Predstavljanje godišnjih izvješća Europskog revizorskog suda za 2020. godinu

Predsjednikova uvodna riječ

Godišnje izvješće Europskog revizorskog suda (Sud) o financijskoj godini 2020., posljednje u razdoblju 2014. – 2020., sastavljeno je u teškim okolnostima za EU i njegove države članice. Sud, kao vanjski revizor Europske unije, učinio je sve u svojoj moći da nastavi djelotvorno djelovati kao javni revizor EU-a unatoč izvanrednim operativnim problemima koji su nastali zbog pandemije bolesti COVID-19.

Kao i prethodnih godina, Sud je zaključio da računovodstvena dokumentacija EU-a istinito i vjerno prikazuje financijsko stanje EU-a. Sud izražava pozitivno mišljenje o pouzdanosti računovodstvene dokumentacije Europske unije za 2020. godinu. Prihodi za 2020. godinu bili su zakoniti i pravilni te u njima nije bilo značajnih pogrešaka.

Sud je za 2020. godinu procijenio da ukupna stopa pogreške u rashodima obuhvaćenima revizijom iznosi 2,7 % (2019.: 2,7 %).

Kad je riječ o bitnim područjima potrošnje sredstava EU-a za koja Sud obavlja posebnu procjenu, stopa pogreške značajna je u područjima „Kohezija” i „Konkurentnost”. Sud je utvrdio da je stopa pogreške u području „Prirodni resursi” blizu praga značajnosti (2,0 %), pri čemu dobiveni rezultati upućuju na to da stopa pogreške nije bila značajna za izravna plaćanja, na koje otpada 69 % rashoda u okviru tog naslova VFO-a, te da je, cjelokupno gledajući, bila značajna za rashodovna područja koja je Sud utvrdio kao područja većeg rizika (ruralni razvoj, tržišne mjere, ribarstvo, okoliš i djelovanje u području klime). U području „Administracija” stopa pogreške ne prelazi prag značajnosti.

Već nekoliko godina Sud provodi reviziju prihoda i rashoda EU-a na način da pravi razliku između onih proračunskih područja u kojima ocijeni rizike za zakonitost i pravilnost visokima te onih u kojima ih ocijeni niskima. Zbog načina na koji je proračun EU-a sastavljen i kako se s vremenom mijenja, postotak visokorizičnih rashoda u revizijskom statističkom skupu dodatno se povećao u odnosu na prethodne godine i sada doseže oko 59 % statističkog skupa koji je Sud obuhvatio revizijom za 2020. (2019.: 53 %). Sud procjenjuje da stopa pogreške u toj vrsti rashoda iznosi 4,0 % (2019.: 4,9 %). U tom kontekstu Sud je izrazio nepovoljno mišljenje o rashodima.

Procijenjena stopa pogreške za niskorizične rashode (koji su činili preostalih 41 % (2019.: 47 %) revizijskog statističkog skupa Suda bila je ispod praga značajnosti od 2 %.

EU će u tekućem programskom razdoblju potrošiti znatno više nego u prethodnome. Tijekom sljedećih sedam godina Uniji će na raspolaganju za potrošnju stajati 1,8 bilijuna eura. Tim je iznosom, osim izmijenjenog VFO-a za razdoblje 2021. – 2027. u vrijednosti od 1,1 bilijuna eura, obuhvaćen i instrument za oporavak – inicijativa „Next Generation EU” – u vrijednosti od 750 milijardi eura, kao odgovor EU-a na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19. Svih 27 država članica također je dogovorilo da se taj program oporavka djelomično financira izdavanjem javnih dužničkih vrijednosnica. Te odluke stoga označavaju istinsku povijesnu promjenu u financijama EU-a.

Dobro i djelotvorno upravljanje financijama EU-a tako će postati još važnije. To podrazumijeva još veću odgovornost Komisije i država članica, ali i nas na Europskom revizorskom sudu.

U tom kontekstu Sud je izradio novu strategiju za razdoblje 2021. – 2025. U siječnju 2021. utvrdio je tri strateška cilja koji će u narednim godinama služiti kao putokaz za aktivnosti Suda u području revizije financija EU-a, među kojima valja istaknuti pružanje pouzdanog revizorskog jamstva u zahtjevnom i dinamičnom okruženju. U nadolazećim godinama Sud će stoga i dalje aktivno doprinositi kontroli odgovornosti i transparentnosti za sve oblike financija EU-a, uključujući instrument „Next Generation EU”.

Ukupni rezultati

Ključni nalazi

• Ukupna procijenjena stopa pogreške u rashodima iz proračuna EU-a za 2020. bila je značajna i iznosila je 2,7 % (2019.: 2,7 %).
• Kad je riječ o visokorizičnim rashodima (uglavnom utemeljenima na nadoknadi troškova), za koje korisnici često moraju poštovati složena pravila pri podnošenju zahtjeva za povrat nastalih troškova, Sud procjenjuje da stopa pogreške iznosi 4,0 % (2019.: 4,9 %). Postotak visokorizičnih rashoda u revizijskom statističkom skupu Suda dodatno se povećao, ponajprije zbog daljnjeg povećanja potrošnje u području kohezije (20 milijardi eura), te je dosegnuo visokih 59 % (2019.: 53 %). Kao i 2019. godine, pogreška je raširena te Sud ponovno daje nepovoljno mišljenje o rashodima.
• U sedmoj i završnoj godini višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2014. – 2020. iznos nepodmirenih obveza nastavio se povećavati te je do kraja 2020. dosegnuo 303,2 milijarde eura. Naime, države članice i dalje iskorištavaju sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova sporije nego što je to bilo planirano. Od ukupnog iznosa rezerviranih sredstava iz ESI fondova za iskorištavanje je preostalo 45 % (209 milijardi eura).
• Pandemija bolesti COVID-19 znatno će utjecati na iznos sredstava koja će EU potrošiti tijekom nadolazećih godina. Za razdoblje 2021. – 2027. objedinjena dodijeljena financijska sredstva iz instrumenta NGEU i VFO-a gotovo su se udvostručila u odnosu na prethodno razdoblje VFO-a te će dosegnuti 1 824 milijarde eura. Sud je utvrdio rizike i izazove povezane s dobrim financijskim upravljanjem tim sredstvima i njihovom uporabom.
• Svi slučajevi u kojima Sud tijekom obavljanja revizije utvrdi da postoji sumnja na prijevaru prijavljuju se Uredu EU-a za borbu protiv prijevara (OLAF). Tijekom 2020. zabilježeno je šest takvih slučajeva (2019.: devet).

Cjeloviti tekst godišnjih izvješća Suda o proračunu EU-a za 2020. godinu i aktivnostima koje se financiraju iz 8., 9., 10. i 11. europskog razvojnog fonda dostupan je na internetskim stranicama Suda (eca.europa.eu).

Predmet revizije

Proračun EU-a za 2020. u brojkama

Europski parlament i Vijeće donose godišnji proračun EU-a unutar okvira za dugoročni proračun za razdoblje od nekoliko godina (koji je poznat kao višegodišnji financijski okvir ili VFO). Revizijom koju je Sud proveo za 2020. obuhvaćena je posljednja godina programskog razdoblja 2014. – 2020., no financijska sredstva iz tog razdoblja nastavit će se isplaćivati.

Krajnju odgovornost za pravilno trošenje proračunskih sredstava snosi Komisija. Rashodi EU-a 2020. godine iznosili su 173,3 milijarde eura, što čini 1,1 % ukupnog bruto nacionalnog dohotka (BND) 27 država članica EU-a i Ujedinjene Kraljevine.

Odakle ta sredstva dolaze?

Ukupni prihodi za 2020. iznosili su 174,3 milijarde eura. Proračun EU-a financira se na različite načine. Najveći dio (123 milijarde eura) financiraju države članice, razmjerno svojem BND-u. Ostali izvori uključuju carine (19,9 milijardi eura), doprinos utemeljen na porezu na dodanu vrijednost koji ubiru države članice (17,2 milijarde eura) te doprinose i povrate koji proizlaze iz sporazuma i programa Europske unije (8,2 milijarde eura).

Na što se sredstva troše?

Proračun EU-a troši se u velikom broju raznovrsnih područja, kao što su:

• poticanje gospodarskog razvoja strukturno nerazvijenijih regija;
• promicanje inovacija i istraživanja;
• projekti prometne infrastrukture;
• osposobljavanje za nezaposlene osobe;
• poljoprivreda i promicanje biološke raznolikosti;
• borba protiv klimatskih promjena;
• upravljanje granicama;
• pomoć susjednim zemljama i zemljama u razvoju.

Približno dvije trećine proračunskih sredstva troše se u okviru „podijeljenog upravljanja”. Iako krajnju odgovornost za taj način izvršenja proračuna snosi Komisija, za raspoređivanje sredstava, odabir projekata i upravljanje rashodima EU-a zadužene su države članice. To se primjerice odnosi na područja „Prirodni resursi” i „Kohezija”.

Izjava o jamstvu koju Sud daje o proračunu EU-a

Sud svake godine obavlja reviziju prihoda i rashoda EU-a kako bi ispitao je li godišnja računovodstvena dokumentacija pouzdana i jesu li povezane prihodovne i rashodovne transakcije usklađene s pravilima na razini EU-a i država članica.

Na tom pothvatu temelji se izjava o jamstvu koju Sud podnosi Europskom parlamentu i Vijeću u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Rashodi se ispituju u trenutku u kojem krajnji primatelji financijskih sredstava EU-a poduzmu određene radnje ili im nastanu određeni troškovi te u kojem Komisija prihvati te rashode. U praksi to znači da statistički skup transakcija koje Sud obrađuje obuhvaća međuplaćanja i završna plaćanja. Sud nije ispitivao predujmove isplaćene tijekom 2020. osim u slučaju da su oni i poravnani tijekom te godine.

Zbog ograničenja putovanja uslijed pandemije bolesti COVID-19 gotovo ni u jednom slučaju nije bilo moguće obaviti terenske provjere. Stoga je Sud većinu svojih aktivnosti proveo u obliku pregleda dokumentacije i razgovora sa subjektima revizije na daljinu. Iako neprovođenje terenskih provjera može dovesti do povećanog rizika neotkrivanja, dokazi koje je Sud prikupio od subjekata revizije omogućili su mu da dovrši svoje revizijske aktivnosti i donese zaključak na temelju njih.

Vrijednost revizijskog statističkog skupa Suda za 2020. iznosila je 147,8 milijardi eura (vidjeti sliku 1.).

Ove je godine područje „Prirodni resursi” imalo najveći udio u cjelokupnom revizijskom statističkom skupu Suda (40,8 %), nakon čega slijede „Kohezija” (32,8 %) i „Konkurentnost” (11,0 %).

Više informacija o revizijskom pristupu Suda izneseno je u dijelu Osnovne informacije.

Nalazi revizije

Računovodstvena dokumentacija EU-a pruža istinit i vjeran prikaz stanja

Računovodstvena dokumentacija EU-a za 2020. u svim značajnim aspektima vjerno prikazuje financijske rezultate EU-a te njegovu imovinu i obveze na kraju godine, u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima za javni sektor.

Sud stoga može izraziti pozitivno mišljenje o pouzdanosti računovodstvene dokumentacije, kao i svake godine od 2007.

U bilanci EU-a navodi se da obveze za mirovine i ostala primanja zaposlenih na kraju 2020. godine iznose 116 milijardi eura. Dodatno povećanje te procjene uglavnom je posljedica smanjenja nominalne diskontne stope, koje je pak odraz smanjenja globalnih kamatnih stopa.

Od 1. veljače 2020. Ujedinjena Kraljevina više nije država članica EU-a. Na temelju uzajamnih obveza utvrđenih u sporazumu o povlačenju u računovodstvenoj dokumentaciji EU-a na dan 31. prosinca 2020. bila su prikazana neto dospjela potraživanja od Ujedinjene Kraljevine u iznosu od 47,5 milijardi eura.

Prihodi za 2020. godinu zakoniti su i pravilni

Sud je zaključio da u prihodima ne postoje značajne pogreške.

