Dobrobit životinja u EU-u: premošćivanje jaza između ambicioznih ciljeva i praktične primjene

Sažetak

I

EU ima neke od najviših standarda dobrobiti životinja na svijetu, koji uključuju opće zahtjeve u pogledu uzgoja, prijevoza i klanja domaćih životinja te posebne zahtjeve za određene vrste. Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) pruža priliku za podizanje razine osviještenosti poljoprivrednika o njihovim pravnim obvezama (s pomoću višestruke sukladnosti, kojom se plaćanja u okviru ZPP-a povezuju s ispunjavanjem minimalnih zahtjeva) i poticanje poljoprivrednika na primjenu viših standarda (s pomoću financijske potpore koja se dodjeljuje u okviru politike ruralnog razvoja).

II

Utjecaj poljoprivredne prakse na dobrobit životinja i povezani učinak na javno zdravlje i zdravlje životinja pitanja su kojima građani EU-a pridaju sve veću pozornost. Komisija je izradila strateške dokumente koji pružaju okvir za mjere koje provodi u tom području. Najnovijom strategijom EU-a u tom području obuhvaćeno je razdoblje 2012. – 2015.

III

U okviru ove revizije ispitane su dobrobit domaćih životinja i cjelokupna provedba najnovije strategije EU-a s naglaskom na dva ključna cilja te strategije: postizanje usklađenosti s minimalnim standardima i optimiziranje sinergije sa ZPP-om. Sud je zaključio da je mjerama EU-a za povećanje dobrobiti životinja postignut uspjeh u određenim područjima, ali i dalje postoje određeni nedostatci u pogledu usklađenosti s minimalnim standardima, ima prostora za poboljšanje koordinacije s provjerama višestruke sukladnosti te bi se financijska sredstva za ZPP mogla bolje upotrijebiti za promicanje viših standarda dobrobiti životinja.

IV

Nalazi revizije koju je Sud proveo pokazali su da se Komisija služila i smjernicama i mjerama za jamčenje primjene zakonodavstva kako bi se u državama članicama postigla usklađenost s relevantnim zakonodavstvom. Mjerama koje je provodila postignut je uspjeh u važnim područjima, posebice u pogledu držanja krmača u skupinama i zabrane uporabe neobogaćenih kaveza, kojima se kokošima nesilicama onemogućava prirodno ponašanje. Komisija i države članice surađivale su na izradi smjernica za lakše razumijevanje i ujednačenu primjenu zakonodavnih zahtjeva koje su proslijedile velikom broju dionika. Države članice koje je Sud posjetio općenito su poduzele mjere kako bi provele revizijske preporuke Komisije.

V

Međutim, i dalje su postojali nedostatci u određenim područjima povezani s pitanjima u pogledu dobrobiti na poljoprivrednom gospodarstvu (konkretno, rutinsko podrezivanje repova svinja), tijekom prijevoza (usklađenost s pravilima o prijevozu na duge udaljenosti i prijevozu životinja koje nisu sposobne za prijevoz) i pri klanju (primjena izuzeća za klanje bez omamljivanja i neprimjereni postupci omamljivanja). Posjećenim državama članicama bilo je potrebno mnogo vremena za provedbu nekih od preporuka koje je Komisija iznijela na temelju provedenih revizija.

VI

Sustavi država članica za službenu kontrolu ključan su čimbenik u jamčenju pravilne primjene standarda dobrobiti životinja. Sud je utvrdio primjere dobre prakse u tom području, posebice u pogledu dosljednosti službenih inspekcija, ali i da postoji potreba za usmjeravanjem na područja i gospodarske subjekte kod kojih je rizik od neusklađenosti veći. Nadalje, države članice mogle bi bolje iskoristiti informacije dobivene na temelju internih revizija i pritužbi kako bi poboljšale način na koji upravljaju politikom za dobrobit životinja.

VII

Države članice općenito su uvele odgovarajuće mehanizme za provedbu provjera višestruke sukladnosti povezanih s dobrobiti životinja. Međutim, ima prostora za poboljšanje koordinacije sa službenim inspekcijama dobrobiti životinja. Nadalje, bilo je slučajeva u kojima kazne u vezi sa višestrukom sukladnošću koje su primjenjivale agencije za plaćanja nisu bile razmjerne ozbiljnosti nepravilnosti.

VIII

Cilj promicanja dobrobiti životinja jedan je od prioriteta ruralnog razvoja za razdoblje 2014. – 2020. te je Sud u posjećenim državama članicama utvrdio pozitivne primjere mjera koje su korisne za životinje. Međutim, mjera za „dobrobit životinja” nije bila u širokoj uporabi. Postojali su određeni nedostatci u pogledu isplativosti predmetne mjere te su države članice rijetko koristile priliku za pružanje potpore dobrobiti životinja u okviru drugih mjera ruralnog razvoja.

IX

Sud iznosi preporuke Komisiji u svrhu poboljšanja načina na koji ona upravlja politikom za dobrobit životinja. Preporukama koje Sud iznosi obuhvaćeni su strateški okvir za dobrobit životinja, djelotvornije mjere za jamčenje primjene zakonodavstva i usmjeravanje u svrhu postizanja usklađenosti, mjere za jačanje poveznica između sustava višestruke sukladnosti i dobrobiti životinja te mjere za bolje postizanje ciljeva u području dobrobiti životinja s pomoću politike ruralnog razvoja.

Uvod

Dobrobit životinja: definicija i važnost u EU-u

01

Svjetska organizacija za zdravlje životinja (OIE) dala je 2008. godine sljedeću definiciju zadovoljavajuće razine dobrobiti životinja: „Zadovoljavajuća razina dobrobiti životinje postignuta je ako je životinja zdrava, ako joj je udobno, ako je uhranjena i sigurna, može se ponašati na njoj svojstven [prirodan] način te ako ne trpi nelagodno stanje kao što je bol, strah ili nelagoda.” Koncept dobrobiti životinja sadržan je u članku 13. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), kojim se životinje utvrđuju kao čuvstvena bića.

02

U jednoj studiji Europskog parlamenta¹ procijenjeno je da u EU-u postoji 4,5 milijardi pilića, kokoši nesilica i pura te 330 milijuna goveda, svinja, koza i ovaca. Prema informacijama jedne organizacije za dobrobit za životinja procjenjuje se da se za potrebe proizvodnje mesa svake godine zakolje 0,25 milijuna konja².

03

Znanje o dobrobiti životinja tijekom posljednjih godina naglo se produbilo te mu je posvećena velika medijska pozornost. Europski parlament donio je dvije rezolucije (2010. i 2015. godine) o politici EU-a za dobrobit životinja³. Mjere za dobrobit životinja koje se provode u EU-u zasnivaju se na četiri glavna temelja, od kojih svaki ima vlastiti mehanizam kontrole (vidi sliku 1.).

04

Cilj je zakonodavstva EU-a o dobrobiti životinja poboljšati kvalitetu života životinja i istodobno zadovoljiti očekivanja građana i tržišne potrebe utvrđivanjem minimalnih standarda. Opće je stajalište da EU ima neke od najviših standarda dobrobiti životinja na svijetu⁴. Većina tih standarda odnosi se na domaće životinje (na poljoprivrednom gospodarstvu, tijekom prijevoza i pri klanju), no zakonodavstvom su obuhvaćene i divlje životinje, laboratorijske životinje i kućni ljubimci. Kao što je vidljivo na slici 2., prvi zakonski akti EU-a u području dobrobiti životinja uvedeni su prije više od 40 godina i ažurirani su nekoliko puta. Države članice mogu uvesti i stroža pravila pod uvjetom da su ona u skladu sa zakonodavstvom EU-a. Na primjer, 13 država članica uvelo je dodatne mjere u pogledu klanja.

05

Države članice odgovorne su za primjenu pravila EU-a o dobrobiti životinja na nacionalnoj razini, uključujući provedbu službenih inspekcija⁵, dok je odgovornost Europske komisije (GU SANTE) zajamčiti da države članice provode zakonodavstvo EU-a na odgovarajući način. Europska agencija za sigurnost hrane odgovorna je za pružanje relevantnih znanstvenih savjeta Komisiji. Države članice Komisiji svake godine podnose izvješća s rezultatima inspekcija dobrobiti životinja na poljoprivrednim gospodarstvima i tijekom prijevoza koje su provele. Komisija može poduzeti pravne mjere protiv država članica koje ne prenesu i ne provedu zakonodavstvo EU-a na pravilan način.

Dobrobit životinja i zajednička poljoprivredna politika

06

Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) doprinosi postizanju ciljeva u području dobrobiti životinja primjenom višestruke sukladnosti (kojom se većina plaćanja koja se vrše poljoprivrednicima u okviru ZPP-a povezuje s ispunjavanjem minimalnih zahtjeva) te financiranjem aktivnosti i projekata za dobrobit životinja (vidi sliku 3.).

07

Višestruka sukladnost mehanizam je kojim se većina plaćanja u okviru ZPP-a⁶ (otprilike 46 milijardi eura 2016. godine)⁷ povezuje s pridržavanjem niza pravila koja se odnose na okoliš, održavanje zemljišta u dobrom poljoprivrednom stanju, dobrobit životinja te javno zdravlje i zdravlje životinja i biljaka. Ona se ne primjenjuje na male poljoprivrednike⁸, koji čine otprilike 40 % svih poljoprivrednika u EU-u⁹. Poljoprivrednicima koji ne ispune te standarde i zahtjeve plaćanja u okviru ZPP-a mogu se umanjiti za 1 % – 5 %, a ako je neispunjavanje namjerno i za više. U iznimnim slučajevima relevantna tijela mogu isključiti poljoprivrednika iz programa potpore.

08

Sustavom višestruke sukladnosti nisu obuhvaćeni svi zakonodavni zahtjevi u vezi s dobrobiti životinja: on uključuje odredbe o zaštiti teladi i svinja te druge odredbe kojima se utvrđuju opći zahtjevi za sve domaće životinje¹⁰.

