Izdvojeno: EU I RAVNOPRAVNOST LGBTI OSOBA
Veljača 2020.
Svatko u Europskoj uniji (EU) ima pravo na jednako postupanje.
Prema rezultatima ankete iz 2019., 76 % Europljana slagalo se s tim da bi homoseksualci, lezbijke i biseksualne osobe trebali imati ista prava kao i heteroseksualne osobe. To je porast u odnosu na anketu iz 2015., kada se s tim slagao 71 % Europljana. Međutim, lezbijke, homoseksualci te biseksualne, transrodne i interseksualne osobe (LGBTI) mogu biti izloženi diskriminaciji u mnogim područjima života, primjerice pri traženju zaposlenja ili ostvarivanju pravâ u okviru sustava socijalne sigurnosti, u školi ili kad im je potrebna zdravstvena skrb. Mogu biti izloženi govoru mržnje, pa čak i nasilju, te se mogu osjećati nesigurno na radnom mjestu, u školi i u javnim prostorima.
EU je od 1999. ovlašten djelovati u slučajevima diskriminacije na osnovi spolne orijentacije te otada donosi zakonodavne akte i poduzima mjere kako bi proširio pravnu i socijalnu zaštitu LGBTI osoba.
U ovoj brošuri možete saznati što sve EU čini u korist lezbijki, homoseksualaca te biseksualnih, transrodnih i interseksualnih osoba.
ŠTO ČINI EU?
EU radi na suzbijanju homofobije i diskriminacije na osnovi spolne orijentacije, rodnog identiteta i spolnih obilježja te nastoji osigurati zaštitu pravâ svih LGBTI osoba u EU-u.
U okviru rada na suzbijanju diskriminacije Europska komisija predstavila je 2015. popis mjera u području, primjerice, obrazovanja, zapošljavanja, zdravlja, slobode kretanja, azila i zločina iz mržnje.
Da bi promjene zaživjele, Europska unija blisko surađuje s državama članicama EU-a jer su one odgovorne za promicanje i provedbu pravâ LGBTI osoba, primjerice pravnog priznavanja istospolnih parova i pravilâ o pravnom priznavanju roda.
Gotovo polovina anketiranih LGBTI osoba u Europi doživjela je diskriminaciju ili uznemiravanje.
Izvor: Agencija za temeljna prava – Anketa EU-a o LGBT osobama, 2013.
ZAŠTITA OD DISKRIMINACIJE NA RADNOM MJESTU
Od 2003. u EU-u je nezakonito diskriminirati osobe na radnom mjestu na osnovi njihove spolne orijentacije. Zakonodavstvo obvezuje sve države u EU-u na osiguravanje pravne zaštite od diskriminacije kad je riječ o podnošenju molbi za posao, napredovanju na radnom mjestu i osposobljavanju te u pitanjima koja se odnose na uvjete rada, plaću i otkaze.
Ista zaštita vrijedi i u pogledu diskriminacije i uznemiravanja u području zapošljavanja i socijalne sigurnosti ako do njih dolazi na osnovi promjene spola (kad je osoba promijenila spol zbog toga što je smatrala da spol u kojem je rođena nije odgovarao njezinu rodnom identitetu).
SURADNJA S PODUZEĆIMA
Da bi se zaista poboljšala ravnopravnost LGBTI osoba, potrebne su i druge mjere osim donošenja propisa. EU je 2010. uspostavio platformu poveljâ o raznolikosti da bi potaknuo poduzeća, javna tijela i neprofitne organizacije na preuzimanje većih obveza u pogledu poboljšanja raznolikosti. Organizacije sudionice prihvatile su obvezu promicanja raznolikosti i jednakih mogućnosti na radnom mjestu, među ostalim i za LGBTI osobe.
OSOBNA SIGURNOST
Mržnja prema LGBTI osobama često se širi na internetu i preko društvenih medija. Radi borbe protiv govora mržnje na internetu Europska komisija dogovorila je 2016. s Facebookom, Twitterom, YouTubeom i Microsoftom kodeks o postupanju, kojim se od njih traži da većinu prijava o nezakonitom govoru mržnje provjere u roku od 24 sata te da, prema potrebi, uklone takav sadržaj. Taj kodeks o postupanju prihvatili su 2018. i 2019. Instagram, Snapchat, Dailymotion i jeuxvideo.com.
