je s člankom 41. stavkom 5. Uredbe (EU) 2019/942, kojim se propisuje da se dodjelom sredstava za komunikacijske aktivnosti ne smiju ugroziti osnovne aktivnosti ACER-a.

138. ACER je u nekoliko navrata upozorio da IT sustav za REMIT nema dovoljne resurse. Sud je utvrdio da je tijekom godina nedovoljno financiranje dovelo do problema u nekoliko područja (na primjer, zastarjela i nedovoljna infrastruktura i softver, neodgovarajuća potpora korisnicima i nedostatak dugoročnih usluga pohrane podataka).

139. ACER je 2021. uspješno proveo odluku Komisije¹⁰⁷ o naplati naknada za financiranje aktivnosti u okviru REMIT-a („naknade za REMIT”). Time je ACER dobio dodatni izvor prihoda u iznosu od 8,8 milijuna eura. Ti dodatni prihodi, djelomično kompenzirani smanjenjem doprinosa iz proračuna EU-a proračunu ACER-a za 2,5 milijuna eura, omogućili su ACER-u da poveća proračunski iznos za operativne rashode za IT sustav REMIT za 2021. na 6,2 milijuna eura, što je 88 % više od konačnog proračuna za 2020. Međutim, prijenosi povezani s operativnim rashodima za IT sustav REMIT 2021. bili su četiri puta veći nego 2020. (4,0 milijuna eura 2021. i 1,1 milijun eura 2020.). Ukratko, iako je stopa izvršenja obveza za projekt REMIT dosegla 97,58 %, većina novčanog toka ostvarenog naknadama za REMIT u prvoj godini nije potrošena unutar te godine.

140. ACER je 2020. istaknuo nedostatak financijskih sredstava kao razlog za odgodu ulaganja u IT sustav REMIT¹⁰⁸. Nadalje, ACER je odgodio izvršenje svojeg proračuna za 2021., što je opravdao nesigurnošću u pogledu djelotvorne naplate naknada za REMIT. To je pak odgodilo početak nekoliko operativnih projekata do nakon 30. travnja 2021., što je bio datum namire utvrđen za prvi obrok naknada za REMIT za 2021.¹⁰⁹ Međutim, dvije trećine naknada za REMIT naplaćene su do kraja travnja 2021., a područja u kojima je potrebno poboljšanje IT sustava REMIT već su godinama bila poznata. To je zahtijevalo bolje planiranje i brže djelovanje.

Alati za konvergenciju i upravljačka struktura ACER-a ne doprinose njegovoj djelotvornosti i odgovornosti

141. U skladu s Uredbom o ACER-u ključna je zadaća ACER-a koordinirati rad nacionalnih regulatornih tijela na postizanju konvergentne provedbe pravila o prekograničnoj trgovini za tržišta električne energije. Sud je u ovom odjeljku procijenio nadležnosti ACER-a u odnosu na pravni okvir EU-a i referentne vrijednosti EU-a, kao što su slične nadležnosti agencija EU-a i Komisije. ACER bi trebao imati potrebne ovlasti za učinkovito, transparentno, opravdano i prije svega neovisno obavljanje svojih regulatornih funkcija¹¹⁰. Sud je također procijenio upravljačku strukturu ACER-a na temelju preporuka OECD-a da se zajamči da se odluke regulatornih agencija donose na objektivnoj, nepristranoj i dosljednoj osnovi, bez ikakvog sukoba interesa, pristranosti ili neprimjerenog utjecaja¹¹¹. OECD također preporučuje da javne organizacije i dužnosnici zajamče otvorenost u postupku rješavanja sukoba interesa ili upravljanja njima¹¹².

142. Institucije, tijela, uredi i agencije EU-a također moraju raditi na što otvoreniji način kako bi osigurali sudjelovanje civilnog društva i time promicali dobro upravljanje¹¹³. ACER je zakonski obvezan transparentno obavještavati javnost i sve zainteresirane strane o svojem radu¹¹⁴. Sud je također procijenio transparentnost ACER-a na internetu u odnosu na referentne vrijednosti EU-a, kao što su slični alati agencija EU-a i Komisije.

Alati ACER-a za konvergenciju ne omogućuju potpunu koordinaciju nacionalnih regulatornih tijela

143. Ovlast ACER-a za pristup povjerljivim podatcima bila je jedan od opetovanih problema s kojima se ACER susretao tijekom aktivnosti praćenja (npr. vidjeti odlomke 81. i 82.). Preinačenom Uredbom o ACER-u toj je agenciji dodijeljena ovlast za donošenje obvezujućih odluka o traženju informacija od nacionalnih regulatornih tijela, operatora prijenosnih sustava, ENTSO-E-a i nominiranih operatora tržišta električne energije (članak 3.). Međutim, ACER nema ovlasti za izricanje kazni u slučaju nepoštovanja takvih odluka. Komisija ima takve ovlasti ako joj države članice ne pružaju dovoljno informacija¹¹⁵.

144. ACER može donositi mišljenja i preporuke upućene ključnim akterima, kao što su ENTSO-E i nacionalna regulatorna tijela te je to i činio. Uredbom o ACER-u ne predviđa se općenito nikakva obveza ACER-a da poduzme daljnje mjere u tom pogledu. Subjekti kojima su mišljenja i preporuke upućeni (npr. nacionalna regulatorna tijela, Komisija, ENTSO-E) nisu obvezni izvješćivati ACER o usklađenosti s mišljenjima/preporukama niti objasniti razloge neusklađenosti. Takva obveza (tj. pristup na temelju načela „poštuj ili objasni”) utvrđena je u Uredbi o ESMA-i za preporuke ESMA-e¹¹⁶.

145. Nadalje, Uredbom o ACER-u ACER se ne obvezuje na praćenje usklađenosti sa svojim obvezujućim odlukama (npr. odlukama o donošenju TCM-ova). ACER nema ovlasti da zajamči njihovu provedbu. Osim toga, Komisija nikada nije upotrijebila svoje izvršne ovlasti za TCM-ove.

146. Nadalje, ACER-u se Uredbom o ACER-u ne dodjeljuju određeni alati za konvergenciju nadzora koji su dostupni drugim agencijama EU-a (npr. EBA-i, ESMA-i): na primjer, stručni pregledi nacionalnih regulatornih tijela ili istrage kršenja prava EU-a na vlastitu inicijativu. Takvim bi se ovlastima mogla potaknuti primjena savjetodavnih i regulatornih rezultata ACER-a i djelotvornost koordinacije nadzornih praksi nacionalnih regulatornih tijela ili zajamčiti bolje usklađivanje rada ENTSO-E-a s interesima EU-a.

147. Operatori prijenosnih sustava ostvaruju znatan prihod od zagušenja od prekogranične trgovine na tržištima za dan unaprijed (vidjeti odlomak 18.). Nacionalna regulatorna tijela moraju provjeriti ulažu li operatori prijenosnih sustava takve prihode u interkonekcijski kapacitet u skladu s E-Uredbom. ACER nema poseban mandat za procjenu načina na koji operatori prijenosnih sustava upotrebljavaju prihode od zagušenja, kao ni za koordinaciju nadzornih praksi nacionalnih regulatornih tijela u tom području.

Upravljačka struktura ACER-a umanjuje njegovu djelotvornost i neovisnost

148. Direktor ACER-a dužan je dobiti povoljno mišljenje za ključne regulatorne dokumente (npr. odluka ACER-a o donošenju TCM-ova, većina najboljih praksi, preporuke i mišljenja) od Odbora regulatora, koji se sastoji od jednog predstavnika nacionalnih regulatornih tijela iz svake države članice. Odbor regulatora odobrava i imenovanje direktora ACER-a, koji takve regulatorne nacrte podnosi Odboru regulatora na odobrenje. Iako se od Odbora regulatora zahtijeva da djeluje isključivo u interesu EU-a kao cjeline, u Uredbi o ACER-u ne postoje zakonodavne zaštitne mjere kojima bi se izbjeglo sudjelovanje predstavnika u odlukama Odbora regulatora koje su u suprotnosti s određenim odlukama nacionalnih regulatornih tijela ili nacionalnim interesima (ako ih nacionalna regulatorna tijela brane u skladu s njihovim pravnim statusom). To je zato što se procjena neto koristi za dobrobit na nacionalnoj razini i razini EU-a koje proizlaze iz intervencija ACER-a može razlikovati. Za usporedbu, neke zaštitne mjere ugrađene su u izmijenjenu inačicu Uredbe o ESMA-i iz 2019.¹¹⁷

149. Sud je u okviru revizije ujedno utvrdio nedostatke u provedbi ACER-ovih unutarnjih pravila¹¹⁸ o upravljanju i objavljivanju izjava o financijskim interesima članova Odbora regulatora i Upravnog odbora. Veća transparentnost u postupcima donošenja odluka u odborima i radnim skupinama ACER-a mogla bi doprinijeti javnom nadzoru nad sukobljenim interesima (npr. objava zapisnika i rezultata glasovanja, vidjeti Prilog IX.).

