Unija tržišta kapitala – spor početak na putu prema ostvarenju ambicioznog cilja

Sažetak

I.

Unija tržišta kapitala opsežna je inicijativa Europske unije koja je službeno pokrenuta 2015. u okviru Komisijina Akcijskog plana. Glavni je cilj unije tržišta kapitala stvaranje jedinstvenog tržišta kapitala na kojem će poduzeća, a posebno mala i srednja poduzeća (MSP), imati bolji pristup nebankovnom financiranju, i koji će pogodovati dodatnom razvoju i boljoj integraciji lokalnih tržišta kapitala. Nadopunom bankovnog financiranja, poticanjem podjele rizika s privatnim sektorom i jamčenjem ukupnog smanjenja rizika, unija tržišta kapitala trebala bi dovesti do stabilnijeg financijskog sustava koji je spremniji za poticanje rasta, otvaranje radnih mjesta i povećanje privlačnosti Europe za strana ulaganja.

II.

Akcijski plan za uniju tržišta kapitala iz 2015. i njegovo preispitivanje sredinom provedbenog razdoblja iz 2017. sadržavali su velik broj mjera koje su zajedno trebale imati učinak postavljanja temelja za uniju tržišta kapitala do kraja 2019. S obzirom na to da Komisija i dionici smatraju tu vodeću inicijativu jednim od glavnih prioriteta, Sud smatra da se ovo izvješće objavljuje u pravom trenutku da se njime pruži doprinos dodatnom razvoju unije tržišta kapitala. U ovom se izvješću razmatra koliko je Komisija bila uspješna u obnašanju svoje uloge i ističu određeni problemi koji bi mogli utjecati na uspjeh unije tržišta kapitala, kako sada tako i u budućnosti.

III.

Revizijom je ispitano je li Komisija uspješno provodila svoje mjere za izgradnju djelotvorne unije tržišta kapitala. Kako bi dobio odgovor na to glavno revizijsko pitanje, Sud je procijenio je li Komisija ostvarila svoje ciljeve povećanja raznovrsnosti izvora financiranja za poduzeća; je li poduzela djelotvorne mjere za dostatno poticanje integriranijih i razvijenijih tržišta kapitala; je li uklonila prekogranične prepreke za sudionike na tržištu te je li na odgovarajući način osmislila i pratila projekt unije tržišta kapitala.

IV.

Opći je zaključak Suda da je Komisija uložila napore u postizanje zahtjevnog cilja izgradnje unije tržišta kapitala, ali da se rezultati tek trebaju vidjeti. Mnoge mjere koje je Komisija poduzela u okviru svoje nadležnosti odnosile su se samo na uska područja djelovanja u svrhu ostvarenja ciljeva unije tržišta kapitala. Te mjere (na primjer, neobvezujuće mjere kao što su provođenje analiza za promicanje najbolje prakse) po samoj svojoj naravi nisu mogle potaknuti znatan napredak u ostvarenju unije tržišta kapitala. Mnoge ključne mjere mogu poduzeti isključivo države članice ili je za to potrebna njihova puna podrška, što je bio još jedan od ograničavajućih čimbenika za Komisiju.

V.

Mjerama za diversifikaciju izvora financiranja za poduzeća nastojali su se ukloniti problemi koji su bili preuska opsega da bi se njihovim rješavanjem pokrenuo i ubrzao strukturni pomak prema raširenijoj uporabi tržišnog financiranja u EU-u. Isto tako, te su mjere imale tek ograničen učinak. Nadalje, donošenje zakonodavstva o sekuritizaciji pozitivan je korak, no ono još nije dovelo do očekivanog oporavka na europskom sekuritizacijskom tržištu nakon financijske krize niti je pomoglo bankama da povećaju svoje kapacitete kreditiranja, među ostalim na korist MSP-ova. Najveći broj transakcija i dalje se bilježi u području tradicionalnih kategorija imovine (tj. hipoteke, krediti za kupnju automobila) i u određenim državama članicama.

VI.

Kad je riječ o razvoju lokalnih tržišta kapitala, Komisija je iskoristila svoju koordinacijsku ulogu u procesu europskog semestra. Međutim, Komisija nije razvila sveobuhvatnu i jasnu strategiju EU-a i nije preporučila svim državama članicama sa slabije razvijenim tržištima kapitala da provedu relevantne reforme. Komisija se koristila, među ostalim, Programom usluga strukturnih reformi (SRSP) koji je usmjeren na potražnju kako bi financirala projekte koji su relevantni za uniju tržišta kapitala. Iako logika intervencije Programa potpore strukturnim reformama nije bila formalno usmjerena na posebne potrebe tržišta kapitala EU-a, ciljevi unije tržišta kapitala uzeti su u obzir na razini projekata. Međutim, takav pristup temeljen na potražnji nije doveo do pružanja potpore svim državama članicama u skladu s njihovim potrebama, te se njegovi rezultati tek trebaju vidjeti.

VII.

Sud ističe da Akcijski plan za uniju tržišta kapitala nije doveo do osjetnog napretka u pogledu uklanjanja glavnih prepreka prekograničnim tokovima kapitala. Te prepreke često proizlaze iz nacionalnih zakona, kao što su oni u području stečajnog prava i poreza po odbitku, ili su posljedica nedovoljnog financijskog obrazovanja. Napredak u uklanjanju prepreka bio je ograničen, djelomično zbog nedovoljne podrške država članica.

VIII.

Kad je riječ o načinu na koji je unija tržišta kapitala osmišljena, njezini ciljevi nisu uvijek bili dovoljno konkretni niti dovoljno mjerljivi. Osim toga, prije početka provedbe projekta nisu utvrđeni nikakvi prioriteti. Komisijino praćenje bilo je ograničeno na napredak u provedbi zakonodavnih mjera. Komisija nije redovito i na dosljedan način pratila napredak u postizanju ciljeva unije tržišta kapitala.

IX.

U svrhu povećanja djelotvornosti projekta unije tržišta kapitala, Sud preporučuje Komisiji:

1. da predloži dobro ciljane mjere kako bi se MSP-ovima dodatno olakšao pristup tržištima kapitala;
2. da potakne uspostavu razvijenijih i bolje integriranih lokalnih tržišta kapitala;
3. da ukloni ključne prekogranične prepreke ulaganjima; i
4. da razvije posebne ciljeve, ključne mjere i praćenje unije tržišta kapitala.

X.

Sud također poziva Vijeće da razmotri kako dodatno razraditi Komisijin prijedlog za rješavanje problema nejednakog poreznog tretmana vlasničkog kapitala i duga.

Uvod

01.

Slobodno kretanje kapitala, uz slobodno kretanje robe, usluga i radne snage, čini jednu od četiriju sloboda i jedan od ključnih ciljeva Europske unije. O važnosti i koristima stvaranja europskog tržišta kapitala raspravlja se već dugo, među ostalim u Segréovu izvješću iz 1966., Lamfalussyjevom izvješću iz 2001. i ranijim komunikacijama Komisije (npr. iz 1996., 1998. i 2011.). Iako su se naglasak, dimenzije i izazovi u pogledu razvoja i integracije tržišta kapitala promijenili, EU nikad nije postigao visoko funkcionalna i integrirana tržišta kapitala.

02.

Među državama članicama postoje određene razlike u pogledu kapitalizacije, likvidnosti i razvijenosti njihovih lokalnih tržišta kapitala ovisno o njihovom zemljopisnom položaju. Države članice na zapadu i sjeveru obično imaju razvijenija tržišta kapitala i samopoticajna središta kapitala, dok države članice na istoku i jugu zaostaju (vidjeti sliku 1.). Do sada je London bio najvažnije financijsko središte EU-a. Povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz EU-a novi je izazov za projekt unije tržišta kapitala.

03.

Unatoč naporima uloženima nakon financijske krize, gospodarstva većine država članica EU-a i dalje se u većoj mjeri oslanjaju na bankovno financiranje u usporedbi s financiranjem na tržištu kapitala (npr. privatnim ili poduzetničkim kapitalom, obveznicama). MSP-ovi u Europi odabiru relativno jeftinije bankovno financiranje, što im omogućuje da zadrže potpuno vlasništvo. Iako je nebankovno financiranje dobilo na važnosti tijekom posljednjeg desetljeća, bankovni krediti i dalje su činili oko 45 % ukupnog financiranja duga nefinancijskih društava u europodručju 2018., što je smanjenje u odnosu na oko 60 % koliko je zabilježeno 2007.¹ Važnu ulogu u tome igraju tradicija i kultura, što se očituje u „domaćoj pristranosti” (tj. sklonosti ulaganja većeg dijela portfelja u domaću imovinu). Nedostupnost informacija o poduzećima, ali i nedovoljna razina financijske pismenosti dodatne su prepreke koje ograničavaju potražnju ulagača za instrumentima tržišta kapitala.

04.

Unija tržišta kapitala jedna je od opsežnih inicijativa Komisije. Službeno je pokrenuta 2015. u vidu Akcijskog plana Komisije. Taj vodeći projekt najavljen je u okviru Komisijinih deset resornih prioriteta i kao dio trećeg stupa Plana ulaganja za Europu čiji je cilj bio poboljšati ulagačko okruženje. Cilj je unije tržišta kapitala nadopuniti bankovnu uniju poticanjem podjele rizika s privatnim sektorom i jamčenjem sveukupnog smanjenja rizika te u konačnici ojačati ekonomsku i monetarnu uniju (EMU).

05.

Potreba za unijom tržišta kapitala nikad nije bila jača nego danas. Brexit je skrenuo pozornost na političku potrebu za izgradnjom razvijenijih i integriranijih tržišta kapitala u EU-u jer je Ujedinjena Kraljevina, kao najveće i najrazvijenije tržište kapitala i najvažnije europsko središte za financiranje novoosnovanih poduzeća, službeno napustila EU 31. siječnja 2020. Nadalje, globalna je konkurencija u porastu, što je vidljivo na primjeru inovativnih europskih MSP-ova koji napuštaju EU u potrazi za boljim financiranjem i okruženjem koje je pogodnije za financiranje brzorastućih poduzeća. Posljednjih mjeseci Komisija je u gospodarskoj nesigurnosti uzrokovanoj pandemijom bolesti COVID-19 prepoznala dodatan argument za uspostavu unije tržišta kapitala, koja bi mogla potaknuti privatno financiranje i ubrzati oporavak gospodarstva.

Ciljevi unije tržišta kapitala

06.

Jedan je od važnih ciljeva unije tržišta kapitala smanjiti veliku ovisnost o bankovnom financiranju i smanjiti troškove prikupljanja kapitala, posebno za MSP-ove. Komisija smatra da bi se taj cilj trebao ostvariti izgradnjom stabilnog financijskog sustava u kojem će razvijenija i integrirana tržišta kapitala apsorbirati više štednje građana i imati veću ulogu u financiranju poduzeća. Bankarski sektor EU-a također će imati koristi od unije tržišta kapitala, koja uključuje mjere za oživljavanje europskog sekuritizacijskog tržišta.

07.

Nadopunom bankovne unije i podjelom rizika među sudionicima na tržištu unija tržišta kapitala trebala bi doprinijeti stabilnijem financijskom sustavu koji je spremniji za poticanje rasta, otvaranje radnih mjesta i povećanje privlačnosti Europe za strana ulaganja. Konačno, integriranijim, likvidnijim i razvijenijim financijskim tržištima u Europi ne samo da bi se povećali prekogranični tokovi ulaganja nego bi se doprinijelo snažnijoj međunarodnoj ulozi eura.

08.

Akcijski plan iz 2015. i preispitivanje sredinom provedbenog razdoblja iz 2017. uključivali su niz zakonodavnih i nezakonodavnih mjera podijeljenih u sedam područja intervencije koja su, među ostalim, zajedno trebala dovesti do objedinjavanja rascjepkanog zakonodavstva u cjeloviti regulatorni okvir. Zakonodavnim okvirom i nezakonodavnim mjerama namjerava se izgraditi ulagačko okruženje kojim se potiče pristup tržištima kapitala i rast gospodarstva. Međutim, takvim se propisima može olakšati funkcioniranje tržišta, ali ga oni sami po sebi ne mogu diktirati.

09.

Unija tržišta kapitala nedovršen je plan na čijoj se provedbi još radi. Do današnjeg dana većina zakonodavnih akata ili još nije provedena ili je provedena tek nedavno. Kako bi započela pripremni rad na novom nacrtu, Komisija je pokrenula forum na visokoj razini o uniji tržišta kapitala koji se sastoji od 28 visokorangiranih stručnjaka za tržište kapitala. Završno izvješće foruma objavljeno je u lipnju 2020. i sadržava niz preporuka o relevantnim politikama². Komisija je novi Akcijski plan³ objavila u rujnu 2020.

Uloge i odgovornosti u uniji tržišta kapitala

10.

U skladu s načelom supsidijarnosti određena ključna područja politika za uniju tržišta kapitala (npr. oporezivanje, nesolventnost i financijsko obrazovanje) u nadležnosti su država članica. Uspjeh inicijative za uniju tržišta kapitala stoga ne ovisi samo o Komisiji, već i o političkoj volji i ambicijama Europskog parlamenta, Vijeća i država članica.

11.

Na razini Komisije planiranje, opća provedba i koordinacija projekta unije tržišta kapitala u nadležnosti su Glavne uprave za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala (GU FISMA), no u tim procesima sudjeluju i druge službe Komisije. Glavna uprava Komisije za potporu strukturnim reformama (GU REFORM), osnovana 2020. kao zamjena za Službu za potporu strukturnim reformama, pruža tehničku potporu u okviru Programa potpore strukturnim reformama (SRSP)⁴ kako bi se, među ostalim, ojačao kapacitet domaćih tržišta kapitala država članica. Za funkcioniranje unije tržišta kapitala nije predviđen posebni proračun.

12.

Ključnu ulogu u funkcioniranju unije tržišta kapitala imaju i tri europska nadzorna tijela:

• Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA), koje je regulatorno tijelo EU-a za tržište vrijednosnih papira i koje predlaže provedbene mjere i određuje tehnička pravila;
• Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA); i
• Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA).

Opseg revizije i revizijski pristup

13.

Imajući u vidu važnost unije tržišta kapitala Sud je ovom revizijom ispitao način na koji je osmišljena te njezinu uspostavu i djelotvornost. Cilj je ovog izvješća informirati dionike i iznijeti preporuke Komisiji kako bi se doprinijelo dodatnom razvoju unije tržišta kapitala.

14.

Mjere koje je Sud ispitao odnose se na četiri od sedam područja intervencije iz Akcijskog plana za uniju tržišta kapitala, a to su: (1) financiranje inovacija, novoosnovanih poduzeća i neuvrštenih društava, (2) olakšavanje ulaska poduzeća na javna tržišta i prikupljanje kapitala na javnim tržištima, (3) stvaranje učinka financijske poluge bankovnih kapaciteta za potporu širem gospodarstvu i 4) olakšavanje prekograničnih ulaganja.

15.

Glavno revizijsko pitanje Suda glasilo je: Je li Komisija uspješno provodila mjere za izgradnju djelotvorne unije tržišta kapitala? Kako bi dobio odgovor na to pitanje, Sud je u prvom redu procijenio je li Komisija:

1. doprinijela diversifikaciji izvora financiranja poduzeća, posebno MSP-ova;
2. doprinijela postizanju veće razvijenosti i bolje integracije lokalnih tržišta kapitala;
3. poduzela djelotvorne mjere za uklanjanje ključnih prekograničnih prepreka; i
4. uspostavila uvjerljiv okvir uspješnosti za uniju tržišta kapitala.

16.

Sud je za potrebe ove revizije ispitao dokumentaciju dostupnu na razini Komisije i obavio razgovore s relevantnim osobljem Komisije. Pregledao je uzorak od 10 projekata relevantnih za uniju tržišta kapitala od njih ukupno 54 koji su financirani iz Programa potpore strukturnim reformama (SRSP) i pripremnog djelovanja u okviru tog programa u razdoblju 2016. – 2019. Sud se pri odabiru uzorka oslonio na svoju stručnu prosudbu (za popis projekata vidjeti Prilog I.) te je naglasak stavio na projekte koji su se provodili u državama članicama s manje razvijenim tržištima kapitala (vidjeti sliku 1.). Odabrani projekti bili su u relativno naprednoj fazi provedbe, čime se povećala vjerojatnost da će njihovi rezultati već biti vidljivi.