Žrtve kaznenih djela zaslužuju da ih se prizna kao žrtve i da se prema njima postupa s poštovanjem i u skladu s pojedinačnim potrebama svake žrtve. Direktivom o pravima žrtava utvrđuje se niz obvezujućih prava žrtava i jasne obveze država članica EU-a.
Na razini Europske unije skupina stručnjaka iz vlada, međunarodnih organizacija i civilnog društva radi na suzbijanju netolerancije i diskriminacije, uključujući one usmjerene protiv LGBTI osoba. Skupina pomaže u izradi politika za sprečavanje i suzbijanje zločina iz mržnje i govora mržnje. Primjerice, izdala je smjernice za osiguravanje pravednosti, zaštite i potpore za žrtve zločina iz mržnje te pružila smjernice i osposobljavanje za policiju i sudove.
EU želi osigurati da LGBTI osobe imaju jednak pristup zdravstvenoj zaštiti kao i drugi. Za potrebe zdravstvenih radnika izrađeni su priručnici za osposobljavanje koji su posebno usmjereni na pitanja povezana s LGBTI osobama. Države EU-a surađuju i u području prevencije, testiranja i skrbi za ranjive skupine, uključujući LGBTI osobe, u vezi s HIV-om, spolno prenosivim bolestima, tuberkulozom i hepatitisom, čime se nastoje postići ranije postavljanje dijagnoze i bolja skrb za sve.
U svakoj državi EU-a postoje nacionalne telefonske linije za pomoć žrtvama napada, uznemiravanja ili zlostavljanja.
PRELAŽENJE GRANICA
Svi građani EU-a imaju pravo na slobodu kretanja unutar EU-a. Tim pravom na slobodu kretanja nastoji se olakšati život, studiranje ili rad u bilo kojoj državi EU-a. Međutim, LGBTI osobe u praksi mogu naići na prepreke pri kretanju preko granica. Primjerice, istospolni parovi mogu imati problema kad je riječ o priznavanju njihove zajednice ili djece u drugoj državi EU-a.
Na temelju prava EU-a pravo na slobodu kretanja proširuje se, pod određenim uvjetima, i na članove obitelji građana EU-a, primjerice na njihove bračne drugove i djecu, čak i ako oni sami nisu građani EU-a. Sud Europske unije jasno je naveo da bračni drugovi istog spola imaju pravo na boravak u drugoj državi članici EU-a u kojoj njihov partner ima zakoniti boravak, čak i ako država domaćin nije ozakonila istospolne brakove.
Države članice EU-a uglavnom same odlučuju o svojim zakonima o braku, uključujući istospolni brak i druge zakonski priznate zajednice kao što su civilna partnerstva, te se stoga definicije braka i civilnih partnerstava među državama mogu razlikovati.
EU je donio rodno neutralne propise o obiteljskopravnim pitanjima, koji se primjenjuju na sve građane, uključujući LGBTI građane. Pravila EU-a olakšavaju rješavanje prekograničnih predmeta koji se odnose na razvod, roditeljska prava, uzdržavanje, nasljeđivanje i bračnoimovinske režime. Ta pravila pomažu parovima i obiteljima da znaju na sudovima koje će se države članice njihov predmet rješavati i koje će se nacionalno pravo primjenjivati te olakšavaju priznavanje i izvršavanje presuda u drugoj državi članici.
ZAŠTITA I PROŠIRENJE VAŠIH PRAVA
U EU-u kao LGBTI osoba imate prava.
Ako smatrate da su vam prava povrijeđena, možete podnijeti pritužbu i pokušati dobiti pravnu zaštitu u okviru svojeg nacionalnog pravnog sustava. Nacionalni sudovi surađuju sa Sudom Europske unije kako bi se pojasnio način na koji bi trebalo primjenjivati propise EU-a. Za više informacija o načinu primjenjivanja načela nediskriminacije i jednakog postupanja u vašoj zemlji obratite se odgovarajućem nacionalnom tijelu koje je član Europske mreže tijela za ravnopravnost. Budući da nisu sva tijela za ravnopravnost nadležna za pitanja spolne orijentacije, na internetskim stranicama morat ćete provjeriti pregled pitanja kojima se određeno tijelo bavi. Te organizacije, kao i nevladine organizacije i sindikati, moći će vam pomoći ako smatrate da ste bili izloženi diskriminaciji, primjerice na radnom mjestu ili pri podnošenju molbe za posao.
