11/Sv. 128

HR

Službeni list Europske unije

284


32012R0796


L 238/5

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


PROVEDBENA UREDBA VIJEĆA (EU) br. 796/2012

od 30. kolovoza 2012.

o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije nakon isteka mjera prema članku 11. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 1225/2009

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1225/2009 od 30. studenoga 2009. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (1) („osnovna Uredba”), a posebno njezin članak 9. stavak 4., članak 11. stavak 2., članak 11. stavak 5. i članak 11. stavak 6.,

uzimajući u obzir prijedlog koji je podnijela Europska komisija („Komisija”) nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom,

budući da:

A.   POSTUPAK

1.   Mjere na snazi

(1)

Vijeće je Uredbom (EZ) br. 1136/2006 (2) („izvorna Uredba”) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu od 27,1 % i 47,4 % na uvoz mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova („LAM”) podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”).

2.   Zahtjev za reviziju nakon isteka mjera

(2)

Nakon objavljivanja obavijesti o skorom isteku (3) konačnih antidampinških mjera na snazi, Komisija je 26. travnja 2011. primila zahtjev za pokretanje revizije nakon isteka tih mjera prema članku 11. stavku 2. osnovne Uredbe. Zahtjev je podnijelo udruženje LAMMA (Udruženje proizvođača mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova) u ime tri proizvođača iz Unije („podnositelj zahtjeva”) koji predstavljaju većinu, u ovom slučaju više od 50 % proizvodnje Unije mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova.

(3)

Zahtjev je sadržavao dostatne dokaze da bi istek mjera uvedenih na uvoz LAM-a podrijetlom iz NRK-a vjerojatno za posljedicu imao nastavljanje ili ponavljanje dampinga i štete industriji Unije.

3.   Pokretanje revizije nakon isteka mjere

(6)

Nakon što je nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom utvrđeno da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije nakon isteka mjere, Komisija je 23. srpnja 2011. putem obavijesti objavljene u Službenom listu Europske unije  (4) („obavijest o pokretanju postupka”) najavila pokretanje revizije nakon isteka mjere prema članku 11. stavku 2. osnovne Uredbe.

4.   Ispitni postupak

4.1.   Razdoblje revizije ispitnog postupka i razmatrano razdoblje

(5)

Ispitni postupak u vezi nastavka ili ponavljanja dampinga obuhvatio je razdoblje od 1. srpnja 2010. do 30. lipnja 2011. („razdoblje revizije ispitnog postupka” ili „RRIP”). Ispitivanje kretanja koja su važna za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvatilo je razdoblje od 1. siječnja 2008. do kraja razdoblja revizije ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

4.2.   Stranke na koje se odnosi ispitni postupak

(6)

Komisija je o pokretanju revizije nakon isteka mjere službeno obavijestila podnositelja zahtjeva, ostale poznate proizvođače iz Unije, proizvođače izvoznike u dotičnoj zemlji, nepovezane uvoznike, korisnike u Uniji na koje se navedeno odnosi te predstavnike dotične zemlje.

(7)

Zainteresirane stranke dobile su priliku iznijeti svoje stavove u pisanom obliku i zatražiti raspravu u roku određenom u obavijesti o pokretanju postupka. Svim zainteresiranim strankama koje su to tražile te su pokazale da postoje posebni razlozi da ih se sasluša, odobrena je rasprava.

(8)

S obzirom na naočigled veliki broj proizvođača izvoznika iz NRK-a, proizvođača iz Unije i nepovezanih uvoznika, u obavijesti o pokretanju postupka predviđen je odabir uzoraka u skladu s člankom 17. osnovne Uredbe.

(9)

U odnosu na proizvođače izvoznike u NRK-u i nepovezane uvoznike, kako bi se omogućilo Komisiji da odluči je li odabir uzoraka neophodan i, ako jest, da odabere uzorak, gore navedene stranke bile su zamoljene da se jave unutar 15 dana od pokretanja revizije i dostave Komisiji podatke zatražene u obavijesti o pokretanju postupka. S obzirom na to da se ni jedan proizvođač izvoznik iz NRK-a nije javio i Komisiji dostavio podatke zatražene u obavijesti o pokretanju postupka te da se javio samo jedan nepovezani uvoznik koji Komisiji nije dostavio podatke zatražene u obavijesti o pokretanju postupka, odabir uzoraka nije se smatrao potrebnim ni u jednom slučaju.