17.

Nadalje, Sud se radi prikupljanja informacija sastao s relevantnim tijelima i dionicima iz devet odabranih država članica, tj. Bugarske, Češke, Estonije, Italije, Litve, Luksemburga, Nizozemske, Poljske i Rumunjske. Također su obavljeni razgovori s osobljem ESMA-e, Europske investicijske banke, Europskog investicijskog fonda te stručnjacima i predstavnicima Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), niza udruženja poduzeća i ulagača te burza.

18.

Sud je proveo anketu među tijelima odgovornima za uređenje i nadzor lokalnih tržišta kapitala u svim državama članicama (ministarstvima financija, nacionalnim nadležnim tijelima i središnjim bankama), europskim i nacionalnim poslovnim udruženjima, udruženjima ulagača, udruženjima banaka te burzama u EU-u.

19.

Revizija se provodila u razdoblju od rujna 2019. do veljače 2020. Revizijske aktivnosti Suda relevantne za ovo izvješće dovršene su prije pandemije bolesti COVID-19 pa se u izvješću ne uzimaju u obzir nikakvi događaji i promjene u okviru relevantnih politika do kojih je došlo zbog odgovora na pandemiju.

Opažanja

Komisijine mjere za diversifikaciju izvora financiranja za MSP-ove dosad nisu djelovale kao katalizator

20.

U EU-u su bankovni zajmovi oduvijek bili glavni izvor sredstava za financiranje poduzeća, posebno MSP-ova. Jedan od glavnih ciljeva inicijative unije tržišta kapitala bio je omogućavanje pristupa novim izvorima financiranja za MSP-ove, i to nadopunjavanjem bankovnog financiranja financiranjem na tržištu (tj. poduzetničkim ili privatnim kapitalom).

21.

U posljednjih nekoliko desetljeća u Europi se pojavio veliki broj inovativnih novoosnovanih poduzeća, takozvanih „jednoroga”, odnosno novoosnovanih poduzeća s visokim rastom čija se vrijednost procjenjuje na više od 1 milijarde američkih dolara (vidjeti sliku 2.). Sve veći broj takvih poduzeća nakon što prođe fazu ranog rasta seli izvan EU-a kako bi iskoristilo nove prilike za rast. Komisija je pokušala zaustaviti taj trend nizom mjera u okviru unije tržišta kapitala čija je svrha bila poduprijeti uvrštavanje MSP-ova na burzu.

22.

MSP-ovi se uvelike međusobno razlikuju, i to prema veličini, industriji, starosti, području djelovanja i vlasničkoj strukturi, a među njima postoje i mnoge prekogranične razlike. Brzorastuća mala i srednja poduzeća čine oko 11 % od ukupno 25 milijuna poduzeća⁵ u EU-u. Olakšavanje pristupa različitim izvorima financiranja za brzorastuće MSP-ove dugogodišnja je politika Komisije, počevši od Komisijina Akcijskog plana o rizičnom kapitalu⁶. Komisija je problem financiranja MSP-ova, čija ozbiljnost varira ovisno o njihovoj fazi rasta (vidjeti sliku 3.), pokušala riješiti nizom politika, uključujući i Akcijskim planom za poboljšanje pristupa MSP-ova financiranju iz 2011.⁷ Akcijski plan za uniju tržišta kapitala iz 2015. nastavak je prethodno navedenih inicijativa (vidjeti Prilog II.).

23.

Akcijskim planom za uniju tržišta kapitala iz 2015. i njegovom ažuriranom inačicom iz 2017. Komisija je nastojala poboljšati pristup MSP-ova financiranju usmjeravanjem na dva područja intervencije: (1) financiranje inovacija, novoosnovanih poduzeća i neuvrštenih poduzeća i (2) olakšavanje ulaska poduzeća na javna tržišta i prikupljanja kapitala na javnim tržištima. Predložene regulatorne promjene uglavnom su bile preinake prethodnih pravila (prospekt, rastuća tržišta MSP-ova, europski fondovi poduzetničkog kapitala (EuVECA)).

24.

Komisija je svoje intervencije usmjerila još na jedno područje: (3) jačanje bankovnih kapaciteta za potporu širem gospodarstvu, uključujući pokrivene obveznice i sekuritizaciju. Ova resorna mjera nije izravno povezana s financiranjem MSP-ova, već se odnosi na mogućnost da banke smanje zaduženje (tj. smanje svoje bilance) bez smanjenja kreditiranja privatnog sektora.

25.

Kako bi ispitao je li mjerama u okviru unije tržišta kapitala postignut njihov cilj diversifikacije izvora financiranja MSP-ova, Sud je procijenio je li Komisija:

1. poboljšala mogućnosti koje se poduzećima nude za financiranje širenja poslovanja u različitim fazama rasta prije uvrštavanja na burzu (vidjeti sliku 3.; među ostalim, financiranje poduzetničkim i privatnim kapitalom);
2. poboljšala pristup MSP-ova javnim tržištima (tj. u fazi uvrštavanja na burzu);
3. smanjila prepreke pristupu informacijama koje sprječavaju MSP-ove da prepoznaju izvore financiranja, a potencijalne ulagače da prepoznaju prilike za ulaganje; i
4. omogućila bankama da oslobode svoje kapacitete kreditiranja kako bi poduprle MSP-ove.

Ostvareni su djelomični rezultati u pogledu potpore financiranju poduzetničkim i vlasničkim kapitalom

26.

Komisija je u okviru Akcijskog plana za uniju tržišta kapitala donijela paket mjera za potporu financiranju poduzetničkim i vlasničkim kapitalom u EU-u. Te mjere uključuju regulatornu reformu, uspostavu paneuropskih krovnih fondova i promicanje najbolje prakse u području poreznih poticaja (vidjeti tablicu 1.).

27.

Na tržištima poduzetničkog kapitala i privatnog vlasničkog kapitala u EU-u i dalje postoje velike razlike među državama članicama, i u pogledu veličine manjka financijskih sredstava za MSP-ove i u pogledu dostupnosti izvora financiranja, posebice kad je riječ o institucijskim ulagačima. Doista, tržišta su u velikoj mjeri rascjepkana na središta i rubne dijelove EU-a, posebice kad je riječ o ulaganjima poduzetničkog kapitala i privatnog vlasničkog kapitala (npr. lokalizacija portfelja poduzeća koja primaju financijska sredstva) koja su uglavnom koncentrirana u malom broju država članica (tj. Francuskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, Danskoj i Švedskoj).

28.

Preispitivanje uredbi o fondovima EuVECA i europskim fondovima za socijalno poduzetništvo (EuSEF) bila je prva zakonodavna mjera uključena u Akcijski plan za uniju tržišta kapitala čija je svrha bila promicanje prekograničnih društava poduzetničkog kapitala i podupiranje razvoja slabije razvijenih područja na europskom tržištu poduzetničkog kapitala. Međutim, tom se mjerom zapravo samo povećao broj registracija fondova EuVECA, ali samo u državama članicama s dobro razvijenim tržištima poduzetničkog kapitala (npr. Francuska i Nizozemska).

29.

Sud je obavio analizu podataka o novoregistriranim fondovima EuVECA i EuSEF te razgovore sa sudionicima na tržištu i dionicima te došao do zaključka da se oznake EuVECA i EuSEF još ne upotrebljavaju u većini fondova poduzetničkog kapitala te da se nisu pokazale odlučujućim čimbenicima za tržišno širenje i financiranje MSP-ova. Rezultati ankete koju je Sud proveo među javnim tijelima EU-a pokazuju da 22 % ispitanika ne smatra da se izmjenama Uredbe o fondovima EuVECA iz 2017. povećala razina ulaganja u društva poduzetničkog kapitala u EU-u, dok 45 % njih smatra da je prerano za procjenu.

30.

Osnivanje paneuropskih krovnih fondova poduzetničkog kapitala moglo bi djelovati kao tržišna injekcija od 410 milijuna eura iz proračuna EU-a⁸. Ta je mjera jedina financijska mjera u okviru Akcijskog plana za uniju tržišta kapitala. Izvan okvira Akcijskog plana Komisija aktivno sudjeluje u financiranju MSP-ova i osiguravanjem znatnih financijskih sredstava u okviru programa pod središnjim i podijeljenim upravljanjem. Iako se predviđanje da će se od privatnih ili javnih ulagača prikupiti 2,1 milijarda eura (tj. upeterostručiti iznos uložen u fond) još nije ispunilo, operacije prikupljanja sredstava i ulaganja u okviru triju krovnih fondova napreduju i imaju učinak privlačenja privatnih ulaganja i povećanja tržišta poduzetničkog kapitala u EU-u.

31.

Kako bi podržala tržišta privatnog vlasničkog kapitala i poduzetničkog kapitala, Komisija je objavila i izvješće o programima poreznih poticaja za poduzetnički kapital i ulaganja poslovnih anđela, s primjerima najbolje prakse, te je to izvješće predstavila na dvjema radionicama. Nije se dodatno pratila provedba tih mjera u državama članicama.

32.

Komisija je podnijela zakonodavni prijedlog za rješavanje pitanja takozvanog povlaštenog poreznog tretmana duga u odnosu na vlasnički kapital. U većini država članica primjenjuje se različiti porezni tretman kamata na dug i prinos na kapital, što sprječava razvoj i integraciju tržišta. Budući da se kamate mogu odbiti od osnovice poreza na dobit, a prinos na kapital ne, financiranjem zaduživanjem ostvaruje se porezna olakšica, što utječe na financijske odluke poduzeća i ulagača. Zbog toga je procijenjeno da je trošak vlasničkog kapitala 45 % veći od troška kapitala za dug⁹.

33.

Komisija je pokušala riješiti to pitanje u okviru unije tržišta kapitala tako što je u prijedlogu o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit predložila uvođenje olakšice za prebijanje poreza na dobit za izdavanje vlasničkih vrijednosnih papira. Međutim, predloženo rješenje još nije provedeno u praksi jer nije postignut dogovor Vijeća, koje i dalje ima isključivu odgovornost za porezna pitanja.

Potrebno je poboljšati pristup MSP-ova javnim tržištima

34.

Prikupljanje financiranja vlasničkim kapitalom na javnom tržištu teže je za MSP-ove nego za veća poduzeća jer se takva poduzeća boje gubitka vlasništva, a pritom nemaju jednake kapacitete za ispunjavanje zahtjeva za objavljivanje informacija i podmirivanje s time povezanih troškova (čak i do 15 % prikupljenog iznosa). Komisija je postavila cilj olakšavanja i pojeftinjenja izdavanja obveznica i vlasničkog kapitala na javnim tržištima, osiguravajući pritom zaštitu ulagača. Komisija je u tu svrhu donijela paket mjera (vidjeti tablicu 2.).

35.

Makroekonomski uvjeti, kao što su likvidnost na tržištu, sklonosti ulagača, razina kamatne stope, očekivana stopa gospodarskog rasta, očekivana porezna stopa i stopa inflacije, mogu imati veći utjecaj od troškova objavljivanja prospekta i utjecati na odluku poduzeća da pokrene inicijalnu javnu ponudu ili ne. Nakon financijske krize broj inicijalnih javnih ponuda u EU-u bio je promjenjiv te je 2019. dosegnuo ukupnu brojku od 90 inicijalnih javnih ponuda, ali se nije oporavio od 2009. (vidjeti sliku 4.). Najveći ukupan broj inicijalnih javnih ponuda u EU-u zabilježen je 2011. kada je pokrenuto ukupno 415 inicijalnih javnih ponuda¹⁰.

36.

Pristup MSP-ova javnim tržištima dosad nije znatno poboljšan niti je postao jeftiniji, što je vidljivo iz razgovora i ankete koje je obavio Sud. Troškovi povezani s objavom prospekta smanjili su se tek u neznatnoj mjeri, dok je sam taj proces i dalje dugotrajan i zahtjevan. Osim toga, većina troškova povezanih s objavom prospekta otpada na trošak savjetodavnih usluga u pogledu izdavanja prospekta, na što mjere Komisije nemaju velik utjecaj.

37.

Osim toga, promjene u propisima i neusklađenost nacionalnih pravila za izdavanja u slučajevima kada nije dosegnut propisani prag za obveznu objavu prospekta sa sobom nose rizik od pokretanja regulatorne arbitraže. Poduzeća koja namjeravaju prikupiti do 8 milijuna eura i koja imaju poslovni nastan u zemlji u kojoj je prag za obveznu objavu prospekta veći od 1 milijuna eura mogu provesti prekogranično izdavanje vlasničkih vrijednosnih papira na internetu (tj. skupno financiranje vlasničkog kapitala) preko platforme s nastanom u drugoj zemlji bez obveze objave prospekta za izdavanja u iznosu do 8 milijuna eura.

38.

Sud također napominje da Komisija pri pripremi Akcijskog plana iz 2015. nije razmatrala izdvajanje nikakvih financijskih sredstava za potporu MSP-ovima pri pokretanju inicijalnih javnih ponuda, primjerice u obliku javno-privatnog fonda. Međutim, Komisija je u ožujku 2020. najavila da namjerava osnovati javno-privatni fond za ulaganja u javne ponude¹¹.

39.

Druga mjera iz Akcijskog plana za uniju tržišta kapitala – Uredba o rastućim tržištima MSP-ova – uključivala je izmjene Uredbe o zlouporabi tržišta i daljnje izmjene pravila o prospektima kako bi se MSP-ovima olakšalo izdavanje vlasničkih i dužničkih vrijednosnih papira na tzv. rastućim tržištima MSP-ova. Nadalje, Komisija je predložila dodatna pravila za olakšanje registracije multilateralnih trgovinskih platformi kao rastućih tržišta MSP-ova i poticanje likvidnosti MSP-ova uvrštenih na burzu kako bi ta tržišta postala privlačnija ulagačima, izdavateljima i posrednicima. Ta zakonodavna mjera donesena je 2019. i stupila je na snagu u siječnju 2020. Provedbom te mjere poslana je pozitivna poruka MSP-ovima da su tvorci politika EU-a spremni uvesti određene promjene u korist MSP-ova

Ograničen učinak na savladavanje prepreka pristupu informacijama

40.

Prepreke pristupu informacijama jedne su od glavnih prepreka koje utječu na potražnju i ponudu na tržištu financiranja MSP-ova. Kad je riječ o potražnji, MSP-ovi se suočavaju s poteškoćama pri utvrđivanju dostupnih mogućnosti financiranja. Kad je riječ o ponudi, ulagači imaju poteškoća pri procjeni kreditne sposobnosti MSP-ova. Komisija je pokušala riješiti oba problema (vidjeti tablicu 3.).

41.

Kad je riječ o potražnji, Komisija je poticala sklapanje neobvezujućih sporazuma između federacija banaka i udruga MSP-ova o načelima na visokoj razini kako bi banke dale povratnu informaciju MSP-ovima čije su zahtjeve za kreditiranje odbile. Sud napominje da inicijativa u potpunosti ovisi o tome hoće li je predmetni sektor prihvatiti. Načela još nisu u potpunosti poznata cijelom bankarskom sektoru i takve povratne informacije ne bi imale golem učinak na zahtjeve MSP-ova za kreditiranje jer su 2019. u europodručju odbijeni zahtjevi za kreditiranje za tek 6 % MSP-ova.

42.

Kad je riječ o ponudi, pokušaji razvoja paneuropskog informacijskog sustava s informacijama o MSP-ovima obustavljeni su jer su, zbog nedostatka proračunskih sredstava i stručnosti, bili neizvedivi. Komisija je zaključila da intervencije EU-a ne bi donijele dodanu vrijednost osim ako lokalna i nacionalna tijela ne bi prva pronašla rješenja.

43.