69 % Europljana smatra da bi istospolni brakovi trebali biti dopušteni u cijeloj Europi.
Izvor: Posebni Eurobarometar 493 – Diskriminacija u Europskoj uniji, svibanj 2019.
Više informacija o stavovima prema LGBTI zajednici u svojoj državi članici možete pronaći ovdje.
PRAĆENJE REZULTATA
Europska komisija svake godine objavljuje izvješće radi praćenja napretka ostvarenog u odnosu na popis mjera za poboljšanje ravnopravnosti LGBTI osoba u EU-u.
Europska komisija prati i način na koji se provode propisi EU-a te izvješćuje o mjerama koje su države članice EU-a poduzele radi poboljšanja ravnopravnosti LGBTI osoba.
U krajnjem slučaju Europska komisija mogla bi, prema potrebi, poduzeti mjere protiv države članice EU-a koja se ne pridržava prava EU-a, što bi moglo završiti upućivanjem tog predmeta Sudu EU-a. Europska komisija predložila je 2008. da se zaštita od diskriminacije na osnovi spolne orijentacije proširi na područja socijalne zaštite (uključujući socijalnu sigurnost i zdravstvenu zaštitu), obrazovanja te pristupa robi i uslugama, što, primjerice, uključuje stambena pitanja.
Međutim, taj prijedlog zasad nije dobio potrebnu suglasnost svih država članica. Usprkos tomu, neke države članice već su donijele zakonodavne akte kojima se osigurava zaštita koja nadilazi ono što se zahtijeva na temelju trenutačno važećeg prava EU-a.
PROMICANJE RAVNOPRAVNOSTI I PODUPIRANJE CIVILNOG DRUŠTVA
Organizacije civilnog društva pomažu u promicanju pozitivnih promjena, stoga Europska komisija podupire europske LGBTI organizacije kao što su ILGA-Europe, koja je dio Međunarodnog udruženja lezbijki i homoseksualaca te biseksualnih, transrodnih i interseksualnih osoba, Transgender Europe i IGLYO. Europska komisija financijski podupire i LGBTI organizacije na nacionalnoj razini u okviru Programa za prava, jednakost i građanstvo i programa Erasmus+. To financiranje pomaže organizacijama u informiranju javnosti o problemima i diskriminaciji kojima su LGBTI osobe izložene. Primjerice, u okviru programa Erasmus+ dodijeljena je potpora za projekte „P.R.I.D.E.” i „Labels Down”, koji su bili usmjereni na rušenje stereotipa o LGBTI zajednici.
Želite li saznati više o svojim pravima na razini EU-a?
Okvirnom direktivom o jednakosti pri zapošljavanju obvezuju se sve države članice EU-a na pružanje pravne zaštite od diskriminacije i uznemiravanja na osnovi spolne orijentacije u vezi s podnošenjem molbi za posao, napredovanjem na radnom mjestu, osposobljavanjem, uvjetima rada te plaćom i otkazima.
Preinačenom Direktivom o ravnopravnosti spolova štite se transrodne osobe od diskriminacije u profesionalnom životu zbog promjene spola.
Direktivom o ravnopravnosti spolova u području socijalne sigurnosti štite se transrodne osobe od diskriminacije u sustavu socijalne sigurnosti zbog promjene spola.
Direktivom o pravima žrtava utvrđuje se niz obvezujućih prava žrtava i jasne obveze država članica EU-a u pogledu osiguravanja provedbe tih prava u praksi.
Direktivom EU-a o slobodi kretanja pravo na slobodu kretanja proširuje se, pod određenim uvjetima, i na članove obitelji građana EU-a, primjerice na njihove bračne drugove i djecu, čak i ako oni sami nisu građani EU-a.