(10)

Komisija je u obavijesti o pokretanju postupka objavila da je privremeno odabrala uzorak proizvođača iz Unije. Navedeni se uzorak sastojao od dva trgovačka društva, šest proizvođača iz Unije koji su bili poznati prije pokretanja ispitnog postupka, odabranih na osnovi njihovog obujma prodaje i proizvodnje dotičnog proizvoda 2010. kao i geografskog položaja u Uniji. Uzorak je obuhvaćao više od 50 % ukupne procijenjene proizvodnje Unije i prodaje tijekom RRIP-a. Zainteresirane stranke pozvane su da prouče spis i komentiraju primjerenost navedenog odabira u roku od 15 dana od datuma objavljivanja obavijesti o pokretanju postupka. Ni jedna zainteresirana stranka nije se protivila predloženom uzorku.

(11)

Komisija je poslala upitnika dvojici proizvođača iz Unije u uzorku, uvozniku koji se javio i svim poznatim korisnicima na koje se navedeno odnosi.

(12)

Dva proizvođača iz Unije u uzroku i dva korisnika poslali su odgovore na upitnik. Nepovezani uvoznik spomenut u uvodnoj izjavi 9. koji je istupio nije odgovorio na pitanja o odabiru uzoraka niti je poslao odgovor na upitnik.

(13)

Komisija je tražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i nastale štete te interesa Unije. Posjeti radi provjere obavljeni su u poslovnim prostorijama sljedećih zainteresiranih stranaka:

(a)

proizvođači iz Unije

Industria Meccanica Lombarda S.r.l., Offanengo, Italija,

NIKO Metallurgical company, d.d. Zelezniki, Slovenija;

(b)

korisnik

HIT OFFICE s.r.o., Teplice, Češka Republika.

B.   DOTIČNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD

(14)

Dotični proizvod ove revizije jednak je proizvodu iz izvorne Uredbe, odnosno mehanizmima s polužnim zatvaranjem lukova koji se obično koriste za arhiviranje listova i ostalih dokumenata u registratore ili mape koji su trenutačno obuhvaćeni oznakom KN ex 8305 10 00 (oznaka TARIC 8305100050) („dotični proizvod”) te su podrijetlom iz NRK-a. Navedeni se mehanizmi s polužnim zatvaranjem lukova sastoje od (obično dva) čvrsta metalna luka pričvršćena na pločicu i imaju najmanje jednu polugu za otvaranje koja omogućava umetanje i pohranjivanje listova i ostalih dokumenata. Uvezni mehanizmi razvrstani unutar jednake oznake KN nisu uključeni u područje primjene dotičnog proizvoda u svrhu ovog ispitnog postupka.

(15)

Sadašnja revizija ispitnog postupka potvrdila je da, kao i u početnom ispitnom postupku, dotični proizvod i onaj koji u Uniji proizvode proizvođači iz Unije imaju jednaka osnovna tehnička i fizička svojstva i jednake upotrebe. Stoga se ti proizvodi smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. osnovne Uredbe.

C.   VJEROJATNOST NASTAVKA ILI PONAVLJANJA DAMPINGA

(16)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne Uredbe, ispitivalo se je li vjerojatno da bi istek postojećih mjera doveo do nastavka ili ponavljanja dampinga.

1.   Uvodne napomene

(17)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 9., ni jedan od poznatih kineskih proizvođača izvoznika koje se kontaktiralo pri pokretanju postupka nije surađivao u ispitnom postupku. Kineska su tijela obaviještena o tome kao i o mogućoj primjeni članka 18. stavka 1. osnovne Uredbe i pružena im je prilika da iznesu svoje komentare. Nisu primljeni nikakvi komentari u tom pogledu.

(18)

Stoga, i u skladu s člankom 18. stavkom 1. osnovne Uredbe, nalazi koji se odnose na vjerojatnost nastavka ili ponavljanja dampinga navedeni u nastavku morali su se temeljiti na dostupnim činjenicama, posebno javno dostupnim podacima poput službenih internetskih stranica trgovačkih društava i internetskih pretraživača proizvoda, podacima u zahtjevu za reviziju i podacima dobivenim od stranaka koje surađuju u tijeku revizije ispitnog postupka (odnosno, podnositelja zahtjeva i proizvođača iz Unije u uzroku).

2.   Damping uvoza tijekom RRIP-a

(19)

U svrhu utvrđivanja uobičajene vrijednosti, obavijest o pokretanju postupka pozivala se na korištenje analogne zemlje.

(20)

Što se tiče izvozne cijene, zbog nedostatka suradnje proizvođača izvoznika u NRK-u i nepovezanih uvoznika na tržištu Unije, Komisija nije mogla utvrditi količine izvozne prodaje ili cijene na osnovi transakcija. U tom je pogledu Komisija razmotrila alternativne načine utvrđivanja izvozne cijene.