Pogreška u rashodima za 2020. značajna je i raširena

Kad je riječ o rashodima u cjelini, Sud procjenjuje da se stopa pogreške nalazi unutar raspona od 1,8 % do 3,6 %. Srednja točka tog raspona, koja se prethodno nazivala „najvjerojatnija stopa pogreške”, na istoj je razini kao i lani te iznosi 2,7 % (vidjeti sliku 2.).

Sud definira pogrešku kao količinu novca koji nije trebao biti isplaćen iz proračuna EU-a. Pogreške nastaju kada se novac ne iskorištava u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a i time protivno onome što su Vijeće i Europski parlament namjeravali postići donošenjem tog zakonodavstva ili kada se ne iskorištava u skladu s posebnim nacionalnim pravilima.

U više od polovice revizijskog statističkog skupa Suda i dalje postoje značajne pogreške

Sud je i za 2020. utvrdio da način isplate sredstava EU-a utječe na rizik od pogreške. U tom kontekstu Sud pravi razliku između plaćanja utemeljenih na dodijeljenim pravima i plaćanja za nadoknadu troškova (vidjeti okvir u nastavku).

Najčešće pogreške koje je Sud utvrdio u visokorizičnim rashodima bile su sljedeće:

• neprihvatljivi projekti i rashodi, kao i nepridržavanje pravila o unutarnjem tržištu (posebice nepridržavanje pravila o državnim potporama) u području „Kohezija”;
• neprihvatljivi troškovi, administrativne pogreške i nepostojanje ključne popratne dokumentacije u rashodovnom području ruralnog razvoja, tržišnih mjera, okoliša, djelovanja u području klime i ribarstva, na koje skupno otpada oko 31 % ukupnih rashoda u području „Prirodni resursi”;
• neprihvatljivi troškovi, posebice izravni troškovi za osoblje i drugi izravni troškovi, u rashodima za istraživanje (Obzor 2020. i FP7), koji čine oko 57 % ukupnih rashoda u području „Konkurentnost”; i
• nepostojanje popratne dokumentacije, nepridržavanje pravila o javnoj nabavi te troškovi koji nisu nastali i neprihvatljivi troškovi u području „Globalna Europa”.

Visokorizični rashodi tijekom 2020. dodatno su se povećali u odnosu na prethodne četiri godine i čine jasnu većinu revizijskog statističkog skupa Suda, odnosno oko 59 % (2019.: 53 %). Razlog za povećanje udjela te vrste rashoda ponajprije leži u dodatnom povećanju iznosa obuhvaćenog revizijskim statističkim skupom Suda za područje „Kohezija” za 20 milijardi eura. Sud procjenjuje da stopa pogreške za visokorizične rashode iznosi 4,0 % (2019.: 4,9 %).

Niskorizični rashodi čine preostalih 41 % revizijskog statističkog skupa Suda (2019.: 47 %) i uglavnom obuhvaćaju plaćanja utemeljena na dodijeljenim pravima. Sud je procijenio da je stopa pogreške u tom dijelu statističkog skupa bila ispod praga značajnosti od 2 % koji primjenjuje (vidjeti sliku 3.).

Na slici 4. prikazana je usporedba procijenjenih stopa pogreške u različitim rashodovnim područjima u razdoblju 2016. – 2020. Dodatne informacije o rezultatima iznesene su u dijelu Pobliže o rezultatima revizije te u relevantnim poglavljima godišnjeg izvješća Suda za 2020. godinu.

Usporedba procjena stope pogreške koje su iznijeli Sud i Komisija

U godišnjem izvješću o upravljanju proračunom EU-a i njegovoj uspješnosti, za koje je nadležan i odgovoran kolegij Komisijinih povjerenika, sažeto su prikazane ključne informacije o unutarnjoj kontroli i financijskom upravljanju iznesene u godišnjim izvješćima o radu. To uključuje i rizični iznos u trenutku plaćanja, što je Komisijina procjena iznosa koji nije isplaćen u skladu s primjenjivim pravilima. Cjelokupno gledajući, Komisija je za 2020. godinu procijenila rizik u trenutku plaćanja na 1,9 %. To je ispod praga značajnosti (2,0 %) i stope pogreške koju je procijenio Sud (2,7 %).

Osim toga, godišnje izvješće o radu svake Komisijine glavne uprave (GU) sadržava izjavu u kojoj relevantni glavni direktor potvrđuje da ima jamstvo da su financijske informacije navedene u izvješću točne te da su transakcije za koje je odgovoran zakonite i pravilne. U tu su svrhu svi GU-ovi za svoje rashode iznijeli procjene rizika u trenutku plaćanja.

Sud smatra da problemi o kojima je izvijestio lani – a koji su se odnosili na ex post revizije koje je provodila Zajednička služba Komisije za reviziju („Konkurentnost”), kontrole koje su provodile države članice, koje se odražavaju u njihovim statističkim podatcima o kontrolama („Prirodni resursi”), provjere koje su provodila revizijska tijela država članica („Kohezija”) i studiju o stopi preostale pogreške koja se po narudžbi izrađuje svake godine („Globalna Europa”) – i dalje postoje i da utječu na procjenu rizika u trenutku plaćanja.

U slučajevima u kojima je Sud obavio posebnu procjenu za pojedini naslov VFO-a usporedio je rizik u trenutku plaćanja koji je Komisija prikazala za 2020. godinu sa stopom pogreške koju je sam procijenio. Usporedba pokazuje da je u područjima „Konkurentnost”, „Kohezija” i „Prirodni resursi” Komisijina procjena rizika u trenutku plaćanja niža od stope pogreške koju je procijenio Sud.

Sud je ove godine pregledao Komisijina izvješća o financijskim ispravcima i povratima sredstava te je utvrdio da su ona složena i da nisu uvijek jasna. Također je primijetio da postoje povrati sredstava iz 2005. i neto ispravci koji se odnose na programsko razdoblje 1994. – 1999. Do kraja 2020. za područje „Kohezija” još nisu bili izvršeni nikakvi neto financijski ispravci za programsko razdoblje 2014. – 2020.

Sud je OLAF-u prijavio šest slučajeva u kojima postoji sumnja na prijevaru

Svi slučajevi u kojima Sud tijekom obavljanja revizije utvrdi da postoji sumnja na prijevaru prijavljuju se Uredu EU-a za borbu protiv prijevara (OLAF), koji potom odlučuje hoće li provesti istrage i poduzeti daljnje radnje, po potrebi u suradnji s nacionalnim pravosudnim tijelima. Sud je tijekom 2020. OLAF-u proslijedio šest slučajeva u kojima postoji sumnja na prijevaru (2019.: devet). Za sve te slučajeve OLAF je pokrenuo istragu. U lipnju 2021. Sud je započeo suradnju s Uredom europskog javnog tužitelja (EPPO) na temelju administrativnog dogovora između tih dviju organizacija.

Želite li doznati više? Iscrpne informacije o glavnim nalazima iznesene su u poglavlju 1. godišnjeg izvješća Suda za 2020. godinu. Cjeloviti tekst godišnjeg izvješća dostupan je na internetskim stranicama Suda (eca.europa.eu).

Pobliže o rezultatima revizije

Proračunsko i financijsko upravljanje

Izvršenje i uporaba proračuna 2020.

Raspoloživi proračun izvršen je gotovo u potpunosti

Uredbom o VFO-u utvrđeni su maksimalni iznosi za svaku od sedam godina obuhvaćenih VFO-om. Te se gornje granice primjenjuju na nove financijske obveze EU-a (odobrena sredstva za preuzimanje obveza) i na plaćanja koja se mogu izvršiti iz proračuna EU-a (odobrena sredstva za plaćanje). Vidjeti sliku 5.

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza iskorištena su 2020. gotovo u potpunosti: 172,9 milijardi eura od konačnog proračuna u iznosu od 173,9 milijardi eura (99,5 %). I odobrena sredstva i njihova upotreba bili su iznad gornje granice VFO-a (168,8 milijardi eura). Prekoračenje te gornje granice omogućeno je upotrebom posebnih instrumenata, kao što je Fond solidarnosti Europske unije.

Gornja granica VFO-a za odobrena sredstva za plaćanje iznosila je 2020. godine 172,4 milijarde eura, dok je iznos raspoloživ za plaćanje u konačnom proračunu iznosio 164,1 milijardu eura. Stvarna plaćanja iznosila su ukupno 161,8 milijardi eura, što je 10,6 milijardi eura manje od gornje granice.

Iako su zbog pandemije bolesti COVID-19 uvedene brojne izmjene proračuna, Komisija još nije objavila izvješća o financijskim sredstvima EU-a koja su upotrijebljena u tu svrhu

Kako bi se brzo reagiralo na pandemiju bolesti COVID-19 i pružila potpora, upotrijebljena su dva glavna proračunska instrumenta: izmjene proračuna i prijenosi. Ukupna dodatna odobrena sredstva za preuzimanje obveza unesena na temelju izmjena proračuna iznosila su 5,2 milijarde eura, od čega se iznos od 3,3 milijarde eura odnosi na rashode povezane s bolešću COVID-19. Kad je riječ o odobrenim sredstvima za plaćanje, ukupni iznos na temelju izmjena proračuna tijekom godine iznosio je 10,5 milijardi eura, od čega se iznos od 9,4 milijarde eura odnosio na rashode povezane s bolešću COVID-19. Daljnji su primjeri promjena povezanih s pandemijom prijenosi sredstava među regijama, ukidanje zahtjeva za usmjeravanje sredstava na određene teme i mogućnost sufinanciranja po stopi do 100 %, što je omogućeno na razdoblje od godine dana. Osim toga, države članice nisu bile obvezne vratiti u proračun EU-a 7,6 milijardi eura neiskorištenog godišnjeg pretfinanciranja u okviru ESI fondova iz prethodne godine.

Kako bi se povećala transparentnost i uzeli u obzir zahtjevi Europskog parlamenta za dostavu informacija, Komisija je u prvoj polovici 2020. počela interno pratiti financijska sredstva EU-a koja se upotrebljavaju u svrhe povezane s bolešću COVID-19. Komisija još nije objavila izvješće o rashodima povezanima s bolešću COVID-19.

Iznos nepodmirenih obveza prekoračio je 300 milijardi eura

Nepodmirene obveze, koje nastaju kada je razina preuzetih obveza veća od iznosa izvršenih plaćanja, nastavile su bilježiti rast te su do kraja 2020. dosegnule iznos od 303,2 milijarde eura (vidjeti sliku 6.). Povećanje je bilo manje nego prethodnih godina, djelomično zbog dodatnih odobrenih sredstava za plaćanje koja su stavljena na raspolaganje za borbu protiv pandemije bolesti COVID-19.

Prema dugoročnim prognozama Komisije, koje ne uključuju instrument Next Generation EU (NGEU), iznos nepodmirenih obveza trebao bi ostati prilično stabilan na toj visokoj razini do 2027. To će uglavnom biti posljedica vrlo male godišnje razlike između odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanje u VFO-u za razdoblje 2021. – 2027., što nije bio slučaj u dva prethodna VFO-a. Međutim, nepodmirene obveze povećat će se ako, kao što je bio slučaj u razdoblju 2016. – 2020., obveze ostanu visoke, a zahtjevi za plaćanje budu manji od očekivanog zbog kašnjenja u provedbi.

Unatoč tome što se iskorištavanje sredstava iz ESI fondova tijekom 2020. ubrzalo, i dalje je bilo sporije nego u okviru prethodnog VFO-a.

Na kraju 2020., završne godine trenutačnog VFO-a, ukupna godišnja stopa iskorištenosti sredstava za VFO za razdoblje 2014. – 2020. iznosila je 15 %, odnosno bila je na istoj razini kao i 2013., završne godine prethodnog VFO-a za razdoblje 2007. – 2013. Međutim, ukupna stopa iskorištenosti bila je oko 7 % niža nego u okviru prethodnog VFO-a. Iako su do kraja 2020. rezervirana sva sredstva ESI fondova dodijeljena državama članicama (465 milijardi eura), za iskorištavanje je i dalje preostalo 45 % tih sredstava (209 milijardi eura). Taj iznos čini glavni dio nepodmirenih obveza na kraju 2020. u visini od 303 milijarde eura.