POVELJA EU-a O TEMELJNIM PRAVIMA
Člankom 21. Povelje zabranjuje se „svaka diskriminacija na bilo kojoj osnovi kao što je spol, rasa, boja kože, etničko ili socijalno podrijetlo, genetske osobine, jezik, religija ili uvjerenje, političko ili bilo kakvo drugo mišljenje, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje, invaliditet, dob ili spolna orijentacija”.
Taj članak primjenjuje se samo na situacije u kojima se primjenjuje pravo EU-a.
OSJEĆAJ PONOSA I SAVEZNIŠTVO
Neki ljudi možda nisu svjesni problema na koje LGBTI osobe mogu nailaziti. EU je financirao izradu niza videozapisa sa svjedočanstvima LGBTI osoba i njihovih saveznika u cijeloj Europi kako bi se čuo njihov glas i upoznalo javnost s njihovim problemima. Svaki videozapis usmjeren je na drugi aspekt identiteta te se u njemu pokazuje kako potpora i solidarnost s LGBTI zajednicom zaista mogu poboljšati ljudske živote.
Institucije EU-a podupiru Međunarodni dan borbe protiv homofobije, transfobije i bifobije, Europsku povorku ponosa (EuroPride) i druga događanja povezana s povorkama ponosa te u njima i sudjeluju.
Europljani se ponose svojom raznolikošću te sve više ljudi javno izražava svoju seksualnost ili rodni identitet. Europljani su glasali za političke čelnike otvoreno homoseksualne orijentacije, uključujući luksemburškog premijera Xaviera Bettela (lijevo) i irskog premijera (ir. Taoiseach) Lea Varadkara (desno).
Sjedište Europske komisije u Bruxellesu osvijetljeno bojama dugine zastave radi obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, transfobije i bifobije, 17. svibnja 2019.
Fotografija: gouvernement.lu
AKTIVNOSTI EU-a NA SVJETSKOJ RAZINI
U više od 70 zemalja izvan EU-a spolni odnosi između osoba istog spola i dalje su kriminalizirani, a u nekim zemljama homoseksualnim osobama zbog toga prijeti čak i smrtna kazna. U drugim pak zemljama LGBTI osobe ne uživaju dovoljnu razinu zaštite od diskriminacije i povreda svojih ljudskih prava.
EU potiče druge zemlje da osiguraju da spolna orijentacija, rodni identitet ili spolna obilježja ne mogu biti razlozi za nasilje ni kaznenopravne sankcije.
Primjerice, u travnju 2019. EU je osudio zakone u Bruneju na temelju kojih se spolni odnosi između osoba istog spola kažnjavaju smrću kamenovanjem, zatvorskom kaznom ili bičevanjem.
„Nitko ne bi trebao biti kažnjen zato što nekoga voli. To se nikad ne smije smatrati kaznenim djelom.”
Federica Mogherini, visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednica Europske komisije, u Europskom parlamentu tijekom rasprave o Bruneju 18. travnja 2019.
Osim toga, EU je veliki donator sredstava na svjetskoj razini za projekte usmjerene na suzbijanje diskriminacije prema LGBTI osobama, uglavnom u okviru Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava. Sredstvima u ukupnom iznosu od 5,2 milijuna eura EU od 2016. podržava 16 projekata koje provode organizacije civilnog društva u Aziji, Africi, Latinskoj Americi i istočnoj Europi. EU je 2018. pokrenuo novi fond u vrijednosti od 10 milijuna eura za potporu LGBTI aktivistima i organizacijama u područjima u kojima su LGBTI osobe u većoj opasnosti od diskriminacije.
Države koje žele postati članicama EU-a moraju štititi osobe koje su izložene diskriminaciji i nasilju. Zaštita i promicanje prava LGBTI osoba i dalje je prioritet za EU u tim „zemljama kandidatkinjama”, među ostalim i u kontekstu pregovora o pristupanju EU-u. Osigurava se i financiranje za mreže koje promiču prava na zapadnom Balkanu i u Turskoj. Osim toga, EU o pravima LGBTI osoba raspravlja s vladama zemalja koje graniče s EU-om (zemlje „susjedstva”) i prati stanje na terenu. EU daje i financijsku potporu organizacijama koje djeluju u cijeloj regiji „susjedstva”.
