Plan ulaganja za Europu

Europska komisija i Europska investicijska banka 2015. su pokrenule Plan ulaganja za Europu, koji uključuje Europski fond za strateška ulaganja, uspostavljen inicijalnim sredstvima EU-a u iznosu od 21 milijarde eura te s najvažnijim ciljem privlačenja privatnih ulaganja. Prema prognozama, ulaganjima odobrenim 2015. i 2016. do 2020. trebalo bi se osigurati dodatnih 700 000 radnih mjesta te povećanje bruto domaćeg proizvoda EU-a od 0,7 %. To pokazuje da se širom Europske unije, čak i u sektorima i regijama koji su prije deset godina bili najpogođeniji gospodarskom krizom, strateškim ulaganjima osiguravaju nova radna mjesta i rast. Nakon što su Europski parlament i države članice u rujnu postigli načelni dogovor, Parlament je u prosincu donio Uredbu o produljenju trajanja i unapređenju Europskog fonda za strateška ulaganja. U skladu s tim novi i poboljšani Europski fond za strateška ulaganja 2.0 trebao bi, umjesto do sredine 2018., djelovati do kraja 2020., dok je cilj ulaganja povećan s 315 milijardi eura na najmanje 500 milijardi eura.

Fond je 2017. nastavio djelovati u skladu s planom mobiliziranja najmanje 315 milijardi eura dodatnih ulaganja u realno gospodarstvo do sredine 2018. Bio je aktivan u svih 28 država članica i očekivalo se da će do kraja 2017. mobilizirati ukupno oko 256 milijardi eura ulaganja.

Fond je do kraja godine odobrio ukupno 357 infrastrukturnih i inovacijskih projekata za koje su predviđena sredstva u iznosu od 39,2 milijarde eura. Odobreno je i 347 sporazuma o financiranju za mala i srednja poduzeća vrijednih 11,9 milijardi eura. Očekuje se da će od njih koristi imati oko 539 000 takvih poduzeća.

Uz to, pojačana je savjetodavna potpora za razvoj i pripremu projekata putem Europskog savjetodavnog centra za ulaganja, dok su projekti za koje se traži financijska potpora potrebnu vidljivost dobili na Europskom portalu projekata ulaganja.

Konkretni koraci poduzeti su i za poboljšanje poslovnog okruženja te za daljnje jačanje jedinstvenog tržišta. Na razini EU-a oni su uključivali inicijative kao što su strategija jedinstvenog tržišta, unija tržišta kapitala, jedinstveno digitalno tržište, energetska unija i akcijski plan za kružno gospodarstvo. Komisija je u okviru europskog semestra posebni naglasak stavila i na utvrđivanje ulagačkih izazova na razini država članica te na prioritetne reforme za njihovo rješavanje. Ti su izazovi detaljno obrađeni u preporukama za 27 država članica koje je Vijeće prihvatilo 11. srpnja 2017.

S obzirom na uspjeh Plana ulaganja te nakon prijedloga za produljenje njegova trajanja i povećanja financiranja iz rujna 2016., Parlament i Vijeće u prosincu su dogovorili povećanje cilja ulaganja Europskog fonda za strateška ulaganja na najmanje 500 milijardi eura i produljenje njegova rada do 2020.

Uspješni dovršetak pregovora o reviziji Financijske uredbe krajem 2017. omogućit će poboljšanu interoperabilnost programa i fondova, uz jednostavnija pravila za kombiniranje europskih strukturnih i investicijskih fondova s Europskim fondom za strateška ulaganja. Omogućit će se i kombiniranje bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata u okviru Instrumenta za povezivanje Europe.

Plan ulaganja u realnom gospodarstvu

Europski fond za strateška ulaganja podupire ulaganja u sektorima od strateške važnosti za gospodarstvo EU-a, među ostalima u sektorima energetike, prometa, digitalnih tehnologija, istraživanja, razvoja i inovacija, okoliša i učinkovitosti resursa, socijalne infrastrukture i malih poduzeća. To uključuje ulaganja u socijalno poduzetništvo, socijalni učinak i socijalne inovacije. Primjerice, Europska investicijska banka je preko Fonda financirala 14 centara za primarnu skrb u Irskoj te izgradnju novog kampusa za Nova School of Business and Economics u Portugalu. Nadalje, Fond je u okviru financiranja malih i srednjih poduzeća s ulaganjem od 10 milijuna eura podupro program „isplata prema rezultatima” u Finskoj za poticanje uključivanja izbjeglica i migranata na tržište rada.

Gospodarska i fiskalna politika

Usklađivanje gospodarske politike u EU-u godišnje se provodi u okviru ciklusa poznatog kao europski semestar. On se pokreće krajem svake godine, među ostalim, objavljivanjem Godišnjeg pregleda rasta i prijedloga preporuke o ekonomskoj politici europodručja.

U veljači 2017. objavljena su izvješća za pojedine zemlje u kojima se analiziraju gospodarski i društveni izazovi u svakoj državi članici EU-a s izuzetkom Grčke. U analizama su se ocjenjivale i makroekonomske neravnoteže te je uključeno izvješće o nacionalnim mjerama koje su donesene za provedbu Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji u kojem se navodi da nacionalni proračuni 22 od 25 država članica potpisnica koje su pristale biti obvezane njime moraju biti u ravnoteži ili suficitu. Ta su izvješća služila kao osnova za raspravu s državama članicama o izboru njihovih politika prije donošenja nacionalnih programa reformi i srednjoročnih proračunskih planova. Krajem proljeća na temelju tih izvješća oblikovani su prijedlozi Komisije za preporuke za pojedinačne zemlje koji su upućeni Vijeću.

U navedenim se preporukama predlažu smjernice Vijeća državama članicama za poticanje zapošljavanja i rasta. One se temelje na zaključku da su države članice ostvarile napredak u provedbi pojedinačnih smjernica politike koje su primile 2016. o „trokutu uspješnosti” čije su sastavnice poticanje ulaganja, provedba strukturnih reformi i osiguravanje održivih javnih financija. Nadalje, za cijeli EU stopa nezaposlenosti u studenome bila je 7,3 %, što je najniža stopa od listopada 2008. (tijekom mandata Junckerove Komisije otvoreno je gotovo devet milijuna radnih mjesta). Na dan 21. prosinca u EU-u je bilo zaposleno 236 milijuna ljudi, više nego ikada prije. Države članice pozvane su da iskoriste prilike koje se pružaju u razdoblju gospodarskog oporavka koje traje pet godina.

Iako se prioriteti u različitim državama članicama EU-a razlikuju, potrebni su zajednički dodatni napori koji su ključni za ostvarenje veće razine uključivog, čvrstog i održivog rasta. Taj pristup uključuje i veću usmjerenost na socijalne prioritete i izazove u državama članicama. Predsjednici Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije u studenome su proglasili europski stup socijalnih prava, koji će na temelju 20 načela služiti kao orijentir pri oblikovanju politika te kao referentni okvir za mjerenje uspješnosti država članica u području zapošljavanja i socijalnih pitanja.

U području fiskalne politike preporuke Komisije i Vijeća iz svibnja potvrdile su da se Pakt o stabilnosti i rastu može primjenjivati s inteligentnom fleksibilnošću. Pri ocjenjivanju srednjoročnih proračunskih planova država članica vodilo se računa o posebnim troškovima povezanima sa strukturnim reformama i neuobičajenim događajima izvan kontrole vlade, kao što su programi zbrinjavanja izbjeglica i borba protiv terorizma. Na temelju preporuka Komisije Vijeće je zatvorilo postupak u slučaju prekomjernog deficita za Hrvatsku i Portugal u lipnju, Grčku u rujnu i Ujedinjenu Kraljevinu u prosincu. Smanjenjem broja država članica za koje je ustanovljeno da su u prekomjernom deficitu s 24 2011. na dvije 2017. ostvaren je daljnji napredak u tom području.

U pogledu europodručja Komisija je u studenome pozvala na uglavnom neutralan smjer fiskalne politike i uravnoteženu kombinaciju politika. To uključuje provođenje politika kojima se podupire održiv i uključiv rast, poboljšava otpornost, ponovno uspostavljaju ravnoteže i potiče konvergencija. Usto Komisija je preporučila ostvarenje većeg napretka u dovršetku jedinstvenog tržišta, osobito u pogledu tržišta usluga, uključujući financijske usluge, digitalnu trgovinu, energetiku i promet. S obzirom na pozitivne cikličke uvjete, prioritet država članica trebale bi biti reforme kojima se povećavaju produktivnost i potencijal za rast, poboljšava institucionalno i poslovno okruženje, uklanjaju prepreke ulaganjima te podupire otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i smanjuje nejednakost.

Komisija je također preporučila da države članice koje imaju deficite na tekućem računu platne bilance ili visoki vanjski dug ograniče rast jediničnih troškova rada. Države članice s velikim suficitom tekućeg računa platne bilance trebale bi promicati rast plaća i kao prioritet provoditi mjere kojima se potiču ulaganja, podupire domaća potražnja i omogućuje ponovna uspostava ravnoteže u europodručju.

Komisija je također procijenila usklađenost nacrta proračunskih planova država članica europodručja za 2018. s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu.

U pogledu praćenja makroekonomskih neravnoteža zaključeno je da će 12 država članica (Bugarska, Njemačka, Irska, Španjolska, Francuska, Hrvatska, Italija, Cipar, Nizozemska, Portugal, Slovenija i Švedska) biti obuhvaćeno detaljnim preispitivanjem 2018. da bi se utvrdilo postoje li u njima još uvijek neravnoteže ili prekomjerne neravnoteže. Riječ je o istim državama članicama koje su bile obuhvaćene prethodnim krugom postupka. Komisija će predstaviti nalaze detaljnih preispitivanja u sklopu godišnjih izvješća za pojedine zemlje početkom 2018. Gospodarski zamah olakšava ispravljanje postojećih neravnoteža jer pridonosi trendu smanjivanja odnosa domaćeg i vanjskog duga te umanjuje neke od izazova koji su još prisutni u financijskom sektoru i poboljšava situaciju na tržištu rada. Ostvaren je dodatni napredak u uklanjanju vanjskih neravnoteža u zemljama koje imaju neto vanjski dug, dok su se tržišta rada i uvjeti rasta općenito i dalje poboljšavali. Neravnoteže su se nastavile rješavati na temelju smanjenog broja kategorija, pri čemu je naglasak stavljen na zapošljavanje i socijalna pitanja.

Europski fiskalni odbor u lipnju je dao prvo mišljenje o općem smjeru fiskalne politike u europodručju. Odbor je neovisno tijelo sastavljeno od stručnjaka imenovanih nakon savjetovanja s državama članicama, nacionalnim fiskalnim vijećima i Europskom središnjom bankom.

Odbor je smatrao da je za cjelokupno europodručje prikladan neutralan smjer fiskalne politike 2018. te da bi ga trebalo provoditi putem različitih nacionalnih fiskalnih politika u skladu s parametrima Pakta o stabilnosti i rastu. Osim toga, Odbor je smatrao da bi vlade trebale nastojati presložiti državne rashode da bi povećale rashode za ulaganja, koja su bila zapostavljena uslijed uzastopnih napora koji su se ulagali u fiskalnu konsolidaciju od izbijanja financijske i gospodarske krize.

Europski fiskalni odbor u studenome je objavio svoje prvo Godišnje izvješće, u kojem donosi neovisnu evaluaciju načina provedbe fiskalnog okvira EU-a i prikladnosti postojećeg smjera fiskalne politike u europodručju te na nacionalnim razinama. U Godišnjem izvješću naglasak je stavljen na 2016. (posljednji potpuni ciklus nadzora) i zaključuje se da je unatoč vrlo teškom gospodarskom kontekstu bilo nekih nedostataka, ali ne i velikih grešaka u provedbi Pakta o stabilnosti i rastu. Fiskalna politika donekle je pomogla u oporavku cjelokupnog europodručja. Međutim, iz perspektive europodručja ona je u nekim državama članicama bila restriktivnija, a u drugima manje restriktivna no što je bilo potrebno. Na temelju svoje procjene Odbor je iznio i niz prijedloga za poboljšanje Pakta o stabilnosti i rastu.

Europska središnja banka 2017. je nastavila raditi na svojoj najvažnijoj zadaći održavanja stabilnosti cijena da bi se očuvala vrijednost eura. Stabilnost cijena nužna je za gospodarski rast i otvaranje radnih mjesta te predstavlja najvažniji doprinos monetarne politike u tom području. Europska središnja banka zajedno s Europskim stabilizacijskim mehanizmom sudjelovala je i u redovitim posjetima državama članicama u okviru potpore nakon provedbe programa.

Dovršetak unije tržišta kapitala

Unija tržišta kapitala, prioritet Plana ulaganja za Europu, obuhvaća kombinaciju regulatornih i neregulatornih reformi radi boljeg povezivanja štednje i ulaganja. Cilj je ojačati financijski sustav EU-a osiguravanjem alternativnih izvora financiranja te pružanjem većeg broja mogućnosti za male i institucionalne ulagatelje. Poduzećima, a osobito malim i srednjim poduzećima te novoosnovanim poduzećima, unija tržišta kapitala donijet će više mogućnosti financiranja, primjerice olakšavanjem pristupa poduzetničkom kapitalu i tržištima kapitala. Pritom je velik naglasak stavljen na održivo financiranje budući da financijski sektor počinje pružati potporu ulagačima usmjerenim na održivost pri odabiru projekata i poduzeća.

Provedeno je oko dvije trećine od 33 mjere navedene u projektu unije tržišta kapitala. Među njima je bila i velika reforma pravila o investicijskim poduzećima. Manja investicijska poduzeća imat će koristi od jednostavnijih uvjeta koji su usklađeniji s njihovim profilom rizičnosti. Istodobno bi poslovanje većih poduzeća koja predstavljaju rizik sličan onome koji predstavljaju banke trebalo regulirati i nadzirati kao poslovanje banaka. Na taj će se način svim investicijskim poduzećima pomoći da povežu štednju potrošača i ulagača s poduzećima. Novim će se pravilima poduprijeti pravilno funkcioniranje tržišta kapitala uz osiguravanje financijske stabilnosti.

Nove mjere koje treba provesti u budućnosti uključuju: paneuropski osobni mirovinski proizvod kojim će se građanima omogućiti da financiraju svoje mirovine te da se više štednje ubrizgava u tržišta kapitala; kontinuirani rad na poboljšanju nadzornog okvira za integrirana tržišta kapitala; reviziju pravila o uvrštavanju malih i srednjih poduzeća na burzu; iskorištavanje potencijala sektora financijske tehnologije te preusmjeravanje ulaganja u potporu prelasku na niskougljično kružno gospodarstvo s učinkovitijim iskorištavanjem resursa.

EU kao trgovinski partner

Kako se navodi u dokumentu za razmatranje o svladavanju globalizacije objavljenom u svibnju 2017., EU je opredijeljen za otvoreni multilateralni trgovinski sustav koji se temelji na pravilima i pravičnosti kao temelj za blagostanje te je nužan da bi trgovina postala pozitivna snaga u cijelom svijetu. U svojem godišnjem govoru o stanju Unije predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker predložio je uspostavu novog okvira EU-a za provjeru stranih ulaganja kojim će se povećati transparentnost i suradnja među državama članicama. EU je ostvario napredak i u otvaranju novih tržišta za izvoz pokretanjem trgovinskih pregovora s nizom partnera. Novi poticaj za zapošljavanje, rast i ulaganja osobito se očekuje od dva trgovinska sporazuma. EU i Japan zaključili su pregovore o sklapanju sporazuma o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana, a EU i Kanada počeli su privremeno primjenjivati Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum. Vidjeti poglavlje 6. za više informacija o trgovinskoj politici 2017.

Promicanje neometanog tržišnog natjecanja kao temelja za rast i ulaganja

Politikom tržišnog natjecanja EU-a i njezinom provedbom jamči se da svako poduzeće može ulagati i poslovati na jedinstvenom tržištu ako poštuje pravila. Tijekom prošle godine EU je nastavio provoditi pravila o tržišnom natjecanju na dobrobit poduzeća i kućanstava.

U ožujku su predložena nova pravila i instrumenti da bi tijela država članica nadležna za zaštitu tržišnog natjecanja mogla još učinkovitije provoditi pravila EU-a o zaštiti tržišnog natjecanja. U svibnju su prihvaćena pojednostavnjena pravila kojima se određene mjere javnih potpora za luke i zračne luke, kulturu te najudaljenije regije EU-a izuzimaju od obveze prethodne obavijesti u skladu s pravilima o državnim potporama. Novim pravilima olakšavaju se javna ulaganja za otvaranje radnih mjesta i rast uz očuvanje tržišnog natjecanja.

Komisija je tijekom godine donijela 338 odluka o udruživanju, četiri protumonopolske odluke i sedam odluka o kartelima te 263 odluke o državnim potporama, koje su donijele znatne koristi za potrošače u EU-u te potakle rast. Poduzećima koja su kršila pravila EU-a o tržišnom natjecanju odredila je kazne u ukupnom iznosu od 4,398 milijardi eura te je uključenim državama članicama naložila da izvrše povrat nezakonitih i nespojivih potpora za poduzeća u iznosu koji se procjenjuje na 618,6 milijuna eura.

Da bi se potakla gospodarska aktivnost u EU-u, suspendirane su uvozne carine na sirovine, poluproizvode i komponente u iznosu od više od 1,2 milijarde eura. Tom se mjerom nastoji i povećati konkurentnost industrije EU-a na kraju proizvodnog lanca te industriji omogućiti da zadrži ili otvara radna mjesta i modernizira svoje strukture.

Održivi rast za nova radna mjesta i zaštitu okoliša

Prelazak na kružno gospodarstvo u kojem se resursi, uključujući energiju, učinkovitije iskorištavaju uz stvaranje manje otpada, donosi velike mogućnosti za građane i poduzeća širom Europske unije.

EU je uspješno nastavio i s provedbom Paketa o kružnom gospodarstvu iz 2015. Da bi se zatvorio krug dizajna, proizvodnje, potrošnje i gospodarenja otpadom, Komisija i Europska investicijska banka zajedno su uspostavile Platformu za potporu financiranju kružnog gospodarstva kojom će se potaknuti ulaganja u inovativna kružna rješenja. Komisija je ujedno državama članicama ponudila smjernice o proizvodnji energije iz otpada te je predložila izmjene zakonodavstva da bi se ograničila upotreba određenih opasnih tvari u električnoj i elektroničkoj opremi. Procjenjuje se da će se tim mjerama sprječiti nastanak više od 3 000 tona opasnog otpada godišnje u EU-u te omogućiti uštede energije i sirovina. Procjenjuje se da bi se samo u sektoru zdravstva moglo uštedjeti 170 milijuna eura kada bi se bolnicama dopustilo da kupuju i prodaju rabljene medicinske uređaje.

Parlament i Vijeće postigli su privremeni dogovor o zakonodavnim prijedlozima o otpadu na kojima će se temeljiti Paket, čime su postavljeni ambiciozni no realistični ciljevi u pogledu smanjenja otpada i recikliranja do 2035.

Daljnja potpora državama članicama EU-a

Program potpore strukturnim reformama uspostavljen je u svibnju s proračunom od 142,8 milijuna eura za razdoblje 2017.–2020. Na zahtjev država članica iz programa se financira prilagođena tehnička potpora u ključnim područjima njihovih reformskih napora. Komisija u okviru programa pruža ciljanu potporu kojom se jačaju sposobnosti država članica za osmišljavanje i provedbu reformi koje smatraju nužnima za povećanje konkurentnosti svojih gospodarstava i stvaranje okruženja poticajnog za ulaganja. Tehničkom potporom obuhvaćene su reforme u području upravljanja i javne uprave, upravljanja javnim financijama, poslovnog okruženja, tržišta rada, obrazovanja, zdravstvenih i socijalnih usluga, financijskog sektora i pristupa financiranju. Potpora je dostupna svim državama članicama EU-a, temelji se na potražnji i ne zahtijeva sufinanciranje.

Za provedbu programa zadužena je Služba za potporu strukturnim reformama, koja djeluje u suradnji s drugim nadležnim odjelima Komisije. Služba je dosad surađivala s 15 država članica na provedbi više od 150 projekata potpore. U sklopu projektnog ciklusa za 2018. zaprimila je više od 400 zahtjeva za potporu iz više od 20 država članica, što je znatno premašilo mogućnosti proračuna programa koji iznosi 30,5 milijuna eura godišnje.

EU je nastavio pružati potporu nakon provedbe programa Irskoj, Španjolskoj, Cipru, Portugalu i Rumunjskoj. Tijekom prošle godine ostvaren je zadovoljavajući napredak u provedbi grčkog programa koji je bio osmišljen da bi se stvorili uvjeti za vraćanje povjerenja i postavljanje temelja za trajni gospodarski oporavak u Grčkoj. U srpnju je provedeno drugo preispitivanje, na temelju kojeg se može odobriti treća tranša financiranja iz Europskog stabilizacijskog mehanizma u iznosu od 8,5 milijardi eura. Treće preispitivanje bilo je u tijeku u prosincu, a početkom istog mjeseca postignut je dogovor na tehničkoj razini.

Grčka je nastavila primati ekonomsku potporu u okviru Plana ulaganja za Europu.

Služba za potporu strukturnim reformama preuzela je i posebne zadatke, primjerice pomoć u koordinaciji pomoći u izbjegličkoj krizi u Grčkoj te provedbi programa pomoći EU-a turskoj zajednici na Cipru.

Regionalna politika

U okviru regionalne i urbane politike EU-a nastavljaju se ulaganja u zapošljavanje i rast putem raznolikih projekata te u infrastrukturu kojom se olakšava poslovanje, kao što su širokopojasne i prometne mreže. Provedeno je nekoliko inicijativa i strategija za pokretanje rasta i inovacija u većem opsegu, uključujući novi niz mjera za dodatnu pomoć regijama EU-a da ulažu u svoja područja konkurentnosti („pametna specijalizacija”). Dva pilot-projekta pokrenuta 2017. omogućit će regijama da u okviru partnerstava surađuju s timovima stručnjaka Komisije da bi ojačale inovacijske kapacitete, uklonile prepreke ulaganjima te se pripremile za industrijske i društvene promjene. Pritom će utvrditi i proširiti „unovčive” međuregionalne projekte koji mogu stvoriti europske lance vrijednosti u prioritetnim sektorima.

U sklopu plana EU-a za gradove uspostavljeno je 12 novih tematskih partnerstava o kružnom gospodarstvu, digitalnoj tranziciji, radnim mjestima i vještinama, urbanoj mobilnosti i drugim temama da bi se gradovima omogućilo sudjelovanje u oblikovanju politika koje utječu na njih. Da bi se olakšalo ulaganje u ta područja, Europska komisija je u suradnji s Europskom investicijskom bankom uspostavila novu službu. Potpora za ulaganja u gradovima pruža prilagođene usluge financijskog i tehničkog savjetovanja za gradove tijekom ključnih faza pripreme i provedbe integriranih urbanih projekata. Već su objavljeni akcijski planovi za tri partnerstva, a ostali će biti objavljeni 2018.

Kohezijskom politikom EU-a nastoje se smanjiti razlike u razvoju i nejednakosti između država članica i regija EU-a. Komisija je pokrenula inicijativu da bi pomogla slabije razvijenim regijama koje zaostaju. Njezin je cilj analizirati što ometa rast u tim regijama te pružiti preporuke i pomoć da bi se oslobodio njihov potencijal rasta. Poljska i Rumunjska prve su države članice čije dvije regije sudjeluju u ovoj inicijativi. Na temelju rezultata pilot-projekata taj će se model zatim prenijeti na druge regije koje se suočavaju sa sličnim izazovima.

Najudaljenije regije EU-a također će imati koristi od nove strategije koja je pokrenuta u listopadu za privilegirano, obnovljeno i ojačano partnerstvo koje se temelji na maksimalnom iskorištavanju njihovih jedinstvenih prednosti.

Istraživanje i inovacije

Evaluacija prvih godina Obzora 2020., EU-ova programa za istraživanja i inovacije, pokazala je njegov doprinos zapošljavanju i rastu, kao i u suočavanju s najvećim društvenim izazovima i poboljšanju uvjeta života. U okviru programa Obzor 2020. samo je 2017. uloženo 8,62 milijarde eura. Pružena je potpora za više od 4 900 projekata na kojima je surađivalo više partnera iz EU-a, 16 zemalja pridruženih programu te druge zemlje iz različitih dijelova svijeta. Komisija je u listopadu objavila posljednji paket poziva u okviru programa Obzor 2020. i druge aktivnosti te istraživačima i inovatorima na raspolaganje stavila oko 30 milijardi eura.

Povezivanje Europe

U okviru Instrumenta za povezivanje Europe u veljači je raspisan prvi poziv za mještovito financiranje čime je na raspolaganje stavljeno 1,35 milijardi eura za financiranje projekata u području prometa. Poziv kombinira bespovratna sredstva s financijskim sredstvima Europskog fonda za strateška ulaganja, Europske investicijske banke, nacionalnih razvojnih banaka ili ulagača iz privatnog sektora.

Za potporu konkurentnoj, čistoj i povezanoj mobilnosti Komisija je dogovorila popis od 152 projekta u području prometa za koja će se u okviru Instrumenta za povezivanje Europe dodijeliti 2,7 milijardi eura sredstava EU-a.

Poljoprivreda potiče rast i zapošljavanje

U poljoprivredno-prehrambenom sektoru EU-a zaposleno je gotovo 44 milijuna ljudi i iz njega se godišnje izveze proizvoda u vrijednosti većoj od 130 milijardi eura. Zajednička poljoprivredna politika osigurava potporu tom sektoru godišnjim proračunom u iznosu od oko 59 milijardi eura raspodijeljenih među različitim komplementarnim instrumentima. Komisija je 2017. provodila brojna savjetovanja o pojednostavnjenju i modernizaciji zajedničke poljoprivredne politike. Opširna javna savjetovanja rezultirala su s više od 322 000 podnesaka i više od 1 400 dokumenata o politikama.

Nakon toga je u studenome donesena Komunikacija „Budućnost hrane i poljoprivrede” u kojoj je naveden opći politički smjer budućeg razvoja zajedničke poljoprivredne politike. Komunikacija će dodatno usmjeriti raspravu o budućoj politici s obzirom na prijedloge za sljedeći višegodišnji financijski okvir 2018., ali ih neće dovoditi u pitanje.

Briga za oceane

U sklopu rada na uspostavi globalnog saveza za bolje upravljanje i zaštitu oceana s međunarodnim partnerima EU je u listopadu bio domaćin četvrte međunarodne konferencije „Naš ocean” koja je održana na Malti. Tisuću visokorangiranih „prvaka oceana” obvezalo se na djelovanje radi postizanja zdravih i produktivnih oceana, kao nastavak prethodnog djelovanja.

Predstavnici vlada, poduzeća i civilnog društva obvezali su se na povijesni iznos od 7 milijardi eura za zdravlje oceana. Obvezali su se i na uspostavu novih zaštićenih pomorskih područja na više od 2,5 milijuna km2, a na toj se konferenciji prvi put u velikoj mjeri u očuvanje oceana uključio i korporativni sektor. EU je najavio da će dodijeliti 550 milijuna eura za provedbu mjera u području zaštite morskog okoliša, zagađenja mora, klimatskih promjena, održivog ribarstva, pomorske sigurnosti i održivog plavog gospodarstva.