Kao što pokazuje slika 7., među državama članicama postoje znatne razlike u pogledu iskorištavanja sredstava iz ESI fondova koja su im dodijeljena u sklopu VFO-a za razdoblje 2014. – 2020. Finska je, na primjer, do kraja 2020. iskoristila 79 % ukupnih dodijeljenih sredstava, dok su tri države članice u kojima je stopa iskorištenosti sredstava bila najniža (Italija, Hrvatska i Španjolska) iskoristile samo oko 45 % svojih rezerviranih iznosa.

Prethodno iskustvo upućuje na to da će se stopa iskorištenosti vjerojatno povećati, ali to još uvijek nije dovoljno za iskorištavanje svih sredstava. Komisija je 2014. osnovala Radnu skupinu za bolju provedbu programa kohezijske politike. Poduzete mjere dovele su do znatnog povećanja iskorištenosti preostalih financijskih sredstava iz razdoblja 2007. – 2013. u relevantnim državama članicama, no Sud je utvrdio nedovoljnu usmjerenost na rezultate.

Glavni rizici i izazovi za proračun EU-a tijekom narednih godina

VFO za razdoblje 2021. – 2027. i instrument NGEU izloženi su rizicima i izazovima

U sklopu VFO-a za razdoblje 2021. – 2027. na raspolaganju će ujedno biti do 750 milijardi eura u okviru instrumenta „Next Generation EU”, čiji je cilj suzbijanje učinaka pandemije, dostizanje ciljnih vrijednosti utvrđenih politikama EU-a i omogućivanje državama članicama da postanu otpornije, održivije i bolje pripremljene za budućnost.

Objedinjena dodijeljena financijska sredstva iz instrumenta NGEU i VFO-a za razdoblje 2021. – 2027. iznosit će 1 824 milijarde eura (u cijenama iz 2018.), od čega će se 1 074 milijarde eura osigurati iz samog VFO-a, što je gotovo dvostruko više od iznosa dodijeljenih sredstava u sklopu prethodnog VFO-a.

Sud je utvrdio sljedeće glavne rizike i izazove:

• rizik od zakašnjelog početka primjene fondova pod podijeljenim upravljanjem u VFO-u za razdoblje 2021. – 2027.;
• izazovi povezani s dobrim financijskim upravljanjem pri uporabi sredstava zbog promjena povezanih s bolešću COVID-19.

Instrumentom SURE povećala se izloženost proračuna EU-a financijskim rizicima

Ukupna izloženost proračuna EU-a potencijalnim obvezama – obvezama koje ovise o nastanku određenog budućeg događaja – povećala se s 90,5 milijardi eura na kraju 2019. na 131,9 milijardi eura do kraja 2020., što je povećanje od 46 %. Do povećanja je gotovo u potpunosti došlo zbog uvođenja Europskog instrumenta za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (instrument SURE). Time je iznosu izloženosti do kraja 2020. pribrojeno zaduživanje država članica u iznosu od 39,5 milijardi eura (vidjeti sliku 8.). Iako se zajmovima u okviru instrumenta SURE povećava ukupna izloženost, zaštitnim mjerama ugrađenima u instrument smanjuju se povezani rizici.

Instrument NGEU imat će velik učinak na ukupnu izloženost od 2021. godine nadalje

Zbog instrumenta NGEU u nadolazećim će se godinama znatno povećati ukupna izloženost proračuna EU-a u visini do 750 milijardi eura (u cijenama iz 2018.).

Komisija će u ime EU-a na financijskim tržištima pozajmiti sredstva potrebna za financiranje bespovratnih sredstava i proračunskih jamstava (390 milijardi eura) te zajmova državama članicama (do 360 milijardi eura). Jamstvo za to zaduživanje osigurat će se iz proračuna EU-a, čime bi se njegova ukupna izloženost mogla povećati za čak 940 milijardi eura. Slijedom toga, Komisija će se suočiti s izazovom u pogledu povećanja svojih administrativnih kapaciteta u kratkom vremenskom razdoblju kako bi se zajamčilo dobro upravljanje transakcijama na tržištima kapitala većima nego ikad prije, uključujući izdavanje obveznica i upravljanje financijskim rizicima.

Preporuke Suda

Revizorski sud preporučuje sljedeće:

• kako bi se omogućilo sveobuhvatno izvješćivanje o rezerviranim i utrošenim iznosima povezanima s pandemijom bolesti COVID-19, uključujući iznose za koje su preuzete obveze ili sklopljeni ugovori 2020. godine, Komisija bi trebala standardizirati evidentiranje proračunskih rashoda EU-a za potrebe povezane s bolešću COVID-19 i o tome izvješćivati proračunsko tijelo najmanje jedanput godišnje sve dok to bude potrebno;
• kako bi se tijekom nadolazećih godina postupno smanjila ukupna razina nepodmirenih obveza, Komisija bi trebala analizirati čimbenike koji doprinose razvoju nepodmirenih obveza i, na temelju rezultata analize, poduzeti odgovarajuće mjere;
• s obzirom na znatna povećanja razine i vrsta financijskih sredstava EU-a dostupnih tijekom nadolazećih godina, uključujući iznose preostale iz prethodnog razdoblja VFO-a, Komisija bi trebala uspostaviti mjere kojima bi se nacionalnim tijelima zajamčilo pružanje dodatne savjetodavne potpore, čime bi se državama članicama olakšalo dobro korištenje tim sredstvima.

Želite li doznati više? Iscrpne informacije o glavnim nalazima o proračunskom i financijskom upravljanju iznesene su u poglavlju 2. godišnjeg izvješća Suda za 2020. godinu.

Prihodi

174,3 milijarde eura

Predmet revizije

Sud je revizijom obuhvatio prihodovnu stranu proračuna EU-a kojom se financiraju rashodi EU-a. Obavljeno je ispitivanje određenih ključnih kontrolnih sustava za upravljanje vlastitim sredstvima te uzorka prihodovnih transakcija.

Doprinosi država članica na temelju BND-a činili su 70,6 % prihoda EU-a 2020. godine, dok su vlastita sredstva koja se temelje na porezu na dodanu vrijednost (PDV) činila 9,9 %. Ti doprinosi izračunani su s pomoću makroekonomskih statističkih podataka i procjena koje dostavljaju države članice.

Tradicionalnim vlastitim sredstvima, ponajprije carinama na uvoz koje u ime EU-a naplaćuju administrativna tijela država članica, ostvareno je dodatnih 11,4 % prihoda EU-a. Preostalih 8,1 % potjecalo je iz ostalih izvora (doprinosa i povrata povezanih sa sporazumima i programima EU-a, viška iz prethodnih godina te ostalih prihoda).

Nalazi revizije

Iznos obuhvaćen revizijom	Je li bilo značajnih pogrešaka?
174,3 milijarde eura	Ne – 2020. i 2019. nije bilo značajnih pogrešaka

Preventivne i korektivne mjere

Ispitani sustavi povezani s prihodima općenito su bili djelotvorni. Međutim, ključne unutarnje kontrole tradicionalnih vlastitih sredstava koje je Sud procijenio u određenim državama članicama i zaključenje ciklusa provjere BND-a koji je Sud procijenio na razini Komisije ocijenjeni su djelomično djelotvornima zbog postojanih nedostataka.

Sud je utvrdio i znatne nedostatke, na koje EU mora pružiti odgovarajući odgovor, u vezi s provjerama koje države članice provode kako bi smanjile manjak sredstava prikupljenih od carina. Ti nedostatci ne utječu na revizorsko mišljenje Suda o prihodima jer se ne odnose na transakcije povezane s računovodstvenom dokumentacijom, već na rizik od toga da su tradicionalna vlastita sredstva nepotpuna. U nedavno objavljenom tematskom izvješću Suda br. 4/2021 o carinskim provjerama preporučena su poboljšanja u tom području.

Komisija je 2020. zaključila svoj višegodišnji ciklus provjere BND-a koji se odnosio na podatke o BND-u za vlastita sredstva od 2010. nadalje. Komisija je u tom pogledu izrazila velik broj zadrški u vezi s BND-om, na temelju kojih je statističke podatke država članica moguće mijenjati sljedećih 10 godina. To povećava proračunsku nesigurnost u nacionalnim proračunima u pogledu doprinosa na temelju BND-a.

Kad je riječ o zadršci u vezi s BND-om koja se odnosi na utjecaj globalizacije, Komisija je iznimno skratila razdoblje tijekom kojeg je moguće mijenjati podatke jer je odlučila da će 2018. biti početna godina za unošenje izmjena. Međutim, takva iznimka dovodi u pitanje usporedivost, pouzdanost i sveobuhvatnost BND-ova država članica za razdoblje 2010. – 2017. To ograničenje nije u skladu s pravilima EU-a o izračunu vlastitih sredstava koja se temelje na BND-u.

Komisijina Glavna uprava za proračun u svojem je godišnjem izvješću o radu za 2020. petu godinu zaredom zadržala zadršku koja je izražena jer su u proračun EU-a preneseni netočni iznosi tradicionalnih vlastitih sredstava zbog prikazivanja vrijednosti tekstila i cipela uvezenih iz Kine manjom od stvarne u razdoblju 2011. – 2017. Zadrška je prvi put izražena 2016., kada su gubitci tradicionalnih vlastitih sredstava koji se mogu pripisati Ujedinjenoj Kraljevini kvantificirani, a zatim je 2018. proširena na druge države članice. U postupku zbog povrede obveza koji je Komisija pokrenula protiv Ujedinjene Kraljevine u vezi s gubitcima tradicionalnih vlastitih sredstava zbog te uvozne robe iz Kine čija je vrijednost prikazana manjom od stvarne čeka se presuda Suda Europske unije.

U nacionalnim kontrolnim sustavima za sastavljanje izvješća o tradicionalnim vlastitim sredstvima i dalje su prisutni postojani nedostatci. U konkretnom slučaju Nizozemske Sud već od 2013. dovodi u pitanje pouzdanost tamošnjih izvješća o tradicionalnim vlastitim sredstvima zbog ograničenja carinskog IT sustava.

Preporuke Suda

Revizorski sud preporučuje sljedeće:

• Komisija bi u budućim višegodišnjim ciklusima trebala preispitati i ažurirati svoj pristup provjerama podataka o BND-u država članica kako bi se taj proces dodatno pojednostavnio i kako bi se skratilo razdoblje tijekom kojeg se podatci o BND-u mogu mijenjati nakon završetka ciklusa;
• Komisija bi, u suradnji sa statističkim tijelima država članica, trebala raditi na tome da se učinak globalizacije na BND bolje prikaže u nacionalnim računima kako bi se uklonila zadrška o BND-u u tom području za godine od 2018. nadalje. Ako je učinak uklanjanja navedene zadrške na nacionalne račune osjetno različit među državama članicama, Komisija treba preispitati kvalitetu podataka o BND-u iz prijašnjih godina kako bi obavijestila proračunsko tijelo o mogućim posljedicama takvih izmijenjenih statističkih podataka na prihodovnu stranu proračuna od 2010. godine nadalje;
• Nizozemska bi trebala zajamči pouzdanost svojih mjesečnih i tromjesečnih izvješća o tradicionalnim vlastitim sredstvima uklanjanjem trenutačnih nedostataka u svojem carinskom IT sustavu.

Želite li doznati više? Iscrpne informacije o reviziji prihoda EU-a koju je obavio Sud iznesene su u poglavlju 3. godišnjeg izvješća Suda za 2020. godinu.

Konkurentnost za rast i zapošljavanje

Ukupno: 24,1 milijarda eura

Predmet revizije

Programi potrošnje u ovom području politike imaju važnu ulogu u poticanju rasta i otvaranju radnih mjesta u EU-u te promicanju uključivog društva. Najveći dio rashoda nastao je u okviru programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020. (i njegova prethodnika, Sedmog okvirnog programa, odnosno programa FP7) te programa Erasmus+ za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport. Drugim programima osigurava se financiranje svemirskog programa Galileo (globalni navigacijski satelitski sustav EU-a), Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) i Međunarodnog termonuklearnog reaktora (ITER).