09

Uzgajivači stoke aktivni u sektorima na koje se relevantna plaćanja u okviru ZPP-a u pravilu ne primjenjuju (većina peradarskih gospodarstava u EU-u i brojna svinjogojska gospodarstva u određenim državama članicama) po definiciji nisu obuhvaćeni tim sustavom kazni. Gledajući na razini EU-a¹¹, općim zahtjevima u pogledu višestruke sukladnosti koji se odnose na dobrobit životinja obuhvaćeno je otprilike 55 % svih gospodarstava u EU-u na kojima se uzgaja stoka, dok je posebnim zahtjevima iz Direktive koji se odnose na zaštitu svinja obuhvaćeno otprilike 65 % svinjogojskih gospodarstava.

10

Države članice provode provjere na terenu kako bi provjerile ispunjavaju li poljoprivrednici zahtjeve u pogledu višestruke sukladnosti. Tim je provjerama potrebno obuhvatiti najmanje 1 % korisnika koji primaju potporu u okviru ZPP-a. Komisija (GU AGRI) provodi revizije kojima provjerava raspolažu li države članice primjerenim sustavima za kontrolu višestruke sukladnosti.

11

Politika ruralnog razvoja također može doprinositi postizanju ciljeva u području dobrobiti životinja, primjerice u vidu tečajeva osposobljavanja ili isplate financijske naknade poljoprivrednicima koji primjenjuju više standarde dobrobiti životinja nego što je propisano zakonodavstvom EU-a i država članica ili nego što je to u pravilu praksa. Države članice odlučuju koje će mjere primijeniti ovisno o svojim potrebama. Komisija (GU AGRI) odobrava programe ruralnog razvoja država članica. Države članice potom na temelju odobrenih programa odabiru korisnike koji će primiti financijska sredstva.

12

Najveći izravni izvor financijskih sredstava EU-a za aktivnosti u području dobrobiti životinja čini mjera ruralnog razvoja „plaćanja za dobrobit životinja” (mjera 14), u okviru koje se pruža potpora za primjenu visokih standarda u uzgoju životinja koji nadilaze relevantne obvezne standarde¹². Za razdoblje 2014. – 2020. za tu je mjeru 18 država članica dodijelilo sredstva u visini od 1,5 milijardi eura (1,5 % ukupnih planiranih rashoda za sve mjere)¹³. Na slici 4. prikazani su planirani i stvarni rashodi za tu mjeru u programskom razdoblju 2014. – 2020. Ta se sredstva nadopunjavaju nacionalnim sredstvima, čime ukupni proračun za tu mjeru doseže gotovo 2,5 milijardi eura.

Dobrobit životinja i gospodarski interesi

13

Sektor uzgoja stoke čini 45 % ukupne poljoprivredne djelatnosti u EU-u. U tom se sektoru godišnje ostvaruje proizvodnja u vrijednosti od 168 milijardi eura te on obuhvaća otprilike 4 milijuna radnih mjesta¹⁴. U povezanim sektorima (prerada mlijeka i mesa, hrana za stoku) godišnji promet iznosi otprilike 400 milijardi eura. Dosljedna primjena standarda dobrobiti životinja utječe na jednakost uvjeta pod kojima se natječe u tim sektorima.

14

Primjena određenih standarda dobrobiti životinja (na primjer, osiguravanje minimalnog prostora za telad) donosi troškove za gospodarske subjekte. GU SANTE procijenio je 2010. godine¹⁵ da ti troškovi odgovaraju vrijednosti od 2 % proizvodnje poljoprivrednog gospodarstva, ali je također zaključio da viši standardi dobrobiti životinja donose koristi u obliku povećane produktivnosti, kvalitete proizvoda i poslovnog ugleda.

15

Prema Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA)¹⁶ dobrobit životinja iz uzgoja neizravno utječe na sigurnost hrane zbog uske povezanosti između dobrobiti životinja, njihova zdravlja i bolesti koje se prenose hranom. Nezadovoljavajuća razina dobrobiti može dovesti do veće osjetljivosti na bolesti i veće smrtnosti. U slučaju da postoji opasnost za javno zdravlje inspektori za sigurnost hrane neće odobriti da se predmetno meso upotrijebi za ljudsku potrošnju, što vodi do financijskih gubitaka za proizvođače i prerađivače.

16

Postoje brojni dokazi¹⁷ o tome da dobrobit životinja utječe na kvalitetu mesa. Odgovarajuće postupanje na poljoprivrednom gospodarstvu, tijekom prijevoza i prije klanja ima važnu ulogu jer meso životinja koje su bile pod stresom ili koje su ozlijeđene može imati manju vrijednost zbog gubitka boje i mekoće.

17

Međutim, odgovarajuća razina dobrobiti životinja ne podudara se uvijek s gospodarskim interesima poslovnih subjekata. U intenzivnim sustavima proizvodnje veći broj životinja po jedinici površine znači veću dobit, ali otežava zadovoljavanje njihovih specifičnih potreba. Intenzivni sustavi stoga mogu dovesti do neuobičajenog ponašanja kao što su kljucanje perja i kanibalizam kod kokoši, agresivnost i grizenje repova kod svinja te agresivnost kod teladi. Kako bi se takvo nepoželjno ponašanje kontroliralo, uobičajena je praksa da se životinje podvrgavaju bolnim fizičkim zahvatima, posebice obrezivanju kljunova, podrezivanju repova, kastraciji i skraćivanju zubi. Zakonodavstvom EU-a ta se pitanja prije svega nastoje riješiti zahtjevima u pogledu minimalnog prostora i pravilima o fizičkim zahvatima (kojima se određeni postupci dopuštaju samo u iznimnim slučajevima, nakon što su poduzete druge mjere za sprječavanje neželjenog ponašanja).

18

Slično tome, manji broj životinja po jedinici površine i zaustavljanje tijekom prijevoza kako bi se životinje odmorile nepovoljno utječe na gospodarske interese prijevoznika. U postupcima u klaonici ključni je čimbenik produktivnosti brzina proizvodnog lanca, no to može nepovoljno utjecati na pravilno postupanje sa životinjama prije njihova klanja i djelotvornost metoda omamljivanja. Mogu postojati i drugi gospodarski razlozi zbog kojih se pri klanju ne primjenjuje dobra praksa (vidi primjer u okviru 1.).

Strategija EU-a za dobrobit životinja

19

Komisija je 2010. godine zaključila²⁰ da je postojeće zakonodavstvo o dobrobiti životinja općenito dovelo do veće razine dobrobiti onih skupina životinja na koje se ono primjenjuje. Međutim, utvrdila je da su u EU-u postojale razlike u primjeni tog zakonodavstva koje su onemogućile napredak prema ujednačenim visokim standardima. Slijedom preporuke Europskog parlamenta²¹ Komisija je 2012. godine uvela strategiju EU-a za zaštitu i dobrobit životinja za razdoblje 2012. – 2015.²² u kojoj su utvrđeni sljedeći ciljevi:

1. uzimanje u obzir izvedivosti uvođenja pojednostavnjenog zakonodavnog okvira EU-a s načelima dobrobiti životinja za sve životinje koje se drže u gospodarske svrhe
2. pružanje potpore državama članicama i poduzimanje mjera s ciljem povećanja usklađenosti sa zakonodavstvom
3. optimiziranje sinergije sa zajedničkom poljoprivrednom politikom, posebice s pomoću višestruke sukladnosti i ruralnog razvoja
4. pružanje potpore međunarodnoj suradnji
5. pružanje odgovarajućih informacija potrošačima i javnosti
6. istraživanje u području dobrobiti riba iz uzgoja.

Strategija je također uključivala popis od 20 mjera čiju je provedbu Komisija namjeravala dovršiti do 2015. godine i koje su u prvom mjeru obuhvaćale objavu izvješća, studija i smjernica (vidi prilog I.).

Opseg revizije i revizijski pristup

20

Jedan je od strateških ciljeva Europskog revizorskog suda (Sud) ispitati uspješnost u područjima u kojima mjere EU-a donose koristi za građane. Cilj ove revizije, koja je prva koju je Sud proveo u tom području, bio je procijeniti mjere koje su Komisija i države članice poduzele u svrhu povećanja razine dobrobiti domaćih životinja nakon uvođenja strategije EU-a za dobrobit životinja za razdoblje 2012. – 2015. Sud se usredotočio na dva ključna cilja utvrđena u toj strategiji za koja je smatrao da imaju izravan učinak na dobrobit životinja: povećanje usklađenosti sa zakonodavstvom o dobrobiti životinja i optimiziranje sinergije sa zajedničkom poljoprivrednom politikom s pomoću višestruke sukladnosti i ruralnog razvoja (ciljevi (ii) i (iii) iz odlomka 19.).

21

Revizijom koju je Sud proveo nastojalo se odgovoriti na sljedeće revizijsko pitanje:

Jesu li mjere Komisije i država članica djelotvorno doprinijele ostvarenju ciljeva EU-a u području dobrobiti životinja?

22

Sud je ispitao:

1. je li provedba strategije Komisije dovršena i jesu li postignuti predviđeni rezultati
2. jesu li smjernice Komisije i mjere koje je provela kako bi zajamčila primjenu zakonodavstva dovele do bolje primjene standarda EU-a u ključnim rizičnim područjima
3. jesu li države članice koje je Sud posjetio djelotvorno upravljale ključnim aspektima svojih sustava kontrole
4. je li višestruka sukladnost bila djelotvoran alat za integraciju zahtjeva u pogledu dobrobiti životinja u zajedničku poljoprivrednu politiku i je li mjerama ruralnog razvoja potaknuta primjena viših standarda dobrobiti životinja na isplativ način.

23

Za točke (a) i (b) Sud je ispitao dostupne dokaze o rezultatima mjera Komisije za provedbu strategije za dobrobit životinja. Za točke (c) i (d) Sud je proveo izravnu procjenu sustava i postupaka država članica za otklanjanje određenih ključnih rizika.