Pomaganje malim i srednjim poduzećima u pronalasku novih izvora financiranja, novih partnera i novih tržišta

EU svake godine pruža potporu za više od 200 000 poduzeća putem različitih oblika financiranja, uključujući zajmove, mikrofinanciranje, jamstva i poduzetnički kapital. Sredstva EU-a na raspolaganju su novoosnovanim poduzećima, poduzetnicima i poduzećima svih veličina i iz svih sektora. Odluku o dodjeli sredstava uz potporu EU-a donose lokalne financijske ustanove, kao što su banke, ulagači rizičnog kapitala ili anđeli ulagači. Potpora EU-a, često u obliku komplementarnih sredstava koja osiguravaju lokalne financijske ustanove, omogućuje poduzećima da primaju veću financijsku potporu no inače.

EU poduzećima pruža i savjete i praktičnu potporu. Europska poduzetnička mreža 2017. pomogla je više od 3 500 malih poduzeća s međunarodnim ambicijama da pronađu izvore financiranja, nove partnere i nova tržišta. Mreža je aktivna u više od 60 zemalja širom svijeta. Okuplja stručnjake iz više od 600 organizacija članica koji poduzećima u EU-u pomažu u inovacijama i širenju na međunarodna tržišta.

Ulaganje u ljude

Prošle godine obilježena je 60. obljetnica Europskog socijalnog fonda, koji radnicima pomaže u stjecanju kvalifikacija i vještina (predviđena je potpora za 8 milijuna radnika u EU-u u razdoblju od 2014. do 2020.).

Četiri godine nakon njegova pokretanja 2013. Europski savez za naukovanje (koji je otvoren za članice Europskog udruženja slobodne trgovine te zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u) broji više od 35 zemalja. Dionici, uključujući poduzeća i posrednike, preuzeli su oko 230 obveza za pružanje više od 800 000 izobrazbi i prilika za prvo zaposlenje. U tom je okviru u lipnju uspostavljena nova Europska mreža za naučnike da bi se mladima koji stječu znanja omogućilo da izraze svoja stajališta. Komisija je u listopadu iznijela prijedlog o Europskom okviru za kvalitetna i učinkovita naukovanja te je pokrenuta nova inicijativa ErasmusPro radi potpore dugoročnoj mobilnosti naučnika te za polaznike programa strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.

EU je u srpnju uveo europsku klasifikaciju vještina, kompetencija, kvalifikacija i zanimanja i alat EU-a za profiliranje vještina državljana trećih zemalja, uključujući tražitelje azila i izbjeglice. Ova dva internetska alata povećavaju transparentnost vještina i kvalifikacija što pridonosi većoj mobilnosti u pogledu učenja i rada širom EU-a.

Komisija je 20. prosinca iznijela prijedlog nove direktive za nadopunu i moderniziranje postojećih obveza informiranja radnika o uvjetima rada. Njome će se uvesti minimalni standardi da bi svi radnici, uključujući i one s netipičnim ugovorima, mogli imati koristi od veće predvidljivosti i jasnoće. Prijedlogom bi se obuhvatilo i zaštitilo oko dva do tri milijuna dodatnih radnika s netipičnim ugovorima.

Promicanje digitalnih vještina

EU promiče inicijative za povećanje mogućnosti građana za stjecanje digitalnih vještina. U ožujku je najavljen projekt kojim će se osigurati pripravništva u području digitalizacije za od 5 000 do 6 000 mladih s diplomom u razdoblju 2018.–2020. Sredstva se ulažu u projekte kojima se osmišljavaju rješenja za izobrazbu da bi se unaprijedile vještine zaposlenih u malim i srednjim poduzećima te nezaposleni prekvalificirali za poslove u malim poduzećima.

Povezivanje ljudi

EU je 2017. nizom događanja širom Europe obilježio 30. obljetnicu programa Erasmus. Uspostavljen 1987. kao skromno zamišljeni program mobilnosti za studente u sustavu visokog obrazovanja, tijekom godina razvio se u program Erasmus+ za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport.

U proteklih je 30 godina oko devet milijuna osoba zahvaljujući brojnim mogućnostima programa Erasmus proširilo svoje horizonte te steklo nova znanja i vještine u okviru studija, pripravništva, naukovanja, razmjena mladih te aktivnosti poučavanja i sportskih aktivnosti u cijeloj Europi i izvan nje. S proračunom od više od 2,5 milijardi eura program je 2017. pružio potporu za oko 560 000 mladih i 160 000 članova osoblja obrazovnih ustanova i organizacija mladih. Države članice u lipnju su dale zeleno svjetlo za provedbu inicijative ErasmusPro u okviru koje će se pružiti do 50 000 novih mogućnosti za polaznike programa strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te naučnike koji će imati koristi od dugoročnih radnih praksi u inozemstvu u sljedeće tri godine.

Uz pomoć Parlamenta i Vijeća Komisija je odobrila veća sredstva za Inicijativu za zapošljavanje mladih, poseban program financijske pomoći EU-a, i pomogla državama članicama u mobilizaciji njihova udjela u Europskom socijalnom fondu. Ukupno je više od 18 milijuna mladih od siječnja 2014. sudjelovalo u programima Garancije za mlade, a 11 milijuna prihvatilo je ponudu za posao, pripravništvo, naukovanje ili kontinuirano obrazovanje.

Potpora mladima koji žele postati poduzetnici

Program Erasmus za mlade poduzetnike budućim europskim poduzetnicima pruža potrebne vještine za početak i/ili uspješno vođenje malog poduzeća u Europi. Mladi poduzetnici prikupljaju znanja i razmjenjuju poslovne ideje s iskusnim poduzetnikom u razdoblju od jednog do šest mjeseci. Mladi poduzetnik na taj način stječe vještine koje su potrebne za vođenje malog poduzeća, a njegov domaćin dobiva svježe ideje o svojem poslovanju te informacije o novim tržištima.

Ovaj program, koji financira Europska komisija, provodi se u zemljama sudionicama uz pomoć lokalnih kontaktnih točaka zaduženih za poslovnu podršku (npr. gospodarske komore, centri za novoosnovana poduzeća i poslovni inkubatori). Tijekom godine više od 1 000 potencijalnih poduzetnika sudjelovalo je u tom programu mentorstva.

Europske snage solidarnosti

Nakon njihova osnivanja u prosincu 2016. Europske snage solidarnosti ubrzo su počele s djelovanjem. Komisija je u svibnju 2017. predložila posebnu pravnu osnovu i proračun za sljedeće tri godine. Do kraja prosinca više od 45 000 osoba registriralo se za aktivnosti solidarnosti širom Europe u kojima je sudjelovalo više od 2 500 osoba. Primjerice, u kolovozu je 16 dobrovoljaca stiglo u talijanski grad Norciju da bi pomogli u obnovi i ponovnom uspostavljanju socijalnih usluga nakon jakih potresa koji su pogodili tu regiju 2016. Uz to, sredinom 2017. uvedena je strukovna sastavnica Europskih snaga solidarnosti. Predviđa se da će u sljedeće dvije godine do 6 000 mladih biti ponuđeni poslovi ili pripravništvo povezani sa solidarnošću u okviru projekata financiranih iz Programa EU-a za zapošljavanje i socijalne inovacije koje će koordinirati javne službe za zapošljavanje Francuske i Italije.

Zaštita ljudskog zdravlja uz poticanje gospodarstva

Komisija je u lipnju donijela novi akcijski plan za borbu protiv antimikrobne otpornosti. Pristup „jedno zdravlje” iz akcijskog plana usmjeren je na problem antimikrobne otpornosti ljudi i životinja, rastuću prijetnju koja je svake godine odgovorna za 25 000 smrtnih slučajeva ljudi i gubitke od 1,5 milijardi eura u EU-u. Prvi dvogodišnji ciklus inicijative Stanje zdravlja u EU-u završen je objavom izvješća o zdravlju zemlje za svaku državu članicu uz prateći dokument Komisije koji ga povezuje sa širim programom EU-a. Komisija je ovu inicijativu provodila u partnerstvu s Organizacijom za ekonomsku suradnju i razvoj i Europskim opservatorijem za zdravstvene sustave i politike.

Proračun EU-a usmjeren na rezultate

Proračun EU-a za 2017. pridonio je poticanju zapošljavanja, osobito mladih, kao i strateških ulaganja. Nastavljajući se na mjere iz prethodnih godina, poseban naglasak u proračunu zadržan je na izazovu migracija. Gotovo polovina proračunskih sredstava (75 milijardi eura) dodijeljena je za rast, zapošljavanje, tržišno natjecanje, potporu istraživanjima i inovacijama (Obzor 2020.), obrazovanje, osposobljavanje i mlade (Erasmus+), mala i srednja poduzeća (program EU-a za konkurentnost poduzeća i malih i srednjih poduzeća) te prometnu infrastrukturu (Instrument za povezivanje Europe). Iz proračuna EU-a dodijeljena su i sredstva Europskom fondu za strateška ulaganja, koji je potaknuo ključne investicijske projekte u EU-u. Poljoprivrednici su primili oko 43 milijarde eura. EU je s ukupnim iznosom od gotovo 6 milijardi eura pridonio jačanju zaštite vanjskih granica i rješavanju problema migracije i izbjegličkih tokova.

Komisija je u svibnju predložila da će s više od 340 milijuna eura financirati otvaranje 100 000 mjesta do 2020. za mlade koji se žele uključiti u aktivnosti solidarnosti (volontiranje, pripravništvo ili poslovi) u okviru Europskih snaga solidarnosti.

U lipnju je prihvaćena revizija na sredini razdoblja tekućeg višegodišnjeg financijskog okvira (2014.–2020.). Svrha te revizije bila je osigurati dodatna financijska sredstva za rješavanje problema migracijskih tokova i sigurnosnih rizika, poticanje gospodarskog rasta, zapošljavanja i konkurentnosti te za povećanje sposobnosti da se sredstvima iz proračuna EU-a reagira na nepredviđene okolnosti.

Komisija je donijela zakonodavni prijedlog za smanjenje administrativnog opterećenja za primatelje sredstava EU-a. Komisija je 28. lipnja objavila dokument za razmatranje da bi započela raspravu o budućnosti financija EU-a.

Ostvarenje jedinstvenog digitalnog tržišta

Komisija je u cilju dovršenja jedinstvenog digitalnog tržišta donijela sva 43 ključna zakonodavna prijedloga i inicijative politike navedene u Strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta iz svibnja 2015. Od toga su do kraja 2017. Europskom parlamentu i Vijeću Europske unije predložene 24 zakonodavne inicijative.

U pregledu napretka ostvarenog na sredini razdoblja objavljenom u svibnju 2017. navode se dodatne aktivnosti kad je riječ o internetskim platformama, podatkovnom gospodarstvu i kibersigurnosti. Komisija je u rujnu, kao dio paketa o stanju Unije, predstavila prijedlog novih pravila o kibersigurnosti i slobodnom protoku neosobnih podataka u EU-u. U istom je mjesecu objavljena i Komunikacija o odgovornosti platformi za suzbijanje nezakonitog sadržaja na internetu.

Građani u EU-u trebaju biti upoznati s digitalnim tekovinama da bi se prilagođavali promjenama na tržištu rada i u društvu, ali 37 % zaposlenih još ne raspolaže osnovnom razinom digitalnih vještina. Koalicija za digitalne vještine i radna mjesta pružit će izobrazbu za milijun nezaposlenih mladih ljudi do 2020., dok će se Akcijskim planom za e-upravu za 2016.–2020. olakšati život građanima i poduzećima, a javnim tijelima omogućiti nuđenje novih usluga. Sad će se s Parlamentom i Vijećem nastojati postići politički dogovor o svim prijedlozima.

Na Sastanku na vrhu o digitalnoj budućnosti koji je u rujnu održan u Tallinnu na visokoj se razini raspravljalo o tome kako Europska unija može i dalje biti tehnološki predvodnik i vodeći akter u sektoru. Razgovaralo se i o, među ostalom, poštenom oporezivanju u digitalnom gospodarstvu, poboljšanju digitalnih vještina građana i izgradnji čvrste strukture kibersigurnosti u EU-u. Države članice postigle su dogovor i o dovršenju jedinstvenog digitalnog tržišta 2018., ulaganju u digitalnu infrastrukturu te o slobodnom protoku podataka.

Jačanje kibersigurnosti u EU-u

Mogućnosti povezivanja za građane šire se zahvaljujući digitalnim tehnologijama. One olakšavaju razmjenu informacija i okosnica su gospodarstva EU-a, ali nose i nove rizike. Sigurnost građana na internetu povećana je na temelju rada EU-a, a od 2018. će oni i poduzeća biti još više zaštićeni. Pravila će se primjenjivati i na nove subjekte koji pružaju usluge elektroničke komunikacije.

Međutim, EU treba biti spremniji na zabrinjavajući porast kibernapada. Komisija je u rujnu, kako je predsjednik Juncker naveo u govoru o stanju Unije, predložila sveobuhvatan pristup povećanju kibersigurnosti. To podrazumijeva jačanje Agencije EU-a za kibersigurnost, izradu nacrta koordiniranog djelovanja država članica za slučaj kibernapada i novi program kibersigurnosne certifikacije na razini EU-a da bi se proizvodi i usluge u digitalnom svijetu mogli sigurno koristiti. Komisija prvi put stavlja poseban naglasak na kiberobranu, u vezi s radom koji poduzima na razvoju Europske sigurnosne i obrambene unije.

Iskorištavanje punog potencijala podatkovnog gospodarstva EU-a

Procjenjuje se da će u podatkovnom gospodarstvu EU-a do 2020. biti zaposleno 10,4 milijuna ljudi. Komisija je predložila nova pravila o slobodnom protoku neosobnih podataka. Nove će mjere, u kombinaciji s postojećim pravilima o osobnim podacima, omogućiti pohranjivanje i obradu neosobnih podataka diljem EU-a. Tako će poduzeća u EU-u postati konkurentnija, a modernizirat će se i javne usluge na djelotvornom EU-ovom jedinstvenom tržištu podatkovnih usluga. Uklanjanje ograničenja lokalizacije podataka bitno je za podatkovno gospodarstvo – time bi se do 2020. prihodi u području interneta stvari mogli povećati na 112 milijardi eura, dok bi bruto domaći proizvod EU-a mogao porasti za 4 %.

Imajući u vidu budućnost, EU ulaže da bi Europa bila među svjetskim predvodnicima u računalstvu visokih performansi, s kapacitetima za analizu goleme količine podataka u stvarnom vremenu. Usto, EU priprema temelje za pokretanje milijardu eura vrijedne vodeće inicijative o kvantnim tehnologijama u 2018.

Osiguravanje poštenog tržišnog natjecanja internetskih platformi

Internetske platforme podliježu pravilima EU-a u područjima kao što su tržišno natjecanje i zaštita potrošača. Tako se izgrađuje povjerenje poduzeća i javnosti. Kad god je to potrebno, EU djeluje da bi osigurao primjenu tih pravila.

U svibnju 2017. donesena je odluka kojom su obveze koje se Amazon ponudio preuzeti postale pravno obvezujuće. Time se rješavaju preliminarna pitanja u području tržišnog natjecanja povezana s više odredaba iz ugovora o distribuciji koje je Amazon sklopio s izdavačima e-knjiga u Europi. Komisija je u lipnju Googleu izrekla kaznu od 2,42 milijarde eura jer je zlouporabio vodeći položaj svoje tražilice na tržištu dajući nezakonitu prednost vlastitoj usluzi uspoređivanja cijena.

Poboljšanje povezivosti

EU je odobrio program postavljanja javnih pristupnih točaka za Wi-Fi u 6 000–8 000 općina diljem EU-a. Inicijativa WiFi4EU, vrijedna 120 milijuna eura, pomoći će u pružanju Wi-Fi pristupa na javnim mjestima poput parkova, trgova, javnih zgrada, knjižnica, zdravstvenih ustanova i muzeja.

WiFi4EU dio je ambicioznog paketa mjera koji je Komisija donijela u rujnu 2016. Mjere su osmišljene tako da se ispune sve veće potrebe građana za povezanošću i poveća konkurentnost EU-a. Uključuju i akcijski plan za promicanje uvođenja najnovijih 5G bežičnih mreža diljem EU-a.

Važan pomak k tom cilju zabilježen je u svibnju 2017. kada su Parlament i Vijeće donijeli Odluku kojom se do 2020. želi osigurati da se za bežične širokopojasne usluge omogući 700-megahercni pojas.

Modernizacijom trenutačnih pravila EU-a o telekomunikacijama (predloženi Europski zakonik elektroničkih komunikacija) stvara se privlačnije regulatorno okruženje koje će davati podstrek ulaganjima u infrastrukturu vrhunske kvalitete diljem država članica.

Ukidanje naknada za roaming

Naknade za mobilni roaming ukinute su 15. lipnja 2017. Zahvaljujući tomu potrošači, dok su u roamingu unutar EU-a, sada pozive, tekstovne poruke i podatkovni promet s mobitela plaćaju jednako kao kod kuće.

Pristupanje digitalnom sadržaju

Osobe koje žive u EU-u moći će od 2018. svugdje u Europi pristupati plaćenim uslugama sadržaja na internetu. Novim se pravilima donesenima u lipnju 2017. potrošačima u posjetu drugoj državi članici omogućuje pristup uslugama sadržaja na internetu koje su platili u svojoj matičnoj zemlji. Kad je riječ o uslugama koje se besplatno emitiraju, poput onih koje pružaju javne televizijske i radijske kuće, moći će se ostvariti pogodnosti od novih pravila pod uvjetom da se provjeri zemlja boravišta pretplatnika.

Kao dio modernizacije prava intelektualnog vlasništva EU-a koja je u tijeku, u srpnju je odobreno zakonodavstvo EU-a koje će milijunima slijepih i slabovidnih osoba omogućiti lakši pristup knjigama. Nova pravila EU-a stupit će na snagu u listopadu 2018.

Parlament, Vijeće i Komisija u studenome su postigli politički dogovor o okončanju neopravdanog geografskog blokiranja za potrošače koji na internetu žele kupiti proizvode ili usluge unutar EU-a. Novim pravilima potaknut će se elektroničko trgovanje, od čega korist imaju i potrošači i poduzeća.

Učvršćivanje predvodništva Europe u računalstvu visokih performansi

Ministri iz sedam zemalja (Francuske, Italije, Luksemburga, Nizozemske, Njemačke, Portugala i Španjolske) u ožujku su potpisali Europsku deklaraciju o računalstvu visokih performansi, čiji je cilj financijski poduprijeti sljedeću generaciju infrastrukture namijenjene takvom računalstvu i podatkovnoj potpori. Belgija, Bugarska, Grčka, Hrvatska, Slovenija i Švicarska pridružile su se kasnije tijekom godine.

Razmjena podataka radi unaprjeđenja istraživanja

Novi europski oblak za otvorenu znanost, pokrenut 2017., za 1,7 milijuna istraživača i 70 milijuna znanstvenih i tehnoloških stručnjaka u EU-u pružit će virtualno okruženje u kojem će oni među disciplinama i preko granica moći pohranjivati, razmjenjivati i ponovno upotrebljavati podatke. Za uspostavu je oblaka iz Obzora 2020. izdvojeno više od 260 milijuna eura.

Obrazovanje

Komisija je 2017. pokrenula alat kojim škole mogu ocijeniti stupanj vlastitih digitalnih kapaciteta. Putem tog alata pruža im se podrška u razvijanju i poboljšanju korištenja tehnologijama namijenjenima poučavanju i učenju. U pilotskoj fazi alata „Selfie” do prosinca je sudjelovalo 650 škola iz 14 zemalja. „Selfie” će 2018. biti dostupan školama diljem EU-a.

E-uprava

U svibnju je iznesen prijedlog kojim se ljudima i poduzećima putem jedinstvene digitalne ulazne točke olakšava pristup visokokvalitetnim informacijama, internetskim administrativnim postupcima i uslugama podrške. Uporabom jedinstvenog digitalnog pristupnika poduzeća bi godišnje mogla uštedjeti više od 11 milijardi eura, a građani EU-a do 855 000 sati.

Građani i privatna poduzeća sada mogu pretraživati podatke o poduzećima registriranima u bilo kojoj državi članici EU-a, Islandu, Lihtenštajnu i Norveškoj. Sustav povezivanja poslovnih registara dio je Europskog portala e-pravosuđa, jedinstvene ulazne točke za građane, poduzeća i pravne stručnjake diljem Europe, a proizvod je zajedničkog rada nacionalnih vlada i Komisije. Njime se pruža javni pristup informacijama o poduzećima u državama sudionicima i sigurna i zaštićena elektronička komunikacija među svim europskim poslovnim registrima. Krajnji je cilj većom transparentnošću i ažuriranjem informacija povećati povjerenje u jedinstveno tržište i smanjiti nepotrebno opterećenje poduzeća. Sustav povezivanja poslovnih registara uspostavljen je u lipnju, a do kraja godine u njemu je izvršeno više od 139 000 pretraživanja poduzeća.

Usto, u srpnju je pokrenut sustav elektroničke razmjene informacija o socijalnoj sigurnosti. Ta nova IT platforma povezuje otprilike 15 000 zavoda za socijalno osiguranje u državama članicama EU-a, Islandu, Lihtenštajnu, Norveškoj i Švicarskoj, što olakšava ispravljanje pogrešaka i suzbijanje prijevare. Nacionalni zavodi za socijalno osiguranje raspolagat će standardiziranim elektroničkim dokumentima na svojem jeziku, čime se osiguravaju ispravnost i potpunost razmijenjenih podataka. Od novog će alata pogodnosti imati i građani koji su živjeli i radili u više od jedne zemlje sudionice jer omogućava lakši i brži izračun njihovih prava socijalne sigurnosti.

Države članice u listopadu su se usuglasile o jedinstvenom pristupu kad je riječ o stavljanju javnih usluga na raspolaganje na internetu, uključujući prekograničnim korisnicima i među političkim područjima. Time će se za građane i poduzeća smanjiti administrativne formalnosti, primjerice pri traženju potvrda odnosno usluga ili pri podnošenju poreznih prijava.

Financiranje povezivosti i digitalnog poduzetništva

Doprinos europskih strukturnih i investicijskih fondova i kohezijske politike EU-a nezaobilazan je za ostvarenje ciljeva jedinstvenog digitalnog tržišta. Iz tih se fondova na temelju prilagođenih strategija digitalnog rasta država članica i regija s više od 20 milijardi eura potiče osnivanje novih digitalnih poduzeća. Tako se malim i srednjim poduzećima omogućuje da iskoriste prednosti digitalizacije, javnim upravama pomaže u povećanju učinkovitosti i bržem pružanju kvalitetnijih usluga građanima i poduzećima, a u slabije razvijena područja uvodi cjenovno prihvatljiv širokopojasni pristup internetu. U studenome 2017. osnovana je mreža ureda za širokopojasne usluge da bi se olakšalo uvođenje širokopojasnog interneta i smanjile razlike u digitalnom razvoju gradskih i ruralnih područja. Ti uredi na regionalnoj i nacionalnoj razini pružaju informacije i potporu kad je riječ o uvođenju širokopojasnog interneta. Tijekom godine nastavilo se raditi na tome da se za 18 milijuna stanovnika ruralnih područja takav pristup internetu omogući do 2020.

Digitalno zdravstvo i skrb

U ožujku su osnovane prve 24 europske referentne mreže za rijetke i složene bolesti, povezujući više od 900 visoko specijaliziranih jedinica zdravstvene skrbi iz više od 300 bolnica u 25 država članica EU-a i Norveškoj. Mreže rade na složenim ili rijetkim zdravstvenim problemima koji zahtijevaju posebne vrste liječenja i višestrano znanje i resurse. Tematska su im područja razna, primjerice oboljenja kostiju, rak kod djece i imunodeficijencija.

Razumijevanje utjecaja digitalizacije na financijski sektor

Tehnologija preobražava financijski sektor. Riječ je o najvećem korisniku IT proizvoda i usluga u svijetu, s pripadajućim koristima od novih generacija tehnologija za obradu, skladištenje i autentifikaciju, mobilnih tehnologija, društvenih mreža, umjetne inteligencije i distribuiranih sustava. Novonastajući poslovni modeli EU-ovo bi jedinstveno tržište financijskih usluga mogli pretvoriti u zbilju u kojoj fizička udaljenost, pa čak ni jezične razlike, nisu prepreka odnosu klijenata i pružatelja usluga. Iz toga proizlaze važna pitanja o EU-ovoj politici financijskih usluga i njihovu reguliranju te je pokrenuto široko javno savjetovanje da bi se utvrdilo je li potrebno konkretno djelovati na razini EU-a.

Digitalne tehnologije u pokretu

Države članice EU-a i zemlje članice Europskog gospodarskog prostora (njih ukupno 29) na Digitalnom su danu održanom u Rimu 23. ožujka potpisale pismo namjere o uspostavljanju pravnog okvira za prekogranična testiranja povezane automatizirane vožnje temeljenog na usklađenim pravilima o pristupu podacima, pravnoj odgovornosti i povezivosti. Složile su se o jačanju suradnje kad je riječ o testiranju automatiziranog cestovnog prijevoza na prekograničnim lokacijama te surađuju s partnerima iz industrije da bi sporazumi zaživjeli u praksi. Komisija tome pridonosi olakšavajući protok prekograničnim povezanim prometnim pravcima.

U svibnju su predstavljeni prijedlozi modernizacije mobilnosti i prometa u EU-u. Europa u pokretu širok je niz inicijativa kojima će se povećati sigurnost u prometu, poticati pravednije naplaćivanje cestarina, smanjiti emisije ugljikova dioksida, onečišćenje zraka i opterećenje prometnica, uklanjati birokratske prepreke poduzećima, suzbijati nezakonito zapošljavanje i osigurati odgovarajući uvjeti i vrijeme odmora za radnike. Usto, Komisija promiče rješenja nesmetane mobilnosti da bi u cijelom EU-u bilo lakše putovati. Primjerice, prijedlog je omogućiti komunikaciju među sustavima naplate cestarina da bi se omogućila nesmetana vožnja u cijelom EU-u. Zajedničke specifikacije podataka o javnom prijevozu znače da će putnici moći lakše planirati put i odabirati najbolju rutu, čak i kada putuju preko granica.

Tehnologija bespilotnih letjelica

U lipnju je objavljen nacrt o sigurnoj i ekološki prihvatljivoj uporabi bespilotnih letjelica u nižem zračnom prostoru. Sustav upravljanja zračnim prometom bespilotnim letjelicama („U-Space”) pokriva visinu do 150 metara i utabat će put za razvoj snažnog i dinamičnog tržišta usluga u području bespilotnih letjelica u EU-u. Registracija bespilotnih letjelica i njihovih operatera, njihova elektronička identifikacija i sustav utvrđivanja virtualnih granica oko lokacija (geoograda) trebali bi započeti do 2019.