Sud ističe da se o uspostavi platforme za digitalni pristup javnim financijskim i nefinancijskim informacijama poduzeća na razini EU-a – europske jedinstvene pristupne točke (ESAP) – raspravlja još od donošenja Direktive o transparentnosti iz 2013. Iako bi taj projekt mogao biti iznimno važan za savladavanje prepreka pristupu informacijama u okviru unije tržišta kapitala, Komisija ga nije uključila u svoj Akcijski plan, nego ga je delegirala ESMA-i. ESMA je 2017. skinula projekt s popisa prioriteta zbog nedostatka proračunskih sredstava, nedovoljne usporedivosti podataka o poduzećima iz država članica i zbog toga što nije imala ovlasti za potvrđivanje podataka o poduzećima koje su dostavile države članice.

Mjere za poticanje novih bankovnih zajmova MSP-ovima dosad nisu imale nikakav vidljivi učinak

44.

Komisija je svojim mjerama u okviru unije tržišta kapitala koje su se provodile u području intervencija usmjerenom na jačanje bankovnih kapaciteta za postizanje učinka financijske poluge nastojala olakšati bankovno financiranje poduzeća i šireg gospodarstva. Sud je ispitao jesu li mjere koje je Komisija poduzela u pogledu sekuritizacijskog okvira, pokrivenih obveznica i europskih osiguranih obveznica bile djelotvorne u podupiranju bankovnih kapaciteta za potporu poduzećima u EU-u (vidjeti tablicu 4.).

45.

Budući da MSP-ovi obično nemaju izravan pristup tržištima kapitala, funkcionalno sekuritizacijsko tržište omogućuje pretvaranje nelikvidnih kredita u utržive vrijednosne papire. Stoga se to može smatrati neizravnim instrumentom za financiranja MSP-ova. Uspostava novog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju (STS, engl. Simple, Transparent and Standardised) jedna je od mjera iz Akcijskog plana za uniju tržišta kapitala. Riječ je o inicijativi koju su pokrenula i regulatorna tijela i predmetni sektor kako bi se u osnovi uspostavio „zlatni standard” za najkvalitetnije sekuritizacije.

46.

Iako je Komisija svoj prijedlog u okviru Akcijskog plana za uniju tržišta kapitala smatrala lako izvedivim, zakonodavni postupak trajao je dulje od dvije godine. Iako je Uredba o STS sekuritizaciji na snazi od siječnja 2019., većina sekundarnog zakonodavstva i smjernica potrebnih za tumačenje i jamčenje usklađenosti s Uredbom stupila je na snagu tek u rujnu 2020.

47.

Sud napominje da Komisija u svojoj procjeni učinka za Uredbu o sekuritizaciji nije dostavila nikakve podatke ni procjenu o tome koji bi udio europskog sekuritizacijskog tržišta ispunjavao nove kriterije jednostavnosti, transparentnosti i standardiziranosti. Pravne nejasnoće, uzrokovane kašnjenjima u donošenju sekundarnog zakonodavstva i smjernica, negativno su utjecale na STS transakcije u kratkoročnom razdoblju¹² (tj. prva STS transakcija provedena je 21. ožujka 2019., gotovo tri mjeseca nakon datuma primjene), ali stanje se postupno poboljšalo sa 143 sekuritizacije u istoj godini. Do lipnja 2020. poslano je dodatnih 165 obavijesti, što je ukupno dovelo do brojke od 308.

48.

Oznakom STS 2019. obuhvaćena je gotovo polovica tržišnog udjela EU-a (46 % s oko 100 milijardi eura; vidjeti sliku 5.), ali ukupno sekuritizacijsko tržište nije pokazivalo znakove rasta. Najveći broj transakcija i dalje se bilježi u području tradicionalnih kategorija imovine, kao što su hipoteke i krediti za kupnju automobila.

49.

Kad je riječ o postignutim rezultatima, Sud napominje da je izdavanje sekuritiziranih vrijednosnih papira MSP-ova još pogođeno financijskom krizom iz razdoblja 2007. – 2008. te da je i dalje na niskoj razini (10,6 % ukupnih izdavanja 2019., vidjeti sliku 6.). Ukupan obujam sekuritizacije koja se provodi za MSP-ove (23 milijarde eura) 2019. bio je ispod razina iz razdoblja 2007. – 2008. te razdoblja 2014. – 2015. koje je prethodilo uspostavi unije tržišta kapitala, a sekuritizacija zajmova MSP-ova u lipnju 2020. činila je samo 1 % STS transakcija. Nadalje, sekuritizacija zajmova MSP-ova koncentrirana je u nekoliko država članica (Belgija, Italija i Španjolska, na temelju podataka o otvorenim slučajevima iz lipnja 2020.).

50.

Sud napominje da je Vijeće u prosincu 2019. zatražilo od Komisije da procijeni treba li uspostaviti određene oznake EU-a, uključujući „sekuritizaciju zajmova MSP-ova”, „europske osigurane obveznice za MSP-ove”, „investicijske fondove za MSP-ove” i fondove za izdavanje kredita kako bi se poboljšali uvjeti financiranja za MSP-ove¹³. Nadalje, Komisija je u suradnji s Grupom EIB-a uvela sekuritizacijske instrumente za pomoć pri financiranju MSP-ova, uglavnom u regiji srednje, istočne i jugoistočne Europe. Međutim, te transakcije nisu potaknule povećanje privatnog sudjelovanja.

Nedostatci u naporima koji se ulažu u razvoj lokalnih tržišta kapitala

51.

Lokalna visoko funkcionalna tržišta nude potporu financiranju i ulaganjima iz privatnog sektora, što u konačnici dovodi do gospodarskog rasta i otvaranja radnih mjesta¹⁴. Tržišta kapitala u EU-u i dalje su raznovrsna i koncentrirana u zapadnoj i sjevernoj Europi (vidjeti sliku 1.).

52.

Akcijski plan za uniju tržišta kapitala usmjeren je na razvoj lokalnih tržišta kapitala jačanjem njihovih specifičnih kapaciteta i olakšavanjem njihove integracije. Međutim, poduzete resorne mjere moraju u potpunosti biti u skladu s načelom supsidijarnosti. Za razvoj lokalnih tržišta u prvom su redu odgovorna nacionalna i regionalna tijela.

53.

Komisija isto tako osigurava izvore financiranja (kao što su poduzetnički kapital ili kreditna jamstva) kako bi pružila potporu MSP-ovima ili u okviru programa kojima centralizirano upravlja Europska komisija (kao što je program za konkurentnost poduzeća i MSP-ova (COSME)) ili u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova pod podijeljenim upravljanjem (tj. fondova kojima zajednički upravljaju EU i države članice). Te mjere nisu obuhvaćene Akcijskim planom za uniju tržišta kapitala. Potporom EU-a obuhvaćen je niz različitih financijskih instrumenata (vlasnički i dužnički kapital, kreditna jamstva i poduzetnički kapital, izgradnja kapaciteta i instrumenti za podjelu rizika)¹⁵.

54.

Komisija može poticati razvoj lokalnih tržišta kapitala i u okviru europskog semestra, godišnjeg ciklusa usklađivanja ekonomskih i fiskalnih politika koji je uveden 2010. kako bi se poboljšala gospodarska i socijalna održivost EU-a. Komisija svake godine provodi analizu planova svake zemlje za proračunske, makroekonomske i strukturne reforme, a zatim iznosi preporuke državama članicama za sljedećih 12 – 18 mjeseci koje odobrava i formalno donosi Vijeće.

55.

U okviru Programa potpore strukturnim reformama EU pruža tehničku potporu državama članicama EU-a za njihove institucijske i administrativne reforme te reforme kojima se potiče rast, uključujući razvoj njihovih tržišta kapitala. Program potpore strukturnim reformama temelji se na potražnji, drugim riječima, države članice odlučuju hoće li Komisiji podnijeti prijedloge projekata za financiranje.

56.

Sud je procijenio sljedeće elemente:

1. je li Komisija izradila sveobuhvatnu strategiju za poticanje razvoja lokalnih tržišta kapitala;
2. je li europski semestar iskorišten za potporu reformama povezanima s unijom tržišta kapitala u državama članicama; i
3. je li tehnička potpora koja se pruža u okviru Programa potpore strukturnim reformama djelotvorno doprinijela razvoju tržišta kapitala.

Ne postoji sveobuhvatna strategija za razvoj lokalnih tržišta kapitala

57.

U okviru preispitivanja unije tržišta kapitala sredinom provedbenog razdoblja iz 2017. Komisija je planirala pripremu sveobuhvatne strategije EU-a za razvoj lokalnih i regionalnih tržišta kapitala diljem EU-a. To je bila jedna od devet novih prioritetnih mjera u planu za uniju tržišta kapitala. Komisija nije objavila zasebno strateško izvješće, kao što je to učinila, primjerice, za održivo financiranje i financijsku tehnologiju u ožujku 2018.¹⁶ Naprotiv, sa zakašnjenjem od devet mjeseci samo je izvijestila¹⁷ o mjerama koje bi se mogle poduzeti na nacionalnoj i regionalnoj razini za razvoj tržišta kapitala. To nije u skladu s očekivanjima koja proizlaze iz preispitivanja sredinom provedbenog razdoblja (vidjeti Prilog III.). To nije bila strategija u smislu da je predstavljena dugoročna perspektiva kojom bi se obuhvatili svi segmenti tržišta kapitala i nisu bile predviđene nikakve konkretne mjere koje bi Komisija trebala poduzeti.

58.

U anketi koju je proveo Sud većina tijela država članica ocijenila je da je u Akcijskom planu za uniju tržišta kapitala u velikoj mjeri usvojen „jedinstveni pristup za sve” i da se njime nije posebno poticao razvoj lokalnih tržišta (vidjeti tablicu 5.).

Ne iskorištava se puni potencijal europskog semestra za poticanje reformi tržišta kapitala

59.

Sud je ispitao jesu li u izvješćima za pojedine zemlje utvrđeni važni rizici u pogledu razvoja tržišta kapitala te je li Komisija uputila povezane preporuke državama članicama s nedovoljno razvijenim tržištima kapitala.

60.

Sud je na temelju uzorka utvrdio da su u izvješćima za pojedine zemlje utvrđeni važni rizici i da su ona poslužila kao dobar temelj za sastavljanje preporuka usmjerenih na razvoj tržišta kapitala i bolji pristup poduzeća alternativnim izvorima financiranja. Međutim, u nekim su slučajevima izazovi u područjima kao što su tržišna kretanja, ustrojstveno upravljanje i nadzor mogli biti bolje obrađeni u izvješćima za pojedinačne zemlje za 2018. i 2019. Nadalje, nijedno izvješće za pojedine zemlje iz obuhvaćeno uzorkom Suda nije sadržavalo posebne pokazatelje koji se odnose na domaća tržišta kapitala.

61.

Sud je uočio da je u razdoblju 2016. – 2019., tj. nakon donošenja Akcijskog plana za uniju tržišta kapitala, od devet država članica zatraženo da provedu reforme usmjerene na tržišta kapitala i bolji pristup nebankovnom financiranju. U Prilogu IV. nalazi se popis preporuka koje je Sud uzeo u obzir.

62.

Analiza slabije razvijenih tržišta kapitala u EU-u koju je obavio Sud pokazala je (vidjeti Prilog V.) da Komisija barem četiri godine zaredom nije preporučila provedbu izravno povezanih reformi u deset država članica, iako te države članice još imaju slabije razvijeno tržište kapitala u usporedbi s prosjekom EU-a. U pet takvih slučajeva (Bugarska, Hrvatska, Grčka, Latvija i Slovačka) Komisija je iznijela preporuke o širim izazovima koji utječu na financijski sektor, kao što je nadzor financijskih usluga ili pravosudnog sustava, koji mogu utjecati na lokalno tržište kapitala, iako uglavnom neizravno. Stoga za pet država članica sa slabije razvijenim tržištima kapitala nisu iznesene preporuke koje su se izravno ili neizravno odnosile na ciljeve unije tržišta kapitala¹⁸.

63.

Iako Sud priznaje da je pitanje tržišta kapitala samo jedan od mnogobrojnih resornih izazova za koji je potrebno naći rješenje u procesu europskog semestra, Komisija nije jasno dokumentirala kriterije i razloge za određivanje prioritetnih područja za koja treba izraziti preporuke za pojedine zemlje¹⁹. Nadalje, Sud nije utvrdio da su izražene posebne preporuke usmjerene na promicanje prekogranične integracije lokalnih tržišta kapitala u svrhu osmišljavanja i provedbe relevantnih reformi.

64.

Sud u skladu s opažanjima iz svojeg tematskog izvješća o europskom semestru²⁰ ističe i da su u okviru jedne preporuke za jednu državu članicu reforme koje se odnose na uniju tržišta kapitala bile pomiješane s drugim područjima politika, čak i onima s kojima nisu povezane (npr. zapošljavanje, socijalna uključenost). Nadalje, u preporukama za pojedine zemlje koje se odnose na tržišta kapitala nisu postavljene ciljne vrijednosti kojima bi se omogućila usporedba napretka na temelju jasnog rasporeda za provedbu²¹.

65.

Kad je riječ o preporukama za pojedine zemlje povezanima s unijom tržišta kapitala iz 2016., 2017. i 2018., Sud je utvrdio da je Komisija procijenila da je do kraja 2019. ostvaren djelomičan napredak. Nijedna od obuhvaćenih država članica nije u potpunosti ili u znatnoj mjeri provela preporučene reforme, što upućuje na to da je rok bio prekratak ili da države članice nisu preuzele odgovornost za provedbu preporuka na nacionalnoj razini.

Tehnička potpora uvelike je dobrodošla, ali rezultati još nisu vidljivi

66.

Sud je procijenio jesu li države članice sa slabije razvijenim tržištima imale koristi od projekata u okviru Programa potpore strukturnim reformama te jesu li tim projektima ostvareni dodana vrijednost i pozitivni rezultati u državama članicama.

67.

U Akcijskom planu za uniju tržišta kapitala Komisija se obvezala razviti strategiju za pružanje tehničke potpore državama članicama radi jačanja kapaciteta tržišta kapitala do trećeg tromjesečja 2016., što je dodatna mjera uz sveobuhvatnu strategiju EU-a za lokalna i regionalna tržišta kapitala (vidjeti odlomak 57.). Međutim, Komisija je u iščekivanju donošenja Uredbe o Programu potpore strukturnim reformama u rujnu 2016. izvijestila da je razvila kapacitete za pružanje tehničke potpore i da će surađivati s državama članicama kako bi utvrdila prioritetna područja, ali nije objavila nijedan strateški dokument.

68.

Potpora u okviru Programa potpore strukturnim reformama temelji se na potražnji i ne zahtijeva sufinanciranje sredstvima država članica. Njome je obuhvaćen cijeli ciklus procesa, od pripreme i izrade do provedbe projekta. U razdoblju 2016. – 2019. u okviru Programa potpore strukturnim fondovima i njegova pripremnog djelovanja financirala su se 54 projekta relevantna za uniju tržišta kapitala s ukupnim proračunom od 14,31 milijuna eura u 20 država članica.

69.

Kad je riječ o obrazloženju zahtjeva za tehničku potporu koje su dostavila nacionalna tijela, svih 10 zahtjeva iz uzorka Suda odnosilo se na provedbu unije tržišta kapitala kao prioriteta Unije. U polovici slučajeva (pet zahtjeva) nadležna tijela tvrdila su da je zahtjev u skladu s njihovim vlastitim planom reformi. Samo je jedna država članica iz uzorka (Litva) primila preporuku koja je relevantna za uniju tržišta kapitala, a projektni zahtjev upućuje na tu preporuku kao na relevantnu okolnost. Druge dvije države članice (Bugarska i Italija) primile su općenitije preporuke (koje se odnose na nesolventnost i nadzor), ali one svoje zahtjeve nisu povezale s tim preporukama.

70.

Na slici 7. prikazan je broj odobrenih projekata i njihov proračun po u svakoj državi članici. Na slici je vidljivo da postoje znatne razlike među zemljama sa slabije razvijenim tržištima kapitala (npr. Hrvatska i Rumunjska u usporedbi s Bugarskom, Mađarskom i Slovačkom).

71.

Služba za potporu strukturnim reformama uspješno je podupirala nekoliko projekata relevantnih za uniju tržišta kapitala u devet država članica. Međutim, Sud je utvrdio da šest država članica (Slovačka, Bugarska, Mađarska, Grčka, Cipar i Austrija) sa slabije razvijenim tržištima kapitala nisu provele nijedan projekt ili samo jedan projekt relevantan za uniju tržišta kapitala. Tri države članice od tih šest podnijelo je ili mali broj zahtjeva (Slovačka i Bugarska podnijele su po jedan zahtjev) ili nijedan zahtjev (Austrija).