150. Budući da Odbor regulatora iznosi odluke na temelju dvotrećinske većine, Komisija je izrazila zabrinutost zbog toga što mala manjina može uložiti veto na prijedloge direktora ACER-a, što dovodi do neuspjelih ili odgođenih regulatornih inicijativa, te zbog opetovanih problema u pogledu neovisnosti nacionalnih regulatornih tijela o vladama i primjerenosti njihovih resursa (zahtjev iz E-Direktive)¹¹⁹. Međutim, reforme za ublažavanje tog stanja nisu uključene u preinaku Uredbe o ACER-u. U jednoj raspravi Odbora regulatora 2021. izražena je zabrinutost u pogledu neovisnosti nacionalnih regulatornih tijela i razgraničenja odgovornosti između nacionalnih regulatornih tijela i nacionalnih vlada¹²⁰. Nadalje, pružanje vanjskog stručnog znanja u ACER-u uvelike ovisi o uključenosti stručnjaka nacionalnih regulatornih tijela u radne skupine. Stručnjaci iz nacionalnih regulatornih tijela također mogu biti izloženi prethodno navedenim sukobima interesa. Međutim, oni nisu obvezni potpisati nikakvu izjavu o sukobu interesa.

151. Iako su za realizaciju strategije i komunikacije dodijeljeni znatni resursi, ACER ne upravlja na djelotvoran način svojim internetskim stranicama, kao ključnim alatom za komunikaciju. Na primjer, ključni dokumenti nisu lako dostupni ili se uopće ne objavljuju. Na internetskim stranicama nedostaje transparentnosti koja je potrebna za kvalitetan instrument upravljanja. U određenim slučajevima čak nije ni u skladu s regulatornim zahtjevima (vidjeti Prilog IX.).

Zaključci i preporuke

152. Provedba ambicioznog i složenog projekta ostvarenja unutarnjeg tržišta električne energije bila je otežana Komisijinim odabirom regulatornih alata, što je dovelo do složene pravne strukture pravila o prekograničnom trgovanju, kao i do kašnjenja. Provedbu su otežali i nedostatci u okviru EU-a za upravljanje. Regulatorni pristup Komisije, kao i pristup Komisije i Agencije EU-a za suradnju energetskih regulatora (ACER) praćenju nisu dovoljno doprinijeli poboljšanju funkcioniranja tržišta električne energije u EU-u. Nadalje, nadzor nad tržištem u svrhu otkrivanja zlouporabe tržišta i manipulacije tržištem te odvraćanja od takvih praksi nije bio potpun.

153. Napredak u integraciji tržišta električne energije povezivanjem svih nacionalnih tržišta električne energije u skladu sa mrežnim smjernicama EU-a bio je spor u razdoblju 2015. – 2021. Napredak u integraciji bio je neujednačen na razini tržišnih vremenskih okvira (segmenata) i nije dovršen do kraja 2021. Dotad je proteklo sedam godina od početnog roka, iako su ključni projekti povezivanja pokrenuti dobrovoljno prije donošenja smjernica. Nijedna od smjernica zapravo nije u potpunosti provedena. I dalje postoje neiskorištene gospodarske koristi koje proizlaze iz veće konvergencije cijena, koja je potaknuta rastom prekogranične trgovine. Djelotvornost integracije tržišta električne energije također je narušena nedostatkom napretka u pogledu raspoloživog kapaciteta prekozonskih interkonekcijskih vodova (vidjeti odlomke 37.–46.).

154. Mrežni kodeksi i smjernice koje je Komisija donijela u razdoblju 2015. – 2017. bili su ključan korak u ostvarivanju ciljeva zakonodavca EU-a u pogledu poticanja prekograničnog tržišnog natjecanja u području proizvodnje električne energije i uklanjanja regulatornih prepreka prekograničnoj trgovini. Međutim, Komisijin regulatorni pristup, odnosno odabir odredbi, uvjeta i metodologija (TCM) koje trebaju donijeti nacionalna regulatorna tijela i ACER, doveo je do pretjerano složene i zakašnjele provedbe većine tih pravila.

155. Unatoč tome što je ACER pravodobno odobrio TCM-ove u okviru svoje nadležnosti, došlo je do kašnjenja u provedbi kodeksa/smjernica, posebno zbog velikog broja TCM-ova, kašnjenja u sklapanju sporazuma nacionalnih regulatornih tijela i operatora prijenosnih sustava o TCM-ovima te neučinkovitih procesa odobravanja predviđenih mrežnim smjernicama (vidjeti odlomke 50.–56.). Komisija u svojoj procjeni učinka nije u dovoljnoj mjeri analizirala učinke modela tržišta i uspostavljenog upravljanja tržištem, posebno ključne aspekte povezane s delegiranjem regulatornog rada nacionalnim regulatornim tijelima i ACER-u te usklađenost modela tržišta, npr. posljedice metoda određivanja cijena u kriznim situacijama s poremećajima na tržištima ulaznih sirovina i uzimajući u obzir rast tržišta energije iz obnovljivih izvora (vidjeti odlomke 57.–61.).

1. preporuka – Potrebno je pojednostavniti primjenu pravnog okvira

Komisija bi trebala:

1. pri osmišljavanju novih mrežnih kodeksa i smjernica sustavno procjenjivati troškove i koristi od predviđanja njihove daljnje provedbe donošenjem odredbi, uvjeta ili metodologija, posebno s obzirom na administrativno opterećenje koje bi mogli prouzročiti ACER-u, nacionalnim regulatornim tijelima i drugim uključenim stranama;
2. ponovno procijeniti pravila EU-a kojima se uređuje formiranje cijena električne energije na veleprodajnom tržištu s obzirom na trenutačnu energetsku krizu i rast tržišta energije iz obnovljivih izvora;
3. utvrditi pravila kojima se potiče fleksibilnost potražnje.

Ciljni rok provedbe: od 2023. za točke (a) i (b) i 2025. za točku (c) 1. preporuke.

156. Odluka Komisije da se oslanja na mrežne smjernice i TCM-ove za primjenu tržišnih pravila, ojačana uzajamnim pritiskom dionika, ostavlja državama članicama veći slobodni prostor za provedbu nego izravna regulacija. To je pak zahtijevalo snažnu ulogu nadležnih tijela EU-a u praćenju (Komisije i ACER-a) kako bi se zajamčio dosljedan napredak u provedbi na razini država članica.

157. ACER i Komisija dijele odgovornost za koordinaciju ujednačene provedbe mrežnih kodeksa / smjernica na razini nacionalnih regulatornih tijela. ACER je pratio donošenje TCM-ova, upozoravao na kašnjenja i općenito odobravao TCM-ove u okviru svoje nadležnosti (vidjeti odlomak 54.). Međutim, zbog nedostatka jasne strategije praćenja i ograničenja resursa Komisija i nacionalna regulatorna tijela nisu uspjeli pratiti primjenu zahtjeva iz mrežnih smjernica i TCM-ova te o tome redovito izvješćivati Komisiju i nacionalna regulatorna tijela (vidjeti odlomke 68.–78.). ACER-ovo praćenje učinaka tržišnih pravila bilo je otežano zbog nedostatnih podataka i nije rezultiralo čvrstim preporukama za nacionalna regulatorna tijela. ACER nije iznio moguće mjere za poticanje integracije tržišta davanjem mišljenja Komisiji i Parlamentu (vidjeti odlomke 80.–85.).