Sigurnija autentifikacija korisnika pri elektroničkim plaćanjima

Sigurnije elektroničko plaćanje i u 2017. jedan je od glavnih ciljeva digitalne politike EU-a. Komisija je radi toga u studenome uvela niz sigurnosnih zahtjeva kojih se pri obradi uplata ili pružanju usluga povezanih s plaćanjem moraju pridržavati pružatelji usluga plaćanja – banke, ali i druge platne ustanove.

Ususret modernoj i ambicioznoj energetskoj uniji

Preobrazba Europske unije u društvo s niskim emisijama ugljika postaje stvarnost. Zahvaljujući napretku ostvarenom 2017., EU je na dobrom putu da ostvari energetsku uniju te stvori radna mjesta, rast i ulaganja. Dvije godine nakon pokretanja strategije Komisija je izložila sve glavne prijedloge potrebne za povećanje energetske učinkovitosti, potporu globalnom vodstvu EU-a u području klimatske politike i obnovljivih izvora energije te stvaranje poštenih uvjeta za potrošače energije.

Treće izvješće o stanju energetske unije, objavljeno u studenome 2017., pokazuje da je EU na dobrom putu da ostvari svoje klimatske i energetske ciljeve za 2020. Konačna potrošnja energije već je niža od cilja za 2020. Osim toga, od 1990. emisije stakleničkih plinova smanjile su se za 23 %, a gospodarstvo EU-a poraslo je za 53 %. Iz tog je razvoja vidljivo da EU i dalje dokazuje da mjere za smanjenje emisija izravno utječu na gospodarski rast. Budući da udio energije iz obnovljivih izvora u kombinaciji izvora energije u EU-u već iznosi više od 16 %, cilj od 20 % do 2020. već je gotovo ispunjen. Do ožujka 2017. jedanaest je država članica već ispunilo svoje ciljeve za 2020.

Do kraja 2017. ostvaren je znatan napredak u pogledu paketa Čista energija za sve Europljane, predstavljenog u studenome 2016., i postignut je privremeni dogovor o dokumentima o energetskoj učinkovitosti zgrada. Vijeće Europske unije je do prosinca zauzelo opći pristup u vezi sa sedam od osam dokumenata, a stajalište Europskog parlamenta o svih osam dokumenata očekuje se početkom 2018. pa je time i politički dogovor o drugim pitanjima gotovo postignut. Potrošači diljem EU-a imat će bolji izbor opskrbe energijom, pristup pouzdanim alatima za usporedbu cijena energije te mogućnost proizvodnje i prodaje vlastite električne energije.

Inicijativom Čista energija za otoke EU-a, pokrenutom u svibnju, nastoji se pomoći otocima EU-a da smanje ovisnost o uvozu energije boljom upotrebom vlastitih izvora obnovljive energije te primjenom modernijih i inovativnijih energetskih sustava. Otoci će stoga imati ne samo manje troškove energije, nego i bolju kvalitetu zraka i manje emisije stakleničkih plinova.

Ni jedna regija ne bi smjela biti zapostavljena u prelasku s gospodarstva koje se temelji na fosilnim gorivima. U prosincu je pokrenuta nova platforma za lakši razvoj projekata i dugoročnih strategija u rudarskim regijama. Cilj je pokrenuti tranziciju i poduprijeti rješavanje problema u području okoliša i društva.

Energetska učinkovitost

U ožujku je potpisan dogovor o jasnijim pravilima o označivanju energetske učinkovitosti, uključujući promjenu vrijednosti kategorija informacija o proizvodima da se uzme u obzir napredak posljednjih godina. Uz ekodizajn, revidirane oznake energetske učinkovitosti mogle bi za kućanstva značiti uštedu od gotovo 500 eura godišnje.

Osim političkog dogovora o novim pravilima za poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada, 2017. revidirane su i smjernice o bilježenju ugovora o energetskom učinku u nacionalnim računima. To će školama, bolnicama i drugim javnim zgradama, koje čine više od 10 % ukupnog fonda zgrada u EU-u, olakšati ulaganje u poboljšanje energetske učinkovitosti.

Europska investicijska banka u svibnju je pokrenula Europski instrument za lokalnu energetsku podršku. Taj će instrument regionalnim tijelima pomoći u pripremi projekata za postizanje energetske učinkovitosti i upotrebu obnovljivih izvora energije.

U rujnu su sve države članice potpisale Deklaraciju iz Tallinna o e-energiji, kojom se želi potaknuti suradnja država članica i privatnog sektora da bi se razvila šira strategija za digitalizaciju energije.

EU je u studenome objavio izvješće o ocjeni napretka država članica u ostvarenju nacionalnih ciljeva povećanja energetske učinkovitosti do 2020. Jedan je od glavnih zaključaka da, iako se potrošnja energije povećala 2015., djelomice zbog hladnije zime i nižih cijena goriva, EU je i dalje ostao na dobrom putu da ostvari cilj povećanja energetske učinkovitosti do 2020.

Energetska sigurnost, solidarnost i povjerenje

Osiguranje opskrbe energijom za potrošače EU-a jedan je od temelja energetske unije. Nova su pravila stupila na snagu 1. studenoga, netom prije sezone grijanja zimi, da bi se poboljšala koordinacija među državama članicama te brže i učinkovitije riješile potencijalne krizne situacije u opskrbi plinom. Države članice moraju pomoći susjednim zemljama u slučaju ozbiljne krize da kućanstva ne bi ostala bez grijanja.

U okviru širih nastojanja da se razviju raznolika i sigurna tržišta plina u baltičkim državama, Latvija je u travnju otvorila svoje tržište plina za tržišno natjecanje, što znači da potrošači više ne trebaju ovisiti o jednom dobavljaču.

Četvrti ministarski sastanak na vrhu Inicijative Komisije za energetsku povezanost središnje i jugoistočne Europe ključan je događaj za cijelu regiju. Ministri su potpisali memorandum o razumijevanju koji obuhvaća zajednički pristup za tržišta električne energije, energetsku učinkovitost i obnovljivi razvoj. Postignut je dogovor o tome da se najkasnije do kraja svibnja 2018. treba naći najbolje rješenje za sinkronizaciju elektroenergetskih mreža baltičkih država sa sustavom u kontinentalnoj Europi.

Nuklearna sigurnost i dalje je među prioritetima EU-a. U svibnju 2017. EU je objavio prvo izvješće o sigurnom i odgovornom gospodarenju radioaktivnim otpadom i istrošenim gorivom u EU-u. Izvješće pruža jasnu sliku trenutačne situacije te je u njemu zaključeno da su se standardi u EU-u poboljšali i istaknuta su važna područja u kojima su potrebni daljnja poboljšanja i nadzor. Međunarodne aktivnosti u tom području uključivale su seminar na visokoj razini između EU-a i Irana o međunarodnoj nuklearnoj suradnji, održan 28. veljače i 1. ožujka u Bruxellesu.

Potpuno integrirano unutarnje energetsko tržište

Nastavlja se rad na izgradnji jedinstvenog tržišta na kojem čista energija može teći slobodno i sigurno. Treće izvješće o stanju energetske unije potvrdilo je da energetska tranzicija nije moguća bez prilagodbe infrastrukture potrebama budućega energetskog sustava. Mnogo je ostvareno, no još postoje prepreke, posebice u području električne energije. Da bi ponudila rješenje, Komisija je u studenome donijela Komunikaciju o ostvarenju cilja od 15 % elektroenergetske interkonekcije do 2030. Objavila je i treći popis projekata od zajedničkog interesa sa 173 projekta od važnosti za Europu. Prvi su se put na tom popisu našla četiri projekta prekogranične mreže ugljikovog dioksida.

Kao potporu provedbi tih projekata EU je uložio 1,7 milijardi eura u 96 projekata povezanih s električnom energijom, plinom i infrastrukturom pametnih mreža u okviru Instrumenta za povezivanje Europe, kojim se osigurava 5,35 milijardi eura za energetske projekte od 2014. do 2020. U travnju je EU u okviru tog instrumenta izdvojio 800 milijuna eura za projekte u području električne energije, plina i infrastrukture pametnih mreža.

EU i dalje radi na povezivanju električnih mreža i plinovoda država članica, što obuhvaća uspostavljanje sjevernog plinskog koridora koji povezuje Norvešku s Poljskom preko Danske i Keltskog interkonekcijskog voda koji povezuje francuske i irske elektroenergetske sustave, te pomaže ukloniti prepreke slobodnom protoku plina u središnjoj i jugoistočnoj Europi. EU će uložiti i 101,4 milijuna eura u izgradnju terminala za ukapljeni prirodni plin na Krku.

EU je 2017. nastavio rad na sektorskom istraživanju mjera državne potpore u kontekstu nacionalnih mehanizama za razvoj kapaciteta. Posebice se nastojalo utvrditi osigurava li se tim mehanizmima dovoljna opskrba električnom energijom bez narušavanja tržišnog natjecanja ili trgovine na jedinstvenom tržištu. Neke su države članice uvele mehanizme za razvoj kapaciteta da bi zajamčile da u svakom trenutku ima dovoljno energije. EU sad surađuje s državama članicama da bi se osiguralo da postojeće i planirane mjere budu u skladu s pravilima o državnim potporama.

Na međunarodnom je planu Komisija predložila uvjete ovlaštenja za pregovore s Rusijom o načelima djelovanja projekta Sjeverni tok 2, kojim će se ruski plin dovesti na tržište EU-a.

Da bi se poboljšalo funkcioniranje unutarnjeg energetskog tržišta EU-a i povećala solidarnost među državama članicama, Komisija je u studenome predložila zajednička pravila za plinovode koji ulaze na unutarnje tržište plina.

Dekarbonizacija gospodarstva

Napredak u globalnom djelovanju protiv klimatskih promjena

Tijekom godine EU je poticao međunarodno djelovanje protiv klimatskih promjena. U lipnju su Sjedinjene Američke Države objavile namjeru da se povuku iz povijesnoga globalnog klimatskog sporazuma sklopljenog u Parizu u Francuskoj 2015. Nakon toga EU i međunarodni partneri ponovili su svoju čvrstu zajedničku namjeru da do kraja provedu Pariški sporazum, kojim se porast prosječne temperature na svijetu nastoji ograničiti na znatno manje od 2 °C u usporedbi s predindustrijskim razinama.

EU i 79 afričkih, karipskih i pacifičkih zemalja pozvali su svjetsku zajednicu da nastavi odlučno i ambiciozno djelovati protiv klimatskih promjena. Na ministarskom sastanku u rujnu u kanadskom Montrealu, koji su organizirali EU, Kanada i Kina, okupile su se zemlje iz cijelog svijeta da bi surađivale na ubrzanju prijelaza na svjetsko gospodarstvo s niskim emisijama ugljika.

EU je sudjelovao u međunarodnim pregovorima o izradi postupaka i smjernica nužnih za provođenje Pariškog sporazuma, posebice na Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama u Bonnu u studenome.

Na sastanku na vrhu u prosincu pod nazivom Jedan planet, koji je u Parizu predvodio francuski predsjednik Emmanuel Macron, Komisija je predstavila novi akcijski plan za planet s 10 transformativnih inicijativa za moderno gospodarstvo i pravedno društvo.

Kao primjer Komisija je najavila ulaganja u tri ciljana područja u okviru EU-ova plana za vanjska ulaganja, kojim se želi mobilizirati barem 44 milijarde eura održivih ulaganja za Afriku i zemlje europskog susjedstva do 2020. Očekuje se da će ti izdaci do 2020. potaknuti ulaganja u vrijednosti do 9 milijardi eura.

EU je i dalje predan zajedničkom globalnom cilju da se do 2020. iz niza izvora mobilizira 100 milijardi američkih dolara godišnje za financiranje klimatskih mjera u zemljama u razvoju te da se taj iznos nastavi mobilizirati svake godine do 2025. Nastavit će znatno povećavati sredstva za mjere prilagodbe utjecajima klimatskih promjena. EU i države članice 2016. su izdvojili ukupno 20,2 milijarde eura za financiranje klimatskih mjera, što je povećanje od više od 15 % u odnosu na 2015.

Ispunjavanje obveza EU-a iz Pariškog sporazuma

EU ima vodeću ulogu u međunarodnom radu na globalnom ukidanju fluorougljikovodika, opasnih plinova koji uzrokuju globalno zatopljenje, a koji se često upotrebljavaju u uređajima za grijanje i hlađenje. Zaustavljanjem brzog rasta emisija fluorougljikovodika, čije je djelovanje višestruko snažnije od onog ugljikovog dioksida, znatno će se pridonijeti ostvarenju temperaturnog cilja iz Pariškog sporazuma. U listopadu 2016. u Kigaliju, u Ruandi, gotovo 200 zemalja pristalo je postupno ograničiti proizvodnju i upotrebu tih plinova. U studenome 2017. države članice EU-a pokrenule su stupanje na snagu sporazuma, koji će početi proizvoditi učinke 2019. EU je primio nagradu za političko vodstvo za svoju ulogu u donošenju sporazuma.

Na domaćem planu postignut je dogovor o svim glavnim prijedlozima nužnima za ostvarenje obveze EU-a na temelju Sporazuma da će do 2030. smanjiti emisije stakleničkih plinova za barem 40 %. Oni uključuju reviziju sustava EU-a za trgovanje emisijama, nacionalne ciljeve za emisije za države članice, integraciju sektora upotrebe zemljišta u zakonodavstvo EU-a o klimi i smanjenje emisija iz zračnog prometa.

U studenome Parlament i Vijeće postigli su privremeni dogovor o reviziji sustava EU-a za trgovanje emisijama za razdoblje nakon 2020. Ta reforma ključnog alata EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova na troškovno učinkovit način pomoći će EU-u pri ostvarenju znatnog dijela svoje obveze da do 2030. smanji emisije za barem 40 %.

Revizijom će se u sustav uvesti brojne promjene da bi se ubrzalo smanjenje emisija i trenutačnih prevelikih zaliha emisijskih jedinica na tržištu ugljika, dodatne mjere za zaštitu EU-a, prema potrebi, od rizika istjecanja ugljika i nekoliko mehanizama potpore kojima će se sektoru industrije i elektroenergetike pomoći pri svladavanju izazova u području inovacija i ulaganja koji se pojavljuju tijekom prelaska na niskougljično gospodarstvo.

EU je donio mjere za zaštitu okolišnog integriteta sustava za trgovanje emisijama kad se zakonodavstvo EU-a prestane primjenjivati u Ujedinjenoj Kraljevini zbog njezina povlačenja iz Unije.

Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva postigla je sporazum o globalnoj tržišno utemeljenoj mjeri za stabilizaciju emisija međunarodnog zračnog prometa do 2020. neutralizacijom tih emisija. Nakon toga EU je izmijenio svoj sustav za trgovanje emisijama da bi geografski opseg njegove primjene ostao ograničen na letove unutar Europe. Tako će se očuvati doprinos sektora zrakoplovstva klimatskim ciljevima EU-a i doprinijeti nesmetanoj provedbi globalne tržišno utemeljene mjere.

Povezivanjem sustava EU-a za trgovanje emisijama sa sličnim sustavima povećava se tržište za smanjenje emisija stakleničkih plinova i smanjuju troškovi borbe protiv klimatskih promjena. EU i Švicarska u studenome su potpisali sporazum o povezivanju tih sustava. To je prvi sporazum te vrste za EU i prvi između dvije stranke Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama. Nadalje, EU i Kina poboljšavaju suradnju u području tržišta ugljika uoči uspostave kineskog sustava trgovanja emisijama.

U prosincu je postignut politički sporazum o Uredbi o raspodjeli tereta, kojom se smanjuju emisije u prometu, građevinarstvu, zbrinjavanju otpada i poljoprivredi u skladu s klimatskim ciljem EU-a za 2030. Postignut je i dogovor o novim pravilima za obračunavanje emisija od upotrebe zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva. Novim pravilima povećat će se važnost zemljišta i šuma kao ponora ugljika i potaknuti njihova produktivna i održiva upotreba te tako dodatno poboljšati biogospodarstvo i klimatski osviještena poljoprivreda.

Ususret čistoj, konkurentnoj i povezanoj mobilnosti

Komisija je 2017. predstavila niz prijedloga za modernizaciju mobilnosti i prometa u EU-u. Njihov je cilj pomoći sektoru u prijelazu na čistu energiju i digitalizaciju te pritom osigurati da ostane konkurentan i socijalno uključiv.

U svibnju je predstavljen paket Europa u pokretu. Njegovi su glavni ciljevi veća sigurnost prometa i smanjenje emisija ugljikovog dioksida, zagađenja zraka i zagušenja.

To je u studenome popraćeno novim paketom mjera za poticanje inovacija u novim tehnologijama i poslovnim modelima te promicanje učinkovitije upotrebe svih načina prijevoza robe. Mjere uključuju prijedlog novih ciljeva za emisije ugljikovog dioksida za automobile i kombije da bi se ubrzao prijelaz na vozila s niskim ili nultim emisijama. Na temelju tog prijedloga prosjek emisija ugljikovog dioksida na razini cijelog voznog parka za nove automobile i kombije koji se prodaju u EU-u morat će 2030. biti 30 % niži u odnosu na 2021.

Komisija pokreće niz inicijativa za čistu, povezanu i konkurentnu mobilnost. Veća električna mobilnost diljem EU-a znači da će potražnja za baterijama znatno porasti. Komisija stoga radi na uspostavi EU-ova saveza za baterije u kojem bi se okupljale države članice i industrije aktivne u vrijednosnom lancu baterija, a koji bi počeo s radom u veljači 2018. na Industrijskom forumu za čistu energiju.

Integracija klimatskog djelovanja u razne politike

Da bi poduprla kretanje EU-a ususret održivijoj budućnosti s niskim emisijama ugljika, Komisija je iz proračuna EU-a odobrila paket ulaganja od 222 milijuna eura u okviru programa LIFE za okoliš i klimatsku politiku. Tako će se mobilizirati dodatna ulaganja te će se ukupno uložiti 379 milijuna eura u 139 novih projekata u 20 država članica. Projekti će državama članicama pomoći u prijelazu na kružnije gospodarstvo te će se njima poduprijeti provedba Akcijskog plana EU-a za prirodu. Sredstvima će se, primjerice, povećati otpornost estuarija rijeke Scheldt u Belgiji (jednog od najprometnijih vodnih putova Europe), razviti alati za predviđanje pustinjskih pješčanih oluja i ublažiti učinak urbanog toplinskog otoka.

Obnovljena industrijska politika EU-a

U svojem govoru o stanju Unije u rujnu predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker najavio je novu strategiju industrijske politike kojom se želi osnažiti industrije u EU-u da bi i dalje ostvarivale održivi rast i otvarale radna mjesta. Strategija objedinjuje sve postojeće i nove inicijative u sveobuhvatnu industrijsku strategiju i pojašnjava buduće zadatke svih uključenih strana.

Funkcioniranje slobodne trgovine robom i uslugama u praksi

Većina proizvoda kojima se trguje među državama članicama podliježe usklađenim pravilima. To znači da su standardi za proizvode isti za sve i da ne postoje prepreke za trgovanje tim proizvodima preko granica. Ako ne postoje zajednička pravila, primjenjuje se načelo uzajamnog priznavanja. To znači da, ako se proizvod smatra prikladnim za prodaju u jednoj državi članici, prikladan je za prodaju u svim državama članicama. Međutim, to nije uvijek tako u praksi te roba može biti zaustavljena na granici iako bi se njome trebalo slobodno trgovati u svim zemljama na jedinstvenom tržištu. U skladu s novim prijedlogom prodavatelji u jednoj zemlji mogu koristiti izjavu o uzajamnom priznavanju da bi dokazali da proizvod ispunjava sve zahtjeve u drugoj. Uz taj prijedlog izrađen je i prijedlog o jačanju nadzora nad tržištem da bi nadležna nacionalna tijela mogla bolje kontrolirati robu koja se prodaje u njihovoj zemlji.

EU i dalje nastoji poboljšati funkcioniranje jedinstvenog tržišta za građane i poduzeća. Međutim, prepreke i dalje onemogućavaju pokretanje i širenje poduzeća te mogu dovesti do viših cijena i manjeg izbora za potrošače. Da bi se taj trend zaustavio i ostvario dodatan rast te otvorila radna mjesta, države članice moraju bolje iskoristiti potencijal jedinstvenog tržišta usluga.

Paket mjera koje bi stručnjacima i poduzećima mogle olakšati pružanje usluga svima širom EU-a predstavljen je 2017. To uključuje novu europsku e-karticu usluga: pojednostavnjeni elektronički postupak da bi pružatelji poslovnih i građevinskih usluga mogli lakše obaviti administrativne formalnosti potrebne za pružanje usluga u inozemstvu. Drugim se prijedlogom nastoji osigurati da su zahtjevi koje države članice primjenjuju na reguliranje profesija proporcionalni i opravdani.

Poticanje javne nabave i inovacija

U cilju jačanja jedinstvenog tržišta i u okviru stalnih nastojanja da se potakne ulaganje u EU-u, Komisija je u listopadu iznijela prijedlog „Kako unaprijediti funkcioniranje javne nabave u Europi i za nju”. U njemu se određuje pristup za učinkovitiju i održiviju javnu nabavu, uz potpunu upotrebu digitalnih tehnologija da bi se postupci pojednostavnili i ubrzali.

U želji da potakne poduzeća, posebno mala i srednja poduzeća i novoosnovana poduzeća, da ulažu u inovacije i kreativnost, Komisija je predložila i mjere za dobru zaštitu prava intelektualnog vlasništva. U EU-u će se zahvaljujući tim mjerama lakše razotkrivati osobe koje proizvode krivotvorenu robu i piratske sadržaje koji mogu naštetiti poduzećima i radnim mjestima. Njima će se zaštititi i zdravlje i sigurnost potrošača kad su posrijedi lijekovi ili igračke. Očekuje se i da će predloženi sustav licenciranja patenata pomoći u uvođenju tehnologija kojima se omogućuju međusobna povezanost i povezivost (internet stvari), od pametnih telefona do umreženih vozila.

Financijske usluge: bolji proizvodi i veći izbor za potrošače

EU je predan razvoju bolje povezanog i pravednijeg jedinstvenog tržišta, među ostalim i digitalnim sredstvima. Kad je riječ o financijskim uslugama, to znači jačanje tržišnog natjecanja i povećanje izbora tako da se potrošačima osiguraju niže cijene i bolja kvaliteta, bez obzira na to kupuju li u inozemstvu ili u matičnoj zemlji financijske usluge kao što su bankovni računi, osiguranje vozila, prijenos novčanih sredstava i mirovine. Pružatelji financijskih usluga također bi trebali imati koristi od proširenja poslovanja na cijelo tržište EU-a.

Stoga je Komisija pokrenula Akcijski plan za financijske usluge namijenjene potrošačima u kojem se navodi na čemu je još potrebno poraditi da bi potrošači dobili najbolju vrijednost za svoj novac. Planom se, među ostalim, nastoji vozačima olakšati priznavanje bonusa za odgovorne vozače u inozemstvu, smanjiti naknade za prekogranične transakcije u valutama različitim od eura te smanjiti zakonske i regulatorne prepreke za poduzeća koja žele proširiti poslovanje na inozemstvo.

Potrošači u EU-u uskoro će imati veći izbor prilikom štednje za mirovinu zahvaljujući planu Komisije da se stvori nova kategorija mirovinskih proizvoda. Sadašnje je tržište osobnih mirovina u EU-u rascjepkano i neujednačeno. Predlaže se nova vrsta dobrovoljne osobne mirovine koja će potrošačima omogućiti da dopune svoju mirovinsku štednju, pri čemu će uživati snažnu zaštitu.

Omogućavanje građanima da se zaposle i rade na zakonit i siguran način

Jedinstveno tržište za radnike funkcionira najbolje kada oni mogu pronaći radno mjesto koje im odgovara u drugim državama članicama. Tijekom godine postignut je značajan napredak prema širenju EURES-a, europskog portala za radnu mobilnost, koji pruža besplatne usluge nezaposlenima, radnicima koji žele promijeniti posao ili poslodavcima koji traže radnike bilo gdje u EU-u. Mreža će se 2018. otvoriti daljnjim partnerima, kao što su privatne službe za zapošljavanje, te će se na portalu oglašavati više radnih mjesta i životopisa.

EU također nastavlja štititi zdravlje i sigurnost osoba na radnom mjestu. Novi zakonodavni prijedlog 2017. odnosio se na karcinogene i mutagene tvari, a njime se željela smanjiti izloženost radnika sedam tvari, kao što su korištena motorna mineralna ulja i trikloretilen. Europski parlament odobrio je u listopadu prijedlog iz 2016. o 13 drugih tvari.

Komisija je pomogla državama članicama da poboljšaju pravila o slobodnom kretanju radnika te i dalje radi na tome da se revidiraju pravila o upućivanju radnika da bi bila primjerena u budućnosti. Tim se pravilima štite prava radnika koje je poslodavac poslao na privremeni rad u drugu državu članicu. Revidiranim pravilima trebalo bi se uspostaviti načelo jednake plaće za jednaki rad na istom radnom mjestu, pri čemu se jačaju pravednost i socijalna održivost jedinstvenog tržišta, a od čega bi korist trebali imati i poduzeća i radnici jer će se osigurati ravnopravni tržišni uvjeti. Vijeće Europske unije u listopadu je postiglo dogovor o općem pristupu u pogledu revidiranja postojeće direktive te su Parlament i Vijeće u studenome započeli pregovore radi postizanja dogovora o tom pitanju. Pregovori su još bili u tijeku krajem 2017.

U Parlamentu i Vijeću nastavljene su aktivnosti da bi se postigao dogovor o prijedlogu Komisije iz 2016. za modernizaciju pravila o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti. Prijedlogom se nastoji osigurati da pravila budu poštena, jasna i jednostavnija za primjenu, u korist osoba koje prelaze granice u EU-u te poreznih obveznika.

Pravila koja se poštuju i pojednostavnjeni postupci

Prava građana i poduzeća na jedinstvenom tržištu mogu se u potpunosti ostvariti samo ako zajednički dogovorena pravila služe svrsi te se ispravno primjenjuju u cijelom EU-u. Da bi se to osiguralo, ključni su pravovremeni pristup točnim informacijama o tržištu i potpora kad se pojave problemi. Portal Vaša Europa pomogao je građanima i poduzećima da pronađu praktične informacije o svojim pravima na jedinstvenom tržištu više od 20 milijuna puta 2017. Služba Vaša Europa – Savjeti odgovorila je tijekom godine na više od 22 000 pitanja o zakonodavstvu o jedinstvenom tržištu, a Solvit je obradio više od 2 000 konkretnih predmeta u kojima su građani i poduzeća imali probleme s tijelima u EU-u. Na temelju vrsta zahtjeva za pomoć koje primi, Solvit obavješćuje Komisiju o područjima u kojima je potrebno poboljšanje u primjeni prava EU-a.