(21)

Najprije je razmotrila mogu li se podaci Eurostata, uspoređeni s ostalim dostupnim podacima, koristiti kao alternativni način utvrđivanja izvoznih cijena. Ti su se podaci smatrali neprimjerenima jer je jedan od izvora također obuhvaćao uvoz drugih proizvoda, ne samo dotičnog proizvoda, a ostali izvori nisu dozvolili mogućnost uspoređivanja izvoznih cijena s cijenama industrije Unije za svaku vrstu zasebno.

(22)

Komisija je zatim također razmotrila upotrebu izvoznih cijena navedenih u zahtjevu za reviziju. Podsjeća se da je ova metodologija korištena u početnom ispitnom postupku i da dozvoljava usporedbu za svaku vrstu posebno. Međutim, računi navedeni u zahtjevu za reviziju odnosili su se na izvozne cijene u ostale treće zemlje.

(23)

Zato na osnovi izvoznih cijena u Uniju nije bilo moguće izračunati damping i donijeti pozitivne zaključke vezane uz damping. Ispitni je postupak bio usmjeren na vjerojatnost ponavljanja dampinga.

3.   Vjerojatnost ponavljanja dampinga

(24)

Što se tiče ispitnog postupka koji se odnosi na vjerojatnost ponavljanja dampinga, analizirano je sljedeće: odnos između uobičajene vrijednosti i izvoznih cijena u treće zemlje; proizvodni kapacitet, proizvodnja i rezervni kapacitet u NRK-u; privlačnost tržišta Unije u odnosu na uvoz iz NRK-a.

3.1.   Odnos između uobičajene vrijednosti i izvoznih cijena u treće zemlje

(25)

U pogledu nedostatka suradnje proizvođača izvoznika u NKR-a, uobičajena je vrijednost uspoređena s izvoznim cijenama iz NRK-a u skladu s člankom 2. stavkom 7. osnovne Uredbe.

3.1.1.   Osnova za utvrđivanje uobičajene vrijednosti

(26)

S obzirom na to da je NRK gospodarstvo u tranziciji, u skladu s odredbama članka 2. stavka 7. točke (a) osnovne Uredbe, uobičajena vrijednost morala se utvrditi na temelju cijene ili izračunate uobičajene vrijednosti dobivene u odgovarajućoj trećoj zemlji tržišnog gospodarstva (analogna zemlja), ili cijene analogne zemlje za ostale zemlje, uključujući Uniju, ili, kada to nije moguće, na bilo kojoj drugoj opravdanoj osnovi, uključujući cijenu stvarno plaćenu ili koju treba platiti u Uniju za istovjetni proizvod, prema potrebi, valjano prilagođenu kako bi uključivala objektivnu profitnu maržu.

(27)

U zahtjevu za reviziju industrije Unije bio je naveden niz proizvođača u zemljama s tržišnim gospodarstvom koje nisu iz Unije (Indija, Iran i Tajland). Nakon pokretanja postupka, Komisija je kontaktirala navedene proizvođače kao i ostale potencijalne proizvođače u takvim zemljama koje se moglo utvrditi iz javno dostupnih izvora.

(28)

U obavijesti o pokretanju postupka bilo je navedeno da ako proizvođači iz zemalja s tržišnom gospodarstvom ne budu surađivali, Komisija predviđa korištenje cijena koje su stvarno plaćene ili koje treba platiti u Uniji kao osnovu utvrđivanja uobičajene vrijednosti. Cijene plaćene ili koje treba platiti u Uniji bile su osnova za utvrđivanje uobičajene cijene tijekom početnog ispitnog postupka.

(29)

Ni jedna zainteresirana stranka nije komentirala primjerenost gore navedene osnove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti.

(30)

Ni jedan proizvođač u zemljama s tržišnim gospodarstvom, koje nisu dio Unije, kojeg je kontaktirala Unija nije odlučio surađivati u sadašnjoj reviziji.

(31)

U okviru gore navedenog, Komisija nije imala drugog izbora nego se osloniti na cijene koje su stvarno plaćene ili koje treba platiti u Uniji kao osnovu utvrđivanja uobičajene vrijednosti.

3.1.2.   Uobičajena vrijednost

(32)

U skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) osnovne Uredbe i kako je obrazloženo u gore navedenim uvodnim izjavama 26. do 31., uobičajena je vrijednost utvrđena pomoću stvarno plaćene cijene ili cijene koju treba platiti u Uniji za istovjetni proizvod za koji je utvrđeno da se prodaje u uobičajenom tijeku trgovine.

(33)

Kao rezultat toga, uobičajena vrijednost utvrđena je kao ponderirana prosječna domaća prodajna cijena za nepovezane kupce proizvođača iz Unije u uzorku.