24

Revizija je provedena od rujna 2017. do lipnja 2018. te je njome obuhvaćeno razdoblje od 2012. godine do početnih mjeseci 2018. godine. Kad je riječ o mjerama ruralnog razvoja, Sud je ispitao tekuće programsko razdoblje, koje je započelo 2014. godine. Razdoblje u kojem je Sud proveo reviziju omogućilo mu je da procjeni provedbu strategije za dobrobit životinja za razdoblje 2012. – 2015. u vrijeme razmatranja ZPP-a za razdoblje nakon 2020. godine.

25

Sud je odabrao uzorak od pet država članica na temelju veličine sektora uzgoja stoke i postojanja nedostataka u pogledu usklađenosti sa zakonodavstvom o dobrobiti životinja koje je Komisija (GU SANTE) prethodno već utvrdila²³: Njemačka, Francuska, Italija, Poljska i Rumunjska. U Njemačkoj i Italiji odabrane su Sjeverna Rajna-Vestfalija i Sardinija kako bi se na regionalnoj razini ispitala provedba mjera za dobrobit životinja i primjena pravila o službenim inspekcijama. Odabrane države članice zajedno zauzimaju više od 50 % tržišta mesa u EU-u te je odabranim programima ruralnog razvoja obuhvaćeno otprilike 40 % planiranih rashoda za dobrobit životinja.

26

Sud se tijekom revizijskih posjeta državama članicama sastao s osobljem tijela odgovornih za službene inspekcije, za provjeru višestruke sukladnosti i za provedbu programa ruralnog razvoja. Radi boljeg razumijevanja sustava Sud je promatrao službene inspekcije dobrobiti životinja na poljoprivrednim gospodarstvima, kao i terenske provjere u vezi s višestrukom sukladnošću i ruralnim razvojem.

27

Na razini Komisije Sud je posjetio Glavnu upravu za zdravlje i sigurnost hrane (GU SANTE) i Glavnu upravu za poljoprivredu i ruralni razvoj (GU AGRI). Sud je, osim toga, okupio stručnu skupinu kako bi dobio neovisne savjete o pitanjima u području dobrobiti životinja.

Opažanja

Komisija je zaključila drugu strategiju EU-a za dobrobit životinja, ali nije procijenila njezin učinak

28

Komisija je provedbu posljednje mjere iz svoje strategije za dobrobit životinja za razdoblje 2012. – 2015. dovršila u travnju 2018., više od tri godine nakon što je strategija trebala biti zaključena (vidi prilog I.). U strategiji nije uspostavljena izravna poveznica između popisa mjera koje su predviđene za razdoblje 2012. – 2015. i općih ciljeva koji su utvrđeni (vidi odlomak 19.). U slučaju dvaju strateških ciljeva Komisija nije preispitala zakonodavni okvir niti poduzela bilo kakve mjere za optimizaciju sinergije sa zajedničkom poljoprivrednom politikom.

29

Provedba nekih od mjera koje je Komisija planirala kasnila je i do pet godina (primjerice, izrada smjernica EU-a o zaštiti životinja tijekom prijevoza). U izradi smjernica o dobrobiti svinja i zaštiti životinja pri klanju također je došlo do kašnjenja zbog dugotrajnih rasprava s dionicima. Većina izvješća temeljila se na vanjskim studijama, čija je izrada katkad kasnila zbog toga što Komisija nije raspolagala dostatnim osobljem za upravljanje procesom javne nabave i pregled sastavljenih tekstova. Komisija je navela da je za određene aktivnosti koje je provodila s ciljem jamčenja primjene zakonodavstva (koje su u nekim slučajevima obuhvaćale postupke zbog povrede prava pred Sudom Europske unije) u vezi s Direktivom o kokošima nesilicama (zabrana uporabe tradicionalnih kaveza) i Direktivom o svinjama (držanje krmača u skupinama) bilo potrebno mnogo vremena zbog broja uključenih država članica.

30

Komisija strategiju za razdoblje 2012. – -2015. nije nadomjestila novom strategijom. Međutim, nastavila je poticati dijalog među dionicima u okviru Platforme EU-a za dobrobit životinja (koja je pokrenuta 2017.) te je uspostavila prvi referentni centar EU-a za dobrobit životinja²⁴ čija je svrha državama članicama pružati tehničku pomoć u području dobrobiti svinja. Platforma EU-a za dobrobit životinja stavlja poseban naglasak na bolju primjenu pravila EU-a o dobrobiti životinja, osmišljavanje i primjenu dobrovoljnih obveza u pogledu dobrobiti životinja i promicanje standarda EU-a za dobrobit životinja na globalnoj razini. U okviru Platforme uspostavljene su dvije podskupine koje rade na postizanju konkretnih rezultata u područjima prijevoza životinja i dobrobiti svinja.

31

Ne postoje polazni ili ciljni pokazatelji na temelju kojih bi se mogla utvrditi mjera u kojoj su ciljevi postignuti te Komisija još nije obavila evaluaciju rezultata provedenih mjera koju je zatražio Europski parlament²⁵.

32

Određena izvješća i studije koji su izrađeni na inicijativu Komisije sadržavaju korisne informacije o usklađenosti sa zakonodavstvom (vidi odlomke 34. i 35.). Posebice uprava za reviziju u okviru GU-a SANTE provodi revizije i izrađuje izvješća u kojima obrađuje konkretna pitanja u vezi s dobrobiti životinja u odabranim državama članicama, no svrha tih revizija nije procijeniti uspjeh strateških mjera Komisije.

33

Države članice Komisiji dostavljaju godišnja izvješća o rezultatima službenih inspekcija dobrobiti životinja na poljoprivrednim gospodarstvima²⁶ i tijekom prijevoza koje provode u skladu sa zakonodavstvom EU-a. Komisija je potvrdila da podatci iz izvješća nisu potpuni, dosljedni, pouzdani ni dovoljno detaljni kako bi se mogli donijeti zaključci o usklađenosti na razini EU-a²⁷. Obavijestila je Sud o tome da radi na poboljšanju kvalitete i dosljednosti podataka koji se dostavljaju u izvješćima u skladu s novom Uredbom o službenim kontrolama²⁸.

Komisija i države članice izvijestile su da je postignut znatan napredak u primjeni standarda EU-a

34

U nekim područjima obuhvaćenima strategijom ostvaren je zadovoljavajući napredak u području dobrobiti životinja. Komisija je 2016.²⁹ izvijestila o poboljšanjima u pogledu broja poljoprivrednih gospodarstava usklađenih s Direktivom o zaštiti životinja na poljoprivrednim gospodarstvima. Zaključila je da su države članice djelotvorno primijenile zabranu uporabe neobogaćenih kaveza za kokoši nesilice (2012.) i pojedinačnih staja za krmače (2013.). Izvješće Komisije iz 2018.³⁰ pokazuje da su države članice povećale razinu dobrobiti tovnih pilića nakon što su provele Direktivu o tovnim pilićima (2007.). Komisija je također utvrdila primjere dobre prakse u pogledu prijevoza životinja koje nisu sposobne za prijevoz, klanja, dobrobiti muznih krava i komercijalnog uzgoja kunića.

35

Međutim, u izvješćima Komisije također se navodi da postoje određena otvorena pitanja u vezi s dobrobiti životinja koja se odnose na područja obuhvaćena strategijom:

• na poljoprivrednom gospodarstvu: podrezivanje repova svinja³¹, bolesti koje utječu na dobrobit mliječnih krava³², procjena tehničkih zahtjeva kao što su zahtjevi u pogledu prozračivanja i zahtjevi u pogledu pilića koji se uzgajaju za proizvodnju mesa³³
• tijekom prijevoza: usklađenost s pravilima o prijevozu živih životinja na duge udaljenosti (iako su novije revizije koje je Komisija provela pokazale poboljšanja u tom području)³⁴ i prijevoz životinja koje nisu sposobne za prijevoz³⁵ (koji se zakonodavstvom zabranjuje)
• pri klanju: različite prakse u primjeni izuzeća od zahtjeva u skladu s kojim je životinje potrebno omamiti prije klanja, neprimjereni postupci omamljivanja (posebice pri omamljivanju peradi vodenom kupkom)³⁶
• službene inspekcije u državama članicama: broj i kvaliteta inspekcija, prikladnost mjera kojima se jamči primjena zakonodavstva³⁷.

36

Rad Komisije na rješavanju tih pitanja uključivao je smjernice i mjere za jamčenje primjene zakonodavstva. Opsežne aktivnosti koje je provela u području usmjeravanja uključivale su izradu i prevođenje smjernica, obavljanje studijskih posjeta i organiziranje tečajeva osposobljavanja za inspektore i gospodarske subjekte u državama članicama. Komisija je od 2012. godine organizirala 34 tečaja osposobljavanja u području dobrobiti životinja u sklopu programa „Bolja izobrazba za sigurniju hranu” (u koje se uključilo više od 1700 sudionika), a njezinim modulima za e-učenje koristilo se više od 6000 osoba. U okviru 2. opisuje se primjer suradnje Komisije s predstavnicima i organizacijama dionika iz država članica na izradi smjernica za dobrobit životinja tijekom prijevoza i pri klanju te smjernica za dobrobit svinja.

37

Relevantna tijela država članica koja je Sud posjetio smatrala su smjernice i osposobljavanje korisnima te su stečeno znanje u velikoj mjeri prenosila svojim službenim inspektorima i gospodarskim subjektima. Neka tijela istaknula su potrebu za većim brojem alata i smjernica dostupnih na njihovu jeziku kako bi se omogućio još opsežniji prijenos znanja.

38

Komisija prati primjenu te provedbu i jamčenje provedbe zakonodavstva EU-a o dobrobiti životinja u državama članicama obavljanjem revizijskih posjeta, iznošenjem preporuka u slučajevima u kojima je to potrebno i praćenjem provedbe akcijskih planova država članica te može poduzeti mjere protiv država članica koje ne ispune svoje obveze u skladu s važećim zakonodavstvom, uključujući, u relevantnim slučajevima, pokretanje postupka zbog povrede prava.