Komisija je u svibnju iznijela prijedlog za jedinstveni digitalni pristupnik kojim se građanima i poduzećima putem jedinstvene digitalne ulazne točke olakšava pristup visokokvalitetnim informacijama, internetskim administrativnim postupcima i uslugama podrške. To znači da će svi postupci trenutačno dostupni domaćim korisnicima na internetu biti dostupni i korisnicima iz drugih država članica te će osim na nacionalnom jeziku biti dostupni na još jednom jeziku EU-a da bi se pojedincima iz druge države članice olakšalo korištenje.

U određenim okolnostima predloženi informacijski instrument jedinstvenog tržišta mogao bi također omogućiti prikupljanje podataka u slučajevima ozbiljnih poteškoća s primjenom zakonodavstva o jedinstvenom tržištu.

Komisija je u srpnju donijela obavijest o nadzoru tržišta u pogledu proizvoda koji se prodaju na internetu. Zbog brzog razvoja e-trgovine tijelima država članica teže je provjeravati sigurnost i usklađenost proizvoda s pravilima EU-a. U obavijesti se nastoje pojasniti pitanja i dati rješenja. Time će se unaprijediti nadzor tržišta u pogledu proizvoda koji se prodaju na internetu, od čega će korist imati potrošači, te osigurati ravnopravni uvjeti za poduzeća.

Pametna, socijalno pravedna i konkurentna mobilnost

Promet i mobilnost ključni su za gospodarstvo i konkurentnost EU-a. Međutim, taj se sektor suočava s nizom nezapamćenih izazova. Postojeće socijalno zakonodavstvo ne primjenjuje se dosljedno unutar EU-a; fiktivna poduzeća osnivaju se u državama članicama u kojima nemaju stvarnih aktivnosti, ali su u njima blaža pravila; a cestovni promet čini gotovo petinu emisija stakleničkih plinova u EU-u. Komisija je u svibnju iznijela dugoročnu strategiju za ostvarenje konkurentne, čiste i povezane mobilnosti do 2025.

Strategija je navedena u Komunikaciji Komisije „Europa u pokretu”, koja je popraćena s osam zakonodavnih prijedloga posebno usmjerenih na cestovni promet. Ciljevi prijedloga su, među ostalim, poboljšanje funkcioniranja tržišta cestovnog prijevoza robe, poboljšanje socijalnih uvjeta i uvjeta zapošljavanja radnika te pojednostavnjivanje primjene nacionalnih zakona o minimalnoj plaći. Širi je cilj Komisije promicanje održivijeg cestovnog prometa, s cestarinama koje odražavaju vanjske troškove onečišćenja zraka i upotrebom digitalnih rješenja za smanjenje birokracije i integriranje različitih vrsta prijevoza. Dugoročne koristi bit će vidljive i izvan prometnog sektora, promičući radna mjesta, rast i ulaganja.

Komisija je u lipnju donijela niz inicijativa namijenjenih poboljšanju u sektoru zrakoplovstva u skladu sa Strategijom zrakoplovstva za Europu. Jedna je od tih inicijativa prijedlog za osiguravanje konkurentnosti zračnih prijevoznika u EU-u, čime će se poduprijeti zapošljavanje i rast u sektorima kao što su zračne luke i pružatelji usluga u zračnom prometu. Komisija je navela i niz praktičnih koraka za poboljšanje kontinuiteta usluge u upravljanju zračnim prometom u kontekstu industrijskih akcija. Iako se njima ni na koji način ne utječe na pravo na štrajk, ove praktične mjere mogu smanjiti prekide usluga na minimum.

Utvrđene su i smjernice u pogledu zahtjeva koji se odnose na vlasništvo i kontrolu, a koji se primjenjuju na zračne prijevoznike u EU-u. Cilj je pridonijeti boljem razumijevanju tih pravila i time olakšati strana ulaganja, što je korisno za zapošljavanje u zrakoplovnoj industriji u EU-u. Komisija je od Parlamenta i Vijeća zatražila da donesu mjere predložene u okviru EU-ove inicijative jedinstveno europsko nebo. Tim bi se mjerama poboljšala učinkovitost sustava upravljanja zračnim prometom, smanjila fragmentacija te smanjili prekidi usluga u zračnom prometu.

Parlament i Vijeće dogovorili su se da će pojednostavniti i poboljšati pravila o sigurnosti putničkih brodova u vodama EU-a. To zakonodavno ažuriranje rezultat je dosad stečenog iskustva, uz ostalo i iz nesreća, te tehnološkog napretka. Uz sva ostala poboljšanja, nadležna tijela moći će u izvanrednim situacijama odmah pristupiti odgovarajućim podacima.

Tržišno natjecanje koje potiče inovacije

Zadatak Komisije kao tijela za zaštitu tržišnog natjecanja u području kontrole spajanja poduzeća jest osigurati da građani EU-a zbog spajanja ne izgube pogodnosti tržišnog natjecanja, kao što su niže cijene, veći izbor za potrošače i veće inovacije kad je riječ o proizvodima. U agrokemijskom su sektoru 2017. pod određenim uvjetima odobrena dva važna spajanja. Poduzeće ChemChina kupilo je Syngentu, a Dow i DuPont su se spojili. Inovacije su ključni faktor u agrokemijskom sektoru, a Komisija je procijenila budući utjecaj spajanja na inovacije. U pogledu spajanja Dowa i DuPonta, oba su poduzeća u tijeku imala određeni broj sličnih projekata za razvoj novih pesticida. Važan dio pravnog lijeka kojim je spajanje odobreno bilo je prodavanje DuPontove cjelokupne svjetske istraživačke i razvojne strukture za pesticide.

Komisija je u lipnju odobrila 377 milijuna eura državnih potpora Njemačke i Francuske razvoju inovativnog projekta helikoptera Airbus X6. Potpore su odobrene jer financijska tržišta nisu bila spremna financirati takav ambiciozan projekt s povratom ulaganja tek tijekom dugog razdoblja, a potpora projektu potaknula bi daljnja ulaganja.

Komisija je u listopadu zaključila da je Luksemburg Amazonu odobrio neopravdane porezne olakšice u iznosu od oko 250 milijuna eura. Takva je potpora prema pravilima EU-a o državnim potporama nezakonita jer je Amazonu omogućeno da plati znatno manje poreza nego druga poduzeća. Luksemburg sada mora osigurati povrat nezakonite državne potpore.

Osim toga, Komisija je u listopadu odlučila prijaviti Irsku Sudu Europske unije zbog nenaplaćivanja 13 milijardi eura nezakonitih državnih potpora od Applea. U kolovozu 2016. Komisija je zaključila da su porezne olakšice koje je Irska omogućila Appleu bile nezakonite prema pravilima EU-a o državnim potporama jer je poduzeću na taj način dopušteno da plati znatno manji porez od ostalih poduzeća. Naime, tim se selektivnim tretmanom Appleu omogućilo da 2003. plati efektivnu stopu poreza na dobit ostvarenu u Europi od 1 %, a 2014. samo od 0,005 %.

U lipnju je Google kažnjen s 2,42 milijarde eura zbog kršenja pravila EU-a o zaštiti tržišnog natjecanja jer je zlouporabio vodeći položaj svoje tražilice na tržištu (vidjeti i poglavlje 2.).

Jednostavnije oporezivanje i borba protiv prijevara

Da bi se osiguralo neometano funkcioniranje jedinstvenog tržišta, predložena su nova pravila o transparentnosti za posrednike, primjerice porezne savjetnike, računovođe, banke i pravnike, koji osmišljavaju i promiču aranžmane poreznog planiranja za svoje klijente. Prekogranični aranžmani koji imaju određene karakteristike koje bi mogle prouzročiti gubitke za vlade sada će se morati automatski prijaviti poreznim tijelima prije nego što ih se počne provoditi.

S obzirom na to da se u EU-u svakodnevno 360 milijuna ljudi služi internetom, digitalnom jedinstvenom tržištu potreban je moderan i stabilan porezni okvir. Komisija je u rujnu pokrenula novu agendu EU-a da bi se osiguralo da se digitalno gospodarstvo oporezuje na pravedan način koji pogoduje rastu.

Komisija je predstavila i zakonodavni prijedlog za uvođenje konačnog sustava PDV-a za oporezivanje trgovine među državama članicama. Predloženi novi sustav temelji se na načelu oporezivanja u državi članici odredišta robe, s tim da dobavljač naplaćuje PDV po stopi te države.

Svake se godine izgubi više od 150 milijardi eura PDV-a, prihod koji bi države članice mogle iskoristiti na primjer za škole, ceste i zdravstvenu skrb. Procjenjuje se da otprilike 50 milijardi od tog ukupnog iznosa, odnosno oko 100 eura godišnje po građaninu EU-a, otpada na prekogranične prijevare povezane s PDV-om.

Zakonodavni prijedlog za suzbijanje prijevara povezanih s PDV-om iznesen je u studenome u cilju poboljšanja suradnje između carinskih i poreznih tijela i tijela za izvršavanje zakonodavstva. Vijeće je u prosincu donijelo odluku o potpisivanju sporazuma o administrativnoj suradnji, pomoći pri povratu sredstava i borbi protiv prijevara povezanih s PDV-om između EU-a i Norveške.

Osnaživanje regija EU-a da iskoriste svoje prednosti

Globalizacija je donijela velike pogodnosti manje razvijenim gospodarstvima u svijetu, kao i mnoge prilike građanima EU-a. Međutim, iako su pogodnosti dostupne svima, troškovi su često neravnomjerno raspoređeni. Europska unija treba postati otpornija te osnažiti svoje regije i pomoći im da stvaraju vrijednost. To će postići poticanjem inovacija, digitalizacije, dekarbonizacije te razvijanja vještina. Sredstva EU-a moraju biti dostupna svim regijama EU-a da bi one mogle ulagati u za njih specifična područja kroz partnerstva dionika u području inovacija, što će dovesti do pametne specijalizacije. Komisija je 2017. pokrenula dva pilot-projekta da bi ispitala inovativne pristupe međuregionalnoj suradnji.

Relativna izoliranost najudaljenijih regija EU-a može biti otežavajuća okolnost za njihove stanovnike. Zahvaljujući pojednostavnjenim pravilima javna tijela mogu lakše poduzećima nadoknaditi dodatne troškove poslovanja u najudaljenijim regijama EU-a. Time se uzimaju u obzir specifični izazovi s kojima se te regije suočavaju, kao što su udaljenost i ovisnost o malom broju proizvoda.

Bolje povezana ekonomska i monetarna unija

Svi oni koji su 2017. radili na stvaranju snažnije, demokratskije i ujedinjenije Europske unije morali su pokazati izdržljivost i jasnu viziju. Ekonomska i monetarna unija ključan je dio rasprave te ima središnju ulogu u izgradnji EU-a ravnopravnih koji je usmjeren na ono najvažnije.

Komisija je 1. ožujka predstavila bijelu knjigu u kojoj iznosi pet scenarija mogućeg razvoja EU-a do 2025. i ključne odluke povezane sa svakim od tih smjerova. Svaka odluka ima posljedice za budućnost ekonomske i monetarne unije. Želimo li, kao Unija, nastaviti postojati u današnjem obliku? Bismo li se trebali usredotočiti samo na jedinstveno tržište? Bismo li onima koji su za to spremni trebali omogućiti da zajedno učine više? Bismo li trebali činiti manje toga, ali učinkovitije? Ili bismo trebali pokušati postići mnogo više zajedno?

Komisija je u svibnju proširila posebnu raspravu o produbljenju ekonomske i monetarne unije objavom dokumenta za razmatranje o tom pitanju. Ideje iznesene u tom dokumentu dio su vizije o jačoj, demokratskijoj i ujedinjenijoj Europskoj uniji. Predsjednik Juncker u svojem je govoru o stanju Unije u rujnu prikazao širi kontekst: predstavio je viziju koja pruža nadu, stabilnost, pravednost i prilike za sve.

U dokumentu za razmatranje istaknuto je da je integriran i funkcionalan financijski sustav podloga za djelotvornu i stabilnu ekonomsku i monetarnu uniju. Da bi se iskoristila postignuća ostvarena proteklih godina, sad je vrijeme da se postigne suglasnost o koracima koje treba poduzeti do 2025. Dovršetak bankovne unije, smanjenje i podjela rizika u bankovnom sektoru te dodatno povećanje otpornosti banaka nužni su daljnji koraci, kao i pružanje raznolikijih i inovativnih mogućnosti financiranja realnoga gospodarstva u istinskoj uniji tržišta kapitala.

Poziv na dovršetak bankovne unije

Bankovna unija štiti financijsku stabilnost i ključna je za neometano funkcioniranje europodručja i EU-a u cjelini. Smanjenje i podjela rizika podjednako su važni za njezin dovršetak. Ostvaren je znatan napredak u jačanju otpornosti banaka u EU-u, čime je ujedno smanjen rizik u bankovnom sektoru, a u pripremi su i daljnji koraci. Od kriznog je razdoblja Komisija podnijela više od 50 prijedloga za povećanje otpornosti financijskog sektora.

Došlo je vrijeme za dovršetak bankovne unije. Države članice dogovorile su se 2013. o stvaranju zaštitnog mehanizma (ili sigurnosne mreže) za Jedinstveni fond za sanaciju, ali on ni nakon četiri godine još nije počeo s radom. Predsjednik Juncker je u govoru o stanju Unije 2017. naglasio da bi taj mehanizam trebao postati operativan što prije. Komisija predlaže da se zaštitni mehanizam uvrsti u budući europski monetarni fond. To će biti važan korak k dovršetku bankovne unije.

Kao bitan element uspješne ekonomske i monetarne unije u dugoročnom razdoblju prepoznato je i jačanje otpornosti ekonomskih i društvenih struktura u državama članicama. Kao drugi su ključni elementi navedeni daljnje jačanje europskog semestra (okvira za koordinaciju ekonomskih i fiskalnih politika u cijelom EU-u) i stvaranje poveznice između financijske potpore iz proračuna EU-a i strukturnih reformi. Predloženo je i uvođenje središnjeg kapaciteta za pomoć državama članicama europodručja pogođenima makroekonomskim poremećajima.

U Komisijinu dokumentu za razmatranje istaknuto je da će reforma ekonomske i monetarne unije biti moguća samo uz povećanje demokratske odgovornosti i jačanje institucija europodručja. Budući koraci uključuju više podjela odgovornosti i odlučivanje o pitanjima europodručja unutar zajedničkog pravnog okvira.

U dokumentu je potvrđena predanost stvarnoj konvergenciji između bogatijih i siromašnijih dijelova EU-a.

Komisija je u prosincu predstavila paket za ekonomsku i monetarnu uniju, koji sadržava prijedloge o pretvorbi Europskog stabilizacijskog mehanizma u europski monetarni fond ugrađen u pravni okvir EU-a. Iz fonda bi se i dalje pomagalo državama članicama europodručja u financijskim poteškoćama. Osim toga, on bi služio kao zajednički zaštitni mehanizam za Jedinstveni fond za sanaciju i izvor zajmova u krajnjoj nuždi da bi se olakšala uredna sanacija banaka u poteškoćama. Predloženi su i brže donošenje odluka u hitnim slučajevima te izravnije sudjelovanje u upravljanju programima financijske pomoći. Tijekom vremena europski monetarni fond mogao bi razviti i nove financijske instrumente, primjerice za potporu mogućoj stabilizacijskoj funkciji.

Osim toga, Komisija je pokrenula raspravu o novim proračunskim instrumentima za stabilno europodručje u okviru Europske unije. Predstavila je svoju viziju razvoja određenih proračunskih funkcija bitnih za europodručje i EU u cjelini, i to u okviru javnih financija EU-a. Te su funkcije sljedeće:

• potpora državama članicama u strukturnim reformama s pomoću alata za provedbu reformi i tehničke potpore na zahtjev država članica,
• namjenski instrument za konvergenciju za države članice koje su u postupku pristupanja europodručju,
• zaštitni mehanizam za bankovnu uniju u okviru europskog monetarnog fonda/Europskog stabilizacijskog mehanizma, o kojem treba postići dogovor do sredine 2018. i staviti ga u funkciju do 2019., te
• stabilizacijska funkcija za zaštitu ulaganja u slučaju velikih asimetričnih poremećaja diljem država članica.

U svibnju 2018. Komisija će u kontekstu prijedloga za višegodišnji financijski okvir za razdoblje nakon 2020. predstaviti potrebne inicijative. Za razdoblje 2018.–2020. Komisija je predložila jačanje tehničke potpore koja se državama članicama pruža u okviru Programa potpore strukturnim reformama, i to tako da se do 2020. financijska omotnica udvostruči na 300 milijuna eura.

Komisija je predložila testiranje novog alata za provedbu reformi u fazi pilot-projekta. U tu su svrhu predložene ciljane izmjene Uredbe o zajedničkim odredbama za europske strukturne i investicijske fondove, kojima bi se državama članicama omogućilo da svoje pričuve za ostvarenje postignuća iz fondova iskoriste za potporu provedbi dogovorenih reformi.

Komisija je ujedno predložila da se sadržaj Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji uključi u pravo EU-a, uzimajući pritom u obzir odgovarajuću fleksibilnost predviđenu Paktom o stabilnosti i rastu.

Osim toga, u paketu za ekonomsku i monetarnu uniju objašnjeno je kako Komisija zamišlja moguću dvojnu funkciju europskog ministra gospodarstva i financija. U funkciji ministra, koji bi bio potpredsjednik Komisije i predsjednik Euroskupine, objedinile bi se postojeće nadležnosti i dostupno stručno znanje. Jednako tako, ta bi osoba pridonijela poboljšanju usklađenosti, učinkovitosti, transparentnosti i demokratske odgovornosti u pogledu donošenja gospodarskih politika EU-a i europodručja uz puno poštovanje nacionalnih nadležnosti.

Nove prilike za rast i radna mjesta

Nove, pojednostavnjene procedure pokazale su se korisnima za europski semestar 2017. Nakon što je u svibnju donijela preporuke, koje je potom donijelo i Vijeće Europske unije, Komisija je izdala smjernice za sve države članice i za europodručje u cjelini. Glavna je poruka da u ovom trenutku treba iskoristiti priliku nastalu uslijed gospodarskog oporavka te provesti reforme u cilju otvaranja radnih mjesta, povećanja otpornosti i konvergencije te izgradnje pravednijeg društva i tako postići uključiviji, snažan i održiv gospodarski rast.

Iako su prioriteti diljem EU-a različiti, u postupku europskog semestra utvrđeno je da su strukturne reforme, poticanje ulaganja i daljnje jačanje javnih financija neophodni alati za podupiranje i održavanje gospodarskog oporavka.

Ciklus europskog semestra za 2018. započeo je 22. studenoga. Komisija preporučuje daljnje strukturne reforme te poziva države članice na poticanje ulaganja u cilju podupiranja ekspanzije, povećanja produktivnosti i dugoročnog rasta. U ovom je ciklusu izrađen pregled socijalnih pokazatelja, koji je pokrenut kao jedan od alata za provedbu europskog stupa socijalnih prava.

Osiguravanje nenarušenog tržišnog natjecanja i kontrola državnih potpora

Iz predmeta povezanih s državnim potporama iz 2017. vidi se da se postupnim uvođenjem okvira bankovne unije može postupno smanjiti opterećenje poreznih obveznika nastalo zbog spašavanja banaka. Daljnjim poboljšanjima na kojima se trenutačno radi, posebice uspostavom minimalnih zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze, dodatno će se smanjiti oslanjanje na novac poreznih obveznika u budućnosti.

Prvi predmet unutar sanacijskog okvira bankovne unije potječe iz 2017., a odnosio se na španjolsku banku Banco Popular. Nakon što je Jedinstveni sanacijski odbor izvršio konverziju i otpis instrumenata kapitala, banka je prodana grupaciji Santander. Budući da nije korištena potpora iz fondova, nije bila potrebna intervencija Komisije kao tijela nadležnog za državne potpore.

Međutim, kontrola državnih potpora u bankarskom sektoru i dalje je važna. Na primjer, u slučaju rekapitalizacije kao mjere opreza (kada država ulaže vlastita sredstva u solventnu banku u cilju očuvanja financijske stabilnosti) primjenjuju se posebna pravila o državnim potporama za banke. Dobar je primjer Banca Monte dei Paschi di Siena, koja je na temelju detaljnog plana restrukturiranja 2017. primila potporu odobrenu u skladu s pravilima o državnim potporama.

Potpora za likvidaciju u okviru nacionalnog postupka u slučaju nesolventnosti može se odobriti pod određenim uvjetima. Komisija je stoga u lipnju odobrila potporu koju je Italija dodijelila bankama Banca Popolare di Vicenza i Veneto Banca za uredno povlačenje s tržišta, čime su izbjegnuti gospodarski poremećaji u regiji Veneto, moralni hazard i narušavanje tržišnog natjecanja u bankarskom sektoru.

Komisija je potporu za te tri banke odobrila pod uvjetom da postojeći dioničari i podređeni vjerovnici sudjeluju u preuzimanju obveza, čime je smanjen iznos koji su platili porezni obveznici.

Naposljetku, ako se na temelju pravila o državnim potporama ustanovi da država djeluje kao običan tržišni subjekt te da bi trebala primiti naknadu u skladu s rizikom po tržišnim uvjetima, ne daje se državna potpora. Tako je učinjeno kad je Portugal dokapitalizirao banku Caixa Geral de Depósitos da bi se poduprla dalekosežna strategija oporavka.

Bankovna unija

Europska nadzorna tijela

Komisija je u rujnu objavila prijedloge za poboljšanje i integraciju nadzora koji EU provodi nad bankama, financijskim tržištima, osiguranjima i mirovinama. Namjera je bolje osigurati ujednačenu provedbu pravila EU-a i povećati otpornost predmetnih tržišta. U prijedlozima se u obzir uzimaju nova kretanja u području financijskih tehnologija i sve veća važnost pitanja održivosti.

Dovršetak bankovne unije nužan je da bi se ostvario njezin puni potencijal i tako ekonomsku i monetarnu uniju učinilo što stabilnijom i otpornijom na poremećaje te da bi se smanjila potreba za javnom podjelom rizika. Dovršena bankovna unija, u kombinaciji s unijom tržišta kapitala, pridonijet će stabilnosti i integraciji financijskog sustava u Europskoj uniji.

Nadovezujući se na već ostvareni znatan napredak, Komisija je na temelju obveza koje je preuzelo Vijeće iznijela ambiciozan, ali realističan plan za postizanje dogovora o svim neriješenim pitanjima bankovne unije. Europski parlament i Vijeće tijekom godine su se na temelju Komisijinih prijedloga iz studenoga 2016. dogovorili o važnim daljnjim koracima u cilju smanjenja rizika u bankarskom sektoru. Bankama će se, među ostalim, dati dodatne smjernice o uspostavi zaštitnih slojeva kojima bi se pokrivali gubici i olakšalo, ako je to potrebno, spašavanje banke bez posezanja za novcem poreznih obveznika.

Već je postignut znatan napredak u smanjenju razine loših kredita u bilancama banaka, ali potrebno je učiniti više. Loši krediti utječu na profitabilnost banaka i njihovu sposobnost kreditiranja gospodarstva. Ujedno dovode u pitanje stabilnost bankarskog sustava. EU stoga uvodi akcijski plan kojim se namjeravaju dodatno smanjiti loši krediti te uvesti niz mjera kojima bi se spriječilo da krediti uopće postanu nenaplativi.

Maloprodajne financijske usluge

Nove financijske tehnologije uvelike utječu na financijski sektor i iz perspektive potrošača i iz perspektive pružatelja usluga. Komisija je u ožujku objavila Akcijski plan za financijske usluge namijenjene potrošačima u cilju jačanja jedinstvenog tržišta za maloprodajne financijske usluge. Akcijskim se planom nastoji unaprijediti zaštita potrošača u tom sektoru te iskoristiti potencijal digitalizacije i tehnološkog razvoja da bi potrošači imali veći izbor financijskih usluga diljem EU-a i lakše im pristupali. Pokrenuto je i javno savjetovanje o tehnološkim inovacijama u području financijskih usluga (FinTech), u okviru kojeg su razmatrana pitanja poput mogućnosti pristupa financijskim uslugama, troškovne učinkovitosti i tržišnog natjecanja, ali i rizika povezanih s kibersigurnošću ili zaštitom podataka. Savjetovanjem se jednako tako nastojalo procijeniti postojeće prepreke zbog kojih se takve inovacije ne bi mogle uvesti u cijeloj Europi.

Europski stup socijalnih prava

Komisija je u travnju predložila opsežan paket socijalnih mjera kao daljnji korak prema pravednijem EU-u sa snažnom socijalnom dimenzijom. U središtu te inicijative bio je prijedlog o europskom stupu socijalnih prava. Njime se utvrđuje 20 ključnih načela i prava kojima će se podupirati pravedno i ispravno funkcioniranje tržištâ rada i sustavâ socijalne skrbi. Osmišljen je kao orijentir za postupak kojim se osiguravaju bolji radni i životni uvjeti u EU-u.

Stup socijalnih prava popraćen je nizom zakonodavnih i nezakonodavnih inicijativa, posebice o ravnoteži poslovnog i privatnog života roditelja i skrbnika, radnim uvjetima, pristupu socijalnoj zaštiti i radnom vremenu.

Prijedlogom o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima, koji je Komisija podnijela u prosincu, nadopunjuju se i moderniziraju postojeće obveze obavješćivanja svakog radnika o njegovim radnim uvjetima. Osim toga, prijedlogom se nastoje utvrditi novi minimalni standardi da bi se osiguralo da se svim radnicima, uključujući one s netipičnim ugovorima, osigura veća predvidivost i jasnoća u pogledu radnih uvjeta.

Osim toga, pregled socijalnih pokazatelja uveden je radi praćenja kretanja i uspjeha po državama članicama EU-a u 12 područja te ocjene napretka prema „socijalnom rangu AAA” za EU u cjelini. Rezultati pregleda socijalnih pokazatelja bit će uključeni u europski semestar za usklađivanje ekonomske politike te će pridonijeti njegovoj usmjerenosti na zapošljavanje i socijalnu uspješnost. Jean-Claude Juncker, predsjednik Europske komisije, i Stefan Löfven, premijer Švedske, 17. studenoga u Göteborgu u Švedskoj bili su domaćini sastanka na vrhu za pravedno zapošljavanje i rast, na kojem je proglašen europski stup socijalnih prava.

Usklađivanje obiteljskog i poslovnog života

Komisija je u travnju podnijela prijedlog o ravnoteži poslovnog i privatnog života, u kojem se utvrđuje nekoliko novih ili viših minimalnih standarda za roditeljski, očinski ili skrbnički dopust. Najvažniji je cilj predloženih mjera muškarcima pružiti više mogućnosti za preuzimanje roditeljskih i skrbničkih obveza. To će biti dobro za djecu te će potaknuti veće sudjelovanje žena na tržištu rada i tako smanjiti razliku u zaposlenosti između muškaraca i žena. Prijedlogom će se roditeljima djece u dobi do 12 godina i drugim skrbnicima ujedno dati pravo da zatraže fleksibilne radne uvjete.