(34)

Prvo je utvrđeno jesu li prodajne cijene istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima proizvođača iz Unije u uzorku bile reprezentativne u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne Uredbe, odnosno, je li ukupan obujam takve prodaje predstavljao barem 5 % ukupnog obujma prodaje dotičnog proizvoda izvezenog u Uniju. S obzirom na nedostatak suradnje proizvođača izvoznika u NRK-u, podaci koji se odnose na ukupan obujam prodaje izvezen u Uniju morali su se utvrditi na temelju dostupnih činjenica. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 21., podaci Eurostata i ostali statistički podaci smatrali su se neprimjerenima za potrebe utvrđivanja nastavka dampinga, no mogu se koristiti za navođenje razine uvoza (potrebnog za ukupan obujam izvezen iz NRK-a) u Uniju. Na toj se osnovi domaća prodaja proizvođača iz Unije u uzorku sveukupno smatrala dovoljno reprezentativnom tijekom RRIP-a. U nedostatku suradnje izvoznika iz NRK-a nije bilo moguće analizirati reprezentativnost za svaku vrstu posebno.

(35)

Komisija je naknadno ispitala je li domaća prodaja svakog proizvođača iz Unije u uzorku izvršena u uobičajenom tijeku trgovine, odnosno, jesu li prosječne prodajne cijene za svakog proizvođača iz Unije u uzorku bile jednake ili iznad prosječnih troškova proizvodnje i, stoga, profitabilne.

(36)

Na toj je osnovi utvrđeno da je prodaja proizvođača iz Unije u prosjeku bila profitabilna, a uobičajena je vrijednost utvrđena na temelju ponderiranog prosjeka prodajnih cijena proizvođača iz Unije u uzorku.

3.1.3.   Izvozna cijena

(37)

U nedostatku suradnje proizvođača izvoznika, najprimjereniju osnovu činili su podaci o izvoznim cijenama iz NRK-a u treće zemlje navedeni u zahtjevu za reviziju.

3.1.4.   Usporedba

(38)

Ponderirana prosječna uobičajena vrijednost i ponderirana prosječna izvozna cijena uspoređene su s obzirom na cijene franko tvornica. Navedena je usporedba pokazala da je izvozna cijena u treće zemlje u zahtjevu za reviziju bila znatno niža od uobičajene vrijednosti (više od 30 %). To znači da će cijene za Uniju vrlo vjerojatno biti dampinške u slučaju da mjere prestanu vrijediti.

3.2.   Proizvodni kapacitet proizvođača izvoznika

(39)

S obzirom na to da proizvođači izvoznici nisu surađivali, sljedeći se zaključci temelje uglavnom na podacima navedenima u zahtjevu za reviziju koji su, kad je bilo moguće, uspoređeni s javno dostupnim podacima.

(40)

Na toj je osnovi utvrđeno da proizvodni kapacitet mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova u NRK-u iznosi najmanje između 600 milijuna i 700 milijuna komada, na temelju podataka industrije Unije.

(41)

Osim toga, podaci zaprimljeni tijekom ispitnog postupka ukazuju na to da se proizvodni kapacitet mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova u NRK-u u slučaju povećane potražnje može lako povećati, između ostalog, kroz zapošljavanje dodatne radne snage i ograničavanje ulaganja u opremu.

(42)

Ni jedna zainteresirana stranka nije iznijela komentare i/ili podatke vezane uz proizvodni kapacitet u NRK-u.

(43)

Na temelju toga, proizvodni je kapacitet u NRK-u oko 170 % - 350 % viši od potrošnje Unije i znatno veći od proizvodnje Unije.

3.3.   Proizvodnja i rezervni kapacitet proizvođača izvoznika u NRK-u

(44)

S obzirom na to da proizvođači izvoznici nisu surađivali, podaci povezani sa stvarnom proizvodnjom i rezervnim kapacitetom uglavnom su se temeljili na podacima navedenima u zahtjevu za reviziju koji su, kad je bilo moguće, uspoređeni s javno dostupnim podacima.

(45)

U zahtjevu za reviziju, proizvodnja mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova procijenjena je na oko 200 do 400 milijuna komada, a rezervni kapacitet na raspon od 200 do 500 milijuna komada. Navedeni rezervni kapacitet približno odgovara potrošnji Unije.

(46)

Utvrđeno je da su podnesene procjene razumne nakon njihove usporedbe s javno dostupnim podacima, kad je to bilo moguće.

(47)

Što se tiče rezervnog kapaciteta, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 41., podaci zaprimljeni tijekom ispitnog postupka ukazuju na to da se proizvodni kapacitet mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova u NRK-u u slučaju povećane potražnje može lako povećati, između ostalog, kroz zapošljavanje dodatne radne snage i ograničavanje ulaganja u opremu.