39

Komisija je od 2012. godine pokrenula čitav niz postupaka zbog povrede prava protiv 18 država članica, najvećim dijelom u vezi sa smještanjem krmača i zabranom tradicionalnih kaveza za kokoši nesilice³⁸. Prema navodima Komisije tim je postupcima uspješno postignuta usklađenost s pravilima. Komisija se također služila postupkom „EU pilot”, koji obuhvaća neslužbeni dijalog s tijelima određene države članice o pitanjima u vezi s pravilnom primjenom propisa EU-a. Komisija je od 2012. godine pokrenula 18 takvih postupaka u vezi s direktivama o kokošima nesilicama i svinjama te pet postupaka u drugim područjima (uglavnom u vezi sa zaštitom životinja tijekom prijevoza).

40

Kako bi procijenio koliko su brzo države članice odgovorile na preporuke Komisije, Sud je pregledao izvješća Komisije iz razdoblja 2012. – 2015.³⁹ o revizijama u području dobrobiti životinja za pet posjećenih država članica, povezane akcijske planove i praćenje njihove provedbe. Sud je utvrdio da su predmetne države članice gotovo polovicu preporuka Komisije provele u roku od dvije godine ili manje.

Državama članicama bilo je potrebno mnogo vremena za provedbu određenih preporuka, a neka pitanja i dalje nisu riješena

Kašnjenja u provedbi preporuka

41

Unatoč smjernicama Komisije i mjerama koje je provela kako bi zajamčila primjenu zakonodavstva, posjećene države članice sporo su napredovale u rješavanju određenog broja pitanja (vidi okvir 3. za nekoliko primjera). Ta su se pitanja uglavnom odnosila na postupke službenih inspekcija, kvalifikacije subjekata koji sudjeluju u klanju, jamčenje primjene pravnih zahtjeva u pogledu omamljivanja prije klanja, rutinsko podrezivanje repova svinja i primjerenost sankcija za neusklađenost sa zakonodavstvom. To znači da u određenim slučajevima stanje na terenu i dalje znatno odstupa od standarda dobrobiti životinja utvrđenih u zakonodavstvu EU-a.

42

Komisija prati provedbu preporuka koje iznese na temelju dokaza država članicama o tome da su uvele mjere kojima se otklanjaju utvrđeni nedostatci te u pravilu ne provjerava stvarnu provedbu i djelotvornost tih mjera na terenu. Sud je utvrdio niz slučajeva u kojima je Komisija revizijske preporuke koje je iznijela ocijenila provedenima iako države članice nisu djelotvorno otklonile sve nedostatke⁴¹.

Nedostatak informacija o tome jesu li države članice riješile pitanja koja je Komisija utvrdila u vezi s primjenom izuzeća za klanje bez omamljivanja

43

Zakonodavstvo EU-a o zaštiti životinja u trenutku usmrćivanja u klaonicama⁴² na snazi je od 2013. godine te mu je svrha svesti bol i patnju životinja na najmanju moguću razinu primjenom odobrenih metoda omamljivanja. Zakonodavstvom je predviđeno izuzeće od zahtjeva u pogledu omamljivanja koje je već bilo predviđeno zakonodavstvom iz 1993. godine, i to u slučaju životinja na koje se primjenjuju posebne metode klanja koje propisuju religijski obredi⁴³, pod uvjetom da se klanje odvija u klaonici. U uvodnoj izjavi relevantnog zakonskog akta⁴⁴ ističe se sloboda vjeroispovijesti sadržana u Povelji EU-a o temeljnim pravima i važnost ostavljanja određene razine supsidijarnosti za svaku državu članicu. Zakonodavstvom nisu predviđene metode praktične primjene, kao ni zahtjevi u pogledu izvješćivanja o primjeni tog izuzeća. Informacije o primjeni tog izuzeća ne prikupljaju se u svim državama članicama.

44

U evaluaciji politike EU-a za dobrobit životinja koju je Komisija provela 2010. i procjeni učinka priloženoj strategiji za dobrobit životinja za razdoblje 2012. – 2015.⁴⁵ Komisija je kao jedno od pitanja istaknula da „određeni upravitelji klaonica u velikoj mjeri koriste izuzećem od omamljivanja kako bi pojednostavnili svoj proizvodni proces”.

45

Komisija je 2015. godine, na temelju 13 revizijskih posjeta⁴⁶, utvrdila da postoje znatne razlike u načinu na koje države članice primjenjuju izuzeće za klanje bez omamljivanja. Utvrdila je da su rezultati u pogledu dobrobiti životinja bili bolji u slučajevima u kojima su se provodile ciljane provjere postupka klanja. Nakon provedbe tih revizija Komisija je od država članica pokušala prikupiti podatke o primjeni izuzeća. Međutim, dostavljeni podatci nisu bili dovoljni kako bi se mogao izvući ikakav zaključak na razini EU-a. Osim prikupljanja tih podataka i izrade studije o mogućnosti pružanja relevantnih informacija o omamljivanju životinja potrošačima⁴⁷, Komisija nije provela konkretne mjere za rješavanje istaknutog pitanja prekomjerne primjene izuzeća. Sud je u okviru revizije utvrdio da samo jedna država članica od njih pet koje su posjećene nije uvela posebne postupke za provjeru opravdanosti primjene izuzeća. Time su potvrđeni zaključci Komisije u pogledu dostupnosti podataka o primjeni izuzeća (vidi tablicu 1.).

Tablica 1.

Postupci za odobravanje izuzeća za klanje bez omamljivanja i podatci dostupni u posjećenim državama članicama⁴⁸

Država članica	Postoji poseban postupak za provjeru opravdanosti primjene izuzeća	Dostupnost informacija o učestalosti klanja bez omamljivanja
Njemačka	✔	Da
Francuska	✔	Ograničena – samo za goveda i ovce, na temelju procjena poslovnih subjekata
Italija	✔	Ograničena – samo broj klaonica koje su ovlaštene za klanje bez omamljivanja
Poljska	✘	Ograničena – postoje određene procjene za goveda i perad, ali nadležna tijela nisu ih potvrdila
Rumunjska	✔	Da

Izvor: Sud, na temelju podataka prikupljenih od država članica.

46

Komisija je u studenome 2017. objavila opsežne smjernice o zaštiti životinja u trenutku usmrćivanja, uključujući primjere najbolje prakse u primjeni izuzeća s naglaskom na tehničke aspekte postupka.

Načinom na koji države članice upravljaju svojim sustavima službenih inspekcija općenito se jamči dosljednost, ali postoje određeni nedostatci u sustavima kontrole i revizije

47

Kvaliteta inspekcija dobrobiti životinja na poljoprivrednom gospodarstvu, tijekom prijevoza i u klaonici koje države članice provode izravno utječe na stupanj usklađenosti sa zahtjevima. Sud je analizirao dosljednost i usmjeravanje tih inspekcija te način na koji su tijela država članica provodila reviziju nad njima.

Države članice uglavnom su uvele sustave kojima se jamči dosljedna provedba inspekcija

48

Službeni veterinari zaposleni u vladinim organizacijama doprinose jamčenju primjene standarda dobrobiti životinja. Kako bi inspekcije bile djelotvorne, potrebno ih je provoditi dosljedno i neovisno.

49

Većina država članica koje je Sud posjetio uvela je postupke kojima se jamči dosljednost aktivnosti inspektora⁴⁹.

50

Sud je u svim posjećenim državama članicama utvrdio da su se na službene veterinare primjenjivala opća pravila o integritetu javnih službenika u skladu s kojima nisu smjeli biti u sukobu interesa. Sud je utvrdio primjere dobre prakse u Francuskoj i Italiji (Sardinija), gdje su se na službene inspektore primjenjivali dodatni, posebni postupci za sprječavanje sukoba interesa (vidi okvir 4.).

Nedostatni dokazi o tome da države članice planiraju službene inspekcije na temelju analize rizika

51

Sustavima službenih inspekcija u državama članicama uz dobrobit životinja obuhvaćena su i druga područja, posebice usklađenost s pravilima o sigurnosti hrane i hrane za životinje, higijeni, kontroli i iskorjenjivanju bolesti životinja i uporabi pesticida. S obzirom na to da su za svako od tih područja potrebni resursi, koji su ograničeni, provedba inspekcija na temelju rizika omogućava usredotočivanje na probleme u vezi s dobrobiti životinja, kao i djelotvorniju i učinkovitiju uporabu dostupnih resursa za provedbu inspekcija. Provedba inspekcija koje se temelje na rizicima obveza je predviđena zakonodavstvom EU-a⁵⁰.

52

Države članice općenito su utvrdile pravila kojima se jasno zahtijeva da se inspekcije dobrobiti životinja na poljoprivrednom gospodarstvu temelje na riziku. Sud je utvrdio primjere dobre prakse u utvrđivanju čimbenika rizika u svim posjećenim državama članicama. Na primjer, u Francuskoj se od inspektora zahtijeva da svoje provjere gospodarstava planiraju na temelju informacija o povijesti poslovnih subjekata, primljenih pritužbi, primjene profilaktičkih mjera, podataka iz klaonica (broj životinja po jedinici površine tijekom prijevoza, prevoženje životinja koje nisu sposobne za prijevoz) i podataka o stopama smrtnosti ili drugih pokazatelja kao što su kvaliteta mlijeka ili intervali teljenja.

53

Međutim, tri države članice (Njemačka (Sjeverna Rajna-Vestfalija), Poljska i Rumunjska) od njih pet posjećenih nisu mogle pokazati na koji se način utvrđeni čimbenici rizika u praksi upotrebljavaju za odabir poslovnih subjekata nad kojima će se provesti inspekcija.

54

Nadalje, u dvjema državama članica određena poljoprivredna gospodarstva izuzeta su iz provedbe službenih inspekcija unatoč tome što su zauzimala veliki udio u sektoru uzgoja stoke (vidi okvir 5.). Iako je s obzirom na ograničene resurse za inspekciju davanje prednosti provjerama većih poljoprivrednih gospodarstava razumno, relevantna tijela nisu u dovoljnoj mjeri uzela u obzir rizik od toga da bi se neusklađenosti na manjim gospodarstvima mogla povećati u slučaju da se ona u potpunosti izuzmu iz inspekcija.