158. Komisija i ACER nisu imali zajednički okvir za praćenje primjene kodeksa/smjernica (vidjeti odlomke 93.–97.). Praćenje koje je obavljao ACER nije doprinijelo provedbi koordiniranih izvršnih mjera na razini nacionalnih regulatornih tijela. Dijelom zbog nejasnih odredbi u mrežnim smjernicama ili loše kvalitete podataka ili nedostatka podataka (npr. platforma za transparentnost) praćenjem koje je obavljao ACER nije se doprinijelo napretku u ključnim aspektima provedbe, tj. preispitivanju zona trgovanja i maksimalnom povećanju interkonekcijskih kapaciteta (odlomci 86.–92.). Zbog toga ACER nije ispunio svoj potencijal za poticanje pravodobne i usklađene primjene smjernica na razini nacionalnih regulatornih tijela i, u konačnici, integracije tržišta električne energije EU-a.

2. preporuka – Potrebno je unaprijediti okvir za praćenje primjene mrežnih smjernica

1. Komisija i ACER trebali bi pojasniti svoju strategiju u pogledu praćenja provedbe i učinaka mrežnih kodeksa / smjernica te je dosljedno primjenjivati tijekom vremena i u svim državama članicama.
2. Komisija bi uz potporu ACER-a trebala preispitati nedostatke platforme za transparentnost i okvira EU-a za podatke o energiji te po potrebi donijeti korektivne zakonodavne mjere.

Ciljni rok provedbe: 2023. za točku (a); 2025. za točku (b) 2. preporuke.

159. ACER-ovo praćenje cjelovitosti veleprodajnih tržišta električne energije (REMIT) nije iscrpno (vidjeti odlomke 117.–121.). Prikupljanje podataka nije bilo sveobuhvatno i nije se odnosilo na glavna područja rizika (vidjeti odlomke 105.–108.), a primjena IT sustava REMIT bila je otežana zbog nedovoljnih ulaganja (vidjeti odlomak 103.). Nadalje, jamčenje primjene pravila protiv zlouporabe tržišta bilo je nedosljedno zbog različitih nacionalnih pristupa i ograničenih ovlasti i resursa ACER-a. Nacionalna regulatorna tijela imaju odlučujuću ulogu u pogledu najvažnijih aspekata procesa jamčenja primjene (vidjeti odlomke 123.–127.), a ACER nema sredstva za pružanje dodane vrijednosti u koordinaciji prekograničnih istraga, koje postaju sve češće (vidjeti odlomke 128.–130.). Nadzor koji provodi ACER doveo je do malog broja sankcija (vidjeti odlomak 131.).

160. Dosad je najveći naglasak stavljen na prikupljanje kvalitetnih podataka. To je jedan od ključnih aspekata Uredbe REMIT, ali je sporedan u odnosu na glavnu svrhu te uredbe, a to je zajamčiti da se nadzor nad tržištem provodi (vidjeti odlomak 100.) te da se dobiveni podatci upotrebljavaju za povećanje transparentnosti tržišta (vidjeti odlomke 113.–115.).

161. Deset godina nakon njezina stupanja na snagu i unatoč ostvarenom napretku, zbog prethodno opisanih razloga Uredba REMIT još nije u potpunosti ispunila svoj potencijal za sprječavanje zlouporabe tržišta i promicanje transparentnosti na veleprodajnom tržištu električne energije. Zbog toga postoji rizik da će tržište električne energije u EU-u biti narušeno manipuliranjem tržištem na štetu krajnjih potrošača (vidjeti odlomke 102.–140.).

3. preporuka – Potrebno je poboljšati nadzor koji ACER provodi nad cjelovitošću veleprodajnih tržišta

Kako bi se poboljšao nadzor nad tržištem i spriječili mogući poremećaji na tržištu, ACER bi trebao u potpunosti provoditi Uredbu REMIT, primjerice obuhvaćanjem svih podataka čije je praćenje predviđeno u sklopu nadzora nad tržištem na temelju Uredbe REMIT, povećanjem svojeg opsega praćenja zlouporaba i poticanjem prekogranične istražne suradnje osnivanjem istražnih skupina.

Ciljni rok provedbe: 2025.

162. Tijekom razdoblja 2016. – 2021. ACER je u više navrata upozorio na to da nema dovoljno resursa i da bi taj nedostatak resursa posljedično imao negativan učinak na ispunjavanje njegova mandata. ACER je doista pretrpio strukturni manjak proračuna (vidjeti odlomke 133. i 134.); međutim, Sud je također pronašao dokaze koji upućuju na to da se ti problemi pogoršavaju zbog loše raspodjele ljudskih i financijskih resursa ACER-a (vidjeti odlomke 135.–140.).

163. ACER je 2021. uspio ubirati naknade za REMIT, što mu je omogućilo ostvarivanje novog priljeva prihoda u iznosu od 8,8 milijuna eura. Međutim, većina novčanog toka ostvarenog naknadama za REMIT ostala je 2021. neiskorištena. U budućnosti će biti ključno da ACER na najbolji mogući način iskoristi znatna dodatna financijska sredstva koja su mu na raspolaganju za brzo rješavanje strukturnih pitanja.

4. preporuka – Potrebno je ubrzati upotrebu naknada za REMIT kako bi se uklonili nedostatci u nadzoru nad tržištem koji ACER provodi

ACER bi trebao ubrzati upotrebu dodatnih financijskih sredstava primljenih na temelju naknada za REMIT kako bi se uklonili nedostatci u njegovim aktivnostima u vezi s REMIT-om (na primjer, zastarjeli IT sustav, nedostatak osoblja). ACER bi trebao poboljšati praćenje potreba za osobljem u svim odjelima na temelju svojih utvrđenih prioriteta.

Ciljni rok provedbe: do kraja 2023.

164. Unatoč inicijativama Komisije za ažuriranje Uredbe o ACER-u, ACER se i dalje suočava s ograničenjima u pogledu djelotvornosti ovlasti i upravljanja potrebnih za poticanje ujednačene primjene pravila EU-a o tržištu električne energije na razini nacionalnih regulatornih tijela, operatora prijenosnih sustava i nominiranih operatora tržišta električne energije (vidjeti odlomke 143.–150.).

5. preporuka – Potrebno je poboljšati upravljanje ACER-om

Komisija bi trebala evaluirati i predložiti poboljšanja u upravljanju ACER-om jačanjem neovisnosti o nacionalnim regulatornim tijelima i nacionalnim interesima, provedbenih ovlasti i instrumenata konvergencije.

Ciljni rok provedbe: 2025.

165. ACER ne upravlja na djelotvoran način svojim internetskim stranicama, kao ključnim alatom za komunikaciju. Ključni dokumenti za dionike i širu javnost nisu lako dostupni ili se uopće ne objavljuju. Internetska stranica nije dovoljno transparentna za komunikacijski alat. U određenim slučajevima čak nije u skladu ni s regulatornim zahtjevima (vidjeti odlomak 151.).

6. preporuka – Potrebno je povećati transparentnost i odgovornost ACER-a

ACER bi trebao povećati transparentnost i odgovornost svojeg rada olakšavanjem javnog pristupa dokumentima i podatcima sadržanima na njegovim internetskim stranicama, jamčenjem potpune i pravodobne objave svojih odluka i podataka u skladu s pravnim zahtjevima te uvođenjem jasno definirane politike transparentnosti na temelju najboljih praksi.

Ciljni rok provedbe: do 2024.

166. Kazne su važan alat za jamčenje usklađenosti s pravnim zahtjevima EU-a. Kako bi se zajamčili jednaki uvjeti u EU-u, ključno je osigurati dosljednost kazni u svim državama članicama.

167. Ni Komisija ni ACER nisu pratili kako su države članice prenijele odgovarajuće i usporedive kazne u nacionalno pravo ili kako nacionalna regulatorna tijela provode mrežne kodekse / smjernice i druge zakone EU-a. Uredbom REMIT predviđaju se samo određena opća načela, dok kazne utvrđuju nacionalni zakonodavci. Sud je utvrdio da Komisija nije poduzela mjere kako bi zajamčila usklađenost kazni među državama članicama ni za mrežne kodekse i smjernice ni za REMIT (vidjeti odlomke 96. i 126.).