(48)

Na temelju gore navedenog, može se opravdano zaključiti da u NRK-u postoji znatan rezervni kapacitet. Kako je navedeno u uvodnim izjavama 49. do 55., postoji velika vjerojatnost da bi takav rezervni kapacitet mogao biti usmjeren na tržište Unije u slučaju da mjere prestanu vrijediti.

3.4.   Privlačnost tržišta Unije

(49)

Podaci prikupljeni tijekom sadašnje revizije pokazuju da bi tržište Unije bilo privlačno tržište za uvoz mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova iz NRK-a, ako mjere prestanu vrijediti. Podsjeća se da je prije uvođenja mjera na snazi, potrošnja u Uniji bila znatna i iznosila gotovo 400 milijuna komada. U isto je vrijeme uvoz iz NRK-a iznosio više od 200 milijuna komada što obuhvaća više od 50 % ukupne potrošnje Unije.

(50)

Ispitni je postupak pokazao da je potražnja Unije za mehanizmima s polužnim zatvaranjem lukova ostala značajna. Potrošnja Unije tek se malo smanjila tijekom razmatranog razdoblja kako je utvrđeno u uvodnim izjavama 63. do 64. i 98., i tržište Unije ostaje najveće svjetsko tržište za mehanizme s polužnim zatvaranjem lukova, predstavljajući više od 50 % svjetskog tržišta.

(51)

Nadalje, postoji nekoliko drugih tržišta za mehanizme s polužnim zatvaranjem lukova za koje je malo vjerojatno da mogu prihvatiti višak kapaciteta NRK-a.

(52)

Štoviše, kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 38., usporedba između izvoznih cijena uvoza iz NRK-a u treće zemlje s cijenama na tržištu Unije pokazuje da bi tržište Unije bilo privlačno za takav uvoz po niskim cijenama, ako mjere prestanu vrijediti. Razlog tome je i činjenica da su prevladavajuće cijene uglavnom više na tržištu Unije nego na ostalim izvoznim tržištima.

(53)

Uzimajući u obzir gore navedena razmatranja, ako mjere prestanu vrijediti, izvoz iz NRK-a vjerojatno bi bio usmjeren prema tržištu Unije.

(54)

Javno dostupni podaci u smislu proizvođača u NRK-u pokazuju da takva trgovačka društva često svoju prodaju usmjeravaju uglavnom prema izvozu.

(55)

Naposljetku valja napomenuti da je od uvođenja konačnih mjera u čitavom nizu slučajeva došlo do pogrešnog razvrstavanja uvoza mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova, jer su velike količine odvojenih mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova i korica bili prijavljeni kao gotove mape s polužnim zatvaranjem lukova. Za takav uvoz nisu plaćene pristojbe. Zbog navedenog pogrešnog razvrstavanja, Odbor za Carinski zakonik (u studenom 2010.) u izjavi je objasnio da se mehanizmi s polužnim zatvaranjem lukova u takvim okolnostima moraju prijaviti odvojeno. Prerano je za utvrđivanje je li ta izjava postigla željeni učinak i Komisija namjerava pomno pratiti ovu situaciju. Međutim, praksa je predstavila dodatne dokaze da je, usprkos mjerama, tržište Unije i dalje privlačno proizvođačima izvoznicima u NRK-u.

3.5.   Zaključak o vjerojatnosti ponavljanja dampinga

(56)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 38., usporedba izvoznih cijena u ostale treće zemle navedenih u zahtjevu za reviziju i cijene na tržištu Unije ukazuje na veliku vjerojatnost ponavljanja dampinga.

(57)

Osim toga, uzimajući u obzir značajan proizvodni kapacitet dostupan u NRK-u, sposobnost kineskih proizvođača da brzo povećaju svoj obujam proizvodnje i usmjere ga prema izvozu, vjerojatne niske cijene takvog izvoza i privlačnost tržišta Unije kad je u pitanju takav izvoz, opravdano je pretpostaviti da bi stavljanje mjera izvan snage dovelo do povećanog izvoza mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova po dampinškim cijenama iz NRK-a u Uniju.

D.   DEFINICIJA INDUSTRIJE UNIJE

(58)

Tijekom RRIP-a, mehanizame s polužnim zatvaranjem lukova u Uniji je proizvodilo šest poznatih proizvođača, od kojih su trojica bili podnositelji zahtjeva u sadašnjem slučaju. Ni jedno drugo trgovačko društvo nije istupilo kao proizvođač iz Unije u tijeku ovog ispitnog postupka. Stoga se smatra da tih šest proizvođača predstavlja industriju Unije u smislu članka 4. stavka 1. i članka 5. stavka 4. osnovne Uredbe (dalje u tekstu navode se kao „industrija Unije”).