Socijalna dimenzija Europe

Nakon što je u ožujku objavljena Bijela knjiga o budućnosti Europe, Komisija je u travnju objavila dokument za razmatranje o socijalnoj dimenziji Europe, u kojem se postavljaju pitanja o tome kako održati naš životni standard, otvoriti brojnija i bolja radna mjesta, ljudima omogućiti stjecanje odgovarajućih vještina i stvoriti veći osjećaj jedinstva u našem društvu, čime bi se pridonijelo budućem društvu i radnom okruženju. Sastanak na vrhu za pravedno zapošljavanje i rast, koji je održan u Göteborgu u studenome te je kulminirao proglašenjem europskog stupa socijalnih prava, bio je ključan doprinos toj raspravi.

U listopadu je pokrenuta kampanja za podizanje razine osviještenosti o energetskoj učinkovitosti i energetskom siromaštvu. Aktivnosti su obuhvaćale izradu i širenje komunikacijskih materijala te organizaciju događanja s glavnim dionicima i predvodnicima javnog mijenja poput općina i organizacija potrošača, a u okviru pilot-projekta provedene su u četiri države članice (Češkoj, Grčkoj, Portugalu i Rumunjskoj). Bude li taj projekt uspješan, razmotrit će se mogućnost proširenja na druge države članice. Ta je kampanja prioritet u vrijeme kad mnoga kućanstva diljem EU-a još uvijek trpe posljedice financijske i gospodarske krize. Razina energetskog siromaštva u mnogim je državama članicama i dalje visoka, a najteže pogođena kućanstava često su obitelji samohranih roditelja s uzdržavanom djecom.

Europski socijalni dijalog

EU je nastavio postizati rezultate u sklopu novog početka za socijalni dijalog i zajedničke izjave iz lipnja 2016. o temeljnoj ulozi europskog socijalnog dijaloga kao bitnog elementa u izradi politika EU-a u području zapošljavanja i socijalnih pitanja. Komisija se o glavnim inicijativama savjetovala sa sindikatima, poslodavcima i drugim socijalnim partnerima. U skladu s načelom europskog stupa socijalnih prava o socijalnom dijalogu, socijalni partneri imat će važnu ulogu u fazi provedbe.

Obrazovanjem i osposobljavanjem poboljšava se ljudski potencijal

U djelotvornim se sustavima obrazovanja i osposobljavanja mladima usađuju znanje, sposobnosti i vještine koje će im omogućiti da pronađu posao i postanu neovisni, angažirani građani. Radnicima se ujedno pruža prilika da unaprijede svoje vještine da bi se mogli prilagoditi promjenama u načinu rada i razvijati u skladu s potrebama na tržištu rada te da bi se povećali produktivnost i rast.

Reforme sustava obrazovanja i osposobljavanja visoko su na listi prioriteta u većini država članica te zauzimaju istaknuto mjesto u europskom semestru 2017. (za više informacija o semestru vidjeti poglavlje 1.). Preporuke su usmjerene na ključne prioritete politika svake države članice. U području obrazovanja i osposobljavanja preporuke je dobilo 14 država članica.

Reforme su zauzele središnje mjesto i u strategiji EU-a za kvalitetno obrazovanje za sve, koja je donesena u svibnju, a uključuje nove inicijative o razvoju škola i obnovljenom programu za visoko obrazovanje. Vijeće je u studenome donijelo prijedlog o praćenju osoba s diplomom da bi pomoglo državama članicama da steknu uvid u aktivnosti tih osoba nakon završenog obrazovanja, a Komisija je čelnicima EU-a iznijela prijedlog o suradnji na uspostavi europskog prostora obrazovanja jačanjem europskog identiteta u okviru obrazovanja i kulture. U prosincu su čelnici EU-a pozvali Europsku komisiju da u okviru proširenog programa Erasmus+ radi na većoj mobilnosti, da do 2024. uspostavi 20 europskih sveučilišta, da promiče učenje jezika, da uvede europsku studentsku iskaznicu, da s državama članicama surađuje na postizanju međusobnog priznavanja diploma visokog obrazovanja i školskih svjedodžbi te da promiče kulturu u okviru Europske godine kulturne baštine 2018.

Uravnotežena i napredna trgovinska politika

Proteklih su godina pred međunarodnom trgovinom sve veći izazovi zbog novih dvojbi o posljedicama globalizacije, pitanja o svrsi i vrijednosti trgovinskih sporazuma te stvarne opasnosti od ponovne pojave protekcionizma. Komisija je svjesna da je za prevladavanje tih izazova prijeko potrebna trgovinska politika koja je učinkovita, transparentna i utemeljena na vrijednostima. U tom se smislu temeljnim načelima strategije „Trgovina za sve” pokrenute u listopadu 2015. nastavilo voditi i 2017.: otvorenost u kombinaciji s visokim standardima i dalje je najprikladniji način da svi u EU-u iskoriste prednosti globalizacije.

U okviru govora o stanju Unije predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera u rujnu, kojem je prethodila objava dokumenta za razmatranje o svladavanju globalizacije u svibnju, potpredsjednik Komisije Jyrki Katainen i povjerenica Cecilia Malmström predstavili su paket inicijativa o nizu trgovinskih pitanja. Među njima su Komunikacija o trgovinskoj politici, nacrti mandata za pregovore s Australijom i Novim Zelandom te za novi multilateralni sud za ulaganja i okvir za provjeru izravnih stranih ulaganja da bi se osiguralo da su ona i dalje važan izvor rasta u EU-u te istovremeno zaštitilo temeljne interese Unije. Paket inicijativa obuhvaćao je i izvješće o napretku strategije „Trgovina za sve”. U studenome Komisija je objavila izvješće o provedbi sporazuma o slobodnoj trgovini EU-a.

EU je i dalje imao ključnu ulogu u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, posebice na 11. ministarskoj konferenciji održanoj u prosincu u Buenos Airesu u Argentini. Iako ministarska konferencija nije donijela multilateralne rezultate, EU je ponovno istaknuo snažnu privrženost Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i stalnu potporu pronalaženju rješenja za važna pitanja u globalnom multilateralnom trgovinskom sustavu.

EU nastoji svojom strategijom za pristup tržištu otvarati tržišta tako da se uklone prepreke pristupu tržištu u cijelom svijetu te istovremeno očuva uravnotežena, uređena i odgovorna trgovina.

Europa koja štiti

EU je opredijeljen za multilateralni trgovinski sustav koji se temelji na pravilima kao osnovu za njegovo blagostanje te nužan preduvjet da bi trgovina postala pozitivna snaga u cijelom svijetu. Svojom trgovinskom politikom odlučno brani poduzeća i radnike kada drugi krše pravila globalne trgovine ili provode nepoštene trgovinske prakse.

EU je jedan od najaktivnijih i najuspješnijih korisnika mehanizma za rješavanje sporova Svjetske trgovinske organizacije. Kada se diplomatske intervencije pokažu neuspješnima, EU bez oklijevanja provodi te postupke da bi ostvario svoja prava u okviru Svjetske trgovinske organizacije te poduzećima, radnicima i poljoprivrednicima osigurao sve povlastice koje proizlaze iz članstva. Tako je 2017. Svjetska trgovinska organizacija proglasila rusku zabranu uvoza svinja i proizvoda od svinjetine podrijetlom iz EU-a nezakonitom, Kina je uklonila ograničenja izvoza određenih ključnih sirovina, a Rusija je smanjila uvozne carine na nekoliko proizvoda iz EU-a.

U skladu s pravilima Svjetske trgovinske organizacije i zakonodavstvom Unije EU je uveo 34 mjere trgovinske zaštite od nepoštenih trgovinskih praksi zemalja izvan EU-a, među ostalima antidampinške pristojbe na čelik iz Kine (antidampinška pristojba tarifa je koju nacionalna državna tijela uvode na uvoze iz inozemstva za koje smatraju da je njihova cijena ispod poštene tržišne vrijednosti). EU je 2017. uveo 11 mjera za zaštitu europske industrije čelika. Prema javno dostupnim izvješćima ona ponovno postaje unosna.

Osim toga, EU brani svoje industrije kada zemlje izvan EU-a provode istrage o antidampinškim i kompenzacijskim pristojbama na izvoze iz Unije, kao na primjer u nedavnim postupcima koje su pokrenule Australija (prerađena rajčica), Kina (krumpirov škrob) i Sjedinjene Američke Države (masline).

U prosincu je EU odlučio modernizirati antidampinške i antisubvencijske uredbe da bi instrumente trgovinske zaštite bolje prilagodio izazovima globalnog gospodarstva. Ti će instrumenti postati učinkovitiji, transparentniji i jednostavniji poduzećima za uporabu, a u nekim će slučajevima EU-u omogućiti da uvede više pristojbe na dampinške proizvode. EU je također izmijenio način izračuna dampinga u antidampinškim ispitnim postupcima u pogledu uvoza iz članica Svjetske trgovinske organizacije kada su cijene i troškovi narušeni zbog intervencije države.

Izvoznici iz EU-a i dalje se suočavaju s preprekama trgovini diljem svijeta. Godišnje izvješće Komisije o preprekama trgovini i ulaganju pokazalo je da su se 2016. prepreke trgovini s kojima su se izvoznici iz EU-a suočavali povećale za 10 % te da postoje ukupno 372 prepreke u 50 zemalja diljem svijeta. U izvješću je navedeno da 36 novih prepreka uvedenih 2016. može utjecati na izvoze iz EU-a čija je vrijednost 27 milijardi eura, ali da je Komisija u okviru strategije za pristup tržištu uspjela ukloniti 20 drugih prepreka koje su utjecale na izvoz u vrijednosti od 4,2 milijarde eura.

U rujnu je EU pokrenuo tri ključna programa suradnje i pomoći u području prava intelektualnog vlasništva s Kinom, Latinskom Amerikom i jugoistočnom Azijom. Cilj je smanjiti nezakonitu trgovinu robom kojom se povređuju prava intelektualnog vlasništva umjetnika, izumitelja i robnih marki iz Europske unije te poticati međunarodnu zaštitu tih prava.

EU je poduzeo i konkretne mjere za suzbijanje neetičkih praksi, primjerice trgovine mineralima iz područja zahvaćenih sukobima. Nova uredba za sprečavanje trgovine prirodnim resursima čijom se prodajom potiče i podupire oružano nasilje u ratnim zonama donesena je u travnju te je stupila na snagu dva mjeseca kasnije. Njome se uvode propisi o dužnoj pažnji za društva koja uvoze kositar, tantal, volfram, njihove rude i zlato. Ti metali i rude koriste se u proizvodnji svakodnevnih proizvoda kao što su mobilni telefoni, automobili i nakit. Tim će se propisima od siječnja 2021. obuhvatiti do 95 % uvoza.

Osim toga, EU se založio za ukidanje mučenja i smrtne kazne te je na zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda u rujnu osnovao s Argentinom i Mongolijom Savez za suzbijanje trgovine proizvodima koji služe za mučenje. Delegacije iz 58 zemalja potpisale su političku deklaraciju kojom su se obvezale uvesti mjere, primjerice zakonodavstvo i učinkovite sustave izvršenja, da bi ograničile i uklonile trgovinu robom koja bi se mogla upotrebljavati za izvođenje smrtne kazne i za mučenje.

Predvodnička uloga Europe

Trgovinskim sporazumima o kojima je EU vodio ili vodi pregovore sa zemljama diljem svijeta nastoji se osigurati da trgovina koristi svima. Tim se sporazumima otvaraju tržišta i promiču vrijednosti EU-a, kao što je zaštita prava radnika i okoliša.

Imajući to na umu, Komisija je predložila otvaranje pregovora o uspostavi multilateralnog suda za rješavanje sporova oko ulaganja, što bi bila velika novost u globalnom upravljanju.

Sporazum o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana

Japan je četvrto najveće gospodarstvo svijeta. U srpnju su se EU i Japan načelno dogovorili o glavnim elementima Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana, a u prosincu su objavili uspješan završetak završne faze pregovora. Sporazumom će se ukloniti prepreke trgovini te pomoći EU-u i Japanu da zajedno oblikuju pravila globalne trgovine. Trgovinski sporazum bit će najvažniji bilateralni dogovor koji je EU ikada sklopio.

To će biti prvi trgovinski sporazum EU-a koji će sadržavati posebnu obvezu poštovanja Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama te posebno poglavlje za mala poduzeća o transparentnosti i institucijskom ustroju.

Sporazumom o trgovinskom partnerstvu uklonit će se velika većina carina koje poduzeća u EU-u godišnje koštaju milijardu eura. Povećat će se izvoz i stvoriti nove prilike za poduzeća iz EU-a, mala i velika, te za njihove zaposlenike i potrošače. Otvorit će se japansko tržište za izvoz ključnih poljoprivrednih proizvoda EU-a te povećati mogućnosti u nizu sektora. Vrijednost izvoza iz EU-a mogla bi se povećati za čak 20 milijardi eura. Osim toga, sporazumom će se olakšati poduzećima iz EU-a pružanje usluga u Japanu u područjima poput pomorskog prometa i telekomunikacija.

Sporazumom o gospodarskom partnerstvu utvrđuju se najviši standardi u području rada, sigurnosti, zaštite okoliša i zaštite potrošača te se u potpunosti štite javne usluge, a sadržava i posebno poglavlje o održivom razvoju. Usporedo sa sporazumom EU i Japan obvezali su se olakšati protok podataka između dvaju gospodarstava.

Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum s Kanadom

Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum između EU-a i Kanade počeo se privremeno primjenjivati 21. rujna.

Trgovinski sporazum između EU-a i Kanade poduzećima iz EU-a omogućit će da uštede više od 500 milijuna eura godišnje, iznos koji su prethodno plaćali za carine na robu izvezenu u Kanadu. Skoro 99 % tog iznosa bilo je moguće uštedjeti od prvog dana sporazuma, koji će poduzećima iz EU-a omogućiti dosad najbolji pristup kanadskim ugovorima o javnoj nabavi na saveznoj, pokrajinskoj i općinskoj razini.

Sva poduzeća uštedjet će vrijeme i novac zbog smanjenih troškova po jedinici povezanih s izvozom, primjerice izbjegavanjem dvostrukih obveza ispitivanja proizvoda, dugotrajnih carinskih postupaka i visokih pravnih naknada.

Sporazumom s Kanadom stvorit će se nove prilike za poljoprivrednike i proizvođače hrane u EU-u. EU je na ograničen i umjeren način otvorio svoje tržište za određene proizvode. Veći pristup tržištu EU-a omogućen Kanadi uravnotežen je otvaranjem kanadskog tržišta proizvođačima iz Europske unije u sektorima u kojima oni žele povećati izvoz, što se osobito odnosi na sireve, vino i žestoka alkoholna pića, voće i povrće te prerađene proizvode. Osim toga, trgovinskim sporazumom štite se 143 visokokvalitetna prehrambena proizvoda i pića prepoznatljiva u pojedinim regijama EU-a (takozvane oznake zemljopisnog podrijetla) na kanadskom tržištu tako da se imitacije tih proizvoda ne mogu prodavati pod istim imenom. Sporazumom se štite prava intelektualnog vlasništva jer se kanadski propisi usklađuju sa zakonodavstvom EU-a o zaštiti novih tehnologija i upravljanju digitalnim pravima.

Od sporazuma će imati koristi i EU-ovih 500 milijuna potrošača jer će samo proizvodi i usluge koji su potpuno u skladu s propisima EU-a moći ući na tržište. To znači da se sporazumom neće promijeniti način na koji EU regulira sigurnost hrane, uključujući pravila o proizvodima koji sadržavaju genetski modificirane organizme i zabranu govedine tretirane hormonima.

Sporazumom se jamči veća pravna sigurnost u sektoru usluga, bolja mobilnost zaposlenika te okvir za priznavanje kvalifikacija za razna zanimanja, od arhitekata do rukovatelja dizalicom.

Transparentan i uključiv pregovarački proces

Transparentnost i suradnja s javnošću bile su ključne i 2017. da bi se zajamčili demokracija, povjerenje javnosti i odgovornost u području trgovinske politike. Transparentnost i suradnja moraju biti prisutne prije, za vrijeme i poslije pregovora te pri provedbi sporazuma. EU je 2017. poduzeo dodatne mjere u tom pogledu i tako postao predvodnik u transparentnosti trgovinske politike.

U rujnu je Komisija objavila preporuke za otvaranje pregovora o trgovinskim sporazumima s Australijom i Novim Zelandom te za uspostavu multilateralnog suda za ulaganja. Preporuke su automatski proslijeđene Europskom parlamentu i svim nacionalnim parlamentima država članica te su istovremeno poslane i Vijeću. Time će se nacionalnim parlamentima i dionicima omogućiti da u što ranijoj fazi izraze svoja stajališta vladama koje ih predstavljaju u raspravama Vijeća. Vijeće je objavilo pregovaračke smjernice o sporazumu o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana.

Komisija je nastavila objavljivati izvješća o pregovaračkim krugovima, dokumente o stajalištima i prijedloge za tekst trgovinskih sporazuma o kojima je pregovarala. Objavila je i opsežne dodatne materijale o trgovinskim sporazumima između EU-a i Kanade i Japana da bi se javnost i poduzeća upoznali s njima i njihovim koristima.

Tijekom godine Komisija je objavila prvo sveobuhvatno godišnje izvješće o ocjenjivanju provedbe trgovinskih sporazuma EU-a. Time je drugim institucijama EU-a, dionicima i civilnom društvu omogućila da prate kako EU provodi svoje sporazume. Komisija provodi i redovite procjene učinka, procjene učinka na održivost i evaluacije svojih trgovinskih pregovora i sporazuma koji se na temelju njih sklapaju. To uključuje temeljita savjetovanja s dionicima i redovite sastanke sa skupinama civilnog društva tijekom postupka.

U prosincu je Komisija osnovala skupinu stručnjaka za trgovinske sporazume EU-a, savjetodavno tijelo koje obuhvaća sindikate, organizacije poslodavaca, udruge potrošača i druge nevladine organizacije. Ona Komisiji pruža informacije o različitim stajalištima i pogledima na trgovinu.

Drugi trgovinski pregovori

Tijekom godine nastavilo se raditi na povećanju broja partnera s kojima EU ima trgovinske sporazume kojih je trenutačno 91 u cilju otvaranja novih izvoznih tržišta EU-a. EU je započeo nove trgovinske pregovore i dobro napredovao u tekućim pregovorima. Budući da su pregovori o transatlantskom trgovinskom i investicijskom sporazumu sa Sjedinjenim Američkim Državama zaustavljeni, EU se usredotočio na utvrđivanje trgovinskih područja u kojima je potrebna bliskija suradnja sa Sjedinjenim Američkim Državama da bi zajedno mogli bolje prevladati globalne izazove. U međuvremenu su potpisali bilateralni sporazum o osiguranju i reosiguranju kojim će se poboljšati zaštita potrošača i smanjiti troškovi i birokratske prepreke za društva za osiguranje i reosiguranje iz EU-a koja posluju u Sjedinjenim Američkim Državama.

Južno i istočno susjedstvo

U južnom susjedstvu EU se usredotočio na pregovore o detaljnom i sveobuhvatnom području slobodne trgovine s Tunisom, čime je otvoren prostor za napredak sa sjevernom Afrikom. U lipnju su Komisija i Međunarodni trgovinski centar u Ženevi kao dopunu pregovorima uspostavili EuroMed Trade Helpdesk. Njegov je cilj da pružanjem osnovnih informacija poduzećima o tržištima, carinama i zahtjevima u pogledu uvoza ojačaju gospodarske veze između EU-a i devet mediteranskih partnera te među samim mediteranskim zemljama.

U istočnom susjedstvu EU se usredotočio na provedbu sporazuma o sveobuhvatnim područjima slobodne trgovine s Gruzijom, Moldovom i Ukrajinom.

Latinska Amerika

EU je nastavio pregovore pokrenute 2016. o modernizaciji trgovinskog sporazuma potpisanog s Meksikom 2000. Održano je pet krugova pregovora te je ostvaren dobar napredak. Novim sporazumom smanjit će se administrativna opterećenja i birokratske prepreke, potaknut će se rast i konkurentnost, proširiti ponuda za potrošače, otvoriti nova radna mjesta na obje strane te istovremeno poduprijeti održivi razvoj. U skladu s EU-ovim naprednim trgovinskim programom sporazum uključuje posebne odredbe o borbi protiv korupcije.

Trgovinski pregovori s četiri člana osnivača trgovinskog bloka Mercosur (Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj) nastavljeni su 2017. Cilj je pregovorima integrirati dva regionalna tržišta, sniziti carine, znatno povećati poslovne prilike u Mercosuru, proširiti ponudu za potrošače, smanjiti administrativna opterećenja i birokratske prepreke, potaknuti rast i konkurentnost te otvoriti nova radna mjesta na obje strane.

U studenome je EU započeo pregovore s Čileom o ažuriranju sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i Čilea iz 2002. U okviru modernizacije postojećeg sporazuma EU će predložiti uključivanje okvirnih odredbi o rodu.

Azija i Australazija

Nastavili su se i pregovori o trgovinskim sporazumima s Indonezijom i Filipinima. Pregovorima se nastoji povećati trgovina između EU-a i tih dviju zemalja te proširiti izravna ulaganja. Cilj je postići sporazume slične sporazumima potpisanima sa Singapurom 2014. i Vijetnamom 2015. Tijekom godine EU je održao tri kruga pregovora s Indonezijom te dva kruga s Filipinima.

U ožujku su se EU i Udruženje država jugoistočne Azije dogovorili da će poduzeti nove korake u smjeru ponovnog pokretanja pregovora o slobodnoj trgovini između dviju regija.

EU je održao i četiri kruga pregovora da bi postigao dogovor o investicijskom sporazumu s Kinom, ali je obustavio pregovore o investicijskom sporazumu s Mjanmarom/Burmom. Komisija je predložila da se započnu trgovinski pregovori s Australijom i Novim Zelandom.

Afričke, karipske i pacifičke zemlje

Sveobuhvatni sporazum o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Južnoafričke razvojne zajednice počeo se provoditi početkom 2017. U proljeće su se počeli provoditi slični sporazumi s Côte d’Ivoireom i Ganom. U srpnju je sporazum o gospodarskom partnerstvu između EU-a i zemalja istočne i južne Afrike (Madagaskar, Mauricijus, Sejšeli i Zimbabve) ojačan uključivanjem Komora.

Borba protiv terorizma i kriminala u Europi

Nova pravila za borbu protiv terorizma i pranja novca

Europska komisija nastavila je rad na izgradnji učinkovite i istinske sigurnosne unije na temelju europskog programa sigurnosti. EU je 2017. poduzeo mjere za sprječavanje terorista pri počinjenju napada, olakšavanje razmjene informacija među državama članicama te zaštitu građana na internetu.

U ožujku je doneseno novo zakonodavstvo kojim se određuje da su putovanje u inozemstvo i obuka za svrhe povezane s terorizmom kaznena djela. Njime se povećavaju i prava žrtava terorizma te osigurava specijalistička pomoć neposredno nakon napada te dok god je potrebno.

Rasprave s Europskim parlamentom i Vijećem Europske unije o čvršćim pravilima EU-a za kriminalizaciju pranja novca i strože kontrole novčanih tokova te pravilima o zamrzavanju i oduzimanju imovine počinitelja kaznenih djela bile su plodne.

U prosincu su Parlament i Vijeće postigli politički dogovor o prijedlogu Komisije o izmjenama Četvrte direktive za sprječavanje pranja novca. Time će se znatno povećati transparentnost stvarnog vlasništva pravnih subjekata i zaklada te će se zabraniti anonimnost za razne financijske proizvode. Te će aktivnosti biti vrlo korisni alati u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma.

Nakon izvješća u lipnju o učincima pranja novca i financiranja terorizma povezanih s prekograničnim aktivnostima na jedinstveno tržište, upućene su preporuke državama članicama i europskim nadzornim tijelima.

Borba protiv terorizma na internetu

Na sastanku na vrhu skupine G20 u Hamburgu u srpnju Jean-Claude Juncker, predsjednik Europske komisije, bio je jedan od čelnika koji su predložili i usuglasili akcijski plan za borbu protiv terorizma, koji je uključivao borbu protiv upotrebe interneta u terorističke svrhe. Od pokretanja internetskog foruma EU-a 2015. poduzeti su konkretni koraci za sprječavanje međunarodnih terorističkih skupina u zlouporabi interneta. Uklonjeno je otprilike 86 % sadržaja na koje je internetskim poduzećima ukazala Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol). U srpnju je taj forum objavio akcijski plan za borbu protiv terorističkih sadržaja na internetu u kojem se poziva na hitan napredak u nizu područja i uspostavlja redovan mehanizam izvješćivanja za mjerenje i ocjenu rezultata.

U prosincu je Komisija u okviru Programa za osnaživanje civilnog društva nastavila podupirati organizacije civilnog društva u pružanju pozitivnog alternativnog diskursa na internetu u odnosu na poruke nasilnih ekstremista i terorista, izdvojivši sredstva u iznosu od 6 milijuna eura.

Borba protiv nedopuštenih droga

Nova Uredba o sustavu ranog upozoravanja o novim psihoaktivnim tvarima te o postupku procjene njihova rizika i nova Direktiva o uključivanju novih tvari u definiciju „droge” donesene su 2017. Nakon njihova donošenja Komisija je u prosincu predložila zabranu sedam novih psihoaktivnih tvari u Europskoj uniji, uz devet tvari već zabranjenih tijekom 2017.

Trgovanje ljudima

Komisija je u prosincu donijela Komunikaciju o suzbijanju trgovanja ljudima s novim skupom prioriteta koji se trebaju provesti u nadolazećem razdoblju. Tim prioritetima Komisije utvrđuju se ključna područja za koja je potrebno hitno djelovanje EU-a i država članica da bi se omele metode trgovaca ljudima, ojačala prava žrtava te povećali unutarnji i vanjski napori EU-a da pruži koordiniran i dosljedan odgovor.

Kazneno i građansko pravosuđe

Jačanje borbe protiv kaznenih djela koja utječu na proračun EU-a

U srpnju je EU ostvario znatan napredak u pogledu kaznenih djela koja utječu na proračun EU-a kad su Parlament i Vijeće donijeli novu Direktivu o suzbijanju prijevara, korupcije i drugih kaznenih djela koja utječu na financijske interese Unije, uključujući teške prekogranične slučajeve prijevare u području PDV-a. Procjenjuje se da prijevare u području PDV-a koje proizlaze iz trgovine unutar EU-a iznose 50 milijardi eura godišnje.

Velik je napredak bio sporazum 20 država članica sklopljen u studenome kojim se uspostavlja Ured europskog javnog tužitelja radi istrage, kaznenog progona i privođenja počinitelja kaznenih djela koja utječu na financijske interese EU-a. Očekuje se da će Ured početi s radom do kraja 2020.

Učinkovitija razmjena kaznene evidencije

Europski informacijski sustav kaznene evidencije, uspostavljen 2012., omogućuje elektroničku razmjenu informacija o kaznenoj evidenciji osoba osuđenih u državama članicama EU-a. U lipnju je objavljeno prvo izvješće o korištenju sustavom u državama članicama. Tijekom 2017. nastavljeni su pregovori o pojednostavnjenju razmjene kaznene evidencije državljana trećih zemalja.