7. preporuka – Potrebno je procijeniti potrebu za okvirom za dosljednu primjenu kazni

Kako bi se potaknula usklađenost s pravilima EU-a i spriječila regulatorna arbitraža, Komisija bi trebala:

1. procijeniti jesu li kazne za kršenje pravila EU-a zakonski propisane i primjenjuju li se dosljedno u svim državama članicama;
2. ako je to opravdano, osmisliti okvir kojim se utvrđuju minimalni zajednički zahtjevi za kazne.

Ciljni rok provedbe: 2023.

Ovo je izvješće usvojilo IV. revizijsko vijeće, kojim predsjeda član Revizorskog suda Mihails Kozlovs, na sastanku održanom u Luxembourgu 13. prosinca 2022.

Prilozi

Prilog I. – Veleprodajna tržišta električne energije

Električna energija poseban je proizvod. Zbog različitih je svojstava potrebno imati četiri vrste veleprodajnog tržišta električne energije.

• Nakon što se proizvede, električna energija ne može se skladištiti u gospodarskom smislu. Osim toga, neke elektrane mogu sporo mijenjati svoju proizvodnju jer je za njihovo pokretanje potrebno nekoliko sati, što može dovesti do znatnog porasta cijena koji se zatim prenosi na potrošače. Zbog toga je potrebno imati tržišta za dan unaprijed na kojima se proizvodnja može planirati i na kojima se njome može trgovati jedan dan unaprijed.
• Budući da raste udio energije iz obnovljivih izvora, proizvodni kapaciteti mogu se brzo promijeniti. Na primjer, stvarnu izlaznu snagu vjetra i sunca nemoguće je predvidjeti i može biti poznata samo blizu stvarnom vremenu. Osim toga, s obzirom na to da se proizvedena električna energija ne može skladištiti, prekidi u radu infrastrukture dovode do trenutačnog pada opskrbe. Zbog toga je potrebno imati tržišta na kojima se planirana potražnja može prilagoditi u kratkom roku: unutardnevna tržišta.
• Kako bi se spriječio rizik od prekida opskrbe, uvijek je potrebno uskladiti potražnju i ponudu u mreži. Zbog toga je potrebno imati tržišta na kojima operatori prijenosnih sustava blizu fizičkog vremena isporuke mogu nabaviti energiju potrebnu za održavanje ravnoteže mreže: tržišta uravnoteženja.
• Zbog nestabilnosti promptnih cijena zbog nedostatka skladištenja važno je da se trgovci na malo i proizvođači na terminskim tržištima zaštite od rizika (to mogu biti godine, mjeseci ili tjedni prije datuma isporuke).

Budući da se mrežama mora upravljati u skladu sa sigurnim ograničenjima kapaciteta, operatori prijenosnih sustava dodjeljuju interkonekcijski kapacitet za trgovanje za isporuku među zonama trgovanja. Zone trgovanja mrežna su područja na koja ne bi trebalo utjecati strukturno zagušenje. Ovisno o vrsti veleprodajnih tržišta, primjenjuju se različite metode raspodjele. Na tržištima dan unaprijed operatori prijenosnih sustava implicitno prodaju prijenosni kapacitet s pomoću algoritma koji odgovara ponudi i potražnji električne energije te prekozonskom kapacitetu. Pravima prijenosa na terminskom tržištu trguje se odvojeno od električne energije. Operatori prijenosnih sustava mogu poduzeti i korektivne mjere za rješavanje neplaniranih zagušenja mreže (npr. redispečiranje i trgovanje u suprotnom smjeru).

Prilog II. – Glavne promjene u povezivanju za razmjenu električne energije

Dobrovoljno tržišno povezivanje:

• 1996. – 2000.: povezana su norveška i švedska promptna tržišta električne energije (Nord Pool – vremenski okvir dana unaprijed, unutardnevni vremenski okvir, vremenski okvir uravnoteženja); Finska i Danska pristupaju Nord Poolu;
• 2006.: Belgija, Francuska i Nizozemska povezuju svoja tržišta (Trilateral Market Coupling, tj. TMC);
• 2010.: Njemačka i Luksemburg pridružuju se TMC-u (i time uspostavljaju Continental Western Europe, tj. CWE);
• 2012.: povezivanje Češke, Mađarske i Slovačke;
• 2013.: Austrija pristupa CWE-u;
• 2014.: povezivanje CWE-a, Ujedinjene Kraljevine, Nord Poola, Estonije, Latvije i Litve; povezivanje Španjolske i Portugala s CWE-om; povezivanje Mađarske s Rumunjskom (uspostava 4M MC-a);
• 2015.: povezivanje Italije s Francuskom, Austrijom i Slovenijom (uspostavljeno područje MRC-a s 19 povezanih država članica);
• 2015.: CWE provodi povezivanje tržišta na temelju protoka.

Obvezne mjere (nakon donošenja tržišnih smjernica/TCM-ova):

• 2018.: povezivanje unutardnevnih tržišta 15 država članica (CWE i drugih kontinentalnih država članica);
• 2019.: ostalih sedam država članica pristupa unutardnevnom povezivanju;
• 2020.: povezivanje Italije i Grčke za dan unaprijed;
• 2021.: povezivanje Grčke i Bugarske za dan unaprijed; projekt povezivanja za dan unaprijed od 4M MC-a do MRC-a, povezivanje Rumunjske i Bugarske za dan unaprijed; unutardnevno povezivanje Italije s ostalih 22 povezanih država članica.

Prilog III. – Pregled glavnih zahtjeva uključenih u mrežne smjernice

Prilog IV. – Organizacijska shema ACER-a

Prilog V. – Pregled ACER-ova praćenja zona trgovanja

Zone trgovanja geografska su područja unutar kojih sudionici na tržištu mogu trgovati električnom energijom bez stjecanja kapaciteta za prijenos kako bi omogućili svoje transakcije. U smjernici CACM navodi se da bi se dodjela kapaciteta sudionicima na tržištu trebala temeljiti na slobodnom određivanju cijena zagušenja prijenosa na granicama između zona trgovanja. Odgovarajućom konfiguracijom zona trgovanja može se povećati prijenosni kapacitet koji se stavlja na raspolaganje za trgovinu i u konačnici prekograničnu trgovinu i tržišno natjecanje. Zone trgovanja mogu se izmijeniti razdvajanjem, spajanjem ili prilagodbom granica zona.

U smjernici CACM od ACER-a se zahtijeva sljedeće:

• svake tri godine ocijeniti učinak konfiguracije zona trgovanja na učinkovitost tržišta („izvješće o tržištu”) na temelju tehničkog izvješća ENTSO-E-a;
• pokretanje preispitivanja postojećih konfiguracija zona trgovanja koje provode odgovarajući operatori prijenosnih sustava ako se utvrde tržišne neučinkovitosti.

U smjernici CACM ne utvrđuje se konfiguracija zona trgovanja, nego se ACER-u, nacionalnim regulatornim tijelima, operatorima prijenosnih sustava i državama članicama u regijama za proračun kapaciteta omogućuje da od odgovarajućih operatora prijenosnih sustava zatraže pokretanje preispitivanja postojećih konfiguracija zona trgovanja. Na temelju takvog preispitivanja operatori prijenosnih sustava dostavit će zajednički prijedlog o kojem će odlučiti odgovarajuće države članice.

ACER je izradio dva izvješća o tržištu (2018. i 2021.) u skladu sa smjernicom CACM. Nadalje, ACER je s ENTSO-E-om vodio zajednički pilot-projekt o procjeni i preispitivanju zona trgovanja (koji je pokrenut 2012. prije donošenja smjernice CACM, a dovršen je 2018.).

Unatoč pružanju dokaza o neučinkovitosti tijekom triju godina (2015. – 2017.), kako je utvrđeno u smjernici, ukupna procjena ACER-a za 2018. nije bila jasna u pogledu potrebe za izmjenom bilo koje konkretne zone trgovanja. Nakon procjene ACER 2018. nije pokrenuo preispitivanje i dostavio je opće preporuke za daljnje istrage.