55

Kad je riječ o prijevozu živih životinja, među posjećenim državama članicama jedino je Francuska utvrdila rizična područja na koja je potrebno usmjeriti inspekcije na cesti. Međutim, nije bilo dostupnih informacija koje bi pokazale da se to primjenjivalo u praksi.

56

Sustav TRACES (internetska platforma EU-a koja se koristi za praćenje kretanja životinja preko granica i na duge udaljenosti unutar EU-a) sadržava informacije i alate za izvješćivanje koje bi relevantna tijela mogla upotrijebiti za usmjeravanje inspekcija u području prijevoza životinja. Komisija je na sastancima s predstavnicima iz država članica promicala uporabu interaktivnih alata za pretraživanje. Međutim, Sud je utvrdio da su se tijela država članica odgovorna za inspekcije prijevoza rijetko služila informacijama iz sustava TRACES kako bi usmjerila svoje inspekcije, djelomično zbog određenih ograničenja u pravima pristupa koja se primjenjuju na korisnike tog sustava⁵¹.

57

Tijela država članica odgovornost za provedbu analize rizika za inspekcije gospodarstava i prijevoza obično delegiraju lokalnim tijelima. Nijedna od posjećenih država članica nije uvela sustave kojima bi se provjeravalo postojanje, kvaliteta i provedba lokalnih analiza rizika.

58

Inspekcijama dobrobiti životinja u klaonicama uglavnom su obuhvaćeni svi gospodarski subjekti u državama članicama koje je Sud posjetio, ili provedbom usmjerenih provjera ili u okviru svakodnevnih aktivnosti službenih veterinara koji su na dužnosti.

Ima prostora za bolju uporabu informacija iz revizija i pritužbi

59

U skladu s Uredbom EU-a o službenim kontrolama⁵² države članice dužne su provoditi reviziju svojih sustava za službene inspekcije kojima provjeravaju pridržavanja propisa o hrani i hrani za životinje te pravila o zdravlju i dobrobiti životinja te se u Odluci Komisije 2006/677/EZ utvrđuju smjernice u kojima se preporučuje da bi se takve revizije trebale provoditi najmanje svakih pet godina⁵³. Sud je utvrdio da su u posjećenim državama članicama službe relevantnih tijela za unutarnju reviziju (a u slučaju Poljske i Vrhovni ured za reviziju) utvrdile područja u kojima ima prostora za poboljšanja organizacije službenih inspekcija te su pratile primjenu svojih revizijskih nalaza. Međutim, Poljska nije zajamčila da se revizije u vezi s dobrobiti životinja provode najmanje svakih pet godina. Nadalje, Njemačka (Sjeverna Rajna-Vestfalija) i Rumunjska nisu zajamčile pravodobno praćenje provedbe revizijskih preporuka.

60

Komisija provjerava kako države članice provode reviziju svojih sustava službenih inspekcija te je utvrdila⁵⁴ da provedba revizije u razumnom vremenskom roku u svim područjima u kojima je potrebno provoditi službene inspekcije i praćenje primjene rezultata revizije državama članicama čine izazov.

61

Relevantna tijela mogu se koristiti pritužbama i zahtjevima za istragu koje im dostave organizacije za dobrobit životinja, građani ili drugi dionici kako bi utvrdila ključna problematična područja. Za upravljanje tim pritužbama isključivo su odgovorne države članice.

62

Sud je utvrdio da su posjećene države članice obrađivale pritužbe na pojedinačnoj osnovi te su dvije od njih (Poljska i Rumunjska) utvrdile postupke u tu svrhu, uključujući rokove za obradu pritužbi. Nijedna od država članica nije uvela središnji registar pritužbi kako bi se dobio pregled glavnih područja koja su problematična kad je riječ o dobrobiti životinja i pružio temelj za donošenje daljnjih odluka.

63

Osim aktivnosti u vezi s kontrolama navedenih u odlomcima 34. i 36., Komisija je istaknula pitanja slična onima koja su opisana u prethodnom dijelu teksta (vidi odlomke 53., 55. i 57.).

Države članice u ograničenoj mjeri upotrebljavaju instrumente u okviru zajedničke poljoprivredne politike u svrhu postizanja ciljeva u području dobrobiti životinja

64

Većina uzgajivača stoke prima plaćanja u okviru ZPP-a (vidi odlomak 9.), koja su povezana s ispunjavanjem zahtjeva u pogledu višestruke sukladnosti kojima su obuhvaćeni određeni uvjeti u području dobrobiti životinja (vidi odlomak 8.). U strategiji Komisije za razdoblje 2012. – 2015. potvrđeno je da postoji potreba za poboljšanjem sinergije između dobrobiti životinja i instrumenata u okviru zajedničke poljoprivredne politike, posebice s pomoću višestruke sukladnosti i ruralnog razvoja. Sud je ispitao način na koji su države članice upotrebljavale ta dva mehanizma u području dobrobiti životinja.

Ograničena razmjena informacija o rezultatima službenih inspekcija i provjera višestruke sukladnosti u državama članicama i nedostatci u primjeni kazni

Zakonodavstvo EU-a pruža temelj za koordinaciju provjera višestruke sukladnosti i službenih inspekcija

65

I službene veterinarske inspekcije i provjere višestruke sukladnosti obuhvaćaju planiranje i obavljanje posjeta, provjeru usklađenosti sa zakonodavstvom o dobrobiti životinja i donošenje odluka o odgovarajućim mjerama u slučaju neusklađenosti. Države članice same odlučuju o stupnju integracije između službenih inspekcija i provjera višestruke sukladnosti, unutar okvira zakonodavnih zahtjeva EU-a.

66

U Delegiranoj uredbi o višestrukoj sukladnosti navodi se da se neusklađenosti smatraju „utvrđenima” nakon što je o njima obaviješteno nadležno kontrolno tijelo ili agencija za plaćanje⁵⁵. U brojnim državama članicama agencije za plaćanja delegirale su odgovornost za provedbu provjera višestruke sukladnosti kontrolnom tijelu zaduženom za službene inspekcije. To znači da bi svaku neusklađenost koja se tijekom tih inspekcija utvrdi kod korisnika potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike trebalo uzeti u obzir u kontekstu višestruke sukladnosti. Za to je potreban sustav ili postupak kojim se jamči razmjena relevantnih informacija između predmetnih tijela⁵⁶.

67

Komisija je objavila smjernice o primjeni regulatornih zahtjeva u vezi s provjerama višestruke sukladnosti⁵⁷. U smjernicama se navodi da države članice mogu upotrijebiti rezultate provedenih službenih inspekcija kako bi ostvarile minimalnu stopu kontrole potrebnu u okviru višestruke sukladnosti⁵⁸. Osim što se odgovarajućom koordinacijom tih dvaju sustava kontrole povećava njihova učinkovitost ostvarivanjem ekonomije razmjera i izbjegavanjem preklapanja, njome se doprinosi i djelotvornijem otkrivanju neusklađenosti. Nadalje, primjenom dosljednog pristupa provjerama u području dobrobiti životinja korisnicima se pruža više jasnoće i veći poticaj za ispunjavanje primjenjivih standarda.

Države članice nisu u dovoljnoj mjeri iskoristile priliku za poboljšanje svojih kontrolnih sustava, no utvrđeni su primjeri dobre prakse

68

Sve posjećene države članice poduzele su korake u svrhu koordinacije svojih sustava službenih inspekcija i provjera višestruke sukladnosti. Sud je pronašao dobre primjere koordinacije u Njemačkoj (Sjeverna Rajna-Vestfalija), Francuskoj i Italiji (Sardinija) (vidi okvir 6.).

69

U Rumunjskoj su uvedeni službeni mehanizmi za obavještavanje tijela odgovornih za primjenu kazni u vezi s višestrukom sukladnošću o slučajevima neusklađenosti koji su otkriveni tijekom standardnih inspekcija dobrobiti životinja, no u praksi do trenutka u kojem je Sud obavljao reviziju nije podnesena nijedna takva obavijest. U Poljskoj takvi službeni mehanizmi nisu postojali.

70

Komisija pri obavljanju revizija nad provjerama višestruke sukladnosti koje provode države članice provjerava i njihove postupke za razmjenu informacija. Međutim, Komisija ne provjerava obavještavaju li se u praksi tijela zadužena za uvođenje administrativnih kazni u okviru višestruke sukladnosti o rezultatima službenih inspekcija dobrobiti životinja koje je na razini korisnika plaćanja u okviru ZPP-a provelo isto nadležno kontrolno tijelo koje obavlja i provjere višestruke sukladnosti.

Provjerama višestruke sukladnosti općenito su obuhvaćeni relevantni zahtjevi u pogledu dobrobiti životinja

71

Sud je utvrdio da su provjerama višestruke sukladnosti koje su države članice provodile općenito obuhvaćeni relevantni zahtjevi u pogledu dobrobiti životinja⁵⁹. Međutim, u trima državama članicama (Francuska, Poljska⁶⁰ i Rumunjska) od njih pet koje su posjećene postojale su određene iznimke. Na primjer, u Rumunjskoj inspektori nisu provjeravali čistoću nastamba i prostora za ležanje za telad i svinje, razinu željeza u prehrani teladi ili parametre koji se odnose na okoliš kao što su razina prašine, koncentracija plinova i temperatura.

72

Revizijama koje Komisija provodi provjerava se obuhvaćaju li kontrolni popisi za višestruku sukladnost koje države članice upotrebljavaju sve relevantne zahtjeve u pogledu dobrobiti životinja. U okviru nedavnih revizija utvrđeno je da određene stavke nedostaju na popisima u Estoniji, Španjolskoj, Austriji, Portugalu i Finskoj. Neki od povezanih nalaza doveli su do financijskih ispravaka⁶¹.

Neke države članice nisu zajamčile da su kazne koje se primjenjuju u okviru višestruke sukladnosti razmjerne ozbiljnosti utvrđene neusklađenosti

73

Kako bi imalo odvraćajući učinak, umanjenje plaćanja u okviru višestruke sukladnosti mora biti razmjerno ozbiljnosti, opsegu, trajanju i ponavljanju utvrđene neusklađenosti⁶². Sud je u nedavnom tematskom izvješću⁶³ o djelotvornosti sustava višestruke sukladnosti utvrdio da postoje znatne razlike u načinu na koji različite države članice kategoriziraju ozbiljnost određene povrede prava.