72.

Iako logika intervencije Programa potpore strukturnim reformama nije bila formalno usmjerena na posebne potrebe tržišta kapitala EU-a, ciljevi unije tržišta kapitala uzeti su u obzir na razini svakog pojedinačnog projekta. Nadalje, u odabranim projektima postajala je jasna povezanost s utvrđenim nacionalnim potrebama. Njima je obuhvaćena i većina prioriteta za resorne mjere utvrđene u okviru Bečke inicijative iz 2018.²² Sud je utvrdio da je unutar skupine zemalja srednje i istočne Europe odabran samo jedan (u Češkoj) od šest podnesenih zahtjeva povezanih s financijskom pismenošću, koja je jedan od ključnih problema s kojim se suočavaju slabije razvijena tržišta kapitala (vidjeti odlomak 82.). Ostali su odbijeni djelomično zbog nedovoljne razvijenosti projekta.

73.

Služba za potporu strukturnim reformama namjeravala je usvojiti trofazni pristup postupne primjene uzastopnih intervencija, tj. prvo bi se provela sveobuhvatna analiza trenutačnog stanja razvoja tržišta kapitala, zatim pružila pomoć u poboljšanju pristupa tržišnoj infrastrukturi i, u konačnici, pružila potpora naporima za produbljivanje i proširenje pristupa tržištu kapitala. U tu je svrhu Služba za potporu strukturnim reformama utvrdila sedam širih područja i 26 vrsta projekata relevantnih za uniju tržišta kapitala kojima bi se mogla pružiti potpora²³. Dokument u kojem se pojašnjava taj pristup dostavljen je odabranim državama članicama u kojima su 2017. i 2018. obavljeni terenski posjeti.

74.

U šest od 13 država članica s relativno slabije razvijenim tržištima kapitala (Litva, Slovenija, Slovačka, Mađarska, Grčka i Cipar) Služba za potporu strukturnim reformama nije pomno primjenjivala taj pristup. Međutim, to ne znači da odabrani projekti nisu bili relevantni ili da nisu poticali razvoj tržišta kapitala. Iako za te države članice nije postojala tržišna dijagnostika ili strategija, Služba za potporu strukturnim reformama odobrila je projekte koje su podnijele te zemlje i koji su se odnosili na određene sektore njihovih tržišta kapitala.

75.

Do ožujka 2020. države članice podnijele su samo dva zahtjeva za više zemalja, i iza oba su stajale Estonija, Latvija i Litva (vidjeti okvir 1.). Ti su zahtjevi odobreni u okviru Programa potpore strukturnim reformama. Unatoč znatnim izazovima u koordinaciji takvih projekata u svim uključenim državama članicama, oni mogu donijeti bitne rezultate i učinak na razini regije.

76.

Kad je riječ o pravodobnom ostvarenju i poštovanju ključnih etapa, Sud je utvrdio nekoliko nedostataka u pogledu projekata iz uzorka. U gotovo svim tim projektima faze ugovaranja i provedbe trajale su dulje nego što je početno procijenjeno te je došlo do kašnjenja u dostavi konačnih rezultata u usporedbi s početnim rasporedom koji je uspostavljen na temelju analize koju je obavila Služba za potporu strukturnim reformama. Pet projekata, od podnošenja zahtjeva do finalizacije, provodilo se (ili se očekuje da će se provoditi) znatno dulje nego što je planirano (između 30 i 40 mjeseci), uglavnom zbog prethodno navedenih kašnjenja.

77.

Kad je riječ o postignutim rezultatima, još nije moguće izvesti zaključak jer se u trenutku dovršetka ove revizije većina projekata i dalje provodila. Slično tome, u anketi koju je proveo Sud većina tijela država članica (njih 57 %) nije iznijela nikakve primjedbe o važnosti tehničke potpore koja im je pružena jer smatraju da im je potrebno više vremena za pouzdanu procjenu. Unatoč tome, Sud je utvrdio razlike u dosadašnjim rezultatima projekata iz uzorka. Za polovicu od osam dovršenih projekata i) u završno izvješće nisu uvrštene sve preporuke koje je ugovaratelj prvotno predložio ili ih nacionalna tijela nisu razmotrila za provedbu te ii) ukupno gledajući, preporuke obuhvaćene istraživanjima provedene su tek u prilično ograničenoj mjeri.

78.

U skladu s Uredbom o Programu potpore strukturnim reformama, Služba za potporu strukturnim reformama prati rezultate tehničke pomoći koju pruža. U tom kontekstu Služba za potporu strukturnim reformama šalje dva upitnika korisničkim tijelima. Povratne informacije ne traže se od sudionika na tržištu koji nisu uključeni u provedbu projekta, iako su oni u mogućnosti pružiti neovisne, praktične i šire povratne informacije.

Komisija je poduzela određene mjere u okviru svoje nadležnosti, ali nije u potpunosti uklonila ključne prekogranične prepreke

79.

Jednu od glavnih prepreka prekograničnim ulaganjima čini rascjepkanost europskog tržišta koje je ispresijecano nacionalnim granicama. Nedostatak tržišne integracije odražava se u niskom udjelu imovine zajedničkih investicijskih fondova (poduzeća za kolektivna ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) i alternativni investicijski fondovi (AIF)) koji su registrirani za prodaju u više od triju zemalja. Statistički podatci pokazuju da je, iako je tržište fondova za zajednička ulaganja u Europi ostvarilo određeni rast, tržišna aktivnost koncentrirana u svega nekoliko zemalja²⁴. Prema podatcima iz lipnja 2017. otprilike 70 % sve imovine kojom se upravlja pripada investicijskim fondovima koji su registrirani za prodaju samo na svojem domaćem tržištu²⁵.

80.

U svojem izvješću od 24. ožujka 2017.²⁶ Komisija i države članice utvrdile su tri vrste prepreka koje sprječavaju prekogranične tokove kapitala u različitim fazama ciklusa ulaganja. Iz izvješća je proizašao zajednički akcijski plan kojim su obuhvaćene samo one prepreke na čijem su uklanjanju države članice bile spremne raditi. U okviru Akcijskog plana za uniju tržišta kapitala Komisija je 2016. osnovala stručnu skupinu – Europski posttrgovinski forum (EPTF) – kako bi provela opsežno preispitivanje napretka ostvarenog u posttrgovinskoj fazi vrijednosnih papira i uklanjanja prepreka utvrđenih u Giovanninijevu izvješću (nedostatci u mehanizmima prekograničnog poravnanja i namire 2001. i 2003.)²⁷. Europski posttrgovinski forum u svojem kasnijem izvješću od 15. svibnja 2017. upozorio je i na neke prepreke koje su utvrdile Komisija i države članice²⁸. Oba izvješća upućuju na to da se mnoge prepreke koje ometaju prekogranične tokove kapitala nisu uklonile već desetljećima.

81.

Na temelju tih dvaju izvješća Komisija je predložila zakonodavne i nezakonodavne mjere za ublažavanje prepreka prekograničnim tokovima kapitala. Sud je obavio reviziju mjera u okviru unije tržišta kapitala koje se odnose na financijsku pismenost ulagača, s naglaskom na MSP-ove, zakonodavstvo o nesolventnosti i porez po odbitku (vidjeti sliku 8.).

Komisija je mogla učiniti više u pogledu promicanja financijske pismenosti među MSP-ovima

82.

Ankete OECD-a o financijskoj pismenosti potvrđuju da su razine financijske pismenosti izmjerene u smislu znanja, ponašanja i stavova u pogledu financija i dalje vrlo različite diljem EU-a. Pokazuju i da su rod, dob, digitalne vještine i financijska otpornost važni za financijsku pismenost²⁹. Spomenute različite razine financijske pismenosti očite su i među MSP-ovima. Istraživanje SAFE³⁰ koje su provele Komisija i Europska središnja banka pokazuje da se većina upravitelja malih poduzeća osjeća sigurnije razgovarati o financiranju s bankama nego s pružateljima vlasničkog i poduzetničkog kapitala. Ta je pojava izraženija u srednjoj i istočnoj Europi u usporedbi s ostatkom EU-a.

83.

Iako Akcijskim planom za uniju tržišta kapitala nije predviđena posebna obveza rješavanja pitanja financijske pismenosti, Komisija i države članice utvrdile su da je nedovoljna razina financijske pismenosti prepreka koja ulagače odvraća od održavanja ili povećanja njihove prekogranične izloženosti. U zajedničkom planu djelovanja obvezale su se da će „početi razmjenu najboljih praksi u pogledu programa financijske pismenosti, uzimajući u obzir njihovu prekograničnu dimenziju”.

84.

U skladu s tom obvezom, podskupina od 18 država članica kojom je predsjedala Hrvatska preuzela je taj zadatak i 2018. izradila neslužbeni dokument koji je odobrila zajednička stručna skupina Komisije i država članica o preprekama slobodnom kretanju kapitala. Među ostalim, u tom neslužbenom dokumentu preporučuje se da države članice mjere razinu financijske pismenosti i provedu pristupačne programe financijskog obrazovanja koji se temelje na dokazima. U njemu se navodi i da nisu pokrenute inicijative koje bi se bavile pitanjem prekogranične dimenzije MSP-ova. Nadalje, „teško se baviti pitanjem prekogranične dimenzije financijske pismenosti MSP-ova jer je potrebno poduzeti još mnogo koraka na nacionalnoj razini”. Neke države članice pozvale su EU-a na rješavanje tog važnog pitanja.

85.

Za područje financijskog obrazovanja u prvom su redu nadležne države članice. Preporukama iz neslužbenog dokumenta ne propisuje se način na koji bi EU trebao izvršavati svoju nadležnost za pružanje potpore državama članicama u poticanju financijske pismenosti, uključujući među MSP-ovima. Komisija tek treba odlučiti o daljnjim koracima. U anketi koju je Sud proveo među javnim tijelima 73 % ispitanika smatralo je da je Komisija, zajedno s državama članicama, trebala predložiti i financirati konkretne mjere u okviru inicijative unije tržišta kapitala kako bi se povećala financijska pismenost među malim ulagačima i poduzetnicima. Međutim, istodobno je izostala dovoljna podrška država članica, zbog čega je rad stručne skupine za prepreke slobodnom kretanju kapitala 2018. stavljen na čekanje³¹.

86.

Sud napominje da se u neslužbenom dokumentu stručne skupine o financijskoj pismenosti nije sustavno razmatralo kako se postojeći programi i platforme EU-a za financiranje, uključujući Europsku poduzetničku mrežu i Europski savjetodavni centar za ulaganja, već upotrebljavaju za poticanje financijske pismenosti i kako bi se oni mogli djelotvornije iskoristiti u tu svrhu. Na primjer, Europska poduzetnička mreža, koju je 2008. pokrenula Komisija, namijenjena je za pomoć poduzećima s inovacijama i rastom na međunarodnoj razini, među ostalim pružanjem savjeta o financijama i financiranju. Slično tome, usluge dostupne preko Europskog savjetodavnog centra za ulaganja uključuju financijsko savjetovanje radi poboljšanja sposobnosti poduzeća da pristupe odgovarajućim izvorima financiranja³².

Komisijine mjere vjerojatno neće dovesti do znatne konvergencije postupaka u slučaju nesolventnosti

87.

Snažni i učinkoviti okviri za slučajeve nesolventnosti dobar su temelj za prekogranične transakcije na tržištu kapitala. Prema Akcijskom planu za uniju tržišta kapitala neučinkovitost i neujednačenost stečajnog prava trenutačno otežava ulagačima da procijene kreditni rizik, osobito u slučaju prekograničnih ulaganja. Komisija navodi da bi se konvergencijom postupaka u slučaju nesolventnosti i restrukturiranja prekograničnim ulagačima omogućila veća pravna sigurnost te bi se na taj način moglo potaknuti više prekograničnog djelovanja.

88.

Kako je najavljeno u Akcijskom planu za uniju tržišta kapitala i njegovu preispitivanju sredinom provedbenog razdoblja, Komisija je predložila dvije zakonodavne inicijative i jednu nezakonodavnu mjeru za rješavanje pitanja nesolventnosti.

• Direktivom o ranom restrukturiranju i pružanju druge prilike³³ uglavnom se utvrđuju minimalni standardi za postupke restrukturiranja održivih poduzeća prije nego postanu nesolventna i za postupke koji vode do otpisa dugova.
• Prijedlogom uredbe o zakonodavstvu koje se primjenjuje na učinke ustupanja potraživanja na treće osobe³⁴ nastoje se uvesti jedinstvena pravila o sukobu zakona kojima se pojašnjava koje zakone primatelji moraju poštovati kako bi stekli pravo vlasništva nad ustupljenim potraživanjima.
• U Komunikaciji³⁵ o zakonodavstvu koje se primjenjuje na učinke vlasništva u transakcijama vrijednosnim papirima pojašnjava se da postoje različiti načini utvrđivanja mjesta gdje se vodi ili gdje se nalazi račun vrijednosnih papira te da su sve definicije jednako valjane za potrebe utvrđivanja pravila o sukobu zakona koja se primjenjuju u slučaju nesolventnosti ili drugog spora.

89.

Iako se za ta dva zakonodavna akta još čeka odobrenje Vijeća ili njihovo prenošenje u nacionalno zakonodavstvo, nijedna od tih mjera nije prikladna za postizanje znatne konvergencije postupaka u slučaju nesolventnosti jer se njima u velikoj mjeri rješavaju pitanja s kojima se suočavaju sudionici na tržištu prije pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti, kao što je restrukturiranje održivih poduzeća i pojašnjenje vlasničkih prava. Njima se također podupiru sudionici na tržištu koji osjećaju posljedice koje proizlaze iz nesolventnosti, kao što su prezaduženost i poteškoće pri pokretanju novog poslovnog pothvata. Iako konvergencija postupaka u slučaju nesolventnosti nije jedan od glavnih ciljeva unije tržišta kapitala, Komisija je u Akcijskom planu za uniju tržišta kapitala³⁶ izrazila namjeru poticanja takve konvergencije.

90.

Komisija se dosad suzdržavala od poduzimanja daljnjih mjera za usklađivanje ključnih elemenata postupaka u slučaju nesolventnosti. Razlog leži u tome što materijalno stečajno pravo ostaje u isključivoj nadležnosti država članica, a uloga EU-a ograničena je na razvoj pravosudne suradnje u području građanskog prava s prekograničnim implikacijama. Na temelju razgovora s Komisijom, tijekom pregovora Vijeća o prijedlogu Direktive o restrukturiranju i nesolventnosti te već na sastancima koji su prethodili savjetovanju s državama članicama prije podnošenja samog prijedloga, oklijevanje država članica da se poradi na rješavanju ključnih područja stečajnog prava bilo je očito.

91.

Međutim, komparativna studija o materijalnom stečajnom pravu u EU-u³⁷ koju je Komisija naručila 2016. pokazala je da ima prostora za usklađivanje aspekata postupaka u slučaju nesolventnosti. S jedne strane, studija je pokazala da postoje velike razlike u nacionalnim stečajnim okvirima, zbog čega je teško postići zajednički pristup na temelju kojeg bi se usklađivanje trebalo obaviti. S druge strane, u studiji su istaknuta pitanja za koja se smatra da bi zakonodavac EU-a mogao razmotriti daljnje korake, kao što su: kvalifikacije i osposobljavanje upravitelja u slučaju nesolventnosti, rangiranje tražbina i redoslijed prioriteta, tužbe radi pobijanja dužnikovih radnji i postupaka prilagodbe te proceduralna pitanja povezana s formalnim postupcima u slučaju nesolventnosti.

92.

Rezultati ankete koju je Sud proveo među javnim tijelima pokazuju da više od 50 % ispitanika smatra da bi Komisija trebala kao prioritet postaviti pronalaženje zajedničkog temelja, posebice u području: a) uvjeta za pokretanje postupaka u slučaju nesolventnosti, b) definicije nesolventnosti, i c) rangiranja stečajnih tražbina (vidjeti sliku 9.). 23 % ispitanika navelo je da bi Komisija trebala utvrditi zajednički temelj za tužbe radi pobijanja dužnikovih radnji.