Zaštita djece u slučaju rastave roditelja iz različitih zemalja

Komisija je u srpnju predložila da EU nekim državama članicama odobri prihvaćanje pristupanja 10 trećih zemalja Haškoj konvenciji o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece, čime bi se pomoglo proširenju međunarodne zaštite od otmice djece.

Pomoć poduzećima u EU-u

Novi Sustav povezivanja poslovnih registara, pokrenut u lipnju, omogućuje brži i jednostavniji pristup informacijama o poduzećima u EU-u. To će olakšati prekograničnu trgovinu i povećati povjerenje u jedinstveno tržište.

Poduzeća suočena s problemima imat će koristi od boljih pravila o nesolventnosti zahvaljujući novom zakonodavstvu o olakšavanju prekograničnih postupaka koje se počelo primjenjivati 2017. Napredovali su i pregovori o predloženim pravilima o nacionalnim postupcima u slučaju nesolventnosti da bi se uspostavili sustavi za restrukturiranje i da bi se poduzetnicima pružila druga prilika.

Bolje korporativno upravljanje

Zakonodavstvo o pravima dioničara ojačano je u svibnju uvođenjem novih odredbi za poboljšanje korporativnog upravljanja, lakše ostvarivanje prava dioničara i dugoročno usmjeravanje na ulaganja. Donesena je i izmjena postojećih pravila o korporativnom upravljanju i naknadi za investicijska društva.

Temeljna prava i pravosudni sustavi

Očuvanje vladavine prava

Komisija je nastavila ulagati napore u promicanje i očuvanje vladavine prava u Europskoj uniji i dodatno poticati države članice da unaprijede neovisnost, kvalitetu i učinkovitost svojih pravosudnih sustava. Ti su sustavi bitni za očuvanje vladavine prava, jednaku primjenu zakonodavstva EU-a te okruženje povoljno za poslovanje i ulaganja. Iz Pregleda stanja u području pravosuđa u EU-u za 2017. vidljivo je da je napredak ostvaren, ali u određenim državama članicama i dalje su prisutni izazovi.

Tijekom godine Komisija je nastavila dijalog s Poljskom na temelju Okvira za vladavinu prava. U srpnju je poljskoj vladi poslala treću preporuku o vladavini prava u kojoj izražava svoju zabrinutost zbog planirane reforme sudstva i promjena u radu Ustavnog suda. U prosincu je zaključila da postoji jasan rizik od teške povrede vladavine prava u Poljskoj te predložila da Vijeće donese odluku na temelju članka 7. stavka 1. Ugovora o Europskoj uniji. Prijedlog je popraćen četvrtom preporukom o vladavini prava u kojoj se jasno utvrđuju koraci koje poljska tijela mogu poduzeti da bi popravila sadašnje stanje. Nadalje, Komisija je Sudu Europske unije uputila predmet protiv Poljske zbog kršenja prava EU-a Zakonom o organizaciji redovnih sudova.

Bolja zaštita osobnih podataka

Nastavila se suradnja s državama članicama, nacionalnim tijelima za zaštitu podataka i drugim dionicima na pripremi novih pravila za zaštitu osobnih podataka koja će se primjenjivati od svibnja 2018. Nova će pravila građanima omogućiti veću kontrolu nad osobnim podacima, a poduzećima pojednostavniti postupke. Izmjene su osmišljene da bi se osiguralo da osobni podaci pojedinaca u EU-u budu zaštićeni bez obzira na to kamo se šalju te gdje se obrađuju ili pohranjuju, čak i izvan EU-a.

Komisija je u siječnju utvrdila strategiju za promicanje međunarodnih standarda za zaštitu podataka da bi osigurala visoku razinu zaštite osobnih podataka i olakšala protok podataka za komercijalne svrhe i radi izvršavanja zakonodavstva. Zaključci o primjerenosti, za koje u trećoj zemlji moraju postojati pravila o zaštiti podataka usporediva s onima u EU-u, jedan su od ključnih elemenata te strategije.

EU istražuje mogućnost sudjelovanja u dijalozima o primjerenosti s relevantnim trgovinskim partnerima i sa zemljama koje su predvodnice u zaštiti podataka u svojoj regiji. Ciljna su područja istočna i jugoistočna Azija, Latinska Amerika i europsko susjedstvo. Dijalozi s Japanom i Južnom Korejom započeti su 2017.

U rujnu 2017. provedeno je prvo godišnje preispitivanje europsko-američkog sustava zaštite privatnosti, operativnog od srpnja 2016. Na temelju tog preispitivanja te kako je navedeno u izvješću o rezultatima, Komisija je utvrdila da sustav zaštite privatnosti i dalje pruža primjerenu razinu zaštite, ali da još uvijek ima mjesta za napredak, pa je dala niz preporuka. Osim toga, krovni sporazum EU-a i SAD-a stupio je na snagu u veljači i njime su osigurani standardi zaštite podataka za prijenos podataka između EU-a i Sjedinjenih Američkih Država radi izvršavanja zakonodavstva.

Zaštita prava i borba protiv diskriminacije

Suzbijanje zločina iz mržnje i govora mržnje na internetu i izvan njega

Gotovo dvije godine nakon donošenja EU-ova kodeksa postupanja za borbu protiv nezakonitog govora mržnje na internetu internetska poduzeća reagiraju brže i učinkovitije na nezakonit sadržaj, u skladu s pravom EU-a.

Tijekom 2017. Komisija je blisko surađivala sa židovskim i muslimanskim zajednicama u EU-u i s drugim organizacijama koje djeluju protiv rasizma, diskriminacije i svih oblika netolerancije. Saslušala je bojazni i podijelila informacije o aktivnostima EU-a.

U okviru Skupine na visokoj razini za suzbijanje rasizma osigurala je i ciljanu potporu EU-a te operativne smjernice o pružanju potpore žrtvama kao i o osposobljavanju policije i sudaca da bi lakše otkrili zločine iz mržnje. Dana 6. prosinca nacionalna tijela dogovorila su se o ključnim načelima za evidentiranje zločina iz mržnje, pripremljenima u suradnji s Komisijom i Agencijom Europske unije za temeljna prava.

Primjena Povelje EU-a o temeljnim pravima

Izvješće o primjeni Povelje EU-a o temeljnim pravima za 2016. objavljeno je u svibnju 2017. Vijeće je u listopadu donijelo zaključke o tom izvješću te utvrdilo da je u protekloj godini zaštita nekih prava ojačana donošenjem niza pravnih instrumenata. Oni su se odnosili na pretpostavku nedužnosti, pravo prisustvovanja na suđenju, pravnu pomoć i postupovna jamstva za djecu te na sveobuhvatan skup pravila o zaštiti podataka koja će se od 25. svibnja 2018. primjenjivati diljem EU-a te će pomoći građanima da ponovno preuzmu kontrolu nad svojim podacima.

Komisija je 7. prosinca, da bi se osiguralo poštovanje Povelje Europske unije o temeljnim pravima, Sudu Europske unije uputila predmet protiv Mađarske zbog zakona o nevladinim organizacijama koje se financiraju stranim sredstvima i zbog zakona o visokoškolskom obrazovanju.

Borba protiv diskriminacije

EU je tijekom 2017. nastavio borbu protiv diskriminacije provedbom niza mjera za jačanje ravnopravnosti lezbijki, homoseksualaca, biseksualnih, transrodnih i interseksualnih osoba. Veća su postignuća uključivala kampanju Dijelimo iste snove i donošenje Povelje o raznolikosti i uključivosti za osoblje Komisije.

U preispitivanju na sredini razdoblja Okvira EU-a za nacionalne strategije integracije Roma ocijenjen je napredak država članica u poboljšanju života najveće etničke manjine u Europi. Iz njega je vidljivo blago poboljšanje situacije Roma od 2011., ali ističe se da je 80 % romskog stanovništva još u opasnosti od siromaštva.

Borba protiv nasilja nad ženama

EU je 2017. poduzeo mjere za povećanje osviještenosti o nasilju nad ženama i djevojčicama u državama članicama. Kampanja NON.NO.NEIN, koju financira EU, potiče sve ljude – muškarce i žene – da se zauzmu protiv rodno uvjetovanog nasilja.

U lipnju je EU potpisao Istanbulsku konvenciju. Taj je međunarodni sporazum prvi europski dogovor o pravno obvezujućim standardima za sprječavanje nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja, zaštitu žrtava i kažnjavanje počinitelja.

Zajamčena prava osoba s invaliditetom

U izvješću o trenutačnom stanju provedbe Europske strategije za osobe s invaliditetom od 2010. objavljenom 2017. pokazalo se da je ostvaren konkretan napredak u svih osam prioritetnih područja (dostupnost, sudjelovanje, jednakost, zapošljavanje, obrazovanje i osposobljavanje, socijalna zaštita, zdravstvo i vanjsko djelovanje).

Među postignućima je i Komisijin prijedlog Europskog akta o pristupačnosti. To je direktiva kojom se olakšava poslovanje zbog bolje dostupnosti određenih proizvoda i usluga za svakodnevnu upotrebu, poput mobilnih telefona, računala, e-knjiga, usluga e-trgovine i bankarstva. Parlament je 2017. donio izvješće o prijedlogu, a Vijeće je utvrdilo svoj opći pristup.

Da bi se osobama s invaliditetom olakšalo putovanje unutar Europske unije, EU uvodi iskaznicu EU-a za osobe s invaliditetom kao pilot-projekt u osam država članica (Belgija, Estonija, Italija, Cipar, Malta, Rumunjska, Slovenija i Finska). U tim državama članicama iskaznica će osobama s invaliditetom omogućiti jednak pristup određenim povlasticama u području kulture, zabave, sporta i prometa. Prve iskaznice izdane su 2017.

Građanstvo Europske unije

U Izvješću o građanstvu EU-a za 2017. predstavljene su mjere kojima se želi osigurati da građani mogu u potpunosti ostvarivati svoja prava dok rade, putuju, studiraju ili sudjeluju u izborima.

Zaštita potrošača

EU-ov sustav brzog uzbunjivanja za opasne neprehrambene proizvode, koji omogućuje brzu razmjenu informacija među državama članicama EU-a i drugim zemljama koje su dio sustava, služio je zaštiti zdravlja i sigurnosti potrošača. Tijekom godine 31 nacionalnom tijelu koje sudjeluje u sustavu proslijeđene su 2 201 obavijest i 3 952 reakcije.

Slično tome, Sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje omogućuje državama članicama i drugim zemljama neprekidnu razmjenu informacija i zajedničku reakciju na potencijalno opasnu hranu. Godišnje izvješće za 2016., objavljeno u ožujku 2017., pokazalo je uspjeh EU-ova integriranog pristupa sigurnosti hrane. Njegovu će daljnjem poboljšanju pridonijeti iskustva stečena iz incidenta kontaminacije fipronilom koji se dogodio u ljeto. Na ministarskoj konferenciji održanoj 26. rujna 2017. u organizaciji Komisije, države članice i Komisija postigle su dogovor o nizu konkretnih mjera kojima će se ojačati djelovanje EU-a protiv prijevara s hranom i nezakonitih aktivnosti koje utječu na sigurnost prehrambenog lanca.

EU poduzima mjere za suzbijanje problema dvojne kvalitete prehrambenih proizvoda u EU-u. Komisija je u rujnu izdala smjernice za pomoć nacionalnim tijelima u boljem suzbijanju nepoštenih praksi.

Komisija je osigurala 1 milijun eura za financiranje studija i mjera provedbe u državama članicama te dodatnih 1 milijun eura za Zajednički istraživački centar, da bi razvio i proveo usklađeni pristup ispitivanju. Usporedno s time Komisija vodi konstruktivan dijalog s industrijom i svim ključnim dionicima. Isto tako, proizvođači i udruge robnih marki obvezali su se izraditi kodeks postupanja.

U okviru neprekidnih nastojanja 2017. da se obrane interesi potrošača u kontekstu skandala s emisijama Volkswagena, tijela EU-a za zaštitu potrošača i Komisija zajednički su zatražili od Volkswagena da hitno popravi sve pogođene automobile i primijeni dodatne mjere za izgradnju povjerenja.

Komisija je u ožujku predstavila akcijski plan u kojem je utvrdila kako potrošačima omogućiti veći izbor i bolji pristup financijskim uslugama diljem EU-a. Radi i na izmjeni Uredbe o prekograničnim plaćanjima radi smanjenja naknada za plaćanja u valutama koje nisu euro, izradi načela za kvalitetu internetskih stranica na kojima se uspoređuju financijski proizvodi te završetku rada na transparentnom utvrđivanju cijena najma automobila.

I sporovi male vrijednosti su važni

Tijekom godine stupila su na snagu revidirana pravila kojima se želi ubrzati, pojeftiniti i olakšati europski postupak za sporove male vrijednosti. Tim su pravilima sad obuhvaćena potraživanja u vrijednosti do 5 000 eura (prije 2 000 eura) i postupak je olakšan.

Zaštita potrošača na internetu

Sve veća važnost e-trgovine i rast broja internetskih trgovina i usluga stvorili su nove izazove za provedbu zakona o zaštiti potrošača. U prosincu je donesena nova uredba da bi se osiguralo da nacionalna tijela imaju veće ovlasti u borbi protiv nezakonitih praksi na internetu koje se šire jedinstvenim tržištem. Njome je uveden postupak koordinacije na razini EU-a za učinkovito i dosljedno suzbijanje takvih praksi multinacionalnih trgovaca. Uredba će stupiti na snagu 17. siječnja 2020.

Ostvaren je napredak u pregovorima o dvama važnim prijedlozima o ugovornim pravilima: prijedlogu o isporuci digitalnog sadržaja i prijedlogu o internetskoj prodaji robe. U listopadu je Komisija predstavila svoj izmijenjeni prijedlog kojim želi osigurati dosljedan pristup prodaji robe na internetu i izvan njega. Time je prošireno područje primjene druge inicijative s internetske prodaje robe na sve oblike prodaje. Tim će se dvama prijedlozima zaštititi potrošači koji kupuju robu ili digitalni sadržaj.

Provjera prikladnosti propisa o zaštiti potrošača

Provjera prikladnosti prava EU-a o zaštiti potrošača u svibnju pokazala je da, iako građani EU-a imaju velika prava, još ima prostora za poboljšanje zaštite potrošača na jedinstvenom tržištu. To se može ostvariti posebice većom vidljivošću postojećih prava i njihovom djelotvornom primjenom.

rescEU

Fond solidarnosti Europske unije mobiliziran je nekoliko puta za potporu Italiji, Ujedinjenoj Kraljevini, Cipru i Portugalu, nakon što su pogođeni prirodnim katastrofama 2015., 2016. i 2017.

Samo je 2017. 200 osoba u EU-u smrtno stradalo u prirodnim katastrofama, dok je uništeno više od milijun hektara šuma. S obzirom na to da se države članice posljednjih godina suočavaju sa sve češćim prirodnim katastrofama, Komisija je u studenome predložila jačanje Mehanizma Unije za civilnu zaštitu s novim sustavom za povećanje ukupnog kapaciteta za reakciju na prirodne katastrofe, rescEU.

Na taj će se način stvoriti rezerva vlastitih kapaciteta Europske unije te potaknuti udruživanje snaga u okviru Pričuve europske civilne zaštite. Cilj je i povećati ulaganja za sprječavanje katastrofa i pripravnost. Prijedlogom je postignuta delikatna ravnoteža između solidarnosti u EU-u i odgovornosti država članica kojom se pridonosi ideji „Europe koja štiti”.

Europski migracijski program

Europska komisija je 2017. nastavila s provedbom Europskog migracijskog programa, predlažući mjere za rješavanje postojećih izazova. Pritom je nastojala osigurati instrumente, osobito u područjima nezakonitih migracija, granica, azila i zakonite migracije, kojima će EU moći bolje srednjoročno i dugoročno upravljati migracijama.

Zaštita osoba kojima je potrebna pomoć

Grčka i talijanska nadležna tijela uz pomoć europske granične i obalne straže te u okviru operacije Sophia spasila su od 2015. više od 620 000 života na Egejskom moru i Sredozemlju. EU u suradnji s turskim tijelima i NATO-om razbija kriminalne krijumčarske mreže koje djeluju na središnjem Sredozemlju i u Egejskom moru.

Međunarodna zaštita 2017. odobrena je za ukupno 313 050 tražitelja azila.

Tijekom godine Komisija je predstavila nekoliko izvješća o napretku o mjerama poduzetima u skladu s Europskim migracijskim programom radi stabilizacije migracijskih tokova i boljeg upravljanja vanjskim granicama EU-a. U izvješćima je osobita pažnja posvećena pitanjima premještanja i preseljenja, provedbi Izjave EU-a i Turske, operacijama europske obalne i granične straže te partnerskom okviru za migracije. U njima je zaključeno da je u svim područjima ostvaren znatan napredak te su navedeni sljedeći koraci koje treba poduzeti.

Osim toga, Komisija je u travnju utvrdila prioritetne mjere za zaštitu djece migranata, uz dodatne zaštitne mjere koje su predložene u okviru reforme zajedničkog europskog sustava azila. Jedna od prioritetnih mjera odnosi se na integriranje djece u zemlju dolaska, među ostalim osiguravanjem odgovarajućeg utvrđivanja identiteta, dobrih uvjeta prihvata i pristupa obrazovanju.

Premještanje i preseljenje

Većina država članica EU-a sada provodi premještanja unutar EU-a da bi se smanjio pritisak na Grčku i Italiju. Komisija je u studenome predstavila posljednje izvješće o napretku u provedbi Europskog migracijskog programa. Broj premještenih osoba znatno se povećao 2017. u usporedbi s prethodnom godinom, što svjedoči o tome da sustav premještanja može funkcionirati ako sve strane ispunjavaju svoje obveze. Samo 2017. premješteno je 22 215 osoba. Od rujna 2015. ukupno je premješteno 33 140 osoba, od čega 21 704 iz Grčke i 11 436 iz Italije – 93 % svih osoba koje ispunjuju uvjete za premještanje. To dokazuje da je moguće ostvariti najvažniji cilj hitnog programa premještanja svih tražitelja azila koji ispunjuju uvjete iz Grčke i Italije. Međutim, iako je većina država članica redovito preuzimala obveze i sudjelovala u premještanju, neke su to odbile. Komisija je 2017. pokrenula postupke zbog povrede protiv tri države članice (Češke, Mađarske i Poljske) jer nisu provele odluke Vijeća Europske unije o premještanju iz 2015., a u prosincu je odlučila uputiti predmete protiv tih država članica Sudu Europske unije.

Programi za preseljenje provode se od srpnja 2015. da bi se osigurao zakonit i siguran način za pružanje međunarodne zaštite ranjivim osobama. Više od 26 000 osoba preseljeno je u 21 državu članicu EU-a te Island, Lihtenštajn, Norvešku i Švicarsku. Komisija je u rujnu pozvala države članice da u sljedeće dvije godine presele još najmanje 50 000 osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita (do 31. listopada 2019.) i koje stižu srednjosredozemnom rutom iz Jordana, Libanona, Turske i afričkih zemalja. Ukupan broj preuzetih obveza do kraja godine bio je 39 839.

Izjava EU-a i Turske

Na temelju Izjave EU-a i Turske i dalje se ostvaruju konkretni rezultati te je omogućeno učinkovito upravljanje migracijskim tokovima na istočnosredozemnoj ruti. Broj dnevnih prelazaka zadržao se na oko 86, a broj poginulih znatno je smanjen. Broj dolazaka smanjio se za 97 % u usporedbi s razdobljem koje je prethodilo provedbi Izjave. Intenzivirana je provedba operacija vraćanja te su ukupno vraćena 2 032 migranta. Među njima je bilo 228 Sirijaca.

EU i Turska povećali su financijsku potporu u okviru Instrumenta za izbjeglice u Turskoj. Odobrena su sredstva iz Instrumenta u iznosu od 3 milijarde eura od čega je dosad ukupno isplaćeno 1,85 milijardi eura. Mreža za hitnu socijalnu pomoć 2017. pružila je potporu za gotovo 1,2 milijuna izbjeglica u Turskoj, dok se očekuje da će broj Sirijaca koji primaju pomoć porasti na 1,3 milijuna. Provedba komponente Izjave koja se odnosi na preseljenje bila je zadovoljavajuća. Do kraja prosinca više od 11 700 Sirijaca preseljeno je iz Turske u 16 država članica.

Vraćanje i ponovni prihvat

Komisija je u ožujku istaknula potrebu za jačanjem EU-ove politike vraćanja te je donijela ažurirani Akcijski plan o vraćanju i niz preporuka državama članicama o tome kako da postupke učine učinkovitijima. Nakon toga, u rujnu je donesen revidirani Priručnik o vraćanju. Potpora državama članicama u vraćanju nezakonitih migranata među prioritetima je Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu te je dala pozitivne rezultate. Broj operacija vraćanja koje koordinira Agencija nastavio je rasti te je 2017. dosegao 350.

Suzbijanje krijumčarenja migranata

Nastavljena je provedba Akcijskog plana EU-a protiv krijumčarenja migranata koji je donesen u svibnju 2015. Od njegova osnutka 2016. Europski centar za borbu protiv krijumčarenja migranata pri Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva osigurao je osnovnu potporu u više od 2 000 predmeta te je pružio punu potporu u više od 90 prioritetnih predmeta. Komisija je 2017. uspostavila mrežu nacionalnih kontaktnih točaka da bi olakšala stratešku suradnju država članica te razmjenu informacija i najboljih praksi iz područja suzbijanja krijumčarenja migranata.

Spašavanje života na moru i provedba pristupa žarišnih točaka

Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu

Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu postala je operativna 2017. Agencija pruža potporu najizloženijim državama članicama s više od 1 700 službenika graničnog nadzora i drugog osoblja. Uspostavljene su i snage za brzu reakciju te pričuva opreme za brzu reakciju koji se mogu mobilizirati u slučaju potrebe za brzom graničnom intervencijom.

Uloga i aktivnosti Agencije znatno su povećane i proširene. Potpora državama članicama u vraćanju nezakonitih migranata postala je jedno od glavnih područja njezina djelovanja. Agencija pomaže i u otkrivanju i sprječavanju prekograničnog kriminala, a među njezinim je prioritetima i jačanje suradnje s trećim zemljama. Sada se nastoje u potpunosti iskoristiti njezini ojačani instrumenti i alati.

Žarišne točke i potpora Grčkoj i Italiji

Provedba pristupa putem žarišnih točaka (operativna i financijska potpora EU-a i nadležnih agencija EU-a, kao što su Europski potporni ured za azil, Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu i Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva) nastavljena je 2017. u Grčkoj i Italiji. Tijekom godine europska granična i obalna straža u okviru različitih operacija rasporedila je više od 1 000 službenika u te dvije države članice. Europski potporni ured za azil rasporedio je 153 gostujuća službenika za potporu grčkim i talijanskim nadležnim tijelima u uzimanju otisaka prstiju, registraciji i sigurnosnim provjerama, a Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) također je rasporedila 24 gostujuća službenika.

Zahvaljujući toj potpori poboljšani su uvjeti života u grčkim žarišnim točkama. Međutim, Italija je ostala izložena pritisku migranata koji su u prvoj polovini godine stizali na njezine obale srednjosredozemnom rutom te je taj pritisak bio gotovo jednak onome prethodnih godina. Predviđajući takav razvoj događaja, Komisija je zajedno s Europskom službom za vanjsko djelovanje brzo reagirala te je u siječnju donijela Zajedničku komunikaciju „Migracije na srednjosredozemnoj ruti – Upravljanje tokovima, spašavanje života”.

Zbog sezonskog povećanja broja migranata Komisija je u srpnju predstavila dodatni akcijski plan za potporu Italiji u kojem je, kao i u komunikaciji iz siječnja, naglasak bio na pet ključnih područja: spašavanju života; suzbijanju krijumčarenja i trgovine ljudima u Libiji (među ostalim preko projekta vrijednog 46,3 milijuna eura koji sufinancira EU); većem angažmanu s ključnim trećim zemljama; povećavanju broja operacija vraćanja te većoj solidarnosti u EU-u.

Upravljanje granicama

Schengen

Ujesen 2015. nekoliko schengenskih država odlučilo je privremeno ponovno uvesti nadzor na dijelu unutarnjih granica. Na prijedlog Komisije, Vijeće je u svibnju 2016. donijelo preporuku da Austrija, Danska, Njemačka, Norveška i Švedska (zemlje koje su bile osobito izložene sekundarnim kretanjima na zapadnobalkanskoj ruti) privremeno ponovno uvedu nadzor na određenim dijelovima svojih unutarnjih granica. U skladu sa schengenskim pravilima rok iz preporuke triput je produljen, posljednji put u svibnju 2017.

Komisija je i dalje u potpunosti predana što bržem vraćanju područja bez nadzora na unutarnjim granicama. U svojoj Preporuci od 12. svibnja 2017. o razmjernim policijskim kontrolama i policijskoj suradnji u schengenskom prostoru Komisija je pozvala schengenske države da umjesto ponovnog privremenog uvođenja nadzora na granicama prednost daju drugim mjerama, kao što su policijske kontrole.

Komisija je u rujnu pojasnila da se nadzor na granicama koji provodi navedenih pet schengenskih država mora ukinuti do sredine studenoga. Istodobno, Komisija je podsjetila na pravila koja treba ispoštovati ako neka schengenska država smatra da je opravdano i potrebno ponovno privremeno uvesti nadzor na granicama. Međutim, šest schengenskih država obavijestilo je Komisiju o svojoj namjeri da zadrži privremeni nadzor na unutarnjim granicama na temelju različitih odredbi Zakonika o schengenskim granicama. Krajem 2017. Komisija je razmatrala te obavijesti. Komisija je u rujnu predložila i ažuriranje Zakonika o schengenskim granicama da bi se pravila o ponovnom privremenom uvođenju nadzora na unutarnjim granicama prilagodila postojećim potrebama. Komisija smatra da je to potrebno da bi se odgovorilo na rastuće prijetnje javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti, zadržavajući stav da privremeni nadzor na unutarnjim granicama mora ostati vremenski ograničen izuzetak.

Bolja kontrola vanjskih granica EU-a

U travnju su na snagu stupila nova pravila kojima se uvodi provjera svih putnika koji prelaze vanjske granice EU-a u relevantnim bazama podataka, kao što je Schengenski informacijski sustav. Sustav sada sadržava 70 milijuna upozorenja, a 2016. evidentirano je više od 4 milijarde pretraživanja. Na taj se način smanjuje opasnost da osobe koje predstavljaju sigurnosnu prijetnju, uključujući građane EU-a, neopaženo prelaze granice.

Komisija je 2016. predložila unapređenja učinkovitosti Schengenskog informacijskog sustava kojima se jača njegov kapacitet potpore tijelima kaznenog progona u borbi protiv terorizma, poboljšava upravljanje granicama i osigurava učinkovita razmjena informacija među državama članicama. U veljači 2018. uvest će se i sustav za automatsku identifikaciju otisaka prstiju da bi se lakše identificirali kriminalci i teroristi koji ulaze u schengensko područje koristeći se lažnim dokumentima. Komisija je predložila sustav EU-a za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju koji bi trebao osigurati da se unaprijed provode sigurnosne provjere osoba koje putuju u schengensko područje bez vize. Sustav će pomoći u identifikaciji osoba koje predstavljaju rizik prije no što dođu na granice EU-a uz zadržavanje bezviznog režima za većinu putnika. Vijeće je u lipnju usuglasilo svoje stajalište o tom prijedlogu. Uz to, od 2020. novi sustav ulaska/izlaska modernizirat će i upravljanje vanjskim granicama evidentiranjem osobnih podataka državljana trećih zemalja te vremena, datuma i mjesta njihova ulaska i izlaska.