Rashodi obuhvaćeni revizijom u ovom području 2020. godine iznosili su 16,3 milijarde eura. Većinom tih rashoda izravno je upravljala Komisija. Komisija nakon sklapanja sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava isplaćuje javnim ili privatnim korisnicima predujmove te im, ovisno o napretku sufinanciranih projekata, nadoknađuje dio ukupnih troškova koje prijave umanjen za isplaćene predujmove. Kad je riječ o programu Erasmus+, rashodima (približno 80 % bespovratnih sredstava) u ime Komisije uglavnom upravljaju nacionalne agencije.

Nalazi revizije

Iznos obuhvaćen revizijom	Je li bilo značajnih pogrešaka?	Procijenjena najvjerojatnija stopa pogreške
16,3 milijarde eura	Da	3,9 % (2019.: 4,0 %)

Općenito govoreći, Sud je u području „Konkurentnost za rast i zapošljavanje” procijenio da je stopa pogreške značajna.

Od 133 transakcija koje je Sud ispitao za 2020. godinu u njih 64 (48 %) postojale su pogreške.

Većina pogrešaka odnosila se na neprihvatljive troškove, kao što su troškovi za osoblje prikazani većima od stvarnih, netočno prijavljeni troškovi podugovaranja ili troškovi koji nisu stvarno nastali.

Problemi povezani s podugovaranjem uglavnom su se odnosili na korisnike koji nisu bili svjesni razlike u postupanju s izravnim troškovima za osoblje i troškovima za vanjske konzultante u okviru programa financiranih sredstvima EU-a (Obzor 2020. i CEF). Rizik od takvih pogrešaka posebno je visok u slučaju MSP-ova, koje se uvelike potiče na sudjelovanje u istraživačkim programima, ali koji imaju mali broj vlastitih zaposlenika ili ih uopće nemaju te se zato koriste uslugama drugih poduzeća.

Obzor 2020.

Programi Obzor 2020. i njegov prethodnik FP7 i dalje su povezani s višim rizikom i glavni su izvor pogrešaka koje Sud otkrije. Sud je utvrdio mjerljive pogreške povezane s neprihvatljivim troškovima u 28 od 84 transakcija koje je ispitao u području istraživanja i inovacija. Te pogreške čine 66 % procijenjene stope pogreške za ovaj podnaslov za 2020.

Pravila za prijavljivanje troškova za osoblje u okviru programa Obzor 2020. i dalje su složena unatoč naporima uloženima u njihovo pojednostavnjenje te je njihov izračun i dalje jedan od glavnih izvora pogrešaka u zahtjevima za povrat troškova.

Revizori koje angažiraju sami korisnici na kraju provedbe projekta dostavljaju potvrde o financijskim izvještajima, čija je svrha pomoći Komisiji da provjeri jesu li troškovi prijavljeni u financijskim izvještajima prihvatljivi. Sud je u nekoliko navrata izvijestio o nedostatcima u tim potvrdama i utvrdio da revizori koji su dostavili potvrde ni tijekom 2020. nisu otkrili niz mjerljivih pogrešaka koje je bilo moguće otkriti u revizijskom uzorku Suda.

Izvješća Komisije o pravilnosti

Kad je riječ o programu Obzor 2020., GU za istraživanje i inovacije (RTD) naveo je očekivanu reprezentativnu stopu pogreške od 2,95 % i stopu preostale pogreške od 2,16 % (nakon što se uzmu u obzir korektivne mjere) za sve glavne uprave i druga tijela EU-a koja upravljaju potrošnjom sredstava EU-a za istraživanje. Povezane ex post revizije provode Zajednička služba za reviziju u sklopu GU-a RTD ili vanjski izvođači u njezino ime.

Sud je za potrebe izrade godišnjih izvješća za 2018. i 2019. pregledao nasumični uzorak od 20 ex post revizija i utvrdio da se nije mogao osloniti na njihove zaključke u 17 slučajeva.

Sud je utvrdio da je Zajednička služba za reviziju na temelju njegovih preporuka poduzela mjere kojima je cilj bio poboljšati kvalitetu njezinih ex post revizija. Unatoč tome, Sud je iznova pronalazio nedostatke u postupcima uzorkovanja, uključujući kršenje pravila Zajedničke službe za reviziju o uzorkovanju, kao i u revizijskoj dokumentaciji.

Sud je također utvrdio da je u očekivanu reprezentativnu stopu pogreške uračunato povećanje od 0,13 postotnih bodova kojim se želi uzeti u obzir kvantitativne nalaze Suda iz njegovih pregleda ex post revizija. Međutim, ta je stopa pogreške i dalje potencijalno manja od stvarne jer se njome ne uzima u obzir činjenica da je do pogrešaka koje je Sud utvrdio moglo doći i u ex post revizijama koje Sud nije pregledao i da se kvalitativni nalazi Suda, kao što su nedostatci u revizijskim postupcima, nisu mogli kvantificirati.

Preporuke Suda

Sud preporučuje Komisiji sljedeće:

• da proširi opseg potvrda o financijskim izvještajima kako bi se u njih uključile kategorije jediničnih troškova za novi okvirni program za istraživanja, Obzor Europa, u svrhu povećanja mjere u kojoj se otkrivaju i ispravljaju pogreške u jediničnim troškovima;
• da provodi mjere, uključujući redovito preispitivanje glavnih uzroka pogrešaka u financijskim izvještajima, da pruža smjernice o složenim pitanjima kao što su pravila o podugovaranju i da provodi informativne kampanje kako bi se smanjila stopa pogreške za program Obzor 2020;
• da dodatno poboljša kvalitetu ex post revizija otklanjanjem nedostataka u postupcima uzorkovanja na razini izvještaja o troškovima i da primjeni ispravke na metodu izračuna pogreške za program Obzor Europa.

Želite li doznati više? Iscrpne informacije o reviziji rashoda EU-a koju je Sud obavio u području „Konkurentnost za rast i zapošljavanje” iznesene su u poglavlju 4. godišnjeg izvješća Suda za 2020. godinu.

Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija

Ukupno: 59,5 milijardi eura

Predmet revizije

Rashodi u okviru ovog podnaslova usmjereni su na jačanje konkurentnosti i smanjenje nejednakosti u razvoju različitih država članica i regija EU-a. Financijska sredstva isplaćuju se iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Kohezijskog fonda (KF), Europskog socijalnog fonda (ESF) i drugih programa, kao što su Fond europske pomoći za najpotrebitije (FEAD) i Instrument za povezivanje Europe (CEF).

Najveći dio predmetnih rashoda pod podijeljenim je upravljanjem Komisije i država članica. EU sufinancira višegodišnje operativne programe (OP-ove) iz kojih se financiraju projekti. Na razini Komisije za primjenu EFRR-a i KF-a odgovorna je Glavna uprava za regionalnu i urbanu politiku (GU REGIO), dok je za ESF odgovorna Glavna uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje (GU EMPL).

Za potrebe sastavljanja godišnjeg izvješća za 2020. godinu Sud je u tom području proveo reviziju rashoda u visini od 48,4 milijarde eura (2019.: 28,4 milijarde eura). U skladu s pristupom Suda taj je iznos uključivao i rashode iz prethodnih godina u visini od 46,1 milijarde eura koje je Komisija prihvatila ili poravnala 2020. godine.

Nalazi revizije

Iznos obuhvaćen revizijom	Je li bilo značajnih pogrešaka?	Procijenjena najvjerojatnija stopa pogreške
48,4 milijarde eura	Da	3,5 % (2019.: 4,4 %)

Općenito govoreći, Sud je u području „Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija” procijenio da je stopa pogreške značajna.

Sud je za 2020. ispitao 227 transakcija te utvrdio i kvantificirao 23 pogreške koje revizijska tijela država članica nisu otkrila. Uzimajući u obzir 64 pogreške koje su ta tijela prethodno otkrila i ispravke koje su uvela programska tijela država članica (čija ukupna vrijednost za oba programska razdoblja zajedno doseže 834 milijuna eura), Sud procjenjuje stopu pogreške na 3,5 %.

Stopi pogreške koju je procijenio Sud najviše su doprinijeli neprihvatljivi projekti i troškovi, nepridržavanje pravila o unutarnjem tržištu (posebice nepridržavanje pravila o državnim potporama) i nepostojanje ključne popratne dokumentacije. Broj i učinak otkrivenih pogrešaka pokazuju da se uspostavljenim kontrolama i dalje nedovoljno ublažava visok inherentni rizik od pogrešaka u tom području. To se posebno odnosi na upravljačka i posrednička tijela. Općenito govoreći, njihove provjere prve razine nedjelotvorne su u pogledu sprječavanja ili otkrivanja nepravilnosti u rashodima koje prijavljuju korisnici.

Primjena članka 14. stavka 1. Uredbe o ESF-u dovela je do prekomjerne neravnoteže u korist jedne države članice u prvoj godini provedbe

Korisnici potpore u pet operacija ESF-a obuhvaćenih revizijskim uzorkom koji je Sud sastavio za jedan OP u Italiji pravilno su prijavili prihvatljive troškove na temelju pojednostavnjene metode obračuna troškova koju je utvrdilo upravljačko tijelo. Međutim, u svakom od tih slučajeva iznos koji je upravljačko tijelo prijavilo Komisiji temeljio se na Komisijinim standardnim ljestvicama jediničnih troškova. Zbog toga su iznosi koji su za svaku predmetnu operaciju isplaćeni iz proračuna EU-a bili za više od 20 % veći od iznosa isplaćenih korisnicima. Zbog takvog je postupanja u razdoblju 2014. – 2020. došlo do neravnoteže u korist predmetne države članice u iznosu koji zasad doseže više od 43 milijuna eura. Kako sada stvari stoje, Komisijine standardne veličine jediničnih troškova za taj OP prekomjerno su velikodušne za predmetnu državu članicu.

Procjena revizija koje su provela revizijska tijela

Aktivnosti revizijskih tijela u državama članicama imaju ključnu ulogu u okviru jamstva i kontrole u području „Kohezija”, osobito kako bi se zajamčilo da stope preostale pogreške ne prelaze prag značajnosti od 2 %.

Jamstveni paket godišnji je skup dokumenata koji svaka država članica dostavlja Komisiji u vezi s ESI fondovima. Sastoji se od godišnje računovodstvene dokumentacije, sažetka, izvješća o kontroli, izjave o upravljanju i revizorskog mišljenja. Sud je od 2017. preispitao rad 34 od 116 revizijskih tijela u vezi s 26 jamstvenih paketa za razdoblje 2014. – 2020. U svim tim slučajevima revizijska su tijela navela da su stope preostale pogreške manje od 2 %. Iako svrha aktivnosti Suda nije donijeti zaključak o točnosti stopa pogreške koje su navela revizijska tijela kao takvih, Sud je utvrdio pogreške koje revizijska tijela nisu otkrila. Za 12 od 26 jamstvenih paketa koje je Sud pregledao navedene stope preostale pogreške bile su niže od stvarnih, koje su zapravo bile više od 2 %.

Slično tome, zbog ispitivanja koje je Sud obavio za tri paketa za zaključenje programa iz razdoblja 2007. – 2013. stopa preostale pogreške u dva je slučaja usklađena na vrijednost iznad praga značajnosti od 2 %.

Ukupno gledajući, Sud je u posljednje četiri godine u kojima ispituje aktivnosti revizijskih tijela utvrdio da su za otprilike polovicu jamstvenih paketa (po broju i vrijednosti) koje je Sud odabrao za reviziju revizijska tijela netočno prijavljivala stope preostale pogreške nižima od 2 %. Nedostatci koji su utvrđeni u aktivnostima nekoliko revizijskih tijela pokazuju da se na te aktivnosti i dalje može osloniti tek u ograničenoj mjeri.

Sud je također utvrdio da revizijska tijela ne prate rizik od prijevara, pri čemu je za samo 21 % operacija iz revizijskog uzorka postojala revizijska dokumentacija kojom se na odgovarajući način razmatrao taj rizik.

Izvješća GU-a REGIO i GU-a EMPL o pravilnosti rashoda u području kohezije

Godišnja izvješća o radu glavni su alat s pomoću kojeg Komisijine glavne uprave izvješćuju o tome imaju li razumno jamstvo da se postupcima kontrole koje primjenjuju države članice jamči pravilnost rashoda.