E.   STANJE NA TRŽIŠTU UNIJE

1.   Uvodna napomena

(59)

U svrhu analize štete, podaci su dobiveni iz podataka Eurostata i ostalih statističkih izvora dostupnih Komisiji, zahtjeva za reviziju, odgovora na upitnik i informacija prikupljenih tijekom posjeta radi provjere.

(60)

Makroekonomski pokazatelji, odnosno proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, prodaja u Uniji i na tržištima trećih zemalja, tržišni udio, rast, zaposlenost i produktivnost, visina stvarne dampinške marže i oporavak od prošlog dampinga temelje se na podacima koje je iznijela industrija Unije. U tim su okolnostima odgovori na upitnik koje su poslala dva proizvođača iz Unije u uzorku nadopunjeni podacima koje su iznijeli svi ostali proizvođači iz Unije.

(61)

Mikroekonomski pokazatelji, odnosno zalihe, plaće, prodajne cijene, profitabilnost, ulaganje, povrat ulaganja, novčani tok i sposobnost prikupljanja kapitala odnose se na podatke koje su iznijela dva proizvođača iz Unije u uzorku. S obzirom na to da trgovačka društva u uzorku predstavljaju više od 50 % ukupne procijenjene proizvodnje Unije i prodaje, proizvođači Unije u uzorku smatrali su se reprezentativnima u odnosu na industriju Unije za potrebe ove revizije. Podaci koji se odnose na dva trgovačka društva u uzorku mogu se iznijeti samo u obliku indeksa, da bi se zadržala povjerljivost poslovno osjetljivih podataka u skladu s člankom 19. osnovne Uredbe.

(62)

Zbog nedostatka suradnje kineskih proizvođača izvoznika i nepovezanih uvoznika, razvoj uvozne cijene i sniženja cijena temelji se na alternativnim izvorima poput zahtjeva za reviziju, podataka Eurostata i ostalih povjerljivih statističkih podataka dostupnih Komisiji kao i podataka prikupljenih tijekom posjeta radi provjere. Podaci o uvozu temeljili su se na zahtjevu za reviziju koji se temeljio na podacima Eurostata. S obzirom na to da su ovi podaci također obuhvaćali uvoz drugih proizvoda, ne samo dotičnog proizvoda, uspoređeni su i primjereno prilagođeni s ostalim statističkim izvorima na raspolaganju Komisiji. Stoga su neke brojke u nastavku indeksirane ili navedene u rasponima da bi se zaštitili povjerljivi statistički podaci.

2.   Potrošnja na tržištu Unije

(63)

Potrošnja Unije utvrđena je na temelju obujma prodaje industrije Unije na tržištu Unije i uvoza. Utvrđeno je da je potrošnja tijekom RRIP-a bila u rasponu od 200 do 350 milijuna komada.

(64)

Ukupno se potrošnja mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova u Uniji smanjila za 12 % tijekom razmatranog razdoblja. To je djelomično posljedica gospodarske krize i promjenjivih uzoraka potrošnje (npr. poticanje zelenog ureda i elektronskog arhiviranja, općeg smanjenja administrativnih poslova).

Tablica 1.

Potrošnja

 

2008.

2009.

2010.

RRIP

Obujam

 

 

 

 

Indeks (2008. = 100)

100

84

90

88

Izvor:

odgovori na upitnik, revizijski zahtjev, Eurostat i ostali statistički izvori na raspolaganju Komisiji.

3.   Obujam i tržišni udio uvoza iz NRK-a

(65)

Kako je opisano u tablici 2. u nastavku, tržišni se udio smanjio za 54 % tijekom razmatranog razdoblja.

(66)

Štoviše, nakon uvođenja antidampinških pristojba 2006., kineski se uvoz znatno smanjio s 51 % tržišnog udjela tijekom RIP-a u početnom ispitnom postupku na između 7 % i 15 % tijekom RRIP-a. Obujam uvoza uz NRK-a ostao je nizak tijekom razmatranog razdoblja zbog antidampinških mjera na snazi. No kineski je uvoz i dalje bio glavni izvor (između 85 % i 95 % tijekom RRIP-a) ukupnog uvoza u Uniju zbog ograničenog izvoza mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova ostalih trećih zemalja. Uvoz se tijekom razmatranog razdoblja smanjio za 59 %.

Tablica 2.

Uvoz iz NRK-a

 

2008.

2009.

2010.