Otvaranje novih zakonskih mogućnosti i poboljšanje postojećih

U rujnu su započeli pregovori između Europskog parlamenta i Vijeća o prijedlogu revidirane plave karte, kojim bi se povećala privlačnost EU-a za visokokvalificiranu radnu snagu iz trećih zemalja te mogućnosti njihova zadržavanja.

Komisija je u srpnju 2016. predložila okvir EU-a za preseljenje kojim se želi uspostaviti zajednička europska politika u području preseljenja te osigurati uređeni i sigurni putovi prema Europi za osobe kojima je potrebna međunarodna zaštita. Vijeće je izložilo svoje stajalište u studenome 2017., a u prosincu su započeli pregovori s Parlamentom.

Integracija državljana trećih zemalja

Komisija je 2017. provela nekoliko mjera obuhvaćenih Akcijskim planom za integraciju državljana trećih zemalja. U Njemačkoj i Švedskoj održane su prve aktivnosti uzajamnog učenja nedavno osnovane Europske mreže za integraciju.

Komisija je pokrenula nekoliko inicijativa tijekom godine da bi mobilizirala poslodavce i druge socijalne i gospodarske partnere, od kojih je najvažnija inicijativa Poslodavci zajednički za integraciju iz svibnja, nakon čega je u prosincu donesena izjava Europsko partnerstvo za integraciju. Internetski višejezični Alat za profiliranje vještina državljana trećih zemalja, koji je Komisija razvila i pokrenula u okviru Novog programa vještina za Europu, omogućuje rano prepoznavanje i profiliranje vještina i kvalifikacija tražitelja azila, izbjeglica i drugih migranata. Te inicijative svjedoče o naporima koje Komisija, poslodavci i drugi socijalni partneri ulažu da bi omogućili integraciju izbjeglica i migranata sa zakonitim boravkom na tržište rada.

Tijekom godine Program Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije i Europski socijalni fond nastavili su financirati mjere za olakšavanje integracije izbjeglica i njihovih obitelji na tržište rada. Europski semestar za 2017. također je stavio veći naglasak na integracijske izazove s kojima se suočavaju migranti i izbjeglice.

Vizna politika

Nakon što je svim bugarskim i rumunjskim građanima od prosinca 2017. dopušteno da putuju u Kanadu bez vize, SAD je danas jedina treća zemlja čijim državljanima nisu potrebne vize koja ne odobrava recipročni bezvizni režim za sve građane EU-a. Kako je navedeno u njezinu posljednjem izvješću o viznom reciprocitetu iz prosinca, Komisija nastavlja razgovore sa SAD-om i pet država članica na koje se odnosi to pitanje (Bugarska, Hrvatska, Cipar, Poljska i Rumunjska).

Kada je riječ o liberalizaciji viznog režima, gruzijskim državljanima u ožujku je odobren ulazak na schengensko područje bez vize za kratkotrajni boravak do 90 dana, a u lipnju je na snagu stupio bezvizni režim s Ukrajinom. U ožujku je na snagu stupio i revidirani mehanizam suspenzije, o čemu je Komisija izvijestila u prosincu. Iako se uvjeti za liberalizaciju viznog režima i dalje ispunjavaju, Komisija je upozorila da predmetne treće zemlje trebaju i dalje ispunjavati potrebna mjerila, uključujući bolje upravljanje nezakonitim migracijama te učinkovitije sprječavanje i suzbijanje organiziranog kriminala i korupcije.

Financijska potpora za učinkovito upravljanje migracijama

Sredstva EU-a za područje unutarnjih poslova važan su instrument politike za rješavanje postojećih izazova povezanih s migracijama. Iz tog je razloga razina financijske potpore ostala visoka i 2017. Fond za azil, migracije i integraciju sa sredstvima u iznosu od 1,4 milijarde eura i Fond za unutarnju sigurnost sa sredstvima u iznosu od 692 milijuna eura i 2017. nastavili su pružati potporu za izgradnju kapaciteta, pružajući humanitarnu, materijalnu i zdravstvenu pomoć te pridonoseći razvoju operativne suradnje. Dodatna sredstva stavljena su na raspolaganje i preko nacionalnih programa država članica (634 milijuna eura iz Fonda za azil, migracije i integraciju te 168 milijuna eura iz Fonda za unutarnju sigurnost).

Nadalje, za države članice odobreno je više od 743 milijuna eura da bi se omogućio brz odgovor na hitne operativne potrebe tijekom trajanja tih fondova. Istodobno se iz uzajamnih fondova i drugih instrumenata za vanjsko djelovanje EU-a pridonosilo rješavanju najvećih izazova u trećim zemljama.

Susjedstvo Europske unije

Europska politika susjedstva odraz je želje EU-a da gradi odnose s partnerskim zemljama na istoku i zapadu na temelju zajedničkih interesa te obveze da s njima surađuje u prioritetnim područjima radi promicanja stabilnosti. Ta prioritetna područja uključuju promicanje demokracije, vladavine prava, poštovanja ljudskih prava i socijalne kohezije.

Mogućnost putovanja bez vize u EU 2017. je odobrena državljanima Gruzije i Ukrajine. Osim toga, stupili su na snagu važni sporazumi o pridruživanju između EU-a i Gruzije, Moldove i Ukrajine, koji će potaknuti reforme i omogućiti stvaranje područja slobodne trgovine. EU je ponovno pozvao na mirno rješavanje sukoba u istočnoj Ukrajini potpunom provedbom sporazuma iz Minska. Oni su sklopljeni u rujnu 2014. i veljači 2015., a cilj im je pronalaženje održivog političkog rješenja sukoba u istočnoj Ukrajini uz poštovanje njene neovisnosti, suverenosti i teritorijalne cjelovitosti. Zadržao je sankcije Rusiji zbog nezakonitog pripajanja Krima i Sevastopolja te njezine uloge u destabilizaciji Ukrajine.

Osim toga, EU je podržao Gruziju, Jordan, Moldovu, Tunis i Ukrajinu programima makrofinancijske pomoći koji su upotpunjeni financijskom potporom Međunarodnog monetarnog fonda. Cilj je pomoći zemljama koje su geografski, gospodarski i politički bliske EU-u da prevladaju sve gospodarske i financijske krize.

Peti sastanak na vrhu Istočnog partnerstva u studenome ponovno je potvrdio jasnu i trajnu predanost EU-a i šest partnera: Armenije, Azerbajdžana, Bjelarusa, Gruzije, Moldove i Ukrajine, tom partnerstvu. U zajedničkoj izjavi sa sastanka na vrhu pozdravljeno je 20 ciljeva za 2020. kao pravi smjer suradnje u ostvarenju opipljivih rezultata s prednostima za građane. Na marginama sastanka na vrhu potpisan je novi Sveobuhvatni i pojačani sporazum o partnerstvu s Armenijom.

Rusija

EU zadržava na snazi mjere ograničavanja protiv Rusije zbog njezine uloge u destabilizaciji Ukrajine koje su produljene u prosincu 2017. i ostaju povezane s potpunom provedbom sporazuma iz Minska. U međuvremenu, EU i dalje selektivno surađuje s Rusijom u područjima poput vanjske politike i globalnih pitanja te je intenzivirao svoju potporu ruskom civilnom društvu i kontaktima građana EU-a i Rusije. Situacija u pogledu ljudskih prava u Rusiji i ograničenja za civilno društvo i dalje izaziva veliku pozornost EU-a.

Južno susjedstvo Europske unije

Tijekom godine EU je nastavio pregovore o prioritetima partnerstva koji obuhvaćaju gospodarsku i političku suradnju. Te je prioritete dogovorio s Alžirom i Egiptom.

EU je osigurao gotovo 170 milijuna eura za zaštitu migranata, provedbu migracijskih strategija i omogućavanje dobrovoljne repatrijacije i reintegracije u Egiptu, Libiji, Maroku i Tunisu. Povećao je i svoju potporu Tunisu u demokratskoj tranziciji i gospodarskom oporavku.

U srpnju se EU pridružio Partnerstvu za istraživanje i inovacije na mediteranskom području te obvezao na ulaganja do 220 milijuna eura u regionalnu suradnju u sljedećih nekoliko godina da bi se poboljšali izvori vode i prehrambeni sustavi. Takva su poboljšanja nužna jer trenutačne ozbiljne nestašice vode i smanjenje prinosa usjeva utječu na socioekonomske uvjete i vode do političke nestabilnosti te tako potiču kratkoročne migracije. EU je ostao posvećen Libiji i njezinu prijelazu na demokraciju te pružao potporu posredovanju UN-a. Teme ministarskog sastanka o suradnji Libije i EU-a u travnju bile su obrazovanje i zdravlje.

Tijekom 2017. EU je nastavio promicati regionalnu suradnju sa zemljama južnog Sredozemlja putem Unije za Mediteran, Arapske lige i Zaklade Anna Lindh.

Zapadni Balkan i proširenje

EU je nastavio podupirati zemlje zapadnog Balkana na putu prema integraciji u EU. Crna Gora i Srbija nastavile su pregovore o pristupanju. Intenzivni angažman EU-a i napredak u provedbi reformi i demokratizaciji Albanije i bivše jugoslavenske republike Makedonije omogućili su daljnje korake u integraciji u EU za obje države. Osim toga, EU je podupro reforme u Bosni i Hercegovini te Kosovu (ovim se nazivom ne dovode u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 1244/1999 i s mišljenjem Međunarodnog suda o proglašenju neovisnosti Kosova). Nadalje, EU podupire pomirenje i pomaže ublažiti napetosti među zemljama u regiji.

Turska

Odnosi EU-a i Turske tijekom 2017. narušeni su ozbiljnim pogoršanjem vladavine prava i temeljnih prava u Turskoj. EU je jasno dao do znanja da je spreman nastaviti dijalog s Turskom u kojoj vladaju stabilnost, demokracija i uključivost. Na temelju Izjave EU-a i Turske iz 2016. i dalje se ostvaruju rezultati u obliku znatno smanjenog broja nezakonitih prelazaka preko Egejskog mora i manjeg broja smrtnih slučajeva.

Zapadna Europa

EU je nastavio održavati odlične odnose s trećim zemljama u zapadnoj Europi, a Norveška i Švicarska i dalje su njegovi glavni trgovinski i investicijski partneri. Poboljšani su odnosi sa zemljama u Europskom gospodarskom prostoru (Island, Lihtenštajn i Norveška) te su uspostavljeni bliži odnosi s Vatikanom u području vanjske politike i drugih pitanja.

Sjeverna Amerika i Latinska Amerika

EU je aktivno surađivao s novom vladom Sjedinjenih Američkih Država, među ostalim na sastanku čelnika u Bruxellesu u svibnju prilikom prvog putovanja predsjednika Donalda Trumpa u inozemstvo. Bliska suradnja u području sigurnosti, vanjske politike – među ostalim u pogledu Sjeverne Koreje, Rusije, Sirije i Ukrajine – te borbe protiv terorizma bila je čvrsta i važna.

Godina 2017. bila je bitna za odnose EU-a i Kanade. Svi građani EU-a sada mogu putovati u Kanadu bez vize, a sporazum o slobodnoj trgovini s Kanadom počeo se privremeno primjenjivati u rujnu.

U vrijeme promjena u Latinskoj Americi EU je i dalje radio na modernizaciji i unaprjeđenju odnosa sa svojim partnerima, prije svega Čileom, Kubom, Meksikom, trgovinskim blokom Mercosur i karipskim državama. EU je ujedno razvijao odnose s cijelom tom regijom koju predstavlja Zajednica latinoameričkih i karipskih država o nizu tema poput sigurnosti, poslovanja, rodne politike i parlamentarnih odnosa. Na temelju godina partnerstva i suradnje EU je nastavio podupirati mirovni proces u Kolumbiji.

Kina

Na sastanku na vrhu EU-a i Kine u Bruxellesu u lipnju zabilježen je znatan napredak u područjima kao što su oznake zemljopisnog podrijetla, carinska suradnja, državne potpore i obveza provedbe Pariškog klimatskog sporazuma. Razmjena mišljenja o vanjskoj politici i regionalnim pitanjima pojačana je savjetovanjima i raspravama o Africi, središnjoj Aziji, Afganistanu, Sjevernoj Koreji i Siriji, te o borbi protiv terorizma i obrani. U središtu odnosa EU-a s Kinom i dalje su bila pitanja ljudskih prava.

Azija i Pacifik

Udruženje država jugoistočne Azije

Godina 2017. označila je 40. godišnjicu službenih odnosa EU-a i Udruženja država jugoistočne Azije. Na sastanku na vrhu održanom u kolovozu u Manili na Filipinima utvrđena su područja suradnje za razdoblje 2018.–2022., a odnosila su se na sigurnost, trgovinu, održivi razvoj i međuljudske kontakte.

Bliski istok

Iran

Tijekom godine ostvaren je velik napredak u odnosima EU-a i Irana, prije svega u područjima trgovine i ulaganja, energije, okoliša, obrazovanja, istraživanja, civilne nuklearne suradnje, humanitarne pomoći i ljudskih prava. Omogućilo ga je ukidanje sankcija povezanih s nuklearnim pitanjima. Nadalje, uspostavljen je redoviti dijalog s Iranom radi konstruktivne suradnje na regionalnim pitanjima i razvoja pristupa rješavanju regionalnih kriza.

Bliskoistočni mirovni proces, Izrael i okupirano palestinsko područje

Dvodržavno rješenje ugroženo je zbog događaja na terenu, poput izostanka znatnijeg napretka u međupalestinskom pomirenju i većih aktivnosti naseljavanja koje je provodila vlada Izraela na okupiranom palestinskom području, među ostalim u istočnom Jeruzalemu. Međutim, u prosincu je Europsko vijeće ponovno potvrdilo stajalište EU-a kojim se zagovara dvodržavno rješenje. Krajem godine poduzeti su prvi koraci u međupalestinskom pomirenju. EU je pokrenuo preispitivanje metoda svojeg angažmana na terenu da bi se osiguralo da te metode doprinose napretku u postizanju dvodržavnog rješenja.

U suradnji s državama članicama te Norveškom i Švicarskom EU je donio Europsku zajedničku strategiju za financijsku potporu Palestincima za razdoblje 2017.–2020., prvi zajednički program pomoći za južno susjedstvo Europske unije.

Sirija

Tijekom godine sirijska je kriza zahtijevala mobilizaciju EU-a i međunarodne zajednice. EU je u travnju bio sudomaćin Briselske konferencije o potpori budućnosti Sirije i regije. Sudionici su se obvezali izdvojiti 5,6 milijardi eura 2017. za rješavanje krize. EU je spreman podržati obnovu, ali samo ako se stranke u Siriji dogovore o održivom i uključivom političkom rješenju sukoba.

Odnosi EU-a i Afrike

EU je najvažniji trgovinski i investicijski partner Afrike te njezin glavni izvor pomoći. Najveći je pružatelj službene razvojne i humanitarne pomoći tom kontinentu. Peti sastanak na vrhu Afričke unije i Europske unije održan u studenome u Abidjanu u Côte d’Ivoireu bio je usmjeren na ulaganje u sve mlađe stanovništvo Afrike. EU se raduje suradnji s Afrikom u budućem okviru nakon Sporazuma iz Cotonoua.

Migracije: ljudska dimenzija kao temelj pristupa EU-a

Migracije su tijekom godine i dalje bile među najvećim prioritetima EU-a, uz velik naglasak na ljudskoj dimenziji. Znatno je smanjen broj ljudi koji su tijekom godine prešli Sredozemno more i Saharu. Razlog su tome veća suradnja i koordinacija EU-a s partnerskim zemljama u Africi i međunarodnim organizacijama te koordinacija s državama članicama. Osim toga, u okviru pomorske misije EU-a, tj. operacije Sophia, nastavljene su operacije za suzbijanje krijumčarenja i osposobljavanje libijske obalne straže. U okviru Kriznog uzajamnog fonda EU-a za Afriku već je mobilizirano gotovo 3,2 milijarde eura za otvaranje radnih mjesta, poboljšanje vještina, jačanje upravljanja migracijama i poboljšanje sigurnosnih uvjeta da bi zemlje mogle izgraditi gospodarstva i otvoriti druge mogućnosti koje smanjuju potrebu za migracijama.

Od pokretanja Partnerskog okvira za migracije ostvaren je niz konkretnih rezultata u pet supsaharskih prioritetnih zemalja: Etiopiji, Maliju, Nigeru, Nigeriji i Senegalu. Velik dio tog rada prikazan je u izvješću o napretku koje je 2017. predstavila visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednica Komisije Federica Mogherini.

Održivi razvoj

EU je najveći svjetski donator razvojne i humanitarne pomoći. Pomoć EU-a nije udjeljivanje milostinje, već konkretno ulaganje u ljude. Samo će Komisija u razdoblju od 2014. do 2020. pružiti 31 milijardu eura službene razvojne pomoći Africi.

EU je dokazao svoju trajnu predanost i vodeću ulogu u provedbi UN-ova Programa održivog razvoja do 2030. potpisivanjem novog Europskog konsenzusa o razvoju. Pokretanje novog europskog plana za vanjska ulaganja, kojim se želi potaknuti do 44 milijarde eura dodatnih ulaganja u Africi i europskom susjedstvu, bilo je dobrodošao poticaj nastojanjima da se taj novi pristup provede u praksi.

Plan za vanjska ulaganja: nov oblik potpore afričkim zemljama i zemljama susjedstva

Plan za vanjska ulaganja, inovativan pristup razvojnoj pomoći EU-a, uspostavljen je 2017. Europski fond za održivi razvoj, kao njegova glavna sastavnica, uspostavljen je 28. rujna.

Planom će se potaknuti ulaganja u zemlje partnere EU-a u Africi i regiji susjedstva. Promicat će se uključivi rast, otvaranje radnih mjesta i održivi razvoj te će se tako ukloniti neki od temeljnih uzroka nezakonitih migracija. Očekuje se da će plan, koji uključuje 4,1 milijardu eura iz proračuna EU-a i Europskog razvojnog fonda, do 2020. potaknuti ulaganja u iznosu većem od 44 milijarde eura. Komisija je pozvala države članice i druge partnere da daju svoj doprinos.

EU je 2017. u partnerstvu s UN-om pokrenuo i inicijativu vrijednu 500 milijuna eura za suzbijanje svih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama diljem svijeta.

Komisija je predložila i ovlaštenje EU-a za početak službenih pregovora o novom partnerstvu s afričkim, karipskim i pacifičkim zemljama nakon 2020.

Revidirana je politika Pomoć za trgovinu iz 2007. da bi se zauzeo širi pristup trgovine u cilju održivog razvoja kojim se želi povećati razvojni učinak gospodarskih odnosa s partnerskim zemljama.

EU u službi zaštite ljudskih prava

Tijekom godine EU je ponovno potvrdio da je vodeći dionik u borbi za ljudska prava na svjetskoj razini. U lipnju je objavio preispitivanje na sredini razdoblja Akcijskog plana EU-a za ljudska prava i demokraciju (2015.–2019.). U njemu se utvrđuju područja u kojima bi EU trebao usmjeriti dodatne napore u pogledu ljudskih prava u trećim zemljama u preostalom razdoblju provedbe tekućeg akcijskog plana.

U skladu s prioritetima Globalne strategije Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku, EU je čvrsto podupirao pogodno okruženje za nevladine organizacije i borce za ljudska prava putem dijaloga o ljudskim pravima i financijske potpore te u multilateralnim forumima. Tijekom godine civilno društvo diljem svijeta i dalje je bilo izloženo represiji. EU se nastavio odlučno protiviti svim neopravdanim ograničenjima prava na slobodu udruživanja i mirnog okupljanja.

Sigurnost i obrana

EU je 2017. brzo započeo provedbu Globalne strategije u području sigurnosti i obrane. Uspostavljen je prvi jedinstveni zapovjedni centar za vojno osposobljavanje u EU-u i savjetodavne misije. Osnovan je Europski centar izvrsnosti za poboljšanje analize i jačanje kapaciteta za suzbijanje hibridnih prijetnji (kao nastavak na Zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o suzbijanju hibridnih prijetnji iz 2016.) te je pojačana suradnja s NATO-om.

U lipnju je Komisija pokrenula Europski fond za obranu iz kojeg će se izdvojiti 90 milijuna eura za istraživanje i 500 milijuna eura za razvoj industrijskih proizvoda i tehnologija za obranu do 2020. Preko tog fonda proračun EU-a prvi će se put iskoristiti za potporu projektima u području obrane. Tako će se smanjiti rizik od udvostručavanja i promicati učinkovitost potrošnje nacionalnih vlada suradnjom u području istraživanja, razvoja i zajedničke nabave.

Objavljeni su prvi pozivi za istraživačke projekte i prvi projekti koji će se u potpunosti financirati najavljeni su prije kraja 2017. u području sustava s automatskim upravljanjem i vojničkih sustava. Komisija je predložila i Europski program industrijskog razvoja u području obrane za koji bi se izdvojilo 500 milijuna eura iz proračuna EU-a radi financiranja industrijskih proizvoda i tehnologija za obranu u fazi razvoja, poput prototipova.

U prosincu, samo šest mjeseci nakon Komisijina prijedloga, Vijeće Europske unije postiglo je dogovor o općem pristupu. Nakon što Europski parlament završi svoj tekući rad, Europski fond za obranu bit će potpuno funkcionalan i moći osiguravati sredstva za prve projekte od 2019.

Kao dokaz potrebe za većom koordinacijom i suradnjom u području sigurnosti i obrane čelnici 25 država članica u prosincu su započeli stalnu strukturiranu suradnju u području obrane. To će državama članicama koje su za to voljne i sposobne omogućiti zajednički razvoj obrambenih kapaciteta, ulaganje u zajedničke projekte i povećanje operativne spremnosti te doprinosa svojih oružanih snaga. Postignut je dogovor o 17 suradničkih projekata, uključujući timove za brzu reakciju i uzajamnu pomoć u području kibersigurnosti, vojni angažman u uklanjanju posljedica nesreća, poboljšanje pomorske sigurnosti, uspostavljanje Medicinskog zapovjedništva EU-a i osnivanje Centra stručnosti EU-a za misije osposobljavanja.

Osim toga, države članice prvi put razmjenjuju planove potrošnje za obranu da bi se bolje utvrdili nedostaci, osigurala dosljednost i ostvarile koristi od ekonomije razmjera, i to u okviru Koordiniranog godišnjeg preispitivanja u području obrane.

Odgovor na humanitarne krize i hitne situacije

Tijekom godine više od 65,6 milijuna ljudi diljem svijeta prisilno je raseljeno zbog sukoba i rata. Otprilike 90 % godišnjeg proračuna EU-a za humanitarnu pomoć dodijeljeno je projektima koji se odnose na pomoć tim izbjeglicama u 56 zemalja. EU je dodjelom 326 milijuna eura Nigeriji, Somaliji, Južnom Sudanu i Jemenu 2017. intenzivirao svoju reakciju na opasnost od gladi koja prijeti milijunima ljudi u tim zemljama.

Pomagao je izbjeglicama i migrantima u Grčkoj novčanom pomoći i pružanjem smještaja za najam putem programa hitne potpore za integraciju i smještaj. Mreža za hitnu socijalnu pomoć, dosad najveći humanitarni program EU-a, pomogla je u ispunjavanju osnovnih potreba više od 1,1 milijuna najranjivijih izbjeglica u Turskoj osiguranjem debitnih kartica s unaprijed uplaćenim sredstvima.

EU je 2017. dodijelio više od 6 % proračuna za humanitarnu pomoć za obrazovne programe za djecu u humanitarnim krizama, što je porast u odnosu na 1 % 2015.

Putem Mehanizma za civilnu zaštitu EU pruža i koordinira izravnu pomoć ljudima u područjima pogođenima katastrofama u Europi i ostatku svijeta. Taj je mehanizam tijekom godine aktiviran 32 puta, među ostalim nakon šumskih požara u Europi, poplava u Peruu i uragana na Karibima.

Multilateralna suradnja

EU je tijekom cijele godine blisko surađivao s Ujedinjenim narodima i podupirao tri prioriteta Antónija Guterresa, novog glavnog tajnika UN-a: sprječavanje sukoba, održivi razvoj i reformu UN-a. Zajedno su EU i države članice najveći donatori financijskih sredstava za sustav UN-a. U skladu s Globalnom strategijom EU je zagovarao jače globalno upravljanje, sprječavanje sukoba i uspostavu mira te provedbu ključnih sporazuma o klimatskim promjenama i održivom razvoju.

Suradnja EU-a i NATO-a pojačavala se tijekom 2017. Temeljila se na Varšavskoj deklaraciji iz 2016. o uzajamnoj suradnji u svjetlu zajedničkih prijetnji. Suradnja EU-a i NATO-a temeljni je stup EU-ova rada na jačanju europske sigurnosti i obrane u okviru Globalne strategije EU-a. U jesen su prvi put održane paralelne i koordinirane aktivnosti.

Ostvarivanje pozitivnog plana za Europu

U govoru o stanju Unije 2016. predsjednik Juncker predstavio je pozitivan plan za „Europu koja štiti, osnažuje i brani”, koji su na sastanku na vrhu u Bratislavi u Slovačkoj u rujnu 2016. pozdravili Europski parlament i čelnici EU-27.

Rad na pozitivnom planu nastavljen je 2017. te je 1. ožujka objavljena Bijela knjiga o budućnosti Europe, u kojoj je predstavljena vizija Komisije o budućnosti EU-a s 27 država članica. U toj su bijeloj knjizi utvrđeni glavni izazovi i mogućnosti za Europsku uniju u sljedećem desetljeću te je predstavljeno pet scenarija mogućeg razvoja EU-a do 2025., koji ovise o odabranom smjeru. Potom je objavljeno pet dokumenata za razmatranje da bi se potakla rasprava o pitanjima koja će najviše utjecati na budućnost Europe, a to su:

• socijalna dimenzija Europe,
• iskorištavanje prednosti globalizacije,
• produbljenje ekonomske i monetarne unije,
• budućnost europske obrane,
• budućnost financija EU-a.

Čelnici 27 država članica EU-a okupili su se 25. ožujka u Rimu da bi proslavili 60. obljetnicu Ugovorâ iz Rima, kojima je osnovana Europska ekonomska zajednica, preteča današnje Europske unije, i ponovno iskazali svoju predanost Uniji. Na kraju proslave donesena je Rimska deklaracija, u kojoj su čelnici iznijeli zajedničku viziju o tome kako će „još većim jedinstvom učiniti Europsku uniju jačom i otpornijom”.