Komisija je izradila solidan Kodeks o postupanju za porez po odbitku, ali on nije obvezujuće prirode

93.

Porez po odbitku izravni je porez na pasivni prihod, uključujući kamate, dividende, naknade za licencije i kapitalne dobitke. Taj porez ubire rezident ili zemlja podrijetla ili oboje, a ulagač mora podnijeti zahtjev za povrat poreza ili dobiti nadoknadu troškova. U svojem izvješću o prekograničnim preprekama (vidjeti odlomak 80.) Komisija i države članice utvrdile su da su diskriminirajući i prekomjerno zahtjevni postupci za traženje oslobođenja od poreza po odbitku prepreke prekograničnim ulaganjima. Slično tome, EPTF je istaknuo da bi rješavanje problema neučinkovitih postupaka naplate poreza po odbitku trebalo biti prioritet kako bi se poboljšalo posttrgovinsko okruženje u EU-u³⁸.

94.

Kako bi ponudila odgovore na ta pitanja, Komisija je 11. prosinca 2017. objavila Kodeks o postupanju za porez po odbitku. U njemu se uglavnom preporučuje vladama da poduzmu korake za provedbu pojednostavnjenih postupaka za povrat poreza, u koje se ubraja i standardizirani i usklađeni sustav za pružanje poreznih olakšica na izvoru, kako bi se prava i izuzeća iz ugovora izravno primjenjivala i provodila u praksi. Međutim, Kodeks nije obvezujuće prirode i nije dovoljno strog u određenim aspektima, primjerice u pogledu rokova do kojih porezna tijela u državama članicama moraju obraditi zahtjeve za povrat.

95.

Iako je Komisija aktivno promicala jednostavnije postupke oporezivanja po odbitku u EU-u, dosad je predložila tek neobvezujući kodeks o postupanju jer za sva druga eventualna rješenja postoje znatne pravne i političke prepreke. Tako, s obzirom na teške pregovore na međunarodnoj razini, nije podnijela prijedlog direktive u skladu s člankom 115. UFEU-a jer bi to zahtijevalo:

• da Komisija dokaže da njezino nedjelovanje izravno utječe na pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta; i
• postizanje jednoglasnog dogovora Vijeća i pokretanje posebnog zakonodavnog postupka.

96.

Komisija od 1975. pokušava pronaći zajedničko rješenje u pogledu poreza po odbitku na dividende na temelju članka 115. UFEU-a, ali dosad nije uspjela u tome. Nadalje, većina država članica odbila je prijedlog o postupnom prijelazu na glasovanje kvalificiranom većinom u području oporezivanja³⁹ iz novije Komisijine komunikacije.

97.

Umjesto toga, Komisija je pratila provedbu Kodeksa s pomoću upitnika i radionica na kojima su sudjelovale države članice. I u upitnicima i na radionicama istaknuta su, među ostalim, sljedeća područja u kojima su potrebna daljnja poboljšanja:

• digitalizacija podnošenja zahtjeva za povrat; i
• uvođenje mogućnosti prihvaćanja alternativnih dokaza o poreznoj rezidentnosti.

98.

Nadalje, u okviru sastanka na vrhu poreznih uprava EU-a u svibnju 2020. porezne uprave država članica dogovorile su se da će Komisija pokrenuti rad na istraživanju zakonodavnih i nezakonodavnih inicijativa za uklanjanje postojećih izazova u vezi s porezom po odbitku, uključujući mogući sustav oslobađanja na izvoru.

99.

Komisija je 15. srpnja 2020. objavila Akcijski plan za pravedno i jednostavno oporezivanje⁴⁰. Budući da prepreke prekograničnim ulaganjima i dalje postoje unatoč Kodeksu o postupanju za porez po odbitku, Komisija je najavila da će predložiti zakonodavnu inicijativu za uvođenje zajedničkog i standardiziranog sustava na razini EU-a za oslobađanje od poreza po odbitku na izvoru, zajedno s mehanizmom za razmjenu informacija i suradnju među poreznim upravama. Komisija tijekom 2022. namjerava izraditi procjenu učinka koja bi mogla dovesti do toga da Komisija podnese prijedlog direktive Vijeća o uvođenju sustava oslobađanja na izvoru.

Ne postoji uvjerljiv okvir uspješnosti za uniju tržišta kapitala

100.

Sud je ispitao je li Komisija:

1. postavila određene, mjerljive, dostižne, razumne i vremenski utvrđene ciljeve i je li u dovoljnoj mjeri dala prednost određenim mjerama;
2. jasno komunicirala sa javnošću o uniji tržišta kapitala;
3. uspostavila sveobuhvatan sustav praćenja.

Ciljevi unije tržišta kapitala bili su prilično nejasni, a prioriteti su utvrđeni kasno

101.

Akcijski plan za uniju tržišta kapitala i njegovo preispitivanje sredinom provedbenog razdoblja popraćeni su detaljnom ekonomskom analizom. Kad je riječ o postupku savjetovanja za Zelenu knjigu Komisije o uniji tržišta kapitala iz 2015. i njezinu ažuriranju iz 2017., Komisija je dobro organizirala taj proces i jasno izvijestila o rezultatima, što je potvrdila i anketa koju je proveo Sud. Unija tržišta kapitala uglavnom je pobudila zanimanje financijskog sektora i četiriju velikih država članica. Druga poduzeća/MSP-ovi i države članica sa slabije razvijenim tržištima kapitala pokazale su manje zanimanje.

102.

Akcijski plan za uniju tržišta kapitala temelji se na trima razinama ciljeva: dva krovna, tri strateška i tri operativna. U okviru operativnih ciljeva Akcijski plan podijeljen je na sedam područja intervencije koja su pak podijeljena na 25 posebnih ciljeva. Posebni ciljevi provode se s pomoću ukupno 71 mjere. Takva je logika intervencije (tj. hijerarhija ciljeva; vidjeti sliku 10.) predstavljena u općim crtama tek u okviru preispitivanja sredinom provedbenog razdoblja. Poveznice između četiriju područja intervencije obuhvaćenih revizijom, njihovi višestruki posebni ciljevi, povezane mjere i njihovi međusobno povezani učinci nisu objašnjeni ni u jednom dokumentu Komisije, iako je to propisano okvirom za bolju regulativu⁴¹.

103.

Određivanje prioriteta i redoslijed djelovanja bili bi važni za projekt od samog početka jer su i Akcijski plan i preispitivanje sredinom provedbenog razdoblja sadržavali velik broj mjera. Sve mjere nisu imale istu težinu; neke su bile pripremne ili administrativne naravi, ili su bile usmjerene na praćenje, dok su druge bile povezane sa zakonodavnim prijedlozima ili drugim nezakonodavnim mjerama koje su trebale biti strateške naravi. Komisija nije odredila izričite prioritete među mjerama predviđenima Akcijskim planom iz 2015. Umjesto toga, određivanje prioriteta bilo je implicitno samo u smislu rokova za različite mjere, koji su odražavali izvedivost i potrebu za pripremnim radom.

104.

Razlog leži u tome što je Akcijski plan izrađen po hitnom postupku te stoga nije obavljena prethodna analiza u pogledu toga bi li neka od mjera imala veći učinak od drugih. Devet prioritetnih mjera uvedeno je tek u okviru preispitivanja sredinom provedbenog razdoblja iz 2017. Anketa i razgovori koje je obavio Sud pokazali su da tekstualni opis projekta unije tržišta kapitala nije bio potpuno jasan i da je njegova vidljivost ograničena na specijaliziranu publiku. Nadalje, čak su i posebni ciljevi za svako područje intervencije bili nejasni i nisu bili mjerljivi.

105.

Kako bi podržala ciljeve unije tržišta kapitala, Komisija je u nekim slučajevima upotrijebila opće procjene (vidjeti okvir 2.).

106.

U Akcijskom planu za uniju tržišta kapitala nisu nužno navedene sve mjere koje je Komisija provodila ili razmatrala i koje su bile povezane s ciljevima projekta. Jedan je takav primjer europska jedinstvena pristupna točka (vidjeti odlomak 43.).

Realno gledajući, mjerama u okviru unije tržišta kapitala ne mogu se ispuniti visoka očekivanja koja je postavila Komisija

107.

Sudionici na tržištu doživjeli su uspostavu unije tržišta kapitala i komunikaciju oko tog istaknutog projekta kao pokazatelj istinske predanosti Komisije da se postigne znatan pozitivan učinak. U komunikaciji o projektu izražena su očekivanja koja su bila veća od onih koja bi se realno mogla ostvariti predloženim mjerama i koja su u njezinoj nadležnosti.

108.

Komisija je svojim Akcijskim planom iz 2015. namjeravala postaviti temelje za visoko funkcionalnu uniju tržišta kapitala do 2019. Oslanjanje poduzeća iz EU-a na bankovno financiranje i nedostatci u razvoju tržišta kapitala EU-a posljedica su različitih strukturnih čimbenika koje se ne može ublažiti ili promijeniti Akcijskim planom u roku od nekoliko godina. Međutim, Komisija je u ožujku 2019. u svojem izvješću o napretku ipak objavila da je ispunila svoje obećanje u predviđenom roku.

109.

Međutim, analize koje su provela javna tijela (Međunarodni monetarni fond, Europska središnja banka), privatna udruženja (Udruga za europska financijska tržišta, Europska bankarska federacija), sektorske inicijative (Market4Europe) i skupine za strateško promišljanje (Bruegel, Centar za europske političke studije, Eurofi) upućuju na to da je unija tržišta kapitala daleko od dovršetka i da je potrebno uložiti još puno truda. Tome u prilog idu i tržišni pokazatelji na visokoj razini, kao što su pokazatelji financijske integracije Europske središnje banke, omjer duga i bankovnih kredita ili sastav financijske imovine kućanstava. Zapravo, ti pokazatelji nisu se znatno promijenili u odnosu na razdoblje prije pokretanja Akcijskog plana za uniju tržišta kapitala.

110.

Mišljenja ispitanika u anketama koje je proveo Sud podijeljena su u pogledu toga jesu li Akcijski plan za uniju tržišta kapitala i njegovo ažuriranje bili preambiciozni, nedovoljno zahtjevni ili prilično dobro promišljeni te su u skladu s ciljevima projekta. Ispitanici koji su kritizirali uniju tržišta kapitala kao preambicioznu u prvom su se redu pozivali na njegovu složenost koja je negativno utjecala na njezinu izvedivost. Kao drugo, naveli su da je Komisija podcijenila koliko je vremena potrebno da zakonodavci odobre mjere u okviru unije tržišta kapitala i preispitivanje sredinom provedbenog razdoblja. Kao što su dionici s kojima je Sud obavio razgovor spomenuli u više navrata, ambicije za uniju tržišta kapitala trebale bi biti velike i njihov bi glavni pokretač trebala biti Komisija, ali bi istodobno taj projekt trebao biti dovoljno realističan i izvediv da se ostvari napredak.

111.

Ključne mjere i sredstva za njihovu provedbu ovise o drugim akterima, posebno suzakonodavcima i državama članicama. Kako je prethodno navedeno (npr. u odlomcima 85., 90. i 96.), potpora država članica ključna je za područja koja su u nadležnosti država članica. Komisija je u Akcijskom planu za uniju tržišta kapitala i preispitivanju sredinom provedbenog razdoblja navela da se unija tržišta kapitala ne može izgraditi sama i da uspjeh projekta ovisi i o političkoj volji država članica i o prihvaćanju predmetnog sektora.

112.

Kad je riječ o zakonodavnim mjerama, Komisija se usredotočila na prilično ograničen zakonodavni program koji se sastoji od 13 inicijativa (vidjeti Prilog VI.). Međutim, u nekoliko je slučajeva Komisija morala znatno smanjiti svoje početne ambicije kako bi postigla dogovor među suzakonodavcima, primjerice u slučaju preispitivanja europskih nadzornih tijela, ili je pak morala iz unije tržišta kapitala izostaviti politički kontroverzna pitanja kao što je pitanje europske sigurne imovine.

113.

U nekim drugim slučajevima zakonodavni postupak trajao je dulje nego što se očekivalo, čak i kad je Komisija svoje zakonodavne prijedloge za mjere u okviru unije tržišta kapitala podnijela na vrijeme (vidjeti odlomak 46.). Slično tome, Komisijin prijedlog direktive o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza, koji je važan za rješavanje problema povlaštenog poreznog tretmana duga u odnosu na vlasnički kapital, zaustavljen je u Vijeću (vidjeti odlomak 33.). Dosad je doneseno i stupilo na snagu ukupno 12 (od 13) pravnih mjera, uglavnom pri kraju rokova predviđenih za uniju tržišta kapitala. Samo se pet mjera koje su stupile na snagu već primjenjuje u cijelosti ili djelomično, dok se preostalih šest treba početi postupno primjenjivati i stupit će na snagu do sredine 2022. ili čak kasnije (vidjeti Prilog VI.).

114.

Većina nezakonodavnih mjera (tj. stručne studije, najbolja praksa, savjetovanja) bila je korisna za produbljivanje i razmjenu znanja u pogledu određenih tržišnih segmenata te je u nekim slučajevima dovela do podnošenja zakonodavnog prijedloga (npr. u vezi sa skupnim financiranjem, pokrivenim obveznicama). Međutim, s obzirom na njihovu pripremnu i neobvezujuću prirodu, one nisu mogle dovesti do stvarne promjene. Jedan je takav primjer Komunikacija Komisije o pravu koje se primjenjuje na učinke vlasništva u transakcijama vrijednosnim papirima, kojom se nije znatno poboljšala pravna sigurnost u odnosu na prethodno stanje.

Komisija nije redovito pratila napredak u postizanju ciljeva unije tržišta kapitala

115.

Praćenje je potrebno da tvorci politika i dionici mogu provjeriti je li provedba politike „na dobrom putu” te da se dobiju informacije koje se mogu upotrijebiti za procjenu postignuća zadanih ciljeva⁴⁴. Ono se može provoditi na različitim razinama (tj. na strateškoj razini ili na razini pojedinačnih mjera politike), u različitim fazama (u trenutku uvođenja, tijekom ili nakon provedbe politike) i s različitom učestalošću (na godišnjoj razini, na tromjesečnoj razini itd.).

116.

Sud je revizijom ispitao je li Komisija uspostavila odgovarajuće mehanizme za praćenje provedbe unije tržišta kapitala u cjelini. To uključuje odabir pokazatelja koji se upotrebljavaju za praćenje razvojnih promjena u vezi s unijom tržišta kapitala i podatke koji se upotrebljavaju za izvješćivanje o njima.

117.

Komisija se dosad koristila nizom alata (vidjeti sliku 11.) za preispitivanje mjera u okviru unije tržišta kapitala i kretanja na tržištima kapitala, kao i izvješćivanje o njima. Međutim, nijedan od tih alata nije posebno namijenjen za redovito praćenje ukupnog napretka u sedam područja intervencije u okviru unije tržišta kapitala.

118.

Iako je Komisija u izvješću o gospodarskoj i financijskoj stabilnosti i integraciji iz 2016. (publikaciji široke namjene koja se počela objavljivati 2007.) počela procjenjivati kretanja na tržištu kapitala relevantna za sedam područja intervencije u okviru unije tržišta kapitala⁴⁵, Komisija taj okvir naknadno nije ažurirala. Nadalje, mnogi ključni pokazatelji iz tog izvješća iz 2016. nisu sadržavali polazne mjere i ciljne vrijednosti.

119.

Glavni razlog zbog kojeg Komisija nije zadržala sustav praćenja uspostavljen izvješćem o gospodarskoj i financijskoj stabilnosti i integraciji iz 2016. je taj što je unija tržišta kapitala tada još bila tek u povojima, pri čemu su mnoge resorne mjere još bile u postupku donošenja, ali i to što promjene u financijskim strukturama postaju vidljive u kvantitativnim statistikama tek sa znatnim vremenskim odmakom. Međutim, ta pitanja nisu smjela spriječiti Komisiju da uspostavi mehanizme praćenja i da ih razvije tijekom vremena.

120.