74

Sud je utvrdio da su Njemačka (Sjeverna Rajna-Vestfalija), Francuska i Italija (Sardinija) utvrdile jasna pravila za razmjerna umanjenja plaćanja. Najčešće korišteni postotak umanjenja bio je 3 %⁶⁴, osim u Italiji, gdje je su u više od 70 % slučajeva neusklađenosti izdana upozorenja, bez ikakvih administrativnih kazni. U Rumunjskoj se poljoprivredno gospodarstvo na kojem su inspektori utvrdili neusklađenost s do 30 % relevantnih kontrolnih točaka smatralo potpuno usklađenim sa zakonodavstvom. Takva blaga definicija očitovala se u izrazito malom broju prijavljenih slučaja neusklađenosti te su 2016. godine administrativne kazne uvedene za tek tri od otprilike 13 500 provjerenih gospodarstava (vidi prilog IV., u kojem je također vidljivo da su postojale velike razlike u stopama kontrola i prijavljenim slučajevima neusklađenosti). Zahtjevi u pogledu višestruke sukladnosti koji se odnose na dobrobit životinja u Rumunjskoj su se počeli primjenjivati od 2016. godine kako bi se toj zemlji omogućilo razdoblje prilagodbe nakon pristupanja EU-u 2007. godine.

75

U Poljskoj se umanjenje plaćanja temeljilo na sustavu bodovanja u okviru kojeg su se za svaki prekršaj odredbi o dobrobiti životinja iz određenog pravnog akta dodjeljivali bodovi. Pri odlučivanju o postotku umanjenja plaćanja koji će se primijeniti uzimala se u obzir samo ona odredba za koju je dodijeljen najveći broj bodova. To znači da se umanjenjem plaćanja uzimala u obzir ozbiljnost određenog slučaja neusklađenosti, ali ono nije bilo povezano s njihovim brojem.

76

U okviru nekih od revizija koje je Komisija nedavno provela⁶⁵ utvrđeno je da je sustav kazni općenito previše blag kad je riječ o višestrukoj sukladnosti i posebno kad je riječ o zahtjevima u pogledu dobrobiti životinja jer se njime ne jamči da su kazne razmjerne ozbiljnosti neusklađenosti. Komisija je pružila određena opća pojašnjena u tom pogledu u svojem odgovoru na pitanja država članica te je u svibnju 2018. organizirala sastanak stručne skupine na kojem su države članice razmjenjivale dobru praksu u kontrolama višestruke sukladnosti u području dobrobiti životinja. Međutim, u smjernicama Komisije o višestrukoj sukladnosti to se pitanje ne obrađuje.

Ruralni razvoj: ne postoji mnogo poticaja za poboljšanje dobrobiti životinja i nije zajamčena isplativost

77

U okviru potpore ruralnom razvoju pružaju se financijska sredstva za ostvarivanje ciljeva u području dobrobiti životinja. Jedan od ciljeva strategije Komisije za dobrobit životinja za razdoblje 2012. – 2015. bio je optimiziranje sinergije s potporom ruralnom razvoju za dobrobit životinja. Kako bi se ostvarila najveća moguća isplativost, države članice trebale bi se usmjeriti na provedbu mjera s najvećim potencijalnim doprinosom dobrobiti životinja po troškovnoj jedinici.

Financijska sredstva za ruralni razvoj nisu se u velikoj mjeri koristila za promicanje dobrobiti životinja

78

Posebna mjera za potporu dobrobiti životinja („mjera 14”) uključena je u tekućem programskom razdoblju 2014. – 2020. u 35 od 118 programa ruralnog razvoja (vidi odlomak 12.), pri čemu je njih 13 iz regija u Italiji.

79

U zakonodavstvu o ruralnom razvoju dobrobit životinja navodi se pod prioritetom „promicanje organizacije lanca opskrbe hranom, uključujući preradu i plasiranje poljoprivrednih proizvoda na tržište, dobrobit životinja te upravljanje rizikom u poljoprivredi”⁶⁶. Taj prioritet obuhvaća dva fokus-područja⁶⁷, no dobrobit životinja ne navodi se ni u jednom od njih.

80

Deset država članica nije uključilo mjeru 14 u svoje programe ruralnog razvoja. Dvije države članice koje je Sud posjetio (Francuska i Poljska) predmetnu mjeru nisu uključile jer su smatrale da su osnovni zakonodavni zahtjevi u pogledu dobrobiti životinja dovoljni. Nadalje, tijela u Poljskoj smatrala su da bi ta mjera mogla imati nepovoljan učinak na konkurentnost poljoprivrednika. U Francuskoj je takva odluka bila u suprotnosti s nacionalnom strategijom za dobrobit životinja koja je uvedena 2016. i koja je obuhvaćala cilj privlačenja financijskih sredstava za ruralni razvoj kojima bi se poljoprivrednicima pomoglo povećati dobrobit životinja. Francuska strategija uvedena je nakon odobrenja programa ruralnog razvoja te tijela u Francuskoj nisu ažurirala programe kako bi se u njima odrazile nove obveze.

81

Postoji niz drugih mjera ruralnog razvoja (posebice potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva, programi kvalitete i ekološki uzgoj) koje imaju potencijala za poticanje primjene viših standarda dobrobiti životinja. U dvjema posjećenim državama članicama utvrđeni su primjeri usmjeravanja takvih mjera na dobrobit životinja (vidi okvir 7.).

„Mjera za dobrobit životinja”: postoje dobri primjeri mjera koje su korisne za životinje, ali nije zajamčena isplativost

82

Sud je provjerio sustave država članica kako bi procijenio je li posebna mjera za dobrobit životinja („mjera 14”) isplativa. Sud je provjerio nagrađuje li se potporom poljoprivrednike za stvarna poboljšanja dobrobiti životinja primjenom standarda koji nadilaze minimalne standarde, uzimajući u obzir dodatne nastale troškove i izgubljene prihode, kao i je li dostupno dovoljno relevantnih informacija o praćenju.

Primjena standarda koji nadilaze minimalne standarde

83

Relevantna tijela država članica utvrdila su uvjete poboljšane dobrobiti životinja koje je potrebno ispuniti kako bi se ostvarilo pravo na potporu u okviru mjere 14, primjerice ljetna ispaša goveda, više prostora za životinje na poljoprivrednim gospodarstvima i tijekom prijevoza te poboljšani uvjeti u nastambama.

84

U Njemačkoj (Sjeverna Rajna-Vestfalija) i Rumunjskoj, kao i u većini drugih država članica, podrezivanje repova rutinski je postupak u intenzivnim svinjogojskim gospodarstvima, iako je to zakonodavstvom zabranjeno. Sud je tijekom posjeta tim dvjema državama članicama naišao na slučajeve u kojima su svinjama na poljoprivrednim gospodarstvima koja primaju potporu u okviru mjere 14 podrezani repovi te svinje nisu imale pristup dovoljnoj količini materijala za manipulaciju i istraživanje („materijali za obogaćivanje”) propisanih zakonodavstvom⁶⁸ (vidi sliku 5.).

85

Veterinarski stručnjaci⁶⁹ slažu se da je učinak pojedinačnih parametara na dobrobit ograničen ako se oni ne kombiniraju s drugim parametrima uzgoja životinja. To znači da bi povećanje dostupnog prostora po svinji za 10 do 20 % moglo imati malen učinak na njihovu dobrobit ako nije raspoloživ materijal za obogaćivanje.

86

Prije odobravanja programa ruralnog razvoja GU AGRI savjetuje se s GU-om SANTE. Unatoč tome, Komisija se nije služila informacijama o područjima raširene neusklađenosti koja je utvrdio GU SANTE (ponajprije rutinsko podrezivanje repova svinja i pružanje materijala za obogaćivanje – područja u kojima su potpunu usklađenost postigle samo Finska i Švedska) kako bi dovela u pitanje slučajeve u kojima države članice provode mjere u tim područjima.

Smanjivanje rizika od mrtvog tereta

87

Mrtvi teret odnosi se na situaciju u kojoj bi se subvencionirana aktivnost djelomično ili u cijelosti provela i bez bespovratne pomoći. Postoji rizik od toga da bi poljoprivrednik ispunio zahtjeve u okviru mjere 14 i bez potpore ruralnom razvoju, primjerice jer ta mjera obuhvaća uobičajenu poljoprivrednu praksu, ili jer je predmetni korisnik prije prijavljivanja za potporu u okviru mjere 14 već sudjelovao u privatnom programu za kvalitetu koji je uključivo iste zahtjeve.

88

Sud je u okviru posjeta trima državama članicama u kojima se provodi mjera 14 utvrdio da upravljačka tijela nisu smanjila rizik od mrtvog tereta, posebice kad je riječ o privatnim programima kvalitete. Oba korisnika mjere 14 koje je Sud posjetio u Njemačkoj (Sjeverna Rajna-Vestfalija) i Italiji (Sardinija) sudjelovala su u privatnim programima koji su uključivali zahtjeve u pogledu dobrobiti životinja⁷⁰. U Njemačkoj (Sjeverna Rajna-Vestfalija) je tim programom kvalitete bilo obuhvaćeno otprilike 10 % svinjogojskih gospodarstava u predmetnoj regiji te su se okviru programa izvršavala plaćanja za ispunjavanje obveza koje su se preklapale sa zahtjevima u okviru mjere za dobrobit životinja.

89

Sud je utvrdio da su u Italiji (Sardinija) relevantna tijela smanjila rizik od toga da bi se u okviru mjere 14 mogla pružati potpora za aktivnosti koje obuhvaćaju uobičajenu poljoprivrednu praksu. Tamošnja su tijela pri osmišljavanju mjere za dobrobit životinja uzela u obzir i pravne zahtjeve u pogledu dobrobiti životinja i više standarde koje lokalni poljoprivrednici redovito primjenjuju. Uobičajena praksa utvrđena je na temelju iskustva veterinara i dokaza koje je dostavila talijanska Mreža za računovodstvene informacije o poljoprivredi. Na primjer, minimalni prostor za telad propisan zakonom iznosi 1,8 m² po životinji, ali poljoprivrednici na Sardiniji u prosjeku su za svako tele stavljali na raspolaganje 3,2 m². Sardinijska tijela odredila su kao povezani zahtjev u okviru mjere za dobrobit životinja minimalnu površinu od 4,5 m² po teletu.