U tim se izvješćima također navodi stopa pogreške kao ključni pokazatelj uspješnosti u pogledu pravilnosti. GU REGIO naveo je da je taj ključni pokazatelj uspješnosti za 2020. bio iznad praga značajnosti od 2 % (2,1 %), dok je stopa koju je naveo GU EMPL bila ispod navedenog praga (1,4 %). Sud je u godišnjem izvješću za 2018. iznio zaključak da bi se stopa pogreške koja je prikazana kao ključni pokazatelj uspješnosti iz različitih razloga trebala smatrati minimalnom stopom.

Komisija je u godišnjem izvješću o upravljanju proračunom EU-a i njegovoj uspješnosti za 2020. upotrijebila te stope pogreške za potrebe iznošenja informacija o pravilnosti u području kohezijske politike. Navela je da se ukupni rizični iznos u trenutku plaćanja kreće između 1,9 % i 2,4 %. Međutim, zbog nedostataka u radu revizijskih tijela i problema koje je Sud utvrdio u vezi s ključnim pokazateljima uspješnosti navedenima u godišnjim izvješćima o radu dviju rečenih glavnih uprava, Sud smatra da se objedinjene stope iz godišnjeg izvješća o upravljanju proračunom EU-a i njegovoj uspješnosti mogu smatrati tek minimalnim procjenama.

U slučajevima u kojima su u sustavu upravljanja i kontrole određene države članice postojali nedostatci koji su izvor znatnog rizika za proračun EU-a, Komisijine glavne uprave u godišnjem izvješću o radu izrazile su zadršku za relevantni OP. U tu svrhu trebale bi uzeti u obzir sve informacije dostupne u trenutku procjene OP-a, uključujući stope pogreške koje su prijavila revizijska tijela. Međutim, Sud je utvrdio da su te stope pogreške uglavnom bile okvirne stope za rashode uključene u godišnju računovodstvenu dokumentaciju koju Komisija još nije prihvatila. Stoga je moguće da zadrškama nisu obuhvaćeni svi značajni rizici.

Preporuke Suda

Među ostalim, Sud preporučuje Komisiji sljedeće:

• da pomno prati države članice koje se služe njezinim standardnim ljestvicama jediničnih troškova kako bi se zajamčilo da taj sustav ne dovede do prekomjernih neravnoteža u korist država članica. Komisija bi trebala zatražiti od država članica da usklade prekomjerne stope i isprave neravnoteže kako bi se pri zaključenju programa izbjeglo ostvarivanje ikakve dobiti;
• da izričito potiče revizijska tijela da u svoje kontrolne popise uvedu posebna pitanja u vezi s rizicima od prijevara i da dokumentiraju korake poduzete za uklanjanje svih takvih rizika otkrivenih tijekom revizije;
• da zatraži od država članica da u godišnjem sažetku iznesu dovoljno informacija o zaključcima i daljnjem postupanju u vezi s operacijama za koje su u računovodstvenoj dokumentaciji umanjile iznose koji su predmet tekuće procjene. Time bi se povećala transparentnost načina na koji programska tijela prate te iznose.

Želite li doznati više? Iscrpne informacije o reviziji rashoda EU-a koju je Sud obavio u području „Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija” iznesene su u poglavlju 5. godišnjeg izvješća Suda za 2020. godinu.

Prirodni resursi

Ukupno: 60,6 milijardi eura

Predmet revizije

Ovo rashodovno područje obuhvaća zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP), zajedničku ribarstvenu politiku i dio rashoda EU-a za djelovanje u području okoliša i klime.

ZPP čini 97 % rashoda u području „Prirodni resursi”. Zakonodavstvom EU-a propisana su tri opća cilja za ZPP:

• održiva proizvodnja hrane, s naglaskom na dohodak od poljoprivrede, poljoprivrednu produktivnost i stabilnost cijena;
• održivo upravljanje prirodnim resursima i djelovanje u području klime, s naglaskom na emisije stakleničkih plinova, biološku raznolikost, tlo i vodu; i
• uravnotežen teritorijalni razvoj.

Rashodi u okviru ZPP-a koji se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) dijele se na dvije široke kategorije:

• izravna plaćanja poljoprivrednicima, koja se u cijelosti financiraju iz proračuna EU-a; i
• poljoprivredne tržišne mjere, koje se također u cijelosti financiraju iz proračuna EU-a, uz iznimku određenih mjera koje sufinanciraju države članice, uključujući promidžbene mjere.

Povrh toga, potpora za strategije i projekte ruralnog razvoja u okviru ZPP-a pruža se i iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR). Od početka razdoblja 2014. – 2020. EPFRR je dio ESI fondova te se na njega primjenjuje Uredba o zajedničkim odredbama za ESI fondove.

Rashodi obuhvaćeni revizijom u ovom području 2020. godine iznosili su 60,3 milijarde eura.

Za upravljanje ZPP-om zajednički su zadužene Komisija i države članice.

Nalazi revizije

Iznos obuhvaćen revizijom	Je li bilo značajnih pogrešaka?	Procijenjena najvjerojatnija stopa pogreške
60,3 milijarde eura	Blizu praga značajnosti	2,0 % (2019.: 1,9 %)

Općenito govoreći, Sud je u području „Prirodni resursi” utvrdio da je stopa pogreške blizu praga značajnosti.

Kao i prethodnih godina, za izravna plaćanja koja se uglavnom temelje na površini poljoprivrednog zemljišta koju prijavljuju poljoprivrednici i koja čine 69 % rashoda u području „Prirodni resursi” razina pogreške nije bila značajna. Za preostala područja (ruralni razvoj, tržišne mjere, ribarstvo, okoliš i djelovanje u području klime) Sud je došao do rezultata koji, cjelokupno gledajući, upućuju na značajnu stopu pogreške.

Izravna plaćanja poljoprivrednicima: djelotvoran sustav kontrola

Najvažniji je instrument za upravljanje izravnim plaćanjima integrirani administrativni i kontrolni sustav (IAKS), koji uključuje sustav za identifikaciju zemljišnih parcela (LPIS). IAKS je, uz znatan doprinos LPIS-a, pomogao smanjiti stopu pogreške u izravnim plaćanjima.

Sud je provjerio 88 izravnih plaćanja u okviru svih glavnih programa i utvrdio da u njih 76 nije bilo pogrešaka, dok je u dvama izravnim plaćanjima otkrio probleme u pogledu usklađenosti bez ikakva financijskog učinka. Poljoprivrednici koji su u svojim zahtjevima za potporu prihvatljivu površinu poljoprivrednog zemljišta ili broj životinja prijavili kao veće od stvarnih prouzročili su deset kvantificiranih pogrešaka u navedenim programima.

Provjere praćenjem: ograničena pokrivenost 2020. godine

Agencije za plaćanja u državama članicama mogu od 2018. provoditi „provjere koje se provode nadzorom” (poznate i kao provjere praćenjem). U tom se pristupu za provjeru usklađenosti s određenim pravilima ZPP-a upotrebljavaju automatizirani procesi koji se temelje na satelitskim podatcima u okviru programa EU-a Copernicus Sentinel. Ako se evaluacija svih kriterija prihvatljivosti određenog programa plaćanja može provesti na temelju satelitskih podataka, agencijama za plaćanja omogućuje se praćenje svih primatelja potpore na daljinu.

Provjere praćenjem mogu se upotrijebiti za to da se u bilo koje vrijeme tijekom sezone uzgoja poljoprivrednike upozori na moguću neusklađenost s pravilima programa plaćanja. Poljoprivrednicima se time pruža veći broj prilika da isprave svoje podnesene zahtjeve prije njihova zaključenja.

Komisija se obvezala da će državama članicama pružati potporu u razvoju novog pristupa u pogledu provjera praćenjem. Na kraju 2020. područje glavnog programa izravne potpore (osnovna plaćanja i jedinstvena plaćanja po površini) na koje se primjenjuju provjere praćenjem iznosilo je 5,7 %.

Ruralni razvoj, tržišne mjere, ribarstvo, okoliš i djelovanje u području klime: veći rizik od pogreške

Za razliku od izravnih plaćanja na navedena rashodovna područja primjenjuju se složeni uvjeti prihvatljivosti, čime se povećava rizik od pogreške.

Od 104 ispitane transakcije u području ruralnog razvoja njih 87 nije sadržavalo pogreške. Od jedanaest slučajeva u kojima je Sud utvrdio i kvantificirao pogreške, u njih pet učinak je bio veći od 20 %. U šest plaćanja utvrđeni su problemi u pogledu usklađenosti bez ikakva financijskog učinka.

Poljoprivredne tržišne mjere provode se u okviru niza različitih programa na koje se primjenjuju različiti uvjeti prihvatljivosti. Sud je ispitao 16 transakcija i utvrdio tri slučaja u kojima su agencije za plaćanja nadoknadile neprihvatljive troškove. Pogreška je prelazila 20 % u dvama od tih slučajeva. U jednom slučaju utvrđeni su problemi u pogledu neusklađenosti bez ikakva financijskog učinka.

Razlike postoje i u kriterijima odabira i uvjetima prihvatljivosti za projekte u okviru ribarstva, okoliša i djelovanja u području klime. Sud je među devet ispitanih transakcija utvrdio jednu kvantificiranu pogrešku zbog prijave i nadoknade neprihvatljivih rashoda. U četiri slučaja utvrđeni su problemi u pogledu usklađenosti bez ikakva financijskog učinka.

Izvješća Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj o pravilnosti rashoda u okviru ZPP-a

Ravnatelj svake od agencija za plaćanja dostavlja Glavnoj upravi za poljoprivredu i ruralni razvoj (GU AGRI) godišnju izjavu o upravljanju u vezi s djelotvornošću kontrolnih sustava predmetne agencije te zakonitosti i pravilnosti njezinih plaćanja. Države članice izvješćuju o svojim administrativnim i terenskim provjerama („statistički podatci o kontrolama”).

Kako bi se pružilo dodatno jamstvo, od 2015. tijela za ovjeravanje dužna su za svaku agenciju za plaćanja davati godišnje mišljenje o zakonitosti i pravilnosti rashoda za koje su države članice zatražile nadoknadu.

Kad je riječ o izračunu „rizičnog iznosa u trenutku plaćanja”, GU AGRI koristi se stopama pogreške prikazanima u statističkim podatcima o kontrolama, pri čemu provodi usklađivanja na temelju revizijskih rezultata tijela za ovjeravanje, kao i rezultata vlastitih provjera sustava i rashoda agencija za plaćanja. Komisija je procijenila da rizik u trenutku plaćanja za ukupne rashode u okviru ZPP-a 2020. iznosi oko 1,9 %.

Politike i postupci u okviru ZPP-a za borbu protiv prijevara

Od agencija za plaćanja zahtijeva se da imaju sustave za sprječavanje i otkrivanje prijevara te Komisija mora dobiti razumno jamstvo o funkcioniranju tih sustava. Sud je u svojem godišnjem izvješću za 2019. utvrdio neke nedostatke u politikama i postupcima u okviru ZPP-a za borbu protiv prijevara te je iznio preporuke za rješavanje problema. Sud je 2021. proveo reviziju uspješnosti mjera Komisije i država članica za borbu protiv prijevara u okviru ZPP-a. Sud do kraja 2021. planira objaviti tematsko izvješće o navedenom problemu, koje će obuhvatiti i problem povezan s „jagmom za zemljištem”.

Želite li doznati više? Iscrpne informacije o reviziji rashoda EU-a koju je Sud obavio u području „Prirodni resursi” iznesene su u poglavlju 6. godišnjeg izvješća Suda za 2020. godinu.

Sigurnost i građanstvo

Ukupno: 6,3 milijarde eura

Predmet revizije

U sklopu ovog rashodovnog područja nekoliko je različitih politika čiji je zajednički cilj ojačati koncept „građanstva EU-a” uspostavom područja slobode, pravde i sigurnosti bez unutarnjih granica.