Komisija je 2020., tj. pet godina nakon osnutka unije tržišta kapitala i na poziv Vijeća, naručila studiju za izradu prikaza ključnih pokazatelja uspješnosti za praćenje napretka u pogledu unije tržišta kapitala. U skladu s prijedlogom izvršitelj je pokušao uspostaviti logiku intervencije utemeljenu na dokazima. U skladu s tim pristupom izvršitelj je nastojao utvrditi kako promjene u neposrednijim ishodima mjera politike u okviru unije tržišta kapitala (npr. troškovi uvrštavanja na burzu) utječu na glavne ciljeve unije tržišta kapitala (npr. relativni udio financiranja vlasničkim i dužničkim kapitalom uvrštenih nefinancijskih društava u odnosu na bankovno kreditiranje).

121.

U svojem nacrtu završnog izvješća konzultant je predložio da se u prikaz uključi više od 50 pokazatelja u četiri područja⁴⁶ te je preporučio Komisiji da pri izradi svojeg prikaza ključnih pokazatelja uspješnosti dodatno razmotri svrhu, skupinu korisnika, strukturu i održavanje. U međuvremenu je Komisija poduzela korake za razvoj dodatnih pokazatelja, primjerice o integraciji tržišta, jer je studija koju je izradio izvršitelj pokazala da mnogi od neposrednijih pokazatelja ishoda potrebnih za logiku intervencije nisu dostupni ili nisu prikladni u smislu da su prešli jednu od tri crvene linije⁴⁷.

122.

Za izvješćivanje o pokazateljima potrebni su odgovarajući podatci. Sud napominje da podatci potrebni za praćenje napretka pojedinačnih mjera politike u okviru unije tržišta kapitala ponekad nisu bili dostupni ili nisu bili dovoljno kvalitetni i detaljni. To bi moglo ugroziti i izglede za općenito mjerenje napretka u provedbi unije tržišta kapitala. Konkretno, neraspolaganje pouzdanim informacijama o prekograničnoj distribuciji investicijskih fondova već je dobro poznat nedostatak koji je potvrdila i ESMA tijekom ove revizije.

123.

U fazi uspostave unije tržišta kapitala Komisija je pokušala na najbolji mogući način iskoristiti situaciju prikupljanjem podataka iz niza izvora, uključujući ESMA-u. Na primjer, dok ESMA prikuplja informacije o broju registriranih fondova EuVECA i EuSEF, drugi podatci kao što su oni o prikupljenim financijskim sredstvima i izvršenim ulaganjima dobiveni su iz izvora izvan Komisije kao što je Invest Europe. Nadalje, ESMA se u svojim procjenama sekuritizacijskog tržišta koje nije STS uglavnom oslanja na privatne izvore (npr. BAML). Takvo oslanjanje na privatne izvore podataka može biti problematično jer je prikupljanje podataka dugotrajan, a često i skup proces i Komisija možda neće moći procijeniti njegovu kvalitetu.

124.

Komisija je poduzela korake za uključivanje klauzula o podatcima u relevantno zakonodavstvo o uniji tržišta kapitala kako bi se zajamčilo prikupljanje informacija potrebnih za praćenja i evaluaciju, ako one nisu dostupne iz drugih izvora ili im nije moguće pristupiti. Na primjer, novim zakonodavstvom o uniji tržišta kapitala⁴⁸ ESMA se od 2022. nadalje obvezuje da vodi registar na razini EU-a s podatcima o prekograničnoj distribuciji UCITS-ova, Direktivi AIFMD i drugim fondovima. Komisija je naglasila da je potrebno opravdati sve daljnje propisivanje zahtjeva u pogledu izvješćivanja kojih se mora pridržavati predmetni sektor.

Zaključci i preporuke

125.

Financijski sustav EU-a uglavnom se temelji na zajmovima i snažno se oslanja na bankovno financiranje. Komisija je poduzela određene mjere za pomak prema raširenijem tržišnom financiranju i za nadopunjavanje bankovne unije unijom tržišta kapitala. Glavni ciljevi unije tržišta kapitala bili su poticanje razvoja i integracije tržišta kapitala EU-a i povećanje alternativnog financiranja za MSP-ove. Sud je došao do općeg zaključka da je Komisija napravila prve korake prema postizanju tog zahtjevnog cilja, ali da se rezultati tek trebaju vidjeti.

126.

Mnogim mjerama koje je Komisija poduzela u okviru svoje nadležnosti napravljeni su mali koraci prema ostvarenju zadanih ciljeva, ali one nisu mogle djelovati kao katalizator promjena u Europi. Unatoč tome što su neobvezujuće mjere, kao što su objava izvješća ili razmjena najbolje prakse, doprinijele produbljenju znanja o određenim segmentima tržišta kapitala, mnoge od njih imale su prilično ograničen učinak zbog svoje naravi. Mnoge ključne mjere mogu poduzeti isključivo države članice ili je za to potrebna njihova puna podrška, što je bio jedan od ograničavajućih čimbenika za Komisiju.

127.

Akcijski plan za uniju tržišta kapitala iz 2015. provodi se u skladu s prethodnim planovima, uglavnom prihvaćanjem ranijih ideja i uključivanjem mjera koje su već u pripremi ili predlaganjem prilagodbi postojećih propisa (tj. prospekta, fondova EuVECA) kako bi se ostvario napredak u točno određenim segmentima tržišta kapitala. Mnogim resornim mjerama za diversifikaciju izvora financiranja za MSP-ove nastojali su se ukloniti problemi koji su bili preuska opsega da bi se njihovim rješavanjem pokrenuo i ubrzao strukturni pomak prema raširenijoj uporabi tržišnog financiranja u EU-u (vidjeti odlomke 20. – 39.).

128.

Unatoč naporima koje je Komisija uložila u okviru Akcijskog plana za uniju tržišta kapitala, njezine mjere za savladavanje prepreka pristupu informacijama za tržište financiranja MSP-ova imale su vrlo ograničen učinak u pogledu omogućavanja lakšeg pronalaska tržišnih partnera s kompatibilnim interesima. Komisija u Akcijski plan za uniju tržišta kapitala nije uključila relevantni projekt europske jedinstvene pristupne točke (ESAP), o kojem se raspravljalo prije Akcijskog plana iz 2015. Slijedom toga, i dalje postoje prepreke pristupu informacijama i na strani potražnje i na strani ponude (vidjeti odlomke 40. – 43.).

129.

Kad je riječ o izazovima u vezi s bankovnim financiranjem, Komisija je pokrenula inicijative za poboljšanje bankovnih kapaciteta za kreditiranje poduzeća iz EU-a. Međutim, iako je STS inicijativa bila pozitivan korak, ona još nije dovela do očekivanog učinka na europskom sekuritizacijskom tržištu niti do lakšeg financiranja MSP-ova. Najveći broj sekuritizacijskih transakcija i dalje se bilježi u području tradicionalnih kategorija imovine (tj. hipoteke, krediti za kupnju automobila) i u određenim državama članicama (vidjeti odlomke 44. – 50.).

1. preporuka – Potrebno je predložiti dobro ciljane mjere kako bi se MSP-ovima dodatno olakšao pristup tržištima kapitala

Komisija bi trebala uvesti:

1. mjere za povećanje privlačnosti financiranja vlasničkim kapitalom i javnog izdavanja vrijednosnih papira za poduzeća, posebno MSP-ove;
2. mjere za smanjenje utjecaja nerazmjera informacija raspoloživih na razini dobavljača i razini korisnika kapitala, posebno MSP-ova (npr. uspostavom ESAP-a);
3. izmjene pravnog okvira kako bi izdavanje sekuritiziranih vrijednosnih papira za MSP-ove postalo privlačnije, uz istodobno uzimanje u obzir mogućih rizika.

Preporučeni rok provedbe: 1. tromjesečje 2022.

130.

Komisija je objavila svoje ambicije za promicanje razvoja tržišta kapitala država članica, posebno u zemljama koje imaju velik potencijal da uhvate korak s razvijenijim tržištima. U tu se svrhu koristila širim koordinacijskim procesima EU-a (europski semestar) i financijskim instrumentima, kao što je Program potpore strukturnim reformama, ali ne u okviru konkretne, sveobuhvatne i jasne strategije EU-a (vidjeti odlomke 51. – 58.).

131.

U okviru europskog semestra uglavnom se utvrđuju izazovi relevantni za uniju tržišta kapitala. Međutim, unatoč donošenju Akcijskog plana o uniji tržišta kapitala 2015. i sve većoj važnosti te teme nakon Brexita, Komisija nije iznijela preporuke za deset država članica sa slabije razvijenim tržištima kapitala da provedu reforme koje se izravno odnose na uniju tržišta kapitala (vidjeti odlomke 59. – 65.).

132.

Iako Komisija državama članicama pruža tehničku potporu u okviru Programa potpore strukturnim reformama uz nisku razinu financijskog i administrativnog opterećenja, ta se potpora ne pruža u okviru određene strategije. Model tehničke potpore koji se temelji na potražnji nije doveo do toga da se državama članicama pružila potpora koja bi odgovarala njihovim potrebama. Nadalje, u okviru Programa potpore strukturnim reformama provodi se tek mali broj projekata u koje je uključeno više zemalja. U vrijeme obavljanja revizije većina projekata još je bila u tijeku ili je nedavno završena. Međutim, u uzorku Suda bili su vidljivi neujednačeni rezultati u pogledu opsega i napretka reformi. Nadalje, u većini slučajeva početni raspored provedbe nije se poštovao, a analiza Službe za potporu strukturnim reformama nije na odgovarajući način odražavala provedbene rizike (vidjeti odlomke 66. – 78.).

2. preporuka – Potrebno je poticati uspostavu razvijenijih i bolje integriranih lokalnih tržišta kapitala

Komisija bi trebala:

1. izraditi sveobuhvatnu strategiju kojom bi se odgovorilo na potrebe lokalnih tržišta kapitala;
2. uputiti preporuke državama članicama koje trebaju napredovati u pogledu tržišnog financiranja; i
3. poboljšati postojeći model tehničke potpore koji se temelji na potražnji kako bi se doprlo do država članica s najvećim potrebama, pri čemu bi se naglasak trebao staviti na rezultate.

Preporučeni rok provedbe: 4. tromjesečje 2022.

133.

Mnoge prepreke koje ometaju prekogranične tokove kapitala postoje već desetljećima. Komisija je utvrdila da takve prepreke često proizlaze iz nacionalnih zakona, kao što su oni u području stečajnog prava i poreza po odbitku, ili su posljedica nedovoljnog financijskog obrazovanja. U skladu s time i na zahtjev Vijeća, Komisija je u suradnji s državama članicama osmislila plan za uklanjanje takvih prepreka, što je dovelo do toga da su obuhvaćene samo prepreke koje su države članice bile voljne ukloniti (vidjeti odlomke 79. – 81.).

134.

Stručna skupina za uklanjanje nacionalnih prepreka tokovima kapitala preporučila je 2018. državama članicama da izmjere stope financijske pismenosti i provedu programe financijskog obrazovanja u skladu s načelima OECD-a. Komisija još nije navela hoće li i na koji način poduprijeti države članice u njihovim naporima, primjerice preispitivanjem relevantnih programa EU-a za financiranje radi boljeg poticanja financijske pismenosti potrošača, ulagača i MSP-ova diljem Europe (vidjeti odlomke 82. – 86.).

135.

Komisijine mjere u vezi s nesolventnošću imaju potencijal razjasniti vlasnička prava, olakšati rano restrukturiranje i pružiti poduzetnicima drugu priliku. Međutim, nije vjerojatno da će dovesti do konvergencije postupaka u slučaju nesolventnosti. Budući da materijalno stečajno pravo ostaje u isključivoj nadležnosti država članica, Komisija nema dovoljno manevarskog prostora za napredak bez njihove potpore (vidjeti odlomke 87. – 92.).

136.

U Komisijinu Kodeksu o postupanju za porez po odbitku iznose se primjeri najbolje prakse za rješavanje problema izrazito zahtjevnih postupaka za oslobođenje od plaćanja poreza i povrat poreza. Međutim, njegova primjena ovisi o dobroj volji država članica, a za obvezujuće usklađivanje nacionalnih praksi na temelju preporuka iz Kodeksa potrebna je jednoglasna odluka Vijeća. Prethodni pokušaji reforme postupaka oporezivanja po odbitku na toj osnovi nisu bili uspješni (vidjeti odlomke 93. – 99.).

3. preporuka – Potrebno je ukloniti ključne prekogranične prepreke ulaganjima

Komisija bi trebala:

1. procijeniti na koji način može bolje promicati financijsku pismenost, među ostalim među MSP-ovima, i poduprijeti napore koje države članice ulažu u tom području;
2. procijeniti ima li prostora za konvergenciju ili usklađivanje elemenata nacionalnih postupaka u slučaju nesolventnosti kao što su kriteriji za pokretanje postupaka u slučaju nesolventnosti, hijerarhija za rangiranje tražbina, redoslijed prioriteta i tužbi radi pobijanja dužnikovih radnji te promicanje istodobnih reformi; i
3. ovisno o ishodu procjene učinka predložiti Vijeću direktivu o sustavu oslobađanja od poreza po odbitku na izvoru.

Preporučeni rok provedbe: 4. tromjesečje 2022.

137.

Ciljevi koje je Komisija postavila za uniju tržišta kapitala u mnogim su slučajevima bili nejasni. Prioriteti su utvrđeni tek u kasnijoj fazi. Komisijinom komunikacijom o tom projektu postavljena su očekivanja koja su bila previsoka u odnosu na ono što bi se moglo postići njezinim mjerama. U nekim su slučajevima suzakonodavci znatno smanjili ambicije izražene u početnim prijedlozima Komisije ili su prijedlozi zastali u Vijeću zbog toga što se nije mogla postići suglasnost (vidjeti odlomke 100. – 114.).

138.

Praćenje koje je provodila Komisija bilo je ograničeno na napredak u provedbi zakonodavnih mjera, te se nije redovito i dosljedno pratilo ostvaruje li se napredak u postizanju glavnih ciljeva unije tržišta kapitala. Osim toga, trenutačno ne može procijeniti u kojoj mjeri njezine mjere politike, kako zakonodavne tako i nezakonodavne, doprinose postizanju ciljeva unije tržišta kapitala. Nadalje, prikupljanje podataka potrebnih za praćenje napretka u postizanju ciljeva unije tržišta kapitala dugotrajan je, a često i skup proces i Komisija možda neće moći procijeniti njegovu kvalitetu. Neki podatci nisu dostupni uz dovoljnu razinu kvalitete i detalja. Ti su nedostatci posebno zabrinjavajući ako se uzme u obzir drugi Akcijski plan za uniju tržišta kapitala koji je objavljen u rujnu 2020. (vidjeti odlomke 115. – 119.).

139.

Pet godina nakon uspostave unije tržišta kapitala Komisija je poduzela korake za izradu prikaza pokazatelja. Takav se prikaz može iskoristiti za procjenu uspjeha unije tržišta kapitala u cijelosti. Trebao bi počivati na logici intervencije s uporištem u dokazima i temeljiti se na odabiru odgovarajućih pokazatelja. Potrebno je staviti na raspolaganje podatke za sastavljanje pokazatelja, imajući na umu potrebu da se opterećenost predmetnog sektora koja se stvara zbog obveza izvješćivanja svede na najmanju nužnu mjeru (vidjeti odlomke 120. – 124.).

4. preporuka – Potrebno je razviti posebne ciljeve, ključne mjere i praćenje unije tržišta kapitala

Komisija bi trebala:

1. definirati posebne ciljeve i utvrditi ključne mjere kojima se ti ciljevi mogu djelotvorno postići u ranoj fazi procesa;
2. redovito pratiti napredak u postizanju ciljeva unije tržišta kapitala i izvješćivati o njemu;
3. odabrati pokazatelje koji su prikladni i koji se temelje na pouzdanim, pravodobnim i dostupnim podatcima.

Preporučeni rok provedbe: 4. tromjesečje 2021.

Ovo je izvješće usvojilo IV. revizijsko vijeće, kojim predsjeda član Revizorskog suda Alex Brenninkmeijer, na sastanku održanom u Luxembourgu 20. listopada 2020.