90

Komisija je državama članicama pružila smjernice u kojima je navedeno da bi se plaćanja za dobrobit životinja trebala upotrebljavati samo za potporu aktivnostima koje se u suprotnome ne bi provodile te je obavljala revizije sukladnosti kako bi provjerila provedbu mjere 14. Međutim, Komisija pri odobravanju programa ruralnog razvoja ili provedbi revizija nije provjeravala jesu li države članice uzele u obzir moguće preklapanje s privatnim programima.

Provjeravanje razumnosti izračuna potpore

91

Sud je u okviru revizija provedenih u svrhu davanja izjave o jamstvu utvrdio da je način na koji se u Rumunjskoj izračunavala potpora u okviru mjere 14 doveo do toga da su poljoprivrednicima isplaćeni preveliki iznosi. Komisija je potvrdila da postoje pogreške u izračunu za pet podmjera te je predložila financijske ispravke u vrijednosti od otprilike 59 milijuna eura kojima su obuhvaćena plaćanja u razdoblju od listopada 2013. do listopada 2016. Komisija trenutačno istražuje sličan slučaj u vezi s mogućim isplatama prevelikih iznosa u jednoj drugoj državi članici.

Praćenje dobrobiti životinja

92

Cilj je zajedničkog sustava EU-a za praćenje i evaluaciju (ZSPE)⁷¹ pokazati napredak u provedbi politike ruralnog razvoja te procijeniti učinak, djelotvornost, učinkovitost i relevantnost intervencija u okviru politike ruralnog razvoja, ali njime nisu predviđeni posebni pokazatelji ili pitanja u području dobrobiti životinja.

93

Komisija ne raspolaže informacijama o očekivanim ili stvarnim rezultatima i učinku financijskih sredstava za ruralni razvoj koja su izdvojena za dobrobit životinja. Na temelju postojećih pokazatelja nije moguće procijeniti učinak financijskih sredstava za ruralni razvoj u iznosu od 2,5 milijardi eura koja su izdvojena za dobrobit životinja u razdoblju 2007. – 2020. (1 milijarda eura za razdoblje 2007. – 2013. i 1,5 milijardi eura za razdoblje 2014. – 2020.).

94

Države članice imaju mogućnost utvrđivanja dodatnih pokazatelja u okviru ZSPE-a, ali države članice koje je Sud posjetio nisu iskoristile tu mogućnost. Međutim, Italija (Sardinija) i Rumunjska utvrdile su određene pokazatelje za internu uporabu. Tijela u Italiji (Sardinija) osmislila su pokazatelj za mjerenje razine broja somatskih stanica u mlijeku te su ga upotrebljavala kao zamjenski pokazatelj za mjerenje dobrobiti ovaca i koza. Tijela u Rumunjskoj upotrebljavala su stope smrtnosti kako bi mjerila uvjete u pogledu dobrobiti na poljoprivrednim gospodarstvima koja primaju potporu.

95

U objedinjenom izvješću o ex post evaluacijama za prethodno programsko razdoblje⁷² mjera za „plaćanja za dobrobit životinja” ocijenjena je na temelju broja gospodarstava koja su primila potporu. U izvješću o evaluacijama navedeno je da je učinak ograničen jer se predmetna mjera provodila samo na 1,1 % gospodarstava na kojima se uzgaja stoka u EU-u.

Zaključci i preporuke

96

Dobrobit životinja važno je pitanje za građane EU-a, što se odražava i u Ugovoru o EU-u i zakonodavstvu u tom području. Komisija proaktivno radi na pružanju odgovora na pitanja koja zabrinjavaju dionike i osmislila je strategiju kojom se pruža okvir za mjere koje se provode u tom području.

97

Revizijom koju je Sud proveo ispitana je cjelokupna provedba te strategije te napredak ostvaren u postizanju ciljeva usklađenosti sa zakonodavstvom o dobrobiti životinja, kao i optimiziranja sinergije sa zajedničkom poljoprivrednom politikom s pomoću višestruke sukladnosti i ruralnog razvoja. Sud je nastojao odgovoriti na sljedeće pitanje:

Jesu li mjere Komisije i država članica djelotvorno doprinijele ostvarenju ciljeva EU-a u području dobrobiti životinja?

98

Sud zaključuje da je mjerama EU-a u području dobrobiti životinja povećana usklađenost sa zahtjevima u tom području te se doprinijelo primjeni viših standarda s jasnim pozitivnim učinkom na dobrobit životinja. Međutim, i dalje postoje određeni nedostatci te ima prostora za poboljšanje koordinacije s provjerama višestruke sukladnosti i uporabom potpore ruralnom razvoju za dobrobit životinja.

99

Sud je utvrdio da je Komisija dovršila provedbu najnovije strategije EU-a za dobrobit životinja (a da pritom nije obavila preispitivanje zakonodavnog okvira za dobrobit životinja). U provedbi većine planiranih mjera došlo je do kašnjenja (vidi odlomke 28. i 29.). U strategiji nisu utvrđeni mjerljivi pokazatelji za praćenje, Komisija nije procijenila jesu li strategijom postignuti utvrđeni ciljevi i nije ocijenila postoji li potreba za novom strategijom.

100

Podatci dostupni na razini EU-a nisu sveobuhvatni ni dovoljno pouzdani te time ne pružaju korisne informacije o stupnju usklađenosti sa zakonodavstvom o dobrobiti životinja u područjima za koja je Komisija utvrdila da u njima postoji potreba za poboljšanjem (vidi odlomke 30. – 33.). Konkretnije, kad je riječ o primjeni izuzeća za klanje bez omamljivanja, pravna osnova ostavlja prostora za različita tumačenja i razlike u praktičnoj primjeni u državama članicama te nisu utvrđeni zahtjevi u pogledu izvješćivanja o tom pitanju. Stoga nije dostupno dovoljno informacija za procjenu toga jesu li države članice spriječile da određeni upravitelji klaonica to izuzeće primjenjuju u prekomjernoj mjeri, što je jedno od pitanja koje je Komisija istaknula prije pokretanja najnovije strategije za dobrobit životinja (vidi odlomke 43. – 45.).

1. preporuka – Strateški okvir politike Komisije za dobrobit životinja

U svrhu usmjeravanja svojih budućih mjera u području dobrobiti životinja Komisija bi trebala:

1. provesti evaluaciju strategije za dobrobit životinja za razdoblje 2012. – 2015. kako bi utvrdila mjeru u kojoj su postignuti njezini ciljevi i jesu li primijenjene smjernice koje je pružila

   Ciljni rok provedbe: 2020. godina

2. utvrditi polazne i ciljne pokazatelje kako bi mjerila i uspoređivala stupanj usklađenosti država članica sa zakonodavstvom u preostalim rizičnim područjima koja utvrdi na temelju navedene evaluacije

   Ciljni rok provedbe: 2021. godina

3. razmotriti koje bi se mjere trebale poduzeti na temelju zaključaka navedene evaluacije (primjerice, nova strategija ili akcijski plan i/ili preispitivanje zakonodavstva o dobrobiti životinja) te objaviti rezultate obavljene procjene.

   Ciljni rok provedbe: 2021. godina

101

Revizija koju je Sud proveo pokazala je da su Komisija i države članice uspješno riješile određena pitanja u području dobrobiti životinja pružanjem smjernica u spoju s provedbom mjera za jamčenje primjene zakonodavstva (vidi odlomke 34. – 40.).

102

Međutim, u drugim područjima napredak je bio spor te i dalje postoji niz nedostataka u pogledu primjene minimalnih standarda propisanih zakonodavstvom, čak i u slučajevima u kojima je relevantno zakonodavstvo na snazi i do 18 godina (vidi odlomke 41. i 42.). Nadalje, unatoč određenim primjerima dobre prakse, nije bilo jasno temelje li se inspekcije dobrobiti životinja koje države članice provode na riziku (posebice u području prijevoza). Posjećene države članice nisu u potpunosti iskoristile informacije dobivene na temelju revizija i pritužbi. Komisija je uočila većinu tih pitanja i poduzela mjere u njihovu pogledu, ali još ih nije riješila u cijelosti (vidi odlomke 47. – 63.).

2. preporuka – Mjere Komisije za jamčenje primjene zakonodavstva i usmjeravanje u svrhu postizanja usklađenosti

U svrhu pružanja boljeg odgovora u rizičnim područjima i širenja primjera dobre prakse Komisija bi trebala:

1. osmisliti strategiju za jamčenje provedbe kojom će se ojačati mehanizmi praćenja provedbe preporuka koje GU SANTE iznese kako bi se smanjilo vrijeme potrebno za osiguravanje toga da su poduzete zadovoljavajuće mjere u pogledu preporuka iznesenih nakon provedbe revizije i zajamčila primjena zakonodavnih odredbi, posebice onih koje su već dugo na snazi

   Ciljni rok provedbe: 2020. godina

2. zajedno s državama članicama utvrditi kako se alati dostupni u okviru sustava TRACES mogu upotrijebiti za potporu u pripremi analiza rizika za inspekcije prijevoza živih životinja i promicati primjenu smjernica o uporabi tih alata.

   Ciljni rok provedbe: 2020. godina

103

Provjerama koje su obavljale države članice općenito su obuhvaćeni relevantni zahtjevi u pogledu dobrobiti životinja te je Sud utvrdio određene primjere dobre koordinacije između tijela odgovornih za službene inspekcije dobrobiti životinja i tijela odgovornih za provjere višestruke sukladnosti. Međutim, neke države članice nisu zajamčile djelotvornu razmjernu informacija o slučajevima neusklađenosti koji su utvrđeni tijekom službenih inspekcija i koji su potencijalno imali učinak na zahtjeve u pogledu višestruke sukladnosti iako su službene inspekcije i provjere višestruke sukladnosti obavljala ista tijela. Nadalje, bilo je slučajeva u kojima kazne u vezi sa višestrukom sukladnošću koje su primjenjivale agencije za plaćanja nisu bile razmjerne ozbiljnosti nepravilnosti (vidi odlomke 65. – 76.).