Sud je utvrdio dvije vrste razloga za nedostatak jasnih zaključaka:

• ACER je tvrdio da je to posljedica nedostatnih podataka i informacija, uključujući nedostatne dokaze koje je dostavio ENTSO-E.
• Procjena ACER-a temeljila se na izvješću o preispitivanju ENTSO-E-a za 2018. kojim su obuhvaćene samo određene regije EU-a (koje je ACER zatražio u okviru pilot-projekta) umjesto tehničkog izvješća ENTSO-E-a (dostavljenog u listopadu 2018.) zbog kašnjenja ENTSO-E-a s ovim izvješćem (zakonski rok prekoračen je za tri mjeseca). /li>

Osim toga, nedostaci u pravnom okviru nisu doprinijeli jasnoći argumenata i zaključaka ACER-a. U smjernici CACM ne definira se koncept zone trgovanja i ne propisuju se posebni kriteriji za ACER-ove procjene zona trgovanja. Nije jasno je li u izvješću o tržištu u potpunosti procijenjen učinak konfiguracije na učinkovitost tržišta: ACER nije primijenio kriterije kao što su likvidnost tržišta i tržišna snaga (iako su navedeni u smjernici CACM-a, vidjeti članak 33.).

ACER je proveo drugu procjenu zona trgovanja 2021. (za razdoblje 2018. – 2020.). Bila je neučinkovita i nije imala zaključak. Naime, preklapala se s tekućim preispitivanjem zona trgovanja koje je pokrenuto zbog provedbe Uredbe o elektroničkoj trgovini pokrenute 2020. (članak 14.). Nadalje, ACER je ponovio zaključak da „do sada konfiguracije zona trgovanja nisu odražavale temeljna strukturna zagušenja, nego najčešće slijede nacionalne granice”. Izvješće je pokazalo da je nekoliko regija ostvarilo loše rezultate u pogledu učinkovitosti tržišta. Međutim, u drugom izvješću ponovno se ne preporučuju nikakve izmjene konfiguracije, nego samo detaljnije studije.

Ne postoji pravni zahtjev da ACER obavi ex post evaluaciju preispitivanja zona trgovanja. Međutim, u izvješću ACER-a o tržištu objavljenom 2018. i izvješću o praćenju provedbe smjernica CACM i FCA (2019.) izneseni su prijedlozi Komisijinih izmjena postupka preispitivanja zona trgovanja na temelju iskustava stečenih tijekom pilot-projekta. Prijedlozi ACER-a imali su učinak: novom E-Uredbom (članak 14.) zahtijeva se pokretanje postupka preispitivanja s konkretnijim značajkama (npr. jasniji koraci i rokovi, ACER-ovo odobrenje metodologije itd.). Međutim, i dalje nije jasno u kojoj su mjeri postupci i kriteriji za postupak preispitivanja utvrđeni u smjernici CACM i dalje primjenjivi, i kad je riječ o tom preoblikovanom preispitivanju i o drugim preispitivanjima u bliskoj budućnosti. Smjernica CACM nije izmijenjena na temelju tih novih zahtjeva iz E-Uredbe.

Taj novi postupak preispitivanja (koji proizlazi iz članka 14. preinačene E-Uredbe) znatno je odgođen (za više od godinu dana) zbog dodatnih zahtjeva ACER-a za informacije kako bi se moglo odlučiti o alternativnim konfiguracijama koje će razmotriti operatori prijenosnih sustava pri predstojećem preispitivanju zona trgovanja.

Prilog VI. – Sudjelovanje nacionalnih regulatornih tijela u radnoj skupini ACER-a za električnu energiju (2019. – 2021.)

Prilog VII. – Provedbene odluke nacionalnih regulatornih tijela o REMIT-u – veleprodajno tržište električne energije (stanje na dan 4. lipnja 2022.)

Prilog VIII. – Ukupan broj novih slučajeva mogućeg kršenja REMIT-a godišnje i po nacionalnim regulatornim tijelima

Prilog IX. – Internetske stranice ACER-a: nedjelotvorno upravljanje ključnim alatom za transparentnost

Internetske stranice ACER-a ne ispunjavaju očekivanja u odnosu na internetske stranice Komisije ili drugih agencija EU-a. Primjerice:

• Internetske stranice nisu prilagođene korisnicima. U usporedbi s internetskim stranicama Komisije ili ESMA-e, alat za pretraživanje internetskih stranica nije precizan i često nema rezultata pri pretraživanju određenog dokumenta. Budući da nisu dostupne opcije filtriranja, vanjski korisnici ne mogu preuzeti serije dokumenata na temelju posebnih kriterija. Alat za filtriranje koji bi vanjskim korisnicima trebao omogućiti pretraživanje određenih obavijesti nacionalnih regulatornih tijela povezanih s TCM-ovima ne funkcionira¹²².
• Neki TCM-ovi nisu javno dostupni na internetskim stranicama ACER-a i nema naznaka o tome koje su verzije na snazi i koje su zamijenjene.
• Na internetskim stranicama nisu navedene pojedinosti o tome kako od ACER-a zatražiti pristup dokumentima koji nisu izravno dostupni.
• ACER ne objavljuje dokumente o aktivnostima svojih radnih skupina ili stručnih skupina: na primjer, zapisnike ili dnevni red sastanaka, popis sudionika sastanaka, akcijske planove, rezultate ili izvješća. Unutarnjim pravilima ACER-a zahtijeva se transparentnost u pogledu sastanaka s organizacijama i samozaposlenim osobama¹²³.
• U zapisnicima sa sastanaka Odbora regulatora nije dokumentirano koja su nacionalna regulatorna tijela glasovala protiv određenih odluka i mišljenja ili zašto.
• Određeni dokumenti čija je objava zakonska obveza uopće se ne objavljuju¹²⁴. Na primjer, popratni dokumenti za sastanke Upravnog odbora ili Odbora regulatora¹²⁵. Nadalje, neke odluke direktora ili odluke Upravnog odbora nisu bile dostupne¹²⁶, a Odbor regulatora 2022. nije objavio nikakve službene dokumente¹²⁷.
• Na primjer, podatci za svako izvješće o tržištu priloženi su odgovarajućem izdanju tog izvješća umjesto stvaranja jedinstvene baze podataka koja se može pretraživati na temelju filtara i koja može generirati vremenske serije¹²⁸.
• ACER ne objavljuje nikakve podatke iz baze podataka REMIT (vidjeti odlomak 114.) i određeni podatci iz izvješća o praćenju tržišta nisu objavljeni¹²⁹ (nema javnog obrazloženja).

Pokrate

ACER: Agencija EU-a za suradnju energetskih regulatora

CACM: Smjernica za dodjelu kapaciteta i upravljanje zagušenjima

ENTSO-E: Europska mreža operatora prijenosnih sustava za električnu energiju

ESMA: Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala

E-Uredba/Direktiva: Uredba/Direktiva o električnoj energiji

GU COMP: Glavna uprava Komisije za tržišno natjecanje

GU ENER: Glavna uprava Komisije za energetiku

OECD: Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj

REMIT: Uredba o cjelovitosti i transparentnosti veleprodajnog tržišta energije

TCM: odredbe, uvjeti i metodologije

Pojmovnik

Interkonekcijski vod: fizička veza prijenosne mreže između dviju zona trgovanja ili zemalja.

Izmjenjivač snage: virtualno tržište za trgovanje električnom energijom na veliko u skladu s formalnim pravilima.

Izvanburzno trgovanje: trgovanje među sudionicima na tržištu, bilateralno ili preko brokera, bez sudjelovanja burze električne energije.

Odredbe, uvjeti i metodologije: tehničke specifikacije koje nadopunjuju mrežni kodeksi i smjernice i koje su potrebne za njihovu provedbu.

Operator prijenosnog sustava: poduzeće odgovorno za nacionalnu visokonaponsku mrežu.

Prijenosni kapacitet: količina energije koja se može prenijeti između zona trgovanja u elektroenergetskoj mreži.

Terminsko tržište: tržište na kojem se trguje električnom energijom i pravima prijenosa danima, tjednima ili mjesecima prije isporuke.