Prilozi

Prilog I. – Pregled projekata u okviru SRSP-a koji su relevantni za uniju tržišta kapitala, 2017. – 2018.

Država članica	Oznaka Službe za potporu strukturnim reformama	Projekt u okviru SRSP-a	Glavna ostvarenja prema podatcima iz ožujka 2020.	Proračun u eurima
Bugarska	SRSP2017/445	Razvoj jedinstvene pristupne točke za objavljivanje i distribuciju informacija od strane sudionika na tržištu („jedinstvena pristupna točka”)	„Nacrt” tehničkih specifikacija i operativnog plana sustava jedinstvenih pristupnih točaka (21. veljače 2020.)	425 000
Češka	SRSP2017/360	Analiza čeških „poslovnih anđela” i promicanje „poslovnih anđela”	Studija o postojećem stanju aktivnosti „anđeoskih ulaganja” u zemlji (16. listopada 2018.)	70 000
Češka	SRSP2017/446	Priprema nacionalne strategije za razvoj češkog tržišta kapitala	Izvješće s komentarima o Nacionalnoj strategiji za razvoj češkog tržišta kapitala za razdoblje 2019. – 2023. (odobreno u ožujku 2019.)	62 000
Estonija	SRSP2017/344	Dijagnostika tržišta kapitala	Dijagnostičko izvješće o estonskom tržištu kapitala (15. veljače 2019.)	100 000
Estonija	SRSP2017/39	Pravna i regulatorna reforma okvira za pokrivene obveznice i sekuritizaciju	Nacrt zakona o pokrivenim obveznicama i povezano obrazloženje (doneseni 13. veljače 2019.)	150 000
Italija	SRSP2017/508	Talijanska tržišta kapitala i unija tržišta kapitala – pristup financiranju – dijagnostika	Pregled tržišta kapitala u Italiji 2020. (31. siječnja 2020.)	550 000
Litva	SRSP2017/444	Poboljšanje ulagačkog okruženja za institucijske ulagače	Dijagnostička studija (srpanj 2018.) i predstavljanje (rujan 2018.)	150 000
Poljska	SRSP2017/42	Izrada strategije za razvoj tržišta kapitala	Strategija razvoja tržišta kapitala za Poljsku (donesena 1. listopada 2019.)	150 000
Rumunjska	SRSP2017/44	Osnivanje Nacionalne razvojne banke Rumunjske – Rumunjske banke za razvoj – EximBank S.A.	Studija provedbe za rumunjsku razvojnu banku (18. srpnja 2019.)	448 125
Litva	SRSP2018/31	Instrument potpore MSP-ovima za vlasnički kapital	Nacrt zakonodavstva i provedbeni plan, uključujući operativne promjene (7. kolovoza 2019.)	65 000

Napomena: Korisnik u svim slučajevima bio je nacionalno ministarstvo financija ili slično (Italija: Ministarstvo gospodarstva i financija; Rumunjska: Ministarstvo javnih financija).

Izvor: Sud, na temelju podataka Službe za potporu strukturnim reformama.

Prilog II. – Komisijin Akcijski plan za uniju tržišta kapitala iz 2015. i njegovi prethodnici – odabrane mjere usmjerene na pristup financiranju

Akcijski plan o rizičnom kapitalu iz 1998.	Akcijski plan za poboljšanje pristupa financiranju za MSP-ove 2011.	Akcijski plan za uniju tržišta kapitala iz 2015.
Prospekt – postupak izrade jedinstvene putovnice za velika poduzeća i MSP-ove	Izmjena Direktive o prospektu u pogledu obveze proporcionalnog objavljivanja za MSP-ove	Uredba EU-a o prospektu (na snazi od srpnja 2019.)
Detaljno ispitivanje troškova prikupljanja sredstava vlasničkog i dužničkog financiranja za poduzeća diljem Europe	Oznaka rastućih tržišta MSP-ova u MiFID-u	Uredba o rastućim tržištima MSP-ova o izmjeni Uredbe o zlouporabi tržišta
Fondovi poduzetničkog kapitala: zakonodavstvo Zajednice koje obuhvaća posebne zatvorene fondove	Prvi zakonodavni prijedlog Uredbe o fondovima EuVECA/EuSEF-u (nije donesen)	Preispitivanje Uredbe o fondovima EuVECA/EuSEF (doneseno i na snazi od 2018.)
Oporezivanje fondova poduzetničkog kapitala – pojašnjenje poreznog okruženja	Ispitivanje poreznih prepreka prekograničnim ulaganjima poduzetničkog kapitala	Studija o poreznim poticajima za poduzetnički kapital i poslovne anđele
Ispitivanje oporezivanja duga i vlasničkog kapitala	Bez mjera	Zakonodavni prijedlog o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit kojim se nastoji riješiti pitanje povlaštenog poreznog tretmana duga u odnosu na vlasnički kapital
Bez mjera	Jedinstvena pristupna točka reguliranim informacijama na razini EU-a	Istražiti kako razviti paneuropske informacijske sustave
Bez mjera	Financiranje vlasničkim kapitalom za MSP-ove: Vlasnički financijski instrument u okviru programa COSME i Obzor 2020. – krovni fondovi; EIB-ova/EIF-ova sekuritizacija dužničkog portfelja MSP-ova	Program paneuropskih krovnih fondova poduzetničkog kapitala, Venture EU u okviru EIB-a/EIF-a
Bez mjera	Jačanje Europske poduzetničke mreže kako bi se MSP-ovima pružile kvalitetnije informacije
Bez mjera	Pregled tržišta kreditiranja MSP-ova, uključujući mehanizam transparentnosti	Europska načela na visokoj razini koja se odnose na povratne informacije koje banke trebaju dati MSP-ovima s odbijenim zahtjevima za kredit

Izvor: Sud.

Prilog III. – Mjere u okviru unije tržišta kapitala za razvoj lokalnih tržišta kapitala

Prilog IV. – Pregled izravnih preporuka upućenih svim državama članicama, 2014. – 2019.

Prije unije tržišta kapitala		Nakon donošenja Akcijskog plana za uniju tržišta kapitala (rujan 2015.)
2014.	2015.	Država članica	2016.	2017.	2018.	2019.
		Belgija	x	x
		Bugarska
		Češka
		Danska
	x	Njemačka	x	x	x
		Estonija
x		Irska			x
Program	Program	Grčka	Program	Program	Program
x		Španjolska
x		Francuska
		Hrvatska
x		Italija			x	x
Program	Program	Cipar	x	x	x	x
		Latvija
		Litva	x
		Luksemburg
x	x	Mađarska
x	x	Malta
x	x	Nizozemska
		Austrija		x	x	x
		Poljska
x	x	Portugal	x	x	x
		Rumunjska
	x	Slovenija	x	x	x	x
		Slovačka
		Finska
x	x	Švedska
x		Ujedinjena Kraljevina
10 od 26 38 %	7 od 26 27 %	Država članica s preporukom relevantnom za uniju tržišta kapitala	6 od 27 22 %	6 od 27 22 %	7 od 27 26 %	4 od 28 14 %
157	102	Ukupan broj preporuka po državama članicama	89	78	73	97

Izvor: Sud na temelju baze podataka CESAR, informativni dokument Odjela Europskog parlamenta za potporu pri ekonomskom upravljanju, preporuke: pregled, rujan 2019.

Prilog V. – Pregled izravnih i širih preporuka upućenih slabije razvijenim državama članicama, 2016. – 2019.

Mjesto na ljestvici	Država članica	Izravne preporuke	Šire preporuke
28	Litva	Pristup financiranju (2016.)	NEMA PREPORUKE
27	Rumunjska	NEMA PREPORUKE
26	Slovenija	Pristup financiranju (2016. – 2019.)	NEMA PREPORUKE
25	Slovačka	NEMA PREPORUKE	Pravosuđe (2017.)
24	Bugarska	NEMA PREPORUKE	Nadzor (2016., 2017., 2019.), nesolventnost (2016. – 2019.)
23	Latvija	NEMA PREPORUKE	Nesolventnost (2016.)
22	Estonija	NEMA PREPORUKE
21	Mađarska	NEMA PREPORUKE
20	Hrvatska	NEMA PREPORUKE	Nesolventnost (2017.)
19	Grčka	NEMA PREPORUKE	Nesolventnost (2019.)
18	Poljska	NEMA PREPORUKE
17	Češka	NEMA PREPORUKE
16	Cipar	Pristup financiranju (2016. – 2019.)	Nesolventnost (2016. – 2018.), nadzor (2019.)
15	Austrija	Pristup financiranju (2017. – 2019.)	NEMA PREPORUKE

Napomena: (1) Rangiranje na ljestvici temelji se na razvijenosti lokalnih tržišta kapitala, prema izvješću Asimakopoulosa i Wrighta, „A new sense of urgency: The future of Capital Markets Union”, New Financial, studeni 2019; (2) Sud je utvrdio kategoriju „izravnih preporuka” slijedeći Komisijinu internu taksonomiju, a posebno „pristup financiranju” i „smanjenje povlaštenog poreznog tretmana duga”. Kako bi se izbjegla prekomjerna upotreba oznake unije tržišta kapitala, Sud je preporuke koje se odnose i na pitanja povezana s bankarskim sektorom nazvao „širim preporukama”, npr. mehanizme u slučaju nesolventnosti, nadzor financijskog sektora i prodaja neprihodonosnih kredita; (3) Zbog programa ekonomske prilagodbe koji su trajali do 2018. Grčka je preporuke zaprimila tek 2019.

Izvor: Sud, na temelju prijedloga Komisijine baze podataka CESAR.

Prilog VI. – Pregled stanja u vezi sa zakonodavnim mjerama u okviru unije tržišta kapitala u srpnju 2020.

	Mjera	Rok	Komisija	EP	Vijeće	Donošenje	Primjena od
1	Preispitivanje fondova EuVECA/ EuSEF	3. tromjesečje 2016.	srpanj 2016.			listopad 2017.	ožujak 2018.
2	Uredba o prospektu (preispitivanje)	4. tromjesečje 2015.	studeni 2015.			lipanj 2017.	srpanj 2019.
3	Uredba o STS sekuritizaciji	3. tromjesečje 2015.	rujan 2015.			prosinac 2017.	siječanj 2019.
4	Paneuropski osobni mirovinski proizvod (PEPP)	2. tromjesečje 2017.	lipanj 2017.			lipanj 2019.	12 mjeseci nakon objave delegiranih akata
5	Preispitivanje europskih nadzornih tijela, uključujući pravila o sprječavanju pranja novca	3. tromjesečje 2017.	doneseno 20.9.2017.	Pregovarački mandat dobiven u prosincu 2018.	Pregovarački mandat dobiven u veljači 2019.	prosinac 2019.	siječanj 2020. i siječanj 2022.
6	Preispitivanje investicijskih društava	2. tromjesečje 2018.	doneseno 20.12.2017.			studeni 2019.	lipanj 2021.
7	Skupno financiranje	4. tromjesečje 2017. (procjena učinka) 1. tromjesečje 2018.	doneseno 8.3.2018.	Pregovarački mandat dobiven u studenome 2018.	Pregovarački mandat dobiven u lipnju 2019.	4. tromjesečje 2020.	4. tromjesečje 2021.
8	Pokrivene obveznice	1. tromjesečje 2018.	doneseno 12.3.2018.	Pregovarački mandat dobiven u studenome 2018.	Pregovarački mandat dobiven u studenome 2018.	studeni 2019.	srpanj 2022.
9	Prekogranična distribucija investicijskih fondova	1. tromjesečje 2018. (procjena učinka) 2. tromjesečje 2018.	doneseno 12.3.2018.			lipanj 2019.	kolovoz 2021.
10	Pravila kojima se MSP-ovima olakšava pristup rastućim tržištima	2. tromjesečje 2018. (procjena učinka) 3. tromjesečje 2018.	doneseno 24.5.2018.			studeni 2019.	prosinac 2019. ili siječanj 2021.
11	Uredba o infrastrukturi europskog tržišta (nadzor)	2. tromjesečje 2017.	doneseno 13.6.2017.	Pregovarački mandat dobiven u svibnju 2018.	Pregovarački mandat dobiven u prosincu 2018.	svibanj 2019.	lipanj 2019. – prosinac 2019. lipanj 2020. ili lipanj 2021.
12	Okviri za preventivno restrukturiranje, pružanje druge prilike i mjere za povećanje učinkovitosti postupaka restrukturiranja, postupaka u slučaju nesolventnosti i postupaka otpisa (GU JUST)	4. tromjesečje 2016.	doneseno 22.11.2016.			lipanj 2019.	srpanj 2021., srpanj 2024. i srpanj 2026.
13	Pravo koje se primjenjuje na učinke transakcija u okviru potraživanja na treće osobe (GU JUST)	4. tromjesečje 2017.	doneseno 12.3.2018.	Pregovarački mandat dobiven u veljači 2019.	Još nije postignut dogovor

Izvor: Sud, na temelju podataka Europske komisije.

Pokrate i skraćeni nazivi

AIF: alternativni investicijski fondovi

AIFMD: Direktiva o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova

BAML: Banka SAD-a Merrill Lynch

EFAMA: Europsko udruženje društava za upravljanje fondovima i imovinom

ESAP: europska jedinstvena pristupna točka

ESMA: Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala

EuSEF: europski fond za socijalno poduzetništvo

EuVECA: europski fond poduzetničkog kapitala

IPO: Initial public offering

MSP-ovi: mala i srednja poduzeća

SRSP: Program potpore strukturnim reformama

STS sekuritizacija: jednostavna, transparentna i standardizirana sekuritizacija (engl. „Simple, Transparent, and Standardised”)

UCITS: subjekt za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire

Pojmovnik

Alternativni investicijski fondovi (AIF-ovi): svi investicijski fondovi koji nisu obuhvaćeni Direktivom EU-a o UCITS-ima nego Direktivom o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova (AIFMD). To uključuje fondove za ograničavanje rizika, fondove poduzetničkog kapitala, fondove privatnog vlasničkog kapitala i fondove za nekretnine.

Bečka inicijativa: forum uspostavljen u siječnju 2009. na kojem su se okupili svi glavni javni i privatni dionici bankarskog sektora EU-a kako bi se europskim gospodarstvima u razvoju pomoglo da prebrode globalnu gospodarsku krizu.

Direktiva o tržištima financijskih instrumenata (MiFID): pravni okvir EU-a kojim se uređuju financijska tržišta i poboljšava zaštita ulagača. Direktiva MiFID II zamijenila je izvornu direktivu 2018.

Europska jedinstvena pristupna točka: planirani internetski portal EU-a za brz i jednostavan pristup propisanim informacijama trgovačkih društava uvrštenih na burzu.

Europski semestar: godišnji ciklus kojim se pruža okvir za koordinaciju ekonomskih politika država članica EU-a i praćenje napretka.

Fond poduzetničkog kapitala: investicijski fond koji upravlja financijskim sredstvima profesionalnih ulagača koji žele ulagati u MSP-ove sa snažnim potencijalom za rast.

Inicijalna javna ponuda: prva javna prodaja dionica nekog društva.

Krovni fond: udruženi investicijski fond iz kojega se ulaže u druge fondove umjesto izravno u vrijednosne papire.

Multilateralna trgovinska platforma: samoregulirajuća platforma za trgovanje financijskim instrumentima koja nudi alternativu tradicionalnim burzama i kojom, za razliku od njih, može upravljati ne samo ovlašteni subjekt na tržištu nego i investicijsko društvo.

Pokrivena obveznica: vrsta osigurane obveznice koju izdaje banka ili druga kreditna institucija i koja je obično osigurana hipotekama ili kreditima u javnom sektoru.

Porezno oslobođenje na izvoru: oblik porezne olakšice koja se primjenjuje u trenutku odbitka poreza na izvoru.

Povlašteni porezni tretman duga u odnosu na vlasnički kapital: ekonomski poremećaj uzrokovan činjenicom da se plaćanja kamata na dug mogu odbiti od poreza u većini sustava poreza na dobit trgovačkih društava, ali isto ne vrijedi i za isplate dividendi za financiranje vlasničkim kapitalom.