RRIP

Obujam uvoza Indeks (2008. = 100)

100

56

44

41

Tržišni udio uvoza Indeks (2008. = 100)

100

66

48

46

Izvor:

odgovori na upitnik, revizijski zahtjev, Eurostat i ostali statistički izvori na raspolaganju Komisiji.

4.   Kretanje cijena uvoza iz NRK-a i sniženje cijena

4.1.   Kretanje cijena

(67)

Zbog nedostatka suradnje kineskih proizvođača izvoznika i manjka alternativnih izvora, nije bilo moguće utvrditi točnu uvoznu cijenu. To je bilo zato što su se, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 21., statistički podaci smatrali neprimjerenima jer je jedan od izvora također obuhvaćao uvoz drugih proizvoda, ne samo dotičnog proizvoda, i ostali izvori nisu dozvolili mogućnost uspoređivanja izvoznih cijena s cijenama industrije Unije za svaku vrstu posebno.

(68)

No bez obzira na to, smatra se da su ostali povjerljivi statistički izvori dostupni Komisiji bili primjereni za navođenje općeg kretanja cijena uvoza iz NRK-a. Kretanje cijena uvoza ukazuje na povećanje cijena tijekom razmatranog razdoblja.

Tablica 3.

Cijene uvoza dotičnog proizvoda

 

2008.

2009.

2010.

RRIP

NRK

 

 

 

 

Indeks

100

102

118

118

Izvor:

odgovori na upitnik, revizijski zahtjev, Eurostat i ostali statistički izvori na raspolaganju Komisiji.

4.2.   Sniženje cijena

(69)

Zbog nedostatka suradnje kineskih proizvođača izvoznika i manjka alternativnih izvora, izračun sniženja cijena, zbog razloga određenih uvodnom izjavom 37., temeljio se na izvoznim cijenama za treće zemlje navedenim u zahtjevu za reviziju. Okvirna razina sniženja cijena iznosi oko 20 %.

5.   Obujam uvoza i tržišni udjeli uvoza iz ostalih trećih zemalja

(70)

Glavni svjetski proizvođači mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova nalaze se u Uniji i NRK-u. Utvrđeno je da je uvoz iz ostalih trećih zemalja poput Indije zanemariv, manji od 1 %.

6.   Gospodarsko stanje industrije Unije

(71)

Prema članku 3. stavku 5. osnovne Uredbe, Komisija je ispitala sve važne gospodarske čimbenike i pokazatelje koji su utjecali na stanje industrije Unije.

6.1.   Makroekonomski elementi

(a)   Proizvodnja

(72)

Obujam proizvodnje u Uniji ostao je u jednakom rasponu tijekom razmatranog razdoblja uz izuzetak 2009. Smanjenje 2009. do kojeg je u određenoj mjeri došlo zbog svjetske gospodarske krize kompenzirano je povećanjem 2010.

(73)

Usprkos smanjenju prodaje u Uniji kako je navedeno u uvodnim izjavama 75. do 77., proizvođači iz Unije mogli su zadržati razine proizvodnje tijekom razmatranog razdoblja jer su mogli povećati izvoz na tržišta trećih zemalja kako je navedeno u uvodnoj izjavi 78.

Tablica 4.

Ukupna proizvodnja Unije

 

2008.

2009.

2010.

RRIP

Obujam (tisuću komada)

 

 

 

 

Proizvodnja

351 480

301 661

360 007

354 646

Indeks (2008. = 100)

100

86

102

101

Izvor:

odgovori na upitnik.

(b)   Proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(74)

Proizvodni kapacitet malo se povećao zbog ulaganja u dodatni kapacitet i modernizaciju proizvođača iz Unije tijekom razmatranog razdoblja. Iskorištenost kapaciteta ostala je nepromijenjena, uz blagi pad 2009. Taj je blagi pad uglavnom bio posljedica učinaka svjetske gospodarske krize te iste godine.

Tablica 5.

Proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

 

2008.

2009.

2010.

RRIP

Obujam (tisuću komada)

 

 

 

 

Proizvodni kapacitet

452 407

453 323

465 984

465 401

Indeks (2008. = 100)

100

100

103

103

Iskorištenost kapaciteta

77,7 %

66,5 %

77,3 %

76,2 %

Indeks (2008. = 100)

100

86

99

98

Izvor:

odgovori na upitnik.

(c)   Obujam prodaje u Uniji

(75)

Brojke u nastavku predstavljaju obujam prodaje industrije Unije nezavisnim kupcima na tržištu Unije.

Tablica 6.

Prodaja nepovezanim kupcima

 

2008.

2009.

2010.