Najveće rashodovno područje odnosi se na Instrument za hitnu potporu, iz kojeg je 2020. potrošeno 2,6 milijardi eura, odnosno 40,5 % ukupnih sredstava pod ovim naslovom VFO-a. Riječ je o instrumentu uspostavljenom u travnju 2020. kako bi se državama članicama pomoglo da se suoče s pandemijom bolesti COVID-19, i to financiranjem, među ostalim, prekograničnog transfera i prijevoza pacijenata, medicinskog osoblja i osnovnih medicinskih proizvoda. Ovim su naslovom obuhvaćeni i sljedeći bitni fondovi:

• Fond za azil, migracije i integraciju (FAMI), čiji je cilj doprinijeti djelotvornom upravljanju migracijskim tokovima te omogućiti zajednički pristup EU-a pitanjima azila i useljavanja; i
• Fond za unutarnju sigurnost (FUS), čiji je cilj zajamčiti sigurnost u EU-u uz istodobno olakšavanje zakonitog putovanja i poštovanje temeljnih sloboda i ljudskih prava.

Iz tih dvaju fondova 2020. godine nastali su rashodi u visini od 1,6 milijardi eura, odnosno nešto više od četvrtine (25,3 %) rashoda EU-a u tom području. Upravljanje primjenom FAMI-ja i FUS-a u velikoj je mjeri podijeljeno između država članica i Komisijine Glavne uprave za migracije i unutarnje poslove (GU HOME).

Dodatnih 18,5 % odnosi se na financiranje djelovanja 12 decentraliziranih agencija i EPPO-a koji sudjeluju u ostvarenju ključnih prioriteta EU-a u područjima migracije i sigurnosti, pravosudne suradnje i zdravlja. Sud zasebno izvješćuje o rashodima agencija EU-a u posebnim godišnjim izvješćima i godišnjem sažetku pod naslovom „Sažeti prikaz revizija agencija EU-a”.

Rashodi obuhvaćeni revizijom u ovom području 2020. godine iznosili su 3,1 milijardu eura.

Nalazi revizije

Sud je za 2020. ispitao uzorak od 27 transakcija. Taj je uzorak sastavljen tako da omogući Sudu prikupljanje informacija za potrebe davanja opće izjave o jamstvu, a ne da bude reprezentativan za rashode u okviru ovog naslova VFO-a. Slijedom toga, Sud nije mogao procijeniti stopu pogreške za ovaj naslov VFO-a.

Od 27 transakcija koje je Sud ispitao u njih osam (30 %) postojale su pogreške. Sud je utvrdio da su četiri transakcije sadržavale mjerljive pogreške s financijskim učinkom na iznose koji su se teretili na proračun EU-a. Sud je utvrdio i četiri slučaja neusklađenosti s pravnim i financijskim odredbama, no te neusklađenosti nisu imale financijski učinak na proračun EU-a.

Povrh toga, Sud je pregledao rad četiriju tijela koja su odgovorna za reviziju godišnje računovodstvene dokumentacije FAMI-ja/FUS-a u svojim državama članicama i koja Komisiji podnose godišnje izvješće o kontroli. Sva su revizijska tijela koja je Sud ispitao osmislila i provela detaljne postupke dostatne kvalitete za izvješćivanje o svojem radu u godišnjem izvješću o kontroli. Sud je utvrdio određene nedostatke čiji učinak na računovodstvenu dokumentaciju nije bio dovoljno značajan da nepovoljno utječe na zaključke revizijskih tijela.

Godišnja izvješća o radu i ostali mehanizmi upravljanja

Sud je pregledao godišnja izvješća o radu Glavne uprave za migracije i unutarnje poslove (GU HOME) i Glavne uprave za komunikacijske mreže, sadržaje i tehnologije (GU CONNECT) te nije pronašao informacije koje bi proturječile njegovim nalazima. Međutim, ograničeni uzorak za 2020. (27 transakcija) Sudu nije dovoljan za usporedbu njegovih revizijskih rezultata s informacijama o pravilnosti rashoda koje su ta dva GU-a navela u svojim izvješćima.

Preporuke Suda

Sud preporučuje Komisiji sljedeće:

• da pažljivije provjeri prihvatljivost troškova koje su prijavili korisnici mjera u okviru Instrumenta za hitnu potporu, posebno pravilnost postupaka javne nabave;
• da izda smjernice tijelima država članica nadležnima za FAMI i FUS o dokumentiranju potpunosti i kvalitete usluga kada se financiranje temelji na standardnim jediničnim troškovima.

Želite li doznati više? Iscrpne informacije o reviziji rashoda EU-a koju je Sud obavio u području „Sigurnost i građanstvo” iznesene su u poglavlju 7. godišnjeg izvješća Suda za 2020. godinu.

Globalna Europa

Ukupno: 11,4 milijarde eura

Predmet revizije

Ovim rashodovnim područjem obuhvaćeni su rashodi za cjelokupno vanjsko djelovanje koje se financira iz proračuna EU-a (uz iznimku europskih razvojnih fondova). Politikama u tom području želi se promicati vrijednosti EU-a u inozemstvu, raditi na rješavanju najvažnijih globalnih problema, jačati utjecaj razvojne suradnje EU-a te promicati stabilnost i sigurnost u zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU-u i susjednim zemljama.

Najvažniju ulogu u izvršenju proračuna za vanjsko djelovanje imaju Glavna uprava za međunarodna partnerstva (GU INTPA, koja je prethodno djelovala pod nazivom GU DEVCO), Glavna uprava za susjedsku politiku i pregovore o proširenju (GU NEAR), Glavna uprava za europsku civilnu zaštitu i europske operacije humanitarne pomoći (GU ECHO), Glavna uprava za regionalnu i urbanu politiku (GU REGIO) te Služba za instrumente vanjske politike (FPI).

Plaćanja se izvršavaju s pomoću nekoliko instrumenata i metoda pružanja pomoći kao što su ugovori o izvođenju radova / nabavi robe / pružanju usluga, bespovratna sredstva, posebni zajmovi, jamstva za zajmove i financijska pomoć, proračunska potpora i drugi ciljani oblici proračunske pomoći u više od 150 zemalja.

Rashodi obuhvaćeni revizijom u ovom području 2020. godine iznosili su 9,2 milijarde eura.

Nalazi revizije

Sud je pregledao uzorak od 75 transakcija, koji je sastavljen tako da omogući Sudu prikupljanje informacija za potrebe davanja opće izjave o jamstvu, a ne da bude reprezentativan za rashode u okviru ovog naslova VFO-a. Slijedom toga, Sud nije mogao procijeniti stopu pogreške za ovaj naslov VFO-a.

Od 75 transakcija koje je Sud ispitao, u njih 28 (37,3 %) postojale su pogreške. Sud je utvrdio 17 mjerljivih pogrešaka s financijskim učinkom na iznose koji su se teretili na proračun EU-a. Također je utvrdio 11 slučajeva nepridržavanja pravnih i financijskih odredbi.

U transakcijama povezanima s proračunskom potporom i projektima koje međunarodne organizacije provode u skladu s „teoretskim pristupom” (na način da se doprinosi Komisije projektima s više donatora objedine s doprinosima drugih donatora bez namjene za posebne, točno određene rashodovne stavke) postojala je manja vjerojatnost pogreške. U tim područjima Sud za 2020. nije utvrdio nijednu pogrešku.

Neke međunarodne organizacije omogućile su tek ograničen pristup dokumentima, primjerice u formatu koji omogućuje samo čitanje, što znači da Sud nije mogao kopirati pregledane dokumente. Nadalje, neke međunarodne organizacije dovele su u pitanje ovlasti Suda. Te su poteškoće Sudu otežale planiranje i provedbu revizije te su dovele do prekomjernih kašnjenja u pogledu dostavljanja tražene dokumentacije revizorskom timu i obavljanja njegova rada. Ugovorom o funkcioniranju Europske unije utvrđeno je da Europski revizorski sud ima pravo na uvid u sve dokumente i informacije koji su mu potrebni za obavljanje njegovih zadataka.

Studija GU-a NEAR o stopi preostale pogreške

Tijekom 2020. vanjski izvođač proveo je za GU NEAR šestu studiju o stopi preostale pogreške. Svrha je te studije procijeniti stopu pogreške koja je preostala nakon završetka svih provjera koje je uprava provela da spriječi, otkrije i ispravi pogreške u svim područjima nadležnosti te uprave. Nije riječ ni o postupku izražavanja jamstva ni o reviziji.

Kao i prethodnih godina, iznesena je procjena da ukupna stopa preostale pogreške za GU NEAR ne prelazi Komisijin vlastiti prag značajnosti od 2 % (2020.: 1,36 %, 2019.: 0,53 %, 2018.: 0,72 %).

Sud je utvrdio ograničenja koja mogu doprinijeti tome da se stopa preostale pogreške procijeni manjom od stvarne.

Osim toga, izvođač nije obavio nijednu provjeru ili tek mali broj provjera za više od 60 % transakcija iz uzorka za studiju za 2020. (2019.: približno 50 %), nego se u potpunosti ili djelomično oslanja na prethodne kontrolne aktivnosti. Međutim, svrha je studije o stopi preostale pogreške utvrditi pogreške koje nisu otkrivene prethodnim aktivnostima kontrole. Budući da se studija o stopi preostale pogreške oslanja na prethodne aktivnosti kontrole, njome se ne mogu u cijelosti izmjeriti takve pogreške. Konačno, regulatornim okvirom za studiju o stopi preostale pogreške ne uzima se u obzir niti se spominje rizik od prijevara.

Godišnja izvješća o radu i ostali mehanizmi upravljanja

Za financijsku godinu 2020. Sud je provjerio je li Služba za instrumente vanjske politike u svojem godišnjem izvješću o radu iznijela informacije o pravilnosti u skladu s uputama Komisije te je li dosljedno primjenjivala metodologiju za procjenu budućih ispravaka i povrata sredstava.

U tom kontekstu Sud je utvrdio potencijalni nedostatak u pogledu unutarnje kontrole, za koji je Služba za instrumente vanjske politike poduzela konkretne mjere za ublažavanje povezanih rizika. Riječ je o problemu povezanom s misijama u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) za koje Komisija mora zajamčiti da budu akreditirane na temelju procjene usklađenosti s načelima dobrog financijskog upravljanja, transparentnosti, nediskriminacije i vidljivosti djelovanja EU-a (u okviru tzv. „procjene na temelju stupova”). Do kraja 2020. od 11 misija ZSOP-a koje su bile u tijeku njih dvije još nisu bile dobile potpunu pozitivnu procjenu na temelju stupova.

Preporuke Suda

Sud preporučuje Komisiji sljedeće:

• da poduzme korake kako bi međunarodne organizacije Sudu omogućile potpun, neograničen i pravodoban pristup dokumentima koji su potrebni za obavljanje zadaće Suda u skladu s UFEU-om, a ne tek u formatu koji omogućuje samo čitanje;
• da uspostavi postupak kojim će se jamčiti da partnerske organizacije svoju raspodjelu zajedničkih troškova temelje na stvarno nastalim rashodima;
• da uspostavi obvezu za izvođača studije o stopi preostale pogreške da je izvijesti o slučajevima sumnje na prijevaru počinjene na štetu proračuna EU-a koje otkrije tijekom svojeg rada u vezi sa stopom preostale pogreške.

Želite li doznati više? Iscrpne informacije o reviziji rashoda EU-a koju je Sud obavio u području „Globalna Europa” iznesene su u poglavlju 8. godišnjeg izvješća Suda za 2020. godinu.

Administracija

Ukupno: 10,3 milijarde eura

Predmet revizije

Sud je revizijom obuhvatio administrativne rashode institucija i tijela EU-a: Europskog parlamenta, Europskog vijeća i Vijeća Europske unije, Komisije, Suda Europske unije, Revizorskog suda, Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, Odbora regija, Europskog ombudsmana, Europskog nadzornika za zaštitu podataka i Europske službe za vanjsko djelovanje.

Te su institucije i tijela 2020. godine za administrativne potrebe potrošile ukupno 10,3 milijarde eura. Taj je iznos obuhvaćao rashode za ljudske resurse (koji čine otprilike 68 % ukupnog iznosa) te rashode za zgrade, opremu, energiju, komunikacije i IT.

Rashodi obuhvaćeni revizijom u ovom području 2020. godine iznosili su 10,4 milijarde eura, uključujući plaćanja i poravnanja pretfinanciranja.