Program potpore strukturnim reformama (SRSP): program EU-a kojim se pruža prilagođena potpora institucijskim i administrativnim reformama te reformama za poticanje rasta u državama članicama, bez potrebe za sufinanciranjem nacionalnim sredstvima.

Radna skupina za uniju tržišta kapitala: Platforma uspostavljena u okviru Bečke inicijative za potporu razmjeni informacija o financijskim trendovima u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi, i samim time za razvoj lokalnih tržišta kapitala, koju čine predstavnici javnog i privatnog sektora u dotičnim zemljama i međunarodnih institucija, s Komisijom kao koordinatorom.

Rastuća tržišta MSP-ova: vrsta multilateralne trgovinske platforme za dionice koje su tijekom prethodne tri godine izdala društva s prosječnom tržišnom kapitalizacijom manjom od 200 milijuna eura.

Razvijeno (kapitalno) tržište: tržište na kojem se vrijednosnim papirima trguje u velikom obujmu sa samo malom razlikom između kupovne i prodajne cijene.

Razvijenost tržišta: pokazatelj obujma trgovanja na tržištu.

Sekuritizacija: praksa objedinjavanja različitih vrsta nelikvidne financijske imovine kao što su hipoteke, krediti i leasing te njihova prodaja ulagačima u obliku likvidnih utrživih vrijednosnih papira kao što su obveznice.

Subjekt za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS): investicijski mehanizam čija je svrha objedinjavanje kapitala ulagača i zajedničko ulaganje tog kapitala u okviru portfelja koji se sastoji od financijskih instrumenata kao što su dionice, obveznice i drugi vrijednosni papiri. UCITS-evi, koji su obuhvaćeni direktivom EU-a, mogu se javno distribuirati malim ulagačima diljem EU-a na temelju jedinstvenog odobrenja jedne države članice.

Uredba o Europskom fondu poduzetničkog kapitala (EuVECA): Uredba kojom se pruža osnova za dobrovoljnu putovnicu na razini EU-a za kvalificirane fondove poduzetničkog kapitala i društva za upravljanje fondovima.

Uredba o Europskom fondu za socijalno poduzetništvo (EuSEF): Uredba kojom se pruža osnova za dobrovoljnu putovnicu na razini EU-a za prihvatljive alternativne investicijske programe koji su usmjereni na socijalna poduzeća.

Zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit: jedinstven skup pravila za izračun oporezive dobiti trgovačkih društava u EU-u.

„Jednorog”: privatno novoosnovano poduzeće čija je vrijednost veća od 1 milijarde američkih dolara. Takav je naziv odabran zbog rijetkosti takvih pothvata.

Revizorski tim

U tematskim izvješćima Suda iznose se rezultati revizija koje su provedene za politike i programe EU-a ili teme povezane s upravljanjem u posebnim proračunskim područjima. U odabiru i oblikovanju takvih revizijskih zadataka Sud nastoji postići što veći učinak uzimajući u obzir rizike za uspješnost ili usklađenost, vrijednost predmetnih prihoda ili rashoda, predstojeće razvojne promjene te politički i javni interes.

Ovu reviziju uspješnosti provelo je IV. revizijsko vijeće, kojim presjeda član Suda Alex Brenninkmeijer i koje je specijalizirano za rashodovna područja reguliranja tržišta i konkurentnog gospodarstva. Reviziju je predvodio član Suda Rimantas Šadžius, a potporu su mu pružali voditelj njegova ureda Mindaugas Pakštys, ataše u njegovom uredu Tomas Mackevičius, rukovoditeljica Marion Colonerus, voditeljica radnog zadatka Anna Ludwikowska te revizori Athanasios Koustoulidis, Ezio Guglielmi, Nadiya Sultan i Karolina Beneš. Jezičnu potporu pružali su Victoria Gilson i Richard Moore.

Bilješke

¹ Sud o godišnjem izvješću Europske središnje banke za 2017., str. 36.

² Završno izvješće foruma na visokoj razini o uniji tržišta kapitala, „A New Vision for Europe’s Capital Markets Union”, 10. lipnja 2020.

³ Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Unija tržišta kapitala za građane i poduzeća – novi akcijski plan”, COM(2020) 590 final od 24. rujna 2020.

⁴ Uredba (EU) br. 2017/825 i (EU) br. 2018/1671.

⁵ Izvor podataka: www.statista.com

⁶ SEC(1998) 552 final od 31. ožujka 1998.

⁷ COM(2011) 870 final.

⁸ Tematsko izvješće Suda br. 17/2019, odlomak 20.

⁹ SWD(2015) 183 final.

¹⁰ IPO Watch Europe 2011 i IPO Watch Europe 2019.

¹¹ Političke smjernice za sljedeću Europsku komisiju 2019. – 2024.

¹² „EUROFI Regulatory Update” (travanj 2020.), „Relaunching securitisation in the EU”, str. 21. i 99.

¹³ Vijeće, Zaključci o produbljivanju unije tržišta kapitala, 5. prosinca 2019.

¹⁴ „OECD Report to G20 Finance Ministers and Central Bank Governors” – rujan 2015.; „Report of the Vienna Initiative Working Group on Capital Markets”.

¹⁵ Tematsko izvješće Suda br. 17/2019 i tematsko izvješće Suda br. 2/2020.

¹⁶ Financing a sustainable European Economy – Final report 2018.

¹⁷ SWD(2019) 99 final.

¹⁸ Češka, Estonija, Mađarska, Poljska i Rumunjska.

¹⁹ Tematsko izvješće Suda br. 16/2020, odlomci 49. i 50.

²⁰ Tematsko izvješće Suda br. 16/2020, okvir 5.

²¹ Tematsko izvješće Suda br. 16/2020, odlomci 51. i 63. i 4. preporuka.

²² Report of the Vienna Initiative Working Group on Capital Markets str. 67.

²³ Služba za potporu strukturnim reformama, Europska komisija: „Technical assistance in the area of Capital Markets Union”, 1. inačica, travanj 2017.

²⁴ Vidjeti npr. tromjesečno statističko izvješće iz ožujka 2019. br. 76. Europskog udruženja društava za upravljanje fondovima i imovinom (EFAMA); godišnje statističko izvješće ESMA-e za 2020.; i ALFI, „Global Fund Distribution 2019.”

²⁵ COM(2018) 92 final.

²⁶ COM(2017) 147 final.

²⁷ Giovanninijeva skupina (studeni 2001.), „Cross-Border Clearing and Settlement Arrangements in the European Union.

²⁸ COM(2015) 468 final.

²⁹ OECD/INFE (2020.), Međunarodno istraživanje o financijskoj pismenosti odraslih.

³⁰ Bečka inicijativa (12. ožujka 2018.). „Report of the Vienna Initiative Working Group on Capital Markets Union”. http://vienna-initiative.com/resources/themes/vienna/wp-content/uploads/2018/03/VI-CMU-Working-Group-Final-Report-March-2018.pdf.

³¹ Zapisnik sa sastanka Odbora za financijske usluge održanog 3. svibnja 2018.

³² https://eiah.eib.org/about/index.

³³ Direktiva (EU) 2019/1023 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o okvirima za preventivno restrukturiranje, otpustu duga i zabranama te o mjerama za povećanje učinkovitosti postupaka koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga i o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 (Direktiva o restrukturiranju i nesolventnosti) (SL L 172, 26.6.2019.).

³⁴ COM(2018) 96 final.

³⁵ COM(2018) 89 final.

³⁶ COM(2015) 468 final, str. 30.

³⁷ Publikacija EU-a, „Study on a new approach to business failure and insolvency”, 2016.

³⁸ Izvješće EPTF-a, 15. svibnja 2017.

³⁹ COM(2019) 8 final „Prema učinkovitijem i demokratskijem odlučivanju u poreznoj politici EU-a” – 15. siječnja 2019.

⁴⁰ COM(2020) 312 final.

⁴¹ Instrument 16. „Kako postaviti ciljeve” Paketa instrumenata za bolju regulativu.

⁴² Zelena knjiga o uniji tržišta kapitala i https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/MEMO_15_5733.

⁴³ Ian Bell i dr., „Relaunching securitisation in the EU in the Eurofi, Regulatory Update”, travanj 2020., str. 20., 22. – 24.

⁴⁴ Europska komisija. Instrument za bolju regulativu br. 41 „metode praćenja i pokazatelji”. https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/file_import/better-regulation-toolbox-41_en_0.pdf.

⁴⁵ Sedmo područje intervencije, „Jačanje nadzora” u okviru preispitivanja sredinom provedbenog razdoblja iz 2017. odvojeno je od područja „Olakšavanje prekograničnih ulaganja”.

⁴⁶ Riječ je o sljedeća četiri područja: 1) financiranje poduzeća na javnim tržištima vlasničkog kapitala i dužničkog kapitala, 2) financiranje inovacija, novoosnovanih poduzeća i neuvrštenih društava, 3) iskorištavanje tržišta kapitala za jačanje bankovnih kapaciteta, 4) poticanje sudjelovanja malih ulagača.

⁴⁷ Pokazatelji su odbačeni ako su prekoračili jednu od tri „crvene linije”: nemogućnost primjene u drugim područjima, nedovoljna zemljopisna pokrivenost i nedovoljni vremenski nizovi te razlike među zemljama.

⁴⁸ Članak 12. stavak 1. Uredbe (EU) 2019/1156.

⁴⁹ „Nadahnuti i motivirati javne i privatne sudionike na tržištu da nastave rasti i integrirati tržišta kapitala u svojim državama članicama i regijama”.

⁵⁰ U njemu se tek općenito upućuje na nalaz iz izvješća o gospodarskoj i financijskoj stabilnosti i integraciji iz 2018. da zemlje srednje i istočne Europe čine 8 % BDP-a EU-a, ali samo 3 % tržišta kapitala EU-a.

⁵¹ Revizijom koju je 2018. proveo švedski nacionalni ured za reviziju utvrđeno je da su ti računi mogli dovesti do gubitka gotovo 4 milijarde eura (42 milijarde švedskih kruna) poreznih prihoda.

⁵² Survey on the Access to Finance of Enterprises in the euro area (Istraživanje o pristupu financiranju za poduzeća u europodručju), https://www.ecb.europa.eu/stats/ecb_surveys/safe/html/index.en.html

⁵³ COM(2020) 281 final i COM(2020) 280 final.

⁵⁴ COM(2020) 282 final

⁵⁵ COM(2020) 590.

⁵⁶ Izvor: InvestEurope, 2020.

⁵⁷ COM(2020) 281 final

⁵⁸ Uredbe (EU) 2017/1129.

⁵⁹ Uredba (EU) 2017/1129.

⁶⁰ COM(2019) 136 final i SWD(2019) 99 final.

⁶¹ Uredba (EU) 2017/825.

⁶² Uredbe (EU) 2017/1991, 2017/2402, 2019/1238, 2019/1156, direktive (EU) 2019/1160 i 2019/2162.

⁶³ COM(2018) 113.

⁶⁴ Direktiva (EU) 2019/1023.

⁶⁵ COM(2020) 590.

⁶⁶ https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:32009H0784&from=EN

⁶⁷ COM(2020) 282 final.

⁶⁸ Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Instrumenta za tehničku potporu (TSI) (COM(2020) 409 final) od 28. svibnja 2020.

⁶⁹ COM(2020) 590.

Kronologija

Događaj	Datum
Donošenje memoranduma o planiranju revizije / početak revizije	16.7.2019.
Službeno slanje nacrta izvješća Komisiji (ili drugom subjektu revizije)	5.8.2020.
Usvajanje završnog izvješća nakon raspravnog postupka	20.10.2020.
Primitak službenih odgovora Komisije (ili drugog subjekta revizije) na svim jezicima	9.11.2020

Kontakt

EUROPSKI REVIZORSKI SUD
12, rue Alcide De Gasperi
1615 Luxembourg
LUKSEMBURG

Tel.: +352 4398-1
Upiti: eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspx
Internetske stranice: eca.europa.eu
Twitter: @EUAuditors

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2020.

PDF	ISBN 978-92-847-5435-9	ISSN 2315-2230	doi:10.2865/98057	QJ-AB-20-023-HR-N
HTML	ISBN 978-92-847-5410-6	ISSN 2315-2230	doi:10.2865/230585	QJ-AB-20-023-HR-Q

AUTORSKA PRAVA

© Europska unija, 2020.

Politika Europskog revizorskog suda (Sud) o ponovnoj uporabi sadržaja provodi se na temelju Odluke Europskog revizorskog suda br. 6. – 201.9 o politici otvorenih podataka i ponovnoj uporabi dokumenata.

Osim ako je drukčije navedeno (npr. u pojedinačnim napomenama o autorskim pravima), sadržaj Suda koji je u vlasništvu EU-a ima dozvolu Creative Commons Attribution 4.0 International (CC BY 4.0). To znači da je ponovna uporaba dopuštena pod uvjetom da se na odgovarajući način navede izvor i naznače promjene. Osoba koja ponovno upotrebljava sadržaj ne smije izmijeniti izvorno značenje ili poruku dokumenata. Sud ne snosi odgovornost za posljedice ponovne uporabe.

Ako određeni sadržaj prikazuje osobe čiji je identitet moguće utvrditi, npr. u slučaju fotografija koje prikazuju osoblje Suda, ili ako uključuje djela trećih strana, dužni ste zatražiti dodatno dopuštenje. Ako dobijete dopuštenje, njime se poništava prethodno opisano opće dopuštenje i jasno se navode sva ograničenja koja se primjenjuju na uporabu tog sadržaja.

Za uporabu ili reprodukciju sadržaja koji nije u vlasništvu EU-a dopuštenje ste po potrebi dužni zatražiti izravno od nositelja autorskih prava:

Slika 8.: ikone © 2010. – 2020. Freepik Company S.L. Sva prava pridržana.

Softver ili dokumenti na koje se primjenjuju prava industrijskog vlasništva, kao što su patenti, žigovi, registrirani dizajn, logotipi i nazivi, nisu obuhvaćeni politikom Suda o ponovnoj uporabi sadržaja te nemate dozvolu za njihovu uporabu.

Na internetskim stranicama institucija Europske unije unutar domene europa.eu dostupne su poveznice na internetske stranice trećih strana. Sud nema kontrolu nad njihovim sadržajem te je stoga preporučljivo da provjerite njihove politike zaštite osobnih podataka i autorskih prava.

Uporaba logotipa Europskog revizorskog suda

Logotip Europskog revizorskog suda ne smije se upotrebljavati bez prethodne suglasnosti Europskog revizorskog suda.

KONTAKT S EU-om

Osobno
U cijeloj Europskoj uniji postoje stotine informacijskih centara Europe Direct. Adresu najbližeg centra možete pronaći na: https://europa.eu/european-union/contact_hr

Telefonom ili e-poštom
Europe Direct je služba koja odgovara na vaša pitanja o Europskoj uniji. Možete im se obratiti:

• na besplatni telefonski broj: 00 800 6 7 8 9 10 11 (neki operateri naplaćuju te pozive),
• na broj: +32 22999696 ili
• e-poštom preko: https://europa.eu/european-union/contact_hr

TRAŽENJE INFORMACIJA O EU-u

Na internetu
Informacije o Europskoj uniji na svim službenim jezicima EU-a dostupne su na internetskim stranicama Europa: https://europa.eu/european-union/index_hr

Publikacije EU-a
Besplatne publikacije EU-a i publikacije EU-a koje se plaćaju možete preuzeti ili naručiti preko internetske stranice: https://op.europa.eu/hr/publications. Za više primjeraka besplatnih publikacija obratite se službi Europe Direct ili najbližemu informacijskom centru (vidjeti https://europa.eu/european-union/contact_hr).

Zakonodavstvo EU-a i povezani dokumenti
Za pristup pravnim informacijama iz EU-a, uključujući cjelokupno zakonodavstvo EU-a od 1952. na svim službenim jezičnim verzijama, posjetite internetske stranice EUR-Lexa: http://eur-lex.europa.eu

Otvoreni podatci iz EU-a
Portal otvorenih podataka EU-a (http://data.europa.eu/euodp/hr) omogućuje pristup podatkovnim zbirkama iz EU-a. Podatci se mogu besplatno preuzimati i ponovno uporabiti u komercijalne i nekomercijalne svrhe.