3. preporuka – Poboljšanje koordinacije između službenih inspekcija i sustava višestruke sukladnosti

Kako bi se ojačale poveznice između sustava višestruke sukladnosti i dobrobiti životinja, Komisija bi trebala:

1. pri provedbi revizija sukladnosti koje se odnose na višestruku sukladnost procijeniti cjelovitost izvješća država članica u pogledu slučajeva neusklađenosti utvrđenih tijekom službenih inspekcija koje je obavilo isto kontrolno tijelo koje obavlja i provjere višestruke sukladnosti, primjerice unakrsnom provjerom rezultata službenih inspekcija i baze podataka o korisnicima na koje se primjenjuje višestruka sukladnost

   Ciljni rok provedbe: 2020. godina

2. na temelju prethodno provedenih mjera dodatno ojačati razmjenu najbolje prakse u području višestruke sukladnosti i obavještavati države članice o nalazima revizija sukladnosti na temelju kojih su donesene odluke o uvođenju financijskih ispravaka zbog blagih sustava kazni u vezi s višestrukom sukladnošću.

   Ciljni rok provedbe: 2020. godina

104

Iako je promicanje dobrobiti životinja bio jedan od prioriteta ruralnog razvoja za razdoblje 2014. – 2020., Sud je utvrdio da posebna mjera za „dobrobit životinja” nije bila u širokoj uporabi. Isplativost te mjere bila je smanjena jer se u okviru nje pružala potpora poljoprivrednim gospodarstvima koja nisu ispunjavala određene minimalne standarde za dobrobit svinja, postojao je rizik od mrtvog tereta zbog preklapanja sa zahtjevima u okviru privatnih programa, a u okviru zajedničkog okvira za praćenje nisu utvrđeni pokazatelji za praćenje poboljšanja dobrobiti životinja. Države članice rijetko su iskoristile priliku za pružanje potpore dobrobiti životinja u okviru drugih mjera ruralnog razvoja (vidi odlomke 77. – 95.).

4. preporuka – Uporaba potpore ruralnom razvoju u svrhu postizanja ciljeva u području dobrobiti životinja

Kako bi se potaknula djelotvorna uporaba potpore ruralnom razvoju za dobrobit životinja, Komisija bi trebala:

1. pri odobravanju izmjena postojećih programa ruralnog razvoja, kao i pri odobravanju novih programskih dokumenata za programsko razdoblje ruralnog razvoja nakon 2020. godine, dovesti u pitanje slučajeve u kojima države članice provode mjere za dobrobit životinja u sektorima za koje postoje dokazi o raširenoj neusklađenosti (primjerice podrezivanje repova svinja) i provjeriti potencijalno preklapanje s privatnim programima koji uključuju slične obveze

   Ciljni rok provedbe: 2021. godina

2. poticati države članice da razmjenjuju primjere dobre prakse u pogledu uporabe dodatnih, dobrovoljnih pokazatelja rezultata i učinka za mjeru za dobrobit životinja u okviru zajedničkog sustava za praćenje i evaluaciju koji će se upotrebljavati u programskom razdoblju nakon 2020. godine

   Ciljni rok provedbe: 2020. godina

3. za programsko razdoblje nakon 2020. godine, pružati državama članicama smjernice o tome kako upotrijebiti mjere ruralnog razvoja za potporu poboljšanim standardima dobrobiti životinja kako bi se poljoprivrednicima pružilo više poticaja za povećanje dobrobiti životinja.

   Ciljni rok provedbe: 2021. godina

Ovo je izvješće usvojilo I. revizijsko vijeće, kojim predsjeda član Revizorskog suda Nikolaos Milionis, na sastanku održanom u Luxembourgu 3. listopada 2018.

Pojmovnik i pokrate

EFSA: Europska agencija za sigurnost hrane – agencija Europske unije koja pruža neovisne znanstvene savjete i informacije o postojećim i novim rizicima povezanima s lancem opskrbe hranom

GU AGRI: Glavna uprava Europske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj

GU SANTE: Glavna uprava Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane

OIE: Svjetska organizacija za zdravlje životinja (fr. Office international des épizooties) – međuvladina organizacija u kojoj sudjeluje 181 zemlja članica i koja razvija međunarodno priznate standarde u području zdravlja i dobrobiti životinja

Podrezivanje repova svinja: postupak u kojem se repovi svinja podrezuju kako bi se smanjilo grizenje repova

Provjere višestruke sukladnosti: provjere čiji je cilj utvrditi poštuju li se obveze višestruke sukladnosti u skladu s Uredbama (EU) br. 1306/2013, br. 809/2014 i br. 640/2014

PRR: program ruralnog razvoja

Službene inspekcije: pojam koji se za potrebe ovog izvješća upotrebljava za kontrole i inspekcije koje se provode na razini država članica (npr. koje provode veterinarske službe) kako bi se provjerila pravilna primjena pravila Europske unije o dobrobiti životinja u skladu s Uredbom (EZ) br. 882/2004

SMR: propisani zahtjevi o upravljanju – zahtjevi koji čine dio sustava višestruke sukladnosti i koji su utvrđeni u nizu direktiva i uredbi Europske unije. Obuhvaćaju područja javnog zdravlja, zdravlja životinja i biljaka, označavanja i registracije životinja, okoliša i dobrobiti životinja

Tovni pilići: pilići koji se uzgajaju za proizvodnju mesa

TRACES: stručni sustav za kontrolu prometa životinjama i proizvodima životinjskog podrijetla te drugim proizvodima (engl. Trade Control and Expert System) – višejezični internetski upravljački alat Komisije za sve sanitarne zahtjeve u vezi s trgovinom unutar EU-a i uvozom životinja, sjemena i zametaka, hrane, hrane za životinje i biljaka

ZPP: zajednička poljoprivredna politika

ZSPE: zajednički sustav EU-a za praćenje i evaluaciju u području mjera ruralnog razvoja

Revizorski tim

U tematskim izvješćima Suda iznose se rezultati revizija koje su provedene za politike i programe EU-a ili teme povezane s upravljanjem u posebnim proračunskim područjima. U odabiru i osmišljavanju takvih revizijskih zadataka Sud nastoji postići što veći učinak uzimajući u obzir rizike za uspješnost ili usklađenost, vrijednost predmetnih prihoda ili rashoda, predstojeće razvojne promjene te politički i javni interes.

Ovu reviziju uspješnosti provelo je I. revizijsko vijeće, kojim predsjeda član Suda Nikolaos Milionis i koje je specijalizirano za rashodovno područje održive uporabe prirodnih resursa. Reviziju je predvodio član Suda Janusz Wojciechowski, a potporu su mu pružali voditeljica njegova ureda Kinga Wiśniewska-Danek i ataše u njegovu uredu Katarzyna Radecka-Moroz, glavni rukovoditelj Colm Friel, voditeljica radnog zadatka Diana Voinea, zamjenici voditeljice radnog zadatka Paulo Oliveira i Lucia Roșca te revizori Xavier Demarche, Małgorzata Frydel, Michela Lanzutti, Joachim Otto i Maciej Szymura. Jezičnu podršku pružala je Fiona Urquhart.

Kontakt

EUROPSKI REVIZORSKI SUD
12, rue Alcide De Gasperi
1615 Luxembourg
LUKSEMBURG

Tel.: +352 4398-1
Upiti: eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspx
Internetske stranice: eca.europa.eu
Twitter: @EUAuditors

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2018.

PDF	ISBN 978-92-847-1164-2	ISSN 2315-2230	doi:10.2865/984413	QJ-AB-18-026-HR-N
HTML	ISBN 978-92-847-1185-7	ISSN 2315-2230	doi:10.2865/60546	QJ-AB-18-026-HR-Q

© Europska unija, 2018.

Za svaku uporabu ili umnažanje fotografija ili druge građe koja nije obuhvaćena autorskim pravima Europske unije dopuštenje se mora zatražiti izravno od nositelja autorskih prava.

KONTAKT S EU-om

Osobno
U cijeloj Europskoj uniji postoje stotine informacijskih centara Europe Direct. Adresu najbližeg centra možete pronaći na: https://europa.eu/european-union/contact_hr

Telefonom ili e-poštom
Europe Direct je služba koja odgovara na vaša pitanja o Europskoj uniji. Možete im se obratiti:

• na besplatni telefonski broj: 00 800 6 7 8 9 10 11 (neki operateri naplaćuju te pozive),
• na broj: +32 22999696 ili
• e-poštom preko: https://europa.eu/european-union/contact_hr

TRAŽENJE INFORMACIJA O EU-u

Na internetu
Informacije o Europskoj uniji na svim službenim jezicima EU-a dostupne su na internetskim stranicama Europa: https://europa.eu/european-union/contact_hr

Publikacije EU-a
Besplatne publikacije EU-a i publikacije EU-a koje se plaćaju možete preuzeti ili naručiti preko EU Bookshopa: https://op.europa.eu/hr/publications. Za više primjeraka besplatnih publikacija obratite se službi Europe Direct ili najbližemu informacijskom centru (vidjeti https://europa.eu/european-union/contact_hr).

Zakonodavstvo EU-a i povezani dokumenti
Za pristup pravnim informacijama iz EU-a, uključujući cjelokupno zakonodavstvo EU-a od 1951. na svim službenim jezičnim verzijama, posjetite internetske stranice EUR-Lexa: http://eur-lex.europa.eu

Otvoreni podatci iz EU-a
Portal otvorenih podataka EU-a (http://data.europa.eu/euodp) omogućuje pristup podatkovnim zbirkama iz EU-a. Podatci se mogu besplatno preuzimati i ponovno uporabiti u komercijalne i nekomercijalne svrhe.