Tržište uravnoteženja: tržište za trgovanje energijom potrebnom za uravnoteženje ponude i potražnje u elektroenergetskoj mreži u stvarnom vremenu, kojim upravljaju operatori prijenosnih sustava.

Tržište za dan unaprijed: tržište na kojem se električnom energijom i kapacitetom prijenosa trguje dan prije dana isporuke.

Unutardnevno tržište: tržište na kojem se trguje električnom energijom i kapacitetom prijenosa istog dana na kojem se isporučuje električna energija.

Veleprodajno tržište električne energije: tržište na kojem se električnom energijom trguje između proizvodnih poduzeća i maloprodajnih poduzeća, koje uključuje i financijske posrednike, trgovce energijom i velike potrošače.

Zagušenje mreže: situacija u kojoj opskrba električnom energijom premašuje kapacitet mreže.

Zona trgovanja: najveće zemljopisno područje unutar kojeg sudionici na tržištu mogu razmjenjivati energiju bez stjecanja kapaciteta prijenosa.

Odgovori Komisije

https://www.eca.europa.eu/hr/Pages/DocItem.aspx?did=63 214

Odgovori ACER-a

https://www.eca.europa.eu/hr/Pages/DocItem.aspx?did=63 214

Kronologija

https://www.eca.europa.eu/hr/Pages/DocItem.aspx?did=63 214

Revizorski tim

U tematskim izvješćima Suda iznose se rezultati revizija koje su provedene za politike i programe EU-a ili teme povezane s upravljanjem u posebnim proračunskim područjima. U odabiru i oblikovanju takvih revizijskih zadataka Sud nastoji postići što veći učinak uzimajući u obzir rizike za uspješnost ili usklađenost, vrijednost predmetnih prihoda ili rashoda, predstojeće razvojne promjene te politički i javni interes.

Ovu reviziju uspješnosti provelo je IV. revizijsko vijeće, kojim presjeda član Suda Mihails Kozlovs i koje je specijalizirano za rashodovna područja reguliranja tržišta i konkurentnog gospodarstva. Reviziju je predvodio član Suda Mihails Kozlovs, a potporu su mu pružali voditeljica njegova ureda Edite Dzalbe, ataše u njegovu uredu Laura Graudina, rukovoditelji Valeria Rota i Juan Ignacio Gonzalez Bastero, voditelj radnog zadatka Stefano Sturaro zamjenik voditelja radnog zadatka Adrian Savin te revizori Marc Hertgen i Satu Levelä-Ylinen. Jezičnu podršku pružali su Richard Moore i Laura Mcmillan. Podatkovnu podršku pružao je Zsolt Varga.

Slijeva nadesno: Adrian Savin, Stefano Sturaro, Laura Graudina, Mihails Kozlovs, Edite Dzalbe, Juan Ignacio Gonzalez Bastero.

Bilješke

¹ Energetska strategija EU-a (2015.), str. 3.

² Izvješće Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Izvješće o stanju energetske unije za 2020. u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime”, 14.10.2020., COM(2020) 950 final, str. 10.

³ Članak 194. UFEU-a.

⁴ Uredba (EZ) br. 713/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o osnivanju Agencije za suradnju energetskih regulatora.

⁵ Uredba (EU) br. 1227/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o cjelovitosti i transparentnosti veleprodajnog tržišta energije.

⁶ https://www.acer.europa.eu/.

⁷ https://www.entsoe.eu/.

⁸ COM(2021) 660 final od 13. listopada 2021.: Paket mjera za djelovanje i potporu za suočavanje s rastom cijena energije.

⁹ COM(2022) 108 final od 8. ožujka 2022.: REPowerEU: zajedničko europsko djelovanje za povoljniju, sigurniju i održiviju energiju.

¹⁰ https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_22_3131.

¹¹ Mišljenje 04/2022 – REPower EU.

¹² Tematsko izvješće Suda 16/2015, odlomci 113. i 115.

¹³ Uredba Komisije (EU) 2015/1222 od 24. srpnja 2015. o uspostavljanju smjernica za dodjelu kapaciteta i upravljanje zagušenjima (CACM).

¹⁴ Uredba Komisije (EU) 2016/1719 оd 26. rujna 2016. o uspostavljanju smjernica za dugoročnu dodjelu kapaciteta (FCA).

¹⁵ Uredba Komisije (EU) 2017/2195 оd 23. studenoga 2017. o uspostavljanju smjernica za električnu energiju uravnoteženja (EB).

¹⁶ Zaključci koje je Europsko vijeće usvojilo 4. veljače 2011.

¹⁷ Izvješće ACER-a o praćenju tržišta za 2013., odlomak 288.

¹⁸ ACER-ova konačna procjena modela veleprodajnog tržišta električne energije u EU-u, travanj 2022.,, str. 22.

¹⁹ Izvješće ACER-a o praćenju tržišta za 2020. – veleprodajno tržište električne energije, str. 53.

²⁰ ACER-ova konačna procjena modela veleprodajnog tržišta električne energije u EU-u (2022.), str. 37. i 44.

²¹ https://www.ceer.eu/documents/104 400/-/-/8fca26ef-8791. – 7.da0. – 1.fa2-e64 518b4ebf8.

²² Članak 16 stavak 3. prethodne E-uredbe te točka1.7. Priloga I. trenutačnoj E-uredbi i njezin članak 16. stavak 4.

²³ Izvješće ACER-a o praćenju tržišta za 2016.

²⁴ https://eepublicdownloads.entsoe.eu/clean-documents/Publications/ENTSO-E general publications/ENTSO-E_PowerFacts_2019.pdf.

²⁵ Zaključci Europskog vijeća od 15. i 16. ožujka 2002. te 23. i 24. listopada 2014.

²⁶ Uvodna izjava 74. E-Uredbe.

²⁷ Članak 288. UFEU-a.

²⁸ „Preporuka Vijeća o regulatornoj politici i upravljanju OECD-a”, 2012.

²⁹ https://www.acer.europa.eu/events-and-engagement/news/acer-provides-recommendation-reasoned-amendments-capacity-allocation-and congestion management regulation.

³⁰ Vidjeti, primjerice, članak 9. stavak 11. smjernice CACM.

³¹ Komisijin „paket instrumenata za bolju regulativu”.

³² „Prilagodba modela tržišta visokim udjelima promjenjive obnovljive energije” (IRENA, 2017.), odjeljak 2.2.

³³ REPowerEU: Zajedničko europsko djelovanje za povoljniju, sigurniju i održiviju energiju (COM(2022) 108 final).

³⁴ https://op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/38fbccf2. – 35.de-11eb-b27b-01aa75ed71a1/language-en.

³⁵ Izvješće ACER-a o praćenju tržišta za 2013., odlomak 237.

³⁶ https://documents.acer.europa.eu/en/The_agency/Organisation/Documents/ Energy Prices_Final.pdf.

³⁷ „Investment perspectives in electricity markets” (SWD(2015) 142).

³⁸ https://op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/be5268ba-3609. – 11.ec-bd8e-01aa75ed71a1/language-en.

³⁹ OECD-ova načela najbolje prakse za regulatornu provedbu i inspekcije regulatorne politike, 2014.

⁴⁰ „Preporuka Vijeća o regulatornoj politici i upravljanju OECD-a”, 2012.

⁴¹ Članak 5. stavak 1. točka (e) Uredbe (EU) 2019/942 o ACER-u i članak 6. stavak 6. prethodne Uredbe o ACER-u (EZ) 713/2009.

⁴² Članak 14. stavak 2. Uredbe (EU) 2019/942 o ACER-u i članak 10. stavak 2. bivše Uredbe o ACER-u (EZ) br. 713/2009.

⁴³ Članak 11. prethodne E-Uredbe i članak 15. postojeće E-Uredbe.

⁴⁴ Članak 17. UEU-a.

⁴⁵ COM(2015) 80 final.

⁴⁶ Članak 32. Odluke 8/2019 Upravnog odbora o Financijskoj uredbi ACER-a.

⁴⁷ Europski odbori dionika osnovani su radi informiranja dionika i savjetovanja s njima o zahtjevima uključenima u mrežne kodekse / smjernice za električnu energiju tijekom razdoblja provedbe. Od 2015. ACER i ENTSO-E suorganizirali su tri europska odbora dionika, po jedan za svaku skupinu kodeksa (tržište, rad sustava, priključivanje na mrežu).