Sada postoji prilika za provedbu šire reforme Europske unije. Europska komisija zajedno je s Europskim parlamentom i državama članicama u cijelom EU-u pokrenula niz rasprava o budućnosti Europe. Europski gospodarski i socijalni odbor i Europski odbor regija aktivno su sudjelovali u organizaciji nacionalnih i regionalnih debata u državama članicama. Ususret posebnom sastanku na vrhu čelnika država EU-27 koji će se održati 9. svibnja 2019. u Sibiuu u Rumunjskoj nastavit će se rasprave u parlamentima, gradovima i regijama.

Plan za ujedinjeniju, snažniju i demokratskiju Uniju

U govoru o stanju Unije u rujnu 2017. predsjednik Juncker iznio je svoju viziju mogućeg razvoja EU-a do 2025. Za upravljanje programom reformi utvrđenim u tom govoru predložio je Plan za ujedinjeniju, snažniju i demokratskiju uniju. Komisija je donijela niz konkretnih inicijativa u području trgovine, provjere ulaganja, kibersigurnosti, industrije, podataka i demokracije. Predsjednik Juncker i prvi potpredsjednik Komisije Frans Timmermans predložili su i nova pravila o financiranju političkih stranaka i političkih zaklada da bi se s pomoću veće transparentnosti, poboljšanog demokratskog legitimiteta i bolje provedbe zakonodavstva osiguralo da financiranje točnije odražava demokratski odabir građana na izborima za Europski parlament.

Plan se nadovezuje na zamah ostvaren uslijed obnovljenog optimizma i ambicije te obuhvaća mjere koje Komisija treba provesti do kraja svojeg petogodišnjeg mandata i dugoročnije inicijative koje će oblikovati EU do 2025. Među najvažnijim su etapama na tom putu vjerodostojna strategija proširenja za predvodnice među zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU-u sa zapadnog Balkana, budući proračun Unije koji će odgovarati ambicijama EU-a i kojim će se osigurati ispunjavanje njegovih obećanja te prijedlog da se uvede funkcija europskog ministra gospodarstva i financija.

Ključne inicijative za sljedeću godinu koje je Komisija utvrdila u Programu rada za 2018. usmjerene su na dovršetak rada na 10 političkih prioriteta predsjednika Junckera i na oblikovanje budućnosti EU-a. Taj je program sastavljen uz savjetovanje s Parlamentom i Vijećem Europske unije u okviru međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva. Čelnici EU-a dogovorili su se i o novom programu čelnika, koji bi trebao usmjeravati rad Europskog vijeća do kraja tekućeg zakonodavnog ciklusa 2019.

Program rada Komisije sadržava konkretne prijedloge za ostvarivanje akcijskog plana za kružno gospodarstvo radi poticanja otvaranja radnih mjesta i rasta te dovršetka jedinstvenog digitalnog tržišta, energetske unije, unije tržišta kapitala, ekonomske i monetarne unije, bankovne unije i sigurnosne unije.

Prije kraja godine postignut je napredak u nizu aktivnosti povezanih s Planom. U rujnu su na sastanku na vrhu o digitalnoj budućnosti u Tallinnu u Estoniji države članice postigle dogovor o dovršetku jedinstvenog digitalnog tržišta do 2018. U studenome je na sastanku na vrhu u Göteborgu u Švedskoj postignut dogovor o europskom stupu socijalnih prava, kojim se podupiru pravedna i funkcionalna tržišta rada i sustavi socijalne skrbi. U prosincu je Komisija utvrdila plan za produbljenje europske ekonomske i monetarne unije, uključujući konkretne korake koje treba poduzeti tijekom sljedećih 18 mjeseci. Osim toga, predložila je politički plan za dogovor o sveobuhvatnom paketu mjera za migracije do lipnja 2018. Na sastanku na vrhu pod nazivom Jedan planet održanom u Parizu u Francuskoj u prosincu, kojim je obilježena druga obljetnica Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, EU je poduzeo korake u području financiranja klimatskih politika.

Europski parlament

Antonio Tajani izabran je 17. siječnja 2017. za novog predsjednika Europskog parlamenta. U Parlamentu se tijekom godine raspravljalo o brojnim političkim pitanjima, uključujući obnovu i proširenje Europskog fonda za strateška ulaganja, zahtjeve za pristupačnost proizvoda i usluga, kontrolu vatrenog oružja i djelovanje protiv terorizma, reformu sustava azila i sustava zakonitih migracija, sustav pametnih granica i ulaska/izlaska, reformu tržišta autorskih prava i telekomunikacijskog tržišta, sprečavanje geografskog blokiranja, reformu sustava EU-a za trgovanje emisijama i uspostavu pravila o energetskoj učinkovitosti te tržište električne energije.

Među istaknutim su posjetiteljima koji su se 2017. obratili Europskom parlamentu bili António Guterres, glavni tajnik Ujedinjenih naroda, te Alexander Van der Bellen, predsjednik Austrije, i Frank-Walter Steinmeier, predsjednik Njemačke, čiji su posjeti Europskom parlamentu bili među njihovim prvim službenim posjetima. U Parlamentu su govorili i Justin Trudeau, premijer Kanade, te Moussa Faki Mahamat, predsjednik Komisije Afričke unije.

Europsko vijeće

Europsko vijeće za predsjednika je ponovno izabralo Donalda Tuska, koji će tu funkciju obnašati od 1. lipnja 2017. do 30. studenoga 2019.

U veljači je Europsko vijeće u Valletti na Malti održalo neformalan sastanak na kojem se raspravljalo o vanjskim aspektima migracija i središnjoj sredozemnoj ruti. Na proljetnom je zasjedanju Europskog vijeća naglasak bio na gospodarstvu, posebice na jedinstvenom tržištu i trgovini.

Ujedinjena Kraljevina predala je 29. ožujka 2017. u skladu s člankom 50. Ugovora o Europskoj uniji službenu obavijest o svojoj namjeri da napusti Europsku uniju i Europsku zajednicu za atomsku energiju. Mjesec dana kasnije Europsko vijeće na posebnom je sastanku na kojem je sudjelovalo 27 drugih država članica donijelo političke smjernice o pristupu EU-a pregovorima o Brexitu. U smjernicama je utvrđeno da je cilj u prvoj fazi pregovora postići dogovor o „urednom povlačenju” Ujedinjene Kraljevine, a potom u drugoj fazi postići zajedničko razumijevanje okvira za budući odnos. U svibnju je Vijeće za opće poslove donijelo odluku o preradi tih smjernica u detaljne pregovaračke smjernice i o ovlašćivanju Komisije da u ime EU-a pregovara s Ujedinjenom Kraljevinom. Pregovori su započeli u lipnju pod vodstvom glavnog pregovarača Michela Barniera, koji vodi Komisijinu radnu skupinu za pregovore s Ujedinjenom Kraljevinom na temelju članka 50.

U lipnju je ponovno istaknuta predanost jačanju suradnje na razini EU-a u području sigurnosti i obrane, a čelnici su se složili da je potrebno uspostaviti uključivu i ambicioznu stalnu strukturiranu suradnju.

Europsko vijeće ponovno se sastalo na redovnoj sjednici u listopadu da bi raspravljalo o migracijama, digitalnom gospodarstvu, sigurnosti i obrani te vanjskim odnosima. Čelnici EU-a usto su ocijenili napredak u ostvarenju Plana iz Bratislave i odobrili nov program čelnika, koji bi trebao usmjeravati rad Europskog vijeća do kraja tekućeg zakonodavnog ciklusa 2019. Osim toga, u listopadu je Europsko vijeće u sastavu 27 država članica preispitalo pregovore o povlačenju Ujedinjene Kraljevine i zaključilo da nije postignut dovoljan napredak. Europsko vijeće pozvalo je 27 država članica da zajedno s EU-ovim pregovaračem pokrenu interne pripremne rasprave o mogućim prijelaznim aranžmanima i okviru budućih odnosa s Ujedinjenom Kraljevinom.

Još jedan neformalan sastanak šefova država ili vlada održan je u studenome u Göteborgu u Švedskoj da bi se raspravljalo o obrazovanju i kulturi. Prije toga Komisija je predstavila Komunikaciju „Obrazovanjem i kulturom jačati europski identitet”, u kojoj je iznijela viziju rada na uspostavi europskog prostora obrazovanja. Na tom sastanku na vrhu, prvom o socijalnim pitanjima u 20 godina, čelnici EU-a imali su priliku ponovno izraziti svoje namjere da ojačaju socijalnu dimenziju EU-a te raspravljati o budućnosti obrazovanja i kulture. Tijekom sastanka na vrhu Parlament, Vijeće i Komisija proglasili su i potpisali europski stup socijalnih prava, kojim se nastoje učvrstiti pravila i zakonodavstvo o socijalnoj politici EU-a, ostvariti djelotvornija prava za građane te podupirati pravedna i funkcionalna tržištâ rada i sustavi socijalne skrbi.

Na svojem se posljednjem sastanku za 2017. održanom u prosincu Europsko vijeće ponovno posvetilo pitanjima obrane, socijalne agende, obrazovanja i kulture. Pozdravilo je uspostavu stalne strukturirane suradnje i utvrdilo prioritete za daljnji rad koji se nadovezuje na rezultate sastanka na vrhu o socijalnim pitanjima u Göteborgu. U okviru programa čelnika šefovi država ili vlada raspravljali su o vanjskim i unutarnjim dimenzijama migracija. Na sastanku na vrhu država europodručja održanom u uključivom sastavu od 27 država članica čelnici su raspravljali o pitanjima povezanima s ekonomskom i monetarnom unijom te bankovnom unijom. U tom je sastavu sastanak održalo i Europsko vijeće da bi donijelo smjernice u kojima je potvrđena ocjena Komisije da je napredak koji je postignut u prvoj fazi pregovora o povlačenju Ujedinjene Kraljevine dovoljan da bi se prešlo na drugu fazu u kojoj se pregovara o prijelaznim aranžmanima i budućim odnosima.

Vijeće Europske unije

Malta i Estonija prvi su put obnašale dužnost rotirajućeg predsjedanja Vijećem Europske unije. U prvoj polovini godine Malta se usredotočila na migracije, sigurnost, socijalnu uključenost, jedinstveno tržište te EU-ovu politiku susjedstva i pomorsku politiku. U drugoj polovini godine Estonija je posvetila posebnu pozornost digitalnoj Europi i inovacijama.

Europski gospodarski i socijalni odbor i Europski odbor regija

Europski gospodarski i socijalni odbor 2017. aktivno je sudjelovao u raspravi o budućnosti Europe te je donio rezoluciju o Komisijinoj Bijeloj knjizi i organizirao rasprave u državama članicama. U lipnju je Odbor bio domaćin Dana civilnog društva, godišnje manifestacije na kojoj se nastojalo pružiti značajan doprinos civilnog društva promišljanju o budućnosti Europe.

Karl-Heinz Lambertz izabran je za predsjednika Europskog odbora regija u srpnju 2017. Tijekom godine Odbor je održao niz javnih tribina na kojima se razgovaralo o budućnosti Europe, a koje su dosegle vrhunac u Europskom tjednu regija i gradova u listopadu kad je održano 29 događanja diljem svih država članica. Odbor je usto bio domaćin osme Europske konferencije o komunikaciji u javnom sektoru namijenjene poboljšanju komunikacije vlada s građanima i podizanju razine osviještenosti o politikama EU-a.

Dovršetak Agende za bolju regulativu

Kad je Junckerova Komisija 2014. preuzela mandat, odlučila je usredotočiti se na pitanja koja se mogu najbolje riješiti na razini EU-a i za koja nacionalna ili lokalna rješenja nisu djelotvorna. Zbog toga je broj inicijativa u godišnjim programima rada smanjen za više od 80 % u odnosu na prethodne Komisije. Da bi ostvarila bolje rezultate i primjerenije odgovorila na zahtjeve građana, Komisija je izradu politika i propisa učinila dostupnom javnosti te mišljenju građana posvećuje još više pozornosti služeći se pritom javnim savjetovanjima i posebnim alatima za prikupljanje povratnih informacija u svim fazama postupka donošenja politika i zakonodavnog postupka.

Cilj je Agende za bolju regulativu transparentna izrada i ocjena propisa i politika EU-a koja se temelji na dokazima te uzima u obzir stavove građana i dionika.

Bolja regulativa okosnica je cjelokupnog rada Komisije te se njome osigurava da EU čini samo ono što je potrebno i da to čini dobro. To znači da se, osim što je broj prioritetnih inicijativa u godini ograničen, stalna pozornost posvećuje postojećem zakonodavstvu EU-a te se ono revidira, stavlja izvan snage i pojednostavnjuje ako je to potrebno da bi se osigurala njegova primjerenost namjeni. Tom procesu može doprinijeti svatko tako što će na internetskoj stranici iznijeti svoje stavove o tome kako poboljšati postojeće zakonodavstvo EU-a.

Programom za primjerenost i učinkovitost propisa nastoje se utvrditi mogućnosti za pojednostavnjenje zakonodavstva i smanjenje nepotrebnih troškova. Svaki put kad Komisija predloži reviziju postojećeg zakonodavstva, provjerava može li se ono pojednostavniti i mogu li se izbjeći eventualni nepotrebni troškovi. Rezultati u okviru svih 10 političkih prioriteta Junckerove Komisije mogu se pratiti u pregledu uspješnosti programa REFIT, u kojem je prikazano i kako je Komisija uzela u obzir preporuke stručnjaka i dionika. Dosad je doneseno 69 mišljenja, pri čemu je u obzir uzeto više od 280 prijedloga javnosti o tome kako propise EU-a učiniti djelotvornijima i učinkovitijima.

Odbor za nadzor regulative neovisno je tijelo za kontrolu kvalitete rada na procjeni učinka i evaluaciji. Odbor je nastavio s radom 2017. te je poboljšao praćenje, mjerenje i početne smjernice, a usto je pokrenuo redovne aktivnosti za širenje suradnje s drugim institucijama i regulatornim nadzornim tijelima.

Program rada Komisije za 2018. popraćen je komunikacijom „Dovršetak Agende za bolju regulativu: boljim rješenjima do boljih rezultata”, u kojoj se razmatra dosad postignuti napredak te se utvrđuju dodatni koraci koje Komisija namjerava poduzeti. Veće sudjelovanje javnosti, sustavna evaluacija, visokokvalitetna procjena učinka i poboljšani pristup provjeri regulatorne prikladnosti polučili su bolje ocjene novih prijedloga i postojećeg zakonodavstva. To je kreatorima politika i dionicima omogućilo da rasprave temelje na dokazima i očekivanim učincima.

Radna skupina za supsidijarnost, proporcionalnost i inicijativu „Činiti manje, ali učinkovitije”

U cilju dovršetka Agende za bolju regulativu predsjednik Juncker 14. studenoga 2017. službeno je uspostavio Radnu skupinu za supsidijarnost, proporcionalnost i inicijativu „Činiti manje, ali učinkovitije”. Radna skupina, kojom predsjeda prvi potpredsjednik Komisije Frans Timmermans, davat će preporuke o boljoj primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti da bi se osiguralo da EU djeluje samo ako time dodaje vrijednost. Tako se jamči da se odluke donose što bliže građanima – na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini, osim ako je djelovanje na razini EU-a djelotvornije. Osim toga, jamči se i da se ne regulira više nego što je nužno. Radna skupina utvrđuje područja politika u kojima bi države članice mogle djelotvornije ostvariti rezultate te načine za bolje uključivanje regionalnih i lokalnih vlasti u donošenje i provedbu politika EU-a.

Međuinstitucijski sporazum o boljoj izradi zakonodavstva

Parlament, Vijeće i Komisija 2017. proveli su novi Međuinstitucijski sporazum o boljoj izradi zakonodavstva. Nakon donošenja Sporazuma 2016. tri su se institucije prvi put usuglasile o Zajedničkoj izjavi o izradi popisa s 58 zakonodavnih prioriteta za 2017. Inicijative su usredotočene na zapošljavanje, rast i ulaganja; socijalnu dimenziju EU-a; sigurnosnu i migracijsku politiku EU-a; jedinstveno digitalno tržište te ambiciozna rješenja u području energetike i klimatske politike.

Od 58 inicijativa koje je Komisija predstavila, 28 ih je dovršeno do kraja godine, nakon što su suglasnost dali Parlament i Vijeće. Među njima su obnova i proširenje Europskog fonda za strateška ulaganja te nova pravila za sprečavanje pranja novca. Taj ukupni broj uključuje inicijative o kojima je postignut politički dogovor, dok će se završne formalne faze zakonodavnog procesa privesti kraju početkom 2018.

U prosincu su predsjednici triju institucija preispitali postignuti napredak te su se dogovorili o 31 dodatnom prioritetu na kojem će bliskije surađivati da bi odgovorili na glavne izazove koji nam predstoje. Do sljedećih izbora za Europski parlament ima 18 mjeseci i takvo djelotvorno određivanje prioriteta pokazuje da EU može ostvariti rezultate za svoje građane u trenucima i područjima u kojima je to doista važno.

Tijekom godine Komisija je započela formalne pregovore s Parlamentom i Vijećem o važnom zakonodavnom prijedlogu za usklađivanje više od 160 postojećih zakonodavnih dokumenata EU-a s Ugovorom iz Lisabona. Među njima su stare pravne odredbe koje je potrebno ažurirati da bi se osigurala jedinstvena provedba u državama članicama, pri čemu se u obzir uzima tehnološki i znanstveni napredak.

Osim toga, tri su institucije počele pregovarati o kriterijima koji će, kad se o njima postigne dogovor, pridonijeti lakšem razlikovanju između delegiranih i provedbenih akata, koji su uvedeni Ugovorom iz Lisabona i Komisiji daju dodatne ovlasti. Zajedno su uspostavile međuinstitucijski registar delegiranih akata, koji je službeno počeo s radom 12. prosinca te će pružati potpune informacije i osiguravati transparentnost u svim fazama životnog ciklusa delegiranog akta.

Praćenje primjene prava EU-a

Da bi građani i poduzeća mogli iskoristiti sve prednosti zakonodavstva EU-a, od ključne je važnosti da države članice prenesu direktive EU-a u svoje nacionalno zakonodavstvo u roku na koji su se obvezale te da ispravno primjenjuju pravo EU-a.

Komisija je u srpnju donijela godišnje izvješće o praćenju primjene prava EU-a u kojem su istaknuta glavna kretanja 2016. U tom je izvješću zabilježeno da je u usporedbi s prethodnom godinom u tijeku 21 % više postupaka zbog povrede. Na kraju 2017. protiv 28 država članica vodilo se više od 1 500 postupaka zbog povrede, dok ih je na kraju 2013. bilo samo 1 300.

U skladu s Komunikacijom „Pravo EU-a: boljom primjenom do boljih rezultata”, koja je donesena u prosincu 2016., Komisija pojačano radi na primjeni, provedbi i izvršavanju prava EU-a. Osobito će u potpunosti iskoristiti mogućnosti sustava financijskih sankcija u slučajevima kada države članice ne prenesu direktive u nacionalno zakonodavstvo u dogovorenom roku.

Građani imaju pravo glasa pri donošenju zakonodavstva EU-a

U okviru Agende za bolju regulativu građani sad imaju više mogućnosti sudjelovanja u zakonodavnom procesu EU-a. U veljači 2017. pokrenut je novi internetski portal za građane i dionike na kojem mogu iznositi svoja mišljenja tijekom cijelog ciklusa donošenja politika. Prikupljaju se povratne informacije o novim inicijativama, od početnih ideja iznesenih u planovima pa sve do zakonodavnih prijedloga, te se odmah objavljuju na internetu, čime se povećava transparentnost. Stranica za povratne informacije zabilježila je tijekom godine gotovo pola milijuna posjeta.

Transparentnost i odgovornost

Komitologija

Da bi osigurala veću transparentnost i odgovornost, Europska komisija predložila je reformu sustava komitologije, s pomoću kojeg države članice EU-a kontroliraju kako Komisija provodi zakonodavstvo EU-a. Time će ih se obvezati da zauzmu jasna stajališta, odnosno preuzmu veću političku odgovornost, ako se traži njihovo mišljenje o osjetljivim odlukama.

Zajednički registar transparentnosti

U postojećem registru transparentnosti ima više od 11 500 subjekata, a više od 7 000 njih upisano je nakon što je Komisija u studenome 2014. donijela nova pravila o obveznoj registraciji kao preduvjetu za sastanke sa službenicima Komisije na najvišim položajima.

Komisija je 2016. predložila uspostavu obveznog zajedničkog registra transparentnosti koji obuhvaća Parlament, Komisiju te prvi put i Vijeće. Cilj je tog prijedloga uspostaviti stabilan sustav i visoke standarde transparentnosti u tim trima institucijama. Parlament i Vijeće svoje su pregovaračke mandate donijeli 2017., a predviđeno je da će pregovori započeti početkom 2018.

Novi kodeks ponašanja članova Komisije

Novi kodeks ponašanja kojim će se uspostaviti novi standardi i postrožiti etička pravila za članove Europske komisije treba stupiti na snagu u veljači 2018., nakon postupka savjetovanja u Parlamentu.

Pristup dokumentima

Izvješće Komisije o pristupu dokumentima za 2016. doneseno u rujnu pokazuje da građani i organizacije aktivno koriste to pravo, koje je važan alat za promicanje transparentnosti. Zaprimljeno je više od 6 000 početnih zahtjeva za pristup dokumentima. Zatraženi dokumenti u potpunosti su ili djelomično objavljeni u više od 81 % slučajeva.

Kontrola nad proračunom EU-a

Nakon pozitivne preporuke Vijeća Parlament je u travnju 2017. odobrio način na koji je Komisija izvršavala proračun EU-a 2015.

Komisija je u srpnju predstavila integrirani paket financijskog izvješćivanja o proračunu EU-a za 2016., u kojem su objedinjene sve dostupne informacije o prihodima, rashodima te financijskom upravljanju i uspješnosti EU-a. Izvješća su pokazala da je proračun EU-a dao rezultate u skladu s prioritetima Komisije te da se pravilno izvršavao. U rujnu je Europski revizorski sud desetu godinu zaredom pozitivno ocijenio godišnje financijske izvještaje EU-a, ustvrdivši da su istiniti i pravedni. Osim toga, kad je riječ o rashodima, Sud je utvrdio manje pogrešaka nego što je zabilježeno u prethodne tri godine, a prvi je put izrazio uvjetno (a ne nepovoljno) mišljenje o završnoj ukupnoj razini procijenjene pogreške. Stopa pogreške za otprilike polovinu potrošenih sredstava EU-a nije ni dosegla razinu koju Sud smatra značajnom. Na prihodovnoj strani proračuna nisu pronađene pogreške.

Nacionalni parlamenti

U lipnju su objavljena dva godišnja izvješća: Godišnje izvješće za 2016. o supsidijarnosti i proporcionalnosti te Godišnje izvješće za 2016. o odnosima Europske komisije s nacionalnim parlamentima.

Tijekom 2017. zaprimljeno je ukupno 576 mišljenja nacionalnih parlamenata, uključujući 53 obrazložena mišljenja u okviru mehanizma kontrole poštovanja načela supsidijarnosti, u kojima se iznosi tvrdnja da zakonodavni akti koje je predložila Komisija nisu u skladu s načelom supsidijarnosti. Komisija je nastavila jačati politički dijalog s nacionalnim parlamentima. Konkretno, povjerenici su se tijekom godine s nacionalnim parlamentima sastali 217 puta, i to za vrijeme posjeta državama članicama ili prilikom posjeta zastupnika Bruxellesu. Članovi Komisije usto su sudjelovali na različitim međuparlamentarnim sastancima i drugim događanjima na kojima su se susretali sa zastupnicima u nacionalnim parlamentima.

Europski ombudsman

Istragom europskog ombudsmana o navodnom nepravilnom postupanju institucija i tijela Europske unije provedenom 2017. obuhvaćene su horizontalne teme, kao što su kodeks ponašanja povjerenika, ad hoc etičko povjerenstvo Komisije, imenovanja posebnih savjetnika Komisije, transparentnost i sastav stručnih skupina Komisije te postupanje s pritužbama zbog povrede u sklopu projekta EU Pilot. Rješavana su i konkretna pitanja poput onih povezanih s pozivima na podnošenje ponuda, ugovorima, zakašnjelim plaćanjima, pojedinačnim kadrovskim pitanjima i pristupom dokumentima.

Europska građanska inicijativa

Komisija je tijekom godine zaprimila osam novih inicijativa, a za jednu je inicijativu potvrdila uspješno prikupljanje potpisa. U rujnu je u okviru paketa o stanju Unije podnesen prijedlog reforme europske građanske inicijative da bi ona postala pristupačnija i jednostavnija. Revizijom se želi ostvariti puni potencijal građanske inicijative kao instrumenta za poticanje demokratske rasprave kojim se građanima omogućuje da doprinose programu EU-a.

Nakon pokretanja europske građanske inicijative „Zabrana glifosata i zaštita ljudi i okoliša od toksičnih pesticida” Komisija se 12. prosinca obvezala da će 2018. podnijeti zakonodavni prijedlog u cilju dodatnog povećanja transparentnosti i kvalitete studija kojima se Europska agencija za sigurnost hrane služi za znanstvenu procjenu tvari. Kad je riječ o zahtjevu za zabranu glifosata, EU smatra da ne postoje znanstveni ni pravni razlozi kojima bi se opravdala takva zabrana.

Dijalozi s građanima

Tijekom 2017. Komisija je nastavila surađivati s javnošću u okviru dijaloga s građanima. Predsjednik Komisije, potpredsjednici i svi povjerenici te brojni zastupnici Europskog parlamenta i političari iz država članica sudjelovali su u 156 dijaloga tijekom godine. Osim njih, dodatan 161 dijalog s građanima održali su viši dužnosnici Komisije.

Među najvažnijim su dijalozima bili onaj s predsjednikom Junckerom i slovenskim premijerom Mirom Cerarom u Ljubljani u Sloveniji na dan nakon donošenja Bijele knjige o budućnosti Europe u ožujku; s prvim potpredsjednikom Komisije Timmermansom u Stockholmu u Švedskoj povodom Dana Europe u svibnju te s visokom predstavnicom Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku/potpredsjednicom Komisije Federicom Mogherini i Josephom Muscatom, premijerom Malte, u Rimu u Italiji uoči 60. obljetnice potpisivanja Ugovorâ iz Rima.

Antonio Tajani, predsjednik Europskog parlamenta, u rujnu je s povjerenikom Tiborom Navracsicsom sudjelovao u dijalogu s građanima u Norciji u Italiji, a povjerenica Corina Crețu i Karl-Heinz Lambertz, predsjednik Europskog odbora regija, sudjelovali su u dijalogu u Bukureštu u Rumunjskoj.

Tijekom godine održano je 317 dijaloga s građanima na kojima su građani i donositelji odluka imali priliku izravno razgovarati, pri čemu je posebna pozornost posvećena raspravi o reakcijama građana na Bijelu knjigu o budućnosti Europe i pitanjima koja su za njih najvažnija, uključujući socijalnu Europu, sudjelovanje mladih te bojazan da populisti ugrožavaju demokraciju i jedinstvo u EU-u. Dijalozi su održani u 160 gradova u 27 država članica te je u njima sudjelovalo više od 50 000 osoba, a devet dijaloga uživo je na Facebooku pratilo još 193 000 osoba.