Sud je ispitao i odabrane nadzorne i kontrolne sustave Europskog ombudsmana i Vijeća, kao i 48 transakcija.

Ispitivanje financijskih izvještaja Revizorskog suda provodi vanjski revizor. Sud svake godine objavljuje povezano revizorsko mišljenje i revizijsko izvješće u Službenom listu Europske unije i na svojim internetskim stranicama.

Nalazi revizije

Iznos obuhvaćen revizijom	Je li bilo značajnih pogrešaka?
10,4 milijarde eura	Ne – 2020. i 2019. nije bilo značajnih pogrešaka

Sud je za 2020. ispitao i odabrane nadzorne i kontrolne sustave Europskog ombudsmana i Vijeća, kao i 48 transakcija.

Kao i prethodnih godina, Sud je procijenio da je stopa pogreške ispod praga značajnosti.

Sud nije utvrdio nijedno sporno pitanje u vezi s Vijećem, Sudom Europske unije, Europskim gospodarskim i socijalnim odborom, Europskom službom za vanjsko djelovanje, Odborom regija, Europskim ombudsmanom, Europskim nadzornikom za zaštitu podataka ili Revizorskim sudom.

Parlament

Sud je otkrio pogreške u dvama plaćanjima koja je izvršio Europski parlament. Jedna se odnosila na preplatu za IT usluge do koje je došlo zbog netočne primjene ugovornih uvjeta. Druga se odnosila na pogrešnu isplatu dnevnice jednom zastupniku u Europskom parlamentu zbog pogreške na popisu prisutnih. Sud je utvrdio da se postojećim kontrolnim sustavom nisu spriječile niti otkrile takve pogreške, ali Parlament trenutačno radi na uspostavi novog, boljeg sustava.

Komisija

U plaćanjima koja je izvršila Komisija Sud je utvrdio pet pogrešaka. Jedna od njih odnosila se na manju preplatu troškova za softverske licencije. Preostale četiri odnosile su se na naknade djelatnicima koji nisu prijavili nedavne promjene osobne situacije ili koji su imali pravo zatražiti slične naknade iz drugih izvora. Djelatnici prvo moraju zatražiti te naknade, a zatim o njima obavijestiti Komisiju kako bi ih ona mogla uzeti u obzir pri izračunu plaće. Ta četiri slučaja nisu otkrivena Komisijinim provjerama dosljednosti vlastitih izračuna. Sud je i prethodnih godina utvrdio slične pogreške u pogledu obiteljskih naknada.

Postupci javne nabave osobne zaštitne opreme

Sud je ove godine ispitao i 15 postupaka javne nabave koje su tijekom pandemije bolesti COVID-19 proveli Europski parlament, Vijeće, Komisija, Sud Europske unije i ESVD radi nabave zaštitne opreme za svoje osoblje. Iako je Sud utvrdio određene probleme u postupcima za nabavu hitno potrebnih zaštitnih maski koje su proveli Europski parlament, Vijeće, Komisija i ESVD, provjera tih postupaka provedena je izvan reprezentativnog revizijskog uzorka i stoga je Sud nije uzeo u obzir pri procjenjivanju stope pogreške.

Preporuke Suda

Sud preporučuje sljedeće:

• Parlament bi trebao uvesti potrebne izmjene kako bi se zajamčilo da se dnevnice isplaćuju samo zastupnicima koji ispunjavaju uvjete;
• kako bi poboljšala svoj sustav upravljanja propisanim obiteljskim naknadama, Komisija bi trebala pojačati provjere dosljednosti prijava koje osoblje podnosi o naknadama iz drugih izvora i dodatno osvijestiti osoblje o tom pitanju.

Želite li doznati više? Iscrpne informacije o reviziji rashoda EU-a koju je Sud obavio u području „Administracija” iznesene su u poglavlju 9. godišnjeg izvješća Suda za 2020. godinu.

Europski razvojni fondovi

Ukupno: 4,6 milijardi eura

Predmet revizije

Europski razvojni fondovi, koji su uvedeni 1959. godine, bili su do kraja 2020. godine glavni instrument kojim je EU pružao pomoć namijenjenu razvojnoj suradnji s afričkim, karipskim i pacifičkim zemljama (AKP), kao i prekomorskim zemljama i područjima (PZP). Sporazum o partnerstvu potpisan u Cotonouu 23. lipnja 2000. na razdoblje od 20 godina („Sporazum iz Cotonoua”) činio je okvir kojim su bili uređeni odnosi EU-a sa zemljama AKP-a i PZP-ovima. Glavni mu je cilj bio smanjiti i, u konačnici, iskorijeniti siromaštvo. U slučaju VFO-a za razdoblje 2021. – 2027. pomoć namijenjena razvojnoj suradnji s afričkim, karipskim i pacifičkim zemljama sastavni je dio Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI – Globalna Europa), a pomoć namijenjena razvojnoj suradnji s PZP-ovima obuhvaćena je Odlukom o prekomorskom pridruživanju. Međutim, 8., 9., 10. i 11. ERF neće biti uključeni u opći proračun EU-a te će se i dalje upotrebljavati i o njima će se izvješćivati zasebno do njihova zaključenja.

Rashodi obuhvaćeni revizijom u ovom području 2020. godine ukupno su iznosili 4,0 milijarde eura. Ti se rashodi odnose na 8., 9., 10. i 11. ERF.

ERF-ovima upravlja Komisija, izvan okvira općeg proračuna EU-a, i Europska investicijska banka. Za njih je nadležna Glavna uprava za međunarodna partnerstva (GU INTPA, bivši GU DEVCO).

Nalazi revizije

U računovodstvenoj dokumentaciji za 2020. nije bilo značajnog pogrešnog prikazivanja.

Sud je također zaključio da u prihodima ERF-ova nije bilo značajnih pogrešaka.

Sud izražava nepovoljno mišljenje o rashodima za financijsku godinu 2020.

Iznos obuhvaćen revizijom	Je li bilo značajnih pogrešaka?	Procijenjena najvjerojatnija stopa pogreške
4,0 milijarde eura	Da	3,8 % (2019.: 3,5 %)

Kako bi obavio reviziju pravilnosti transakcija, Sud je ispitao uzorak od 140 transakcija koji je reprezentativan za sve rashode u okviru ERF-ova. Time je obuhvaćeno sljedeće: 21 transakcija povezana s Kriznim uzajamnim fondom za Afriku, 102 transakcije koje je odobrila 21 delegacija EU-a i 17 plaćanja koja je odobrio središnji ured Komisije.

Zbog pandemije bolesti COVID-19 nije bilo moguće obaviti terenske posjete delegacijama EU-a. Zbog toga Sud nije mogao obaviti određene revizijske postupke, posebice provjeriti provedbu ugovora za odabrane transakcije, te je stoga revizija bila ograničena. Sud je morao prilagoditi svoj pristup, što je uključivalo obavljanje pregleda dokumentacije u vezi s transakcijama i projektima te komunikaciju sa subjektima revizije na daljinu.

Od 140 ispitanih transakcija njih 36 (25,7 %) sadržavalo je pogreške. Na temelju 31 kvantificirane pogreške Sud procjenjuje da stopa pogreške iznosi 3,8 %. Tri najčešće vrste pogrešaka odnosile su se na nepostojanje ključne popratne dokumentacije (38,3 %), neprihvatljive rashode (38,2 %) i rashode koji nisu nastali (18,1 %).

Komisija i njezini provedbeni partneri ove su godine napravili više pogrešaka u transakcijama povezanima s dodjelom bespovratnih sredstava te sporazumima o doprinosu i sporazumima o delegiranju s međunarodnim organizacijama nego u drugim oblicima potpore (primjerice za ugovore o izvođenju radova, dobavljanju robe i pružanju usluga). Od 67 transakcija te vrste koje je Sud ispitao njih 27 (40,3 %) sadržavalo je mjerljive pogreške koje su činile 94,2 % procijenjene stope pogreške.

Neke međunarodne organizacije omogućile su tek ograničen pristup dokumentima, primjerice u formatu koji omogućuje samo čitanje, što znači da Sud nije mogao kopirati pregledane dokumente. Nadalje, jedna međunarodna organizacija dovela je u pitanje ovlasti Suda ili joj je trebalo previše vremena da dostavi tražene popratne dokumente. Te su poteškoće Sudu otežale planiranje i provedbu revizije te su dovele do prekomjernih kašnjenja u pogledu dostavljanja tražene dokumentacije revizorskom timu i obavljanja njegova rada. Ugovorom o funkcioniranju Europske unije utvrđeno je da Europski revizorski sud ima pravo na uvid u sve dokumente i informacije koji su mu potrebni za obavljanje njegovih zadataka.

Studija GU-a INTPA o stopi preostale pogreške

GU INTPA naručio je 2020. godine od jednog vanjskog izvođača svoju devetu studiju o stopi preostale pogreške kako bi procijenio stopu pogreške koja je preostala nakon svih provjera koje je uprava GU-a INTPA provela radi sprječavanja, otkrivanja i ispravljanja pogrešaka u svim područjima za koja je taj GU odgovoran. Za potrebe studije o stopi preostale pogreške za 2020. uzorkom je bilo obuhvaćeno 480 transakcija. Zahvaljujući tome ponovno je bilo moguće prikazati zasebne stope pogreške za rashode koji se financiraju iz općeg proračuna EU-a i za rashode koje se financiraju iz ERF-ova, povrh ukupne stope pogreške za ta dva elementa zajedno.

Ukupna stopa preostale pogreške koja je procijenjena u sklopu studije petu je godinu zaredom bila niža od praga značajnosti od 2 % koji je odredila sama Komisija (2016.: 1,67 %, 2017.: 1,18 %, 2018.: 0,85 %, 2019.: 1,13 % i 2020.: 0,95 %). Studija o stopi preostale pogreške nije postupak izražavanja jamstva ni revizija, već se njezina izrada temelji na metodologiji i priručniku koje je pripremio GU INTPA. Kao i tijekom četiriju prethodnih godina, Sud je utvrdio ograničenja koja mogu doprinijeti tome da se stopa preostale pogreške procijeni manjom od stvarne.

Nadalje, za više od polovice transakcija (54 %) stopa preostale pogreške u potpunosti se (17 %) ili djelomično (37 %) oslanja na prethodne aktivnosti kontrole. Za te transakcije izvođač studije proveo je vrlo malo ili nimalo provjera te se umjesto toga oslanjao na prethodne aktivnosti kontrole obavljene na temelju okvira kontrole koji primjenjuje GU DEVCO. Prekomjerno oslanjanje na prethodne aktivnosti kontrole protivno je namjeni studije o stopi preostale pogreške, a to je da se utvrde pogreške koje su promaknule upravo tim kontrolama. Konačno, regulatornim okvirom za studiju o stopi preostale pogreške ne uzima se u obzir niti se spominje rizik od prijevara.

Preispitivanje godišnjeg izvješća o radu GU-a INTPA

Izjava o jamstvu glavnog direktora u godišnjem izvješću o radu za 2020. ne sadržava nijednu zadršku jer su dvije zadrške koje su bile preostale 2018. povučene, a nove nisu izražene. Za 2018. i 2019. godinu GU INTPA znatno je smanjio opseg zadrški (tj. udio rashoda koji su njima obuhvaćeni).

Kao i lani, Sud smatra da je nepostojanje zadrški u godišnjem izvješću o radu GU-a INTPA za 2020. neopravdano i ocjenjuje da je to djelomično posljedica ograničenja studije o stopi preostale pogreške.

Komisija je drugi put primijenila pravilo prema kojemu izražavanje zadrške nije potrebno ako relevantno rashodovno područje na koje bi se odnosila čini manje od 5 % ukupnih plaćanja i ima financijski učinak manji od 5 milijuna eura. Slijedom toga, u pojedinim područjima u kojima su se prijašnjih godina izražavale zadrške se više ne izražavaju, unatoč tome što je pripadajući rizik i dalje prisutan.