⁴⁸ https://ec.europa.eu/info/events/european-electricity-regulatory-forum-florence-forum_en#past-events.

⁴⁹ https://www.entsoe.eu/network_codes/esc/#network-code-implementation-and-monitoring-group.

⁵⁰ ENTSO-E objavljuje godišnje izvješće o provedbi smjernica CACM i FCA pod nazivom „Izvješće o tržištu” (2016. – 2021.) i dva izvješća o smjernicama za tržište uravnoteženja (2020, 2022.): https://www.entsoe.eu/network_codes/monitoring/.

⁵¹ https://surveys.acer.europa.eu/eusurvey/runner/ACERnotification.

⁵² Vidjeti odlomak 123. izvješća ACER-a o provedbi smjernica CACM/FCA: Zbog nedostatka resursa ACER nije mogao aktivno pratiti sve rasprave u svim regijama za proračun kapaciteta.

⁵³ Izvješće o praćenju tržišta – veleprodajna tržišta električne energije 2020., str. 15. (tablice i i ii).

⁵⁴ https://www.eia.gov/.

⁵⁵ U skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 543/2013.

⁵⁶ „A review of the ENTSO-E Transparency Platform - Output 1” (2017.).

⁵⁷ Izvješće ACER-a o rezultatima praćenja raspoložive razlike do gornje granice za prekozonsku trgovinu električnom energijom u EU-u u drugoj polovici 2020.

⁵⁸ Članak 11. stavak 3. bivše E-Uredbe i članak 15. stavak 3. nove E-Uredbe.

⁵⁹ Članak 34. stavak 7. smjernice CACM.

⁶⁰ Mišljenje ACER-a 6/2019.

⁶¹ Članak 16. preinačene E-Uredbe.

⁶² Preporuka ACER-a 1/2019 o provedbi minimalne raspoložive razlike za prekozonsku trgovinu; dva izvješća ACER-a o rezultatima praćenja raspoložive razlike do gornje granice za prekozonsku trgovinu električnom energijom u EU-u (objavljena 2020. i 2021.).

⁶³ Člankom 15. preinačene E-Uredbe od operatora prijenosnih sustava zahtijeva se samo da ACER-u dostave svoje godišnje procjene usklađenosti i planove usklađivanja.

⁶⁴ Preporuka ACER-a 1/2019 o provedbi minimalne raspoložive marže za prekozonsku trgovinu u skladu s člankom 16. stavkom 8. Uredbe (EU) 2019/943.

⁶⁵ Članak 37. stavak 4. točka (d) Direktive 2009/72/EZ.

⁶⁶ Uredba (EU) br. 1227/2011, uvodne izjave 1., 2. i 3.

⁶⁷ Članak 18. Uredbe REMIT.

⁶⁸ Tromjesečno izvješće o europskim tržištima električne energije – četvrto tromjesečje 2020.

⁶⁹ „REMIT Quarterly” drugo tromjesečje 2022.; 6. forum o REMIT-u, str. 86. prezentacije.

⁷⁰ Članak 4. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 1348/2014.

⁷¹ Dopisi o nepoduzimanju mjera od 7. siječnja 2015. (ACER-VZ-pp 2015. – 3.), 15. prosinca 2016. (ACER-VZ-MG-mm-up-201 6. – 662.) i 14. prosinca 2017. (ACER-VZ-MG-tl-653). Od 2018. obustavljeni su „dopisi o nepoduzimanju mjera”, iako se povezana politika nastavila primjenjivati. Jednostavno je uvrštena u programski dokument, na primjer, u odjeljku 2.10. na str. 115. programskog dokumenta za 2019.: „Osim toga, Agencija 2019. neće zahtijevati izvješćivanje o ugovorima o kojima se izvješćuje na zahtjev Agencije u skladu s člankom 4. stavkom 1. Provedbene uredbe Komisije (EU) 1348/2014”.

⁷² Članak 4. Uredbe (EU) br. 1227/2011.

⁷³ Članak 2. stavak 1. Uredbe (EU) br. 1227/2011.

⁷⁴ Tj. informacije o kapacitetu i upotrebi postrojenja za proizvodnju, skladištenje, potrošnju ili prijenos električne energije, uključujući planiranu ili neplaniranu neraspoloživost tih postrojenja.

⁷⁵ Članak 10. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 1348/2014.

⁷⁶ Članak 7. stavak 3. Uredbe (EU) br. 1227/2011.

⁷⁷ Otvoreni dopis o vanjskom otkrivanju informacija i upotrebi platformi o povlaštenim informacijama od 30. svibnja 2018. – ACER-VZ-az-JWS-tl-2018. – 266..

⁷⁸ Smjernice ACER-a o primjeni Uredbe (EU) 1227/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o cjelovitosti i transparentnosti veleprodajnog tržišta energije, 6. izdanje, odjeljak 4.2.1.

⁷⁹ https://www.acer-remit.eu/portal/list-inside-platforms.

⁸⁰ Članak 16. stavak 1. Uredbe (EU) br. 1227/2011.

⁸¹ Članak 10. Uredbe (EU) br. 1227/2011.

⁸² Članak 12. stavak 1. Uredbe (EU) br. 1227/2011.

⁸³ AT, FR, Sl, DK, DE, SE, NL HU, FI, BE.

⁸⁴ IT, LT, RO, LV, CZ – prezentacija ACER-a od 4. ožujka 2021.

⁸⁵ Forum o REMIT-u za 2021. – posebno događanje: „REMIT data and technology' – REMIT data features – 3. slajd.

⁸⁶ Članak 12. stavak 2. Uredbe (EU) br. 1227/2011.

⁸⁷ Programski dokument ACER-a za razdoblje 2020. – 2022., str. 79.

⁸⁸ Forum o REMIT-u za 2021., posebno događanje: „REMIT data and technology – Information Management and Technology”, 7. slajd.

⁸⁹ Godišnje izvješće o REMIT-u za 2016., str. 25.

⁹⁰ Konsolidirano godišnje izvješće o radu ACER-a za 2017., str. 8.

⁹¹ Konsolidirano godišnje izvješće o radu ACER-a za 2020., str. 34.

⁹² Konsolidirano godišnje izvješće o radu ACER-a za 2020., str. 33.

⁹³ ACER je započeo s nadzorom nad tržištem u posljednjem tromjesečju 2017.

⁹⁴ Članak 13. Uredbe (EU) br. 1227/2011.

⁹⁵ Članak 16. stavak 4. Uredbe (EU) br. 1227/2011.

⁹⁶ Članak 16. stavak 1. Uredbe (EU) br. 1227/2011.

⁹⁷ Članak 16. stavak 4. Uredbe (EU) br. 1227/2011.

⁹⁸ Dokument sa smjernicama 1/2017 – fiktivno trgovanje; Dokument sa smjernicama 1/2018 – gomilanje prijenosnog kapaciteta; Dokument sa smjernicama 1/2019 – uslojavanje i zavaravanje.

⁹⁹ Članak 18. Uredbe (EU) br. 1227/2011.

¹⁰⁰ „Trećina nacionalnih regulatornih tijela istaknula je nedostatak resursa (financiranja) koji, prema njihovu mišljenju, nije u skladu s načelima neovisnosti nacionalnih regulatornih tijela”, Vijeće europskih regulatora za praćenje nacionalnih regulatornih tijela, Izvješće o neovisnosti nacionalnih regulatornih tijela, travanj 2021., str. 7.

¹⁰¹ Konsolidirano godišnje izvješće o radu ACER-a za 2020., str. 17.

¹⁰² Konsolidirano godišnje izvješće o radu ACER-a za 2020., str. 33.

¹⁰³ Odluke BNETZ-a (njemačko nacionalno regulatorno tijelo) od 30. rujna 2021. protiv Energy Denmark A/S (Danska) u iznosu od 200 000 eura i Optimax Energy GmbH (Njemačka) u iznosu od 175 000 eura.

¹⁰⁴ Preinaka Uredbe o ACER-u 942/2019, uvodna izjava 37.