Preporuke Suda

Sud preporučuje Komisiji sljedeće:

• da poduzme korake kako bi međunarodne organizacije Sudu omogućile potpun, neograničen i pravodoban pristup dokumentima koji su potrebni za obavljanje zadaće Suda u skladu s UFEU-om, a ne tek u formatu koji omogućuje samo čitanje;
• da izražava zadrške za sva područja za koja je utvrđena visoka razina rizika, bez obzira na njihov udio u ukupnim rashodima i njihov financijski učinak;
• da uspostavi obvezu za izvođača studije o stopi preostale pogreške da je izvijesti o slučajevima sumnje na prijevaru počinjene na štetu proračuna EU-a koje otkrije tijekom svojeg rada u vezi sa stopom preostale pogreške.

Želite li doznati više? Iscrpne informacije o reviziji ERF-ova koju je obavio Sud iznesene su u godišnjem izvješću za 2020. godinu o aktivnostima koje se financiraju iz 8., 9. 10. i 11. europskog razvojnog fonda.

Osnovne informacije

Europski revizorski sud i njegov rad

Europski revizorski sud neovisni je vanjski revizor Europske unije. Sjedište Suda nalazi se u Luxembourgu, gdje je zaposleno oko 900 stručnjaka i pomoćnog osoblja iz svih zemalja EU-a.

Njegova je misija procjenjivati ekonomičnost, djelotvornost, učinkovitost, zakonitost i pravilnost djelovanja EU-a provođenjem neovisnih, stručnih i utjecajnih revizija kako bi se omogućila bolja kontrola odgovornosti, veća transparentnost i bolje financijsko upravljanje, čime se jača povjerenje građana i pruža djelotvoran odgovor na trenutačne i buduće izazove s kojima se EU suočava.

Revizijska izvješća i revizorska mišljenja Suda ključna su karika u lancu odgovornosti EU-a. Upotrebljavaju se za pozivanje na odgovornost onih koji su zaduženi za provedbu politika i programa EU-a, a to su Komisija, druge institucije i tijela EU-a te administrativna tijela u državama članicama.

Sud upozorava na rizike, pruža jamstva, upućuje na nedostatke i primjere dobre prakse te daje smjernice donositeljima politika i zakonodavcima EU-a o tome kako poboljšati upravljanje politikama i programima EU-a. Sud se svojim djelovanjem brine da građani EU-a znaju kako se troši njihov novac.

Ukratko o revizijskom pristupu za podnošenje izjave o jamstvu

Mišljenja Suda iznesena u izjavi o jamstvu temelje se na objektivnim dokazima koji su prikupljeni revizijskim ispitivanjima u skladu s međunarodnim revizijskim standardima.

Kako je navedeno u strategiji Suda za razdoblje 2021. – 2025., za sljedeći višegodišnji financijski okvir (2021. – 2027.) Sud će nastaviti usavršavati svoj revizijski pristup i upotrebljavati dostupne podatke i informacije, zbog čega će moći nastaviti izražavati pouzdana jamstva na temelju mandata koji proizlazi iz Ugovora o funkcioniranju Europske unije i u cijelosti u skladu s međunarodnim revizijskim standardima za javni sektor.

Pouzdanost računovodstvene dokumentacije

Pruža li godišnja računovodstvena dokumentacija EU-a potpune i točne informacije?

• Sud obavlja evaluaciju računovodstvenog sustava kako bi se zajamčilo da se njime pruža čvrsta osnova za sastavljanje pouzdanih podataka.
• Sud procjenjuje ključne računovodstvene postupke kako bi se zajamčilo da pravilno funkcioniraju.
• Sud obavlja analitičke provjere računovodstvenih podataka kako bi se zajamčilo da se oni dosljedno prikazuju i da su opravdani.
• Sud izravno provjerava uzorak računovodstvenih stavki kako bi se zajamčilo da povezane transakcije postoje i da su točno evidentirane.
• Sud provjerava financijske izvještaje kako bi se zajamčilo da vjerno prikazuju financijsko stanje.

Pravilnost transakcija

Jesu li prihodovne transakcije i transakcije rashodovnih plaćanja koje su povezane s računovodstvenom dokumentacijom EU-a usklađene s pravilima?

• Sud procjenjuje sustave za prihode i rashode kako bi utvrdio koliko su djelotvorni u jamčenju pravilnosti transakcija.
• Sud sastavlja statističke uzorke transakcija kako bi se dobila osnova za detaljno ispitivanje koje provode revizori. Sud detaljno ispituje transakcije iz uzorka, također u prostorima krajnjih korisnika (npr. poljoprivrednika, istraživačkih instituta ili poduzeća koja izvode radove ili pružaju usluge ugovorene postupkom javne nabave) kako bi se prikupili dokazi da povezani događaj postoji, da je pravilno evidentiran te da je usklađen s pravilima za izvršenje plaćanja. Zbog ograničenja putovanja uslijed pandemije bolesti COVID-19 ove godine gotovo ni u jednom slučaju nije bilo moguće obaviti terenske provjere. Stoga je Sud većinu aktivnosti proveo na daljinu, što mu je omogućilo da ih dovrši i donese zaključak na temelju njih.
• Pogreške se analiziraju i klasificiraju kao mjerljive ili nemjerljive. U transakcijama postoje mjerljive pogreške ako se, u skladu s relevantnim pravilima, predmetno plaćanje nije trebalo odobriti. Mjerljive se pogreške ekstrapoliraju kako bi se dobila procijenjena stopa pogreške za svako područje za koje Sud obavlja posebnu procjenu.
• Za donošenje svojeg mišljenja Sud se vodi pragom značajnosti od 2 %. Sud uzima u obzir i te procjene te ostale relevantne informacije, kao što su godišnja izvješća o radu i izvješća drugih vanjskih revizora.
• Ako Sud utvrdi da je stopa pogreške u transakcijama obuhvaćenima revizijom značajna, mora ocijeniti je li pogreška „raširena”. Sud može ocijeniti da je raširena iz različitih razloga, primjerice ako utvrdi da se pojavljuje u znatnom dijelu revizijskog statističkog skupa. Ako je to slučaj, to je osnova za nepovoljno mišljenje. Sud od 2016. pravi razliku između niskorizičnih i visokorizičnih područja proračuna EU-a. Kada visokorizični rashodi u kojima je postojala značajna pogreška čine znatan dio revizijskog statističkog skupa, Sud smatra da je pogreška raširena i stoga izražava nepovoljno mišljenje.
• O svim nalazima Suda raspravlja se s tijelima država članica i Komisijom kako bi se potvrdila točnost prikazanih činjenica.

Sve publikacije Suda objavljuju se na njegovim internetskim stranicama: http://www.eca.europa.eu. Više informacija o procesu revizije u vezi s izjavom o jamstvu izneseno je u Prilogu 1.1. godišnjem izvješću Suda za 2020. godinu.

Kontakt

EUROPSKI REVIZORSKI SUD
12, rue Alcide De Gasperi
1615 Luxembourg
LUKSEMBURG

Tel.: +352 4398-1
Upiti: eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspx
Internetske stranice: eca.europa.eu
Twitter: @EUAuditors

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2021.

PDF	ISBN 978-92-847-6754-0	doi:10.2865/941417	QJ-02-21-962-HR-N
HTML	ISBN 978-92-847-6726-7	doi:10.2865/017062	QJ-02-21-962-HR-Q
PRINT	ISBN 978-92-847-6772-4	doi:10.2865/814001	QJ-02-21-962-HR-C

AUTORSKA PRAVA

© Europska unija, 2021.

Politika Europskog revizorskog suda (Sud) o ponovnoj uporabi sadržaja provodi se na temelju Odluke Europskog revizorskog suda br. 6. – 201.9 o politici otvorenih podataka i ponovnoj uporabi dokumenata.

Osim ako je drukčije navedeno (npr. u pojedinačnim napomenama o autorskim pravima), sadržaj Suda koji je u vlasništvu EU-a ima dozvolu Creative Commons Attribution 4.0 International (CC BY 4.0). To znači da je ponovna uporaba dopuštena pod uvjetom da se na odgovarajući način navede izvor i naznače promjene. Osoba koja ponovno upotrebljava sadržaj ne smije izmijeniti izvorno značenje ili poruku dokumenata. Sud ne snosi odgovornost za posljedice ponovne uporabe.

Ponovna uporaba fotografija u nastavku dopušta se uz uvjet da se navedu nositelj autorskih prava, izvor te ime i prezime fotografa/arhitekata (ako su navedeni u nastavku):

* © Europska unija, 2021., Europski revizorski sud.

* © Europska unija, 2015., Europski revizorski sud. Arhitekt: Paul Noël (zgrada K1, 1988.).

* © Europska unija, 2018., Europski parlament / Mathieu Cugnot.

* © Europska unija, 2020., Europski parlament / Melanie Wenger.

* © Europska unija, 2017., Europski revizorski sud. Arhitekti: Paul Noël (zgrada K1, 1988.) i Jim Clemes (zgrada K2, 2004. i zgrada K3, 2013.).

Ako određeni sadržaj prikazuje osobe čiji je identitet moguće utvrditi, npr. u slučaju fotografija koje prikazuju osoblje Suda, ili ako uključuje djela trećih strana, dužni ste zatražiti dodatno dopuštenje. Ako dobijete dopuštenje, njime se poništava i zamjenjuje prethodno opisano opće dopuštenje i jasno se navode sva ograničenja koja se primjenjuju na uporabu tog sadržaja.

Za uporabu ili reprodukciju sadržaja koji nije u vlasništvu EU-a dopuštenje ste po potrebi dužni zatražiti izravno od nositelja autorskih prava:

* © Shutterstock / Rawpixel.com.

* © Getty Images, 2017. / Miodrag Gajić.

* © Getty Images, 2017. / skynesher.

* © Getty Images, 2018. / Ruslan Dašinski.

* © Getty Images, 2017. / Simon Skafar.

* © Getty Images, 2017. / redstone.

* © Getty Images, 2019. / LumiNola.

Softver ili dokumenti na koje se primjenjuju prava industrijskog vlasništva, kao što su patenti, žigovi, registrirani dizajn, logotipi i nazivi, nisu obuhvaćeni politikom Suda o ponovnoj uporabi sadržaja te nemate dozvolu za njihovu uporabu.

Na internetskim stranicama institucija Europske unije unutar domene europa.eu dostupne su poveznice na internetske stranice trećih strana. Sud nema nikakvu kontrolu nad njihovim sadržajem te je stoga preporučljivo da provjerite njihove politike zaštite osobnih podataka i autorskih prava.

Uporaba logotipa Europskog revizorskog suda

Logotip Europskog revizorskog suda ne smije se upotrebljavati bez prethodne suglasnosti Europskog revizorskog suda.

Kontakt s EU-om

Osobno
U cijeloj Europskoj uniji postoje stotine informacijskih centara Europe Direct. Adresu najbližeg centra možete pronaći na: https://europa.eu/european-union/contact_hr

Telefonom ili e-poštom
Europe Direct je služba koja odgovara na vaša pitanja o Europskoj uniji. Možete im se obratiti:

• na besplatni telefonski broj: 00 800 6 7 8 9 10 11 (neki operateri naplaćuju te pozive),
• na broj: +32 22999696 ili
• e-poštom preko: https://europa.eu/european-union/contact_hr

Traženje informacija o EU-u

Na internetu
Informacije o Europskoj uniji na svim službenim jezicima EU-a dostupne su na internetskim stranicama Europa: https://europa.eu/european-union/index_hr

Publikacije EU-a
Besplatne publikacije EU-a i publikacije EU-a koje se plaćaju možete preuzeti ili naručiti preko internetske stranice: https://publications.europa.eu/hr/publications. Za više primjeraka besplatnih publikacija obratite se službi Europe Direct ili najbližemu informacijskom centru (vidjeti https://europa.eu/european-union/contact_hr).

Zakonodavstvo EU-a i povezani dokumenti
Za pristup pravnim informacijama iz EU-a, uključujući cjelokupno zakonodavstvo EU-a od 1952. na svim službenim jezičnim verzijama, posjetite internetske stranice EUR-Lexa: http://eur-lex.europa.eu

Otvoreni podatci iz EU-a
Portal otvorenih podataka EU-a (http://data.europa.eu/euodp/hr) omogućuje pristup podatkovnim zbirkama iz EU-a. Podatci se mogu besplatno preuzimati i ponovno uporabiti u komercijalne i nekomercijalne svrhe.