¹⁰⁵ „Budget and staffing needs for the Agency for the Cooperation of Energy Regulators (ACER)”, PE 658.177, studeni 2020.

¹⁰⁶ Od rujna 2010. ACER svoje izračune plaća i prava osoblja eksternalizira PMO-u, a od rujna 2017. svoje računovodstvo eksternalizira GU-u BUDG. Također je eksternalizirao IT podršku, održavanje i razvoj vanjskim izvođačima [softver i infrastruktura ARIS-a] i Komisiji [ABAC, ARES, SYSPER].

¹⁰⁷ Odluka Komisije (EU) 2020/2152 od 17. prosinca 2020.

¹⁰⁸ Konsolidirano godišnje izvješće o radu ACER-a za 2020.

¹⁰⁹ Konsolidirano godišnje izvješće o radu ACER-a za 2021., str. 84.

¹¹⁰ Uredba o ACER-u (EU) 2019/942, uvodna izjava 33.

¹¹¹ „Preporuka Vijeća o regulatornoj politici i upravljanju OECD-a”, 2012.

¹¹² „Preporuka Vijeća OECD-a o smjernicama OECD-a za rješavanje sukoba interesa u javnoj službi”, 2003.

¹¹³ Članak 15. UFEU-a.

¹¹⁴ Članak 14. stavak 2. Uredbe 942/2019 (preinaka Uredbe o ACER-u).

¹¹⁵ Članak 22. bivše E-Uredbe i članak 66. E-Uredbe.

¹¹⁶ Uredba (EU) 1095/2010 o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), članci 14., 15. i 16. Slične odredbe mogu se pronaći u uredbama o EBA-i i EIOPA-i.

¹¹⁷ Na primjer, nacionalna regulatorna tijela više ne mogu glasovati u povjerenstvima za slučajeve „kršenja prava Unije” koji se odnose na njih (članak 41. Uredbe o ESMA-i).

¹¹⁸ Odluka 02/2015 Upravnog odbora ACER-a.

¹¹⁹ Vidjeti i Komisijinu evaluaciju trećeg energetskog paketa: SWD(2016) 412 final, odjeljak 7.1.1.

¹²⁰ https://documents.acer.europa.eu/Official_documents/BoR/Meeting_Docs/A21-BoR-98. – 02..pdf.

¹²¹ Neto prijenosni kapacitet označavaex ante izračunanu maksimalnu količinu energije koja se može prenijeti putem interkonekcijskog voda u određenom smjeru, kada se diskontira granica pouzdanosti (tj. čimbenik sigurnosti).

¹²² https://surveys.acer.europa.eu/eusurvey/publication/ACERnotification.

¹²³ Odluka direktora 2017. – 35. o objavi informacija o sastancima s organizacijama ili samozaposlenim osobama.

¹²⁴ Članak 14. stavak 4. Uredbe (EU) 2019/942 i članak 10. stavak 4. bivše Uredbe (EZ) br. 713/2009

¹²⁵ Na primjer, izvješće ACER-a o upotrebi prihoda od zagušenja za 2020.

¹²⁶ Na primjer, nije objavljena nijedna službena odluka direktora o osnivanju Odbora za REMIT.

¹²⁷ https://acer.europa.eu/the-agency/organisation-and-bodies/board-of-regulators/bor-official-documents.

¹²⁸ Na primjer, https://ec.europa.eu/energy/data-analysis/energy-union-indicators/scoreboard_en.

¹²⁹ Izvješće o praćenju tržišta – veleprodajna tržišta električne energije 2020., str. 15. (podatci za tablice i i ii).

Kontakt

EUROPSKI REVIZORSKI SUD
12, rue Alcide De Gasperi
1615 Luxembourg
LUKSEMBURG

Tel.: +352 4398-1
Upiti: eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspx
Internetske stranice: eca.europa.eu
Twitter: @EUAuditors

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (https://europa.eu).

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2023

PDF	ISBN 978-92-847-9320-4	ISSN 2315-2230	doi:10.2865/38279	QJ-AB-23-003-HR-N
HTML	ISBN 978-92-847-9343-3	ISSN 2315-2230	doi:10.2865/71645	QJ-AB-23-003-HR-Q

AUTORSKA PRAVA

© Europska unija, 2023.

Politika Europskog revizorskog suda (Sud) o ponovnoj uporabi sadržaja utvrđena je u Odluci Suda br. 6. – 201.9 o politici otvorenih podataka i ponovnoj uporabi dokumenata.

Osim ako je drukčije navedeno (npr. u pojedinačnim napomenama o autorskim pravima), sadržaj Suda koji je u vlasništvu EU-a ima dozvolu Creative Commons Attribution 4.0 International (CC BY 4.0). Stoga je opće pravilo da je ponovna uporaba dopuštena pod uvjetom da se na odgovarajući način navede izvor i naznače eventualne promjene. Osoba koja ponovno upotrebljava sadržaj Suda ne smije izmijeniti izvorno značenje ili poruku. Sud ne snosi odgovornost za posljedice ponovne uporabe.

Ako određeni sadržaj prikazuje osobe čiji je identitet moguće utvrditi, npr. u slučaju fotografija koje prikazuju osoblje Suda, ili ako uključuje djela trećih strana, potrebno je zatražiti dodatno dopuštenje.

U slučaju dobivanja takvog dopuštenja njime se poništava i zamjenjuje prethodno opisano opće dopuštenje i jasno se navode sva ograničenja koja se primjenjuju na uporabu tog sadržaja.

Za uporabu ili reprodukciju sadržaja koji nije u vlasništvu EU-a dopuštenje se po potrebi mora zatražiti izravno od nositelja autorskih prava.

Slika u okviru 1.: © Next Kraftwerke GmbH.

Softver ili dokumenti na koje se primjenjuju prava industrijskog vlasništva, kao što su patenti, žigovi, registrirani dizajn, logotipi i nazivi, nisu obuhvaćeni politikom Suda o ponovnoj uporabi sadržaja.

Na internetskim stranicama institucija Europske unije unutar domene europa.eu dostupne su poveznice na internetske stranice trećih strana. Sud nema nikakvu kontrolu nad njihovim sadržajem te je stoga preporučljivo da provjerite njihove politike zaštite osobnih podataka i autorskih prava.

Upotreba logotipa Suda

Logotip Suda ne smije se upotrebljavati bez prethodne suglasnosti Suda.

KONTAKT S EU-om

Osobno
U cijeloj Europskoj uniji postoje stotine centara Europe Direct. Adresu najbližeg centra možete pronaći na internetu (european-union.europa.eu/contact-eu/meet-us_hr).

Telefonom ili pismenim putem
Europe Direct je služba koja odgovara na vaša pitanja o Europskoj uniji. Možete im se obratiti:

• na besplatni telefonski broj: 00 800 6 7 8 9 10 11 (neki operateri naplaćuju te pozive),
• na broj: +32 22999696 ili
• putem obrasca: european-union.europa.eu/contact-eu/write-us_hr

TRAŽENJE INFORMACIJA O EU-u

Na internetu
Informacije o Europskoj uniji na svim službenim jezicima EU-a dostupne su na internetskim stranicama Europa (european-union.europa.eu).

Publikacije EU-a
Publikacije EU-a možete pregledati ili naručiti preko internetske stranice op.europa.eu/hr/publications. Za više primjeraka besplatnih publikacija obratite se svojoj lokalnoj službi Europe Direct ili dokumentacijskom centru (european-union.europa.eu/contact-eu/meet-us_hr).

Zakonodavstvo EU-a i povezani dokumenti
Za pristup pravnim informacijama iz EU-a, uključujući cjelokupno zakonodavstvo EU-a od 1951. na svim službenim jezičnim verzijama, posjetite internetske stranice EUR-Lexa (eur-lex.europa.eu).

Otvoreni podaci EU-a
Portal data.europa.eu omogućuje pristup otvorenim podatkovnim zbirkama iz institucija, tijela i agencija EU-a. Zbirke se mogu besplatno preuzimati i ponovno uporabiti u komercijalne i nekomercijalne svrhe. Putem portala moguć je i pristup mnoštvu podatkovnih zbirki iz europskih država.