RRIP

Obujam (tisuću komada)

315 715

281 281

309 941

304 444

Indeks (2008. = 100)

100

89

98

96

Izvor:

odgovori na upitnik.

(76)

Potrošnja u Uniji smanjila se za 4 % tijekom razmatranog razdoblja.

(77)

2009. prodaja je pala za 11 %. Navedeni je pad bio posljedica učinaka svjetske gospodarske krize. U narednim se godinama prodaja oporavila i bila blizu brojki iz 2008. tijekom RRIP-a.

(d)   Prodaja na tržišta trećih zemalja

(78)

Brojke u nastavku predstavljaju obujam prodaje industrije Unije na tržišta trećih zemalja i pokazuju znatno povećanje prodaje tijekom razmatranog razdoblja.

Tablica 7.

Prodaja u treće zemlje

 

2008.

2009.

2010.

RRIP

Obujam (tisuću komada)

26 750

42 105

59 221

57 148

Indeks (2008. = 100)

100

157

221

214

Izvor:

odgovori na upitnik.

(e)   Tržišni udio

(79)

Usprkos smanjenju prodaje u Uniji, tržišni udio industrije Unije povećao se za 9 % tijekom razmatranog razdoblja da bi dosegao raspon od 80 % do 93 % tijekom RRIP-a. Povećanje tržišnog udjela Unije bilo je posljedica smanjenja potrošnje u Uniji kao i smanjenja tržišnog udjela uvoza iz NRK-a.

Tablica 8.

Tržišni udio Unije

 

2008.

2009.

2010.

RRIP

Indeks (2008. = 100)

100

106

109

109

Izvor:

odgovori na upitnik, revizijski zahtjev, Eurostat i ostali statistički izvori na raspolaganju Komisiji.

(f)   Rast

(80)

Između 2008. i RRIP-a, potrošnja Unije smanjila se za 12 %. Obujam prodaje proizvođača iz Unije na tržištu Unije smanjio se za 4 %. Tržišni udio proizvođača iz Unije povećao se za 9 %.

(g)   Zaposlenost

(81)

Zaposlenost u sektoru smanjila se u Uniji tijekom razmatranog razdoblja. To je smanjenje bilo povezano s modernizacijom i mehanizacijom proizvodnog procesa od strane industrije Unije.

Tablica 9.

Zaposlenost u Uniji

 

2008.

2009.

2010.

RRIP

Broj zaposlenika

710

588

561

552

Indeks (2008. = 100)

100

83

79

78

Izvor:

odgovori na upitnik.

(h)   Produktivnost

(82)

Produktivnost radne snage industrije Unije, mjerena kao proizvodnja po zaposleniku po godini, bilježila je pozitivan razvoj tijekom razmatranog razdoblja i ostala stabilna tijekom 2010. i RRIP-a.

(83)

To povećanje produktivnosti bilo je povezano s procesom modernizacije opisanim u uvodnoj izjavi 93.

Tablica 10.

Produktivnost

 

2008.

2009.

2010.

RRIP

Produktivnost (tisuću komada/godinu)

495

513

642

642

Indeks (2008. = 100)

100

104

130

130

Izvor:

odgovori na upitnik.

(i)   Visina stvarne dampinške marže i oporavak od učinaka prošlog dampinga

(84)

Podsjeća se da, zbog okolnosti opisanih u uvodnim izjavama 19. do 23., izračun dampinga nije bio moguć. Međutim, vjerojatnost ponavljanja dampinga utvrđena je na temelju usporedbe uobičajene vrijednosti utvrđene na osnovi prosječnih prodajnih cijena industrije Unije i izvozne cijene utvrđene na osnovi cijena za treće zemlje.

(85)

Analiza pokazuje da se industrija Unije u velikoj mjeri oporavila zbog uvođenja mjera protiv dampinškog uvoza i mjere na snazi pokazuju se učinkovitima.

6.2.   Mikroekonomski elementi

(a)   Zalihe

(86)

Brojke u nastavku predstavljaju obujam zaliha na kraju svakog razdoblja.

Tablica 11.

Završne zalihe

 

2008.

2009.

2010.

RRIP

Indeks (2008. = 100)

100

43

61

83

Izvor:

odgovori na upitnik.

(87)

Ispitni je postupak pokazao da zalihe industrije Unije nisu bile važan pokazatelj za ocjenu gospodarske situacije industrije Unije jer se razina zaliha mijenja u odnosu na sezonu.

(b)   Plaće

(88)

Tijekom razmatranog razdoblja prosječna se plaća povećala za 33 % po zaposleniku.

Tablica 12.

Plaće (trošak po zaposleniku)

 

2008.

2009.

2010.

RRIP

Indeks (2008. = 100)

100

116

133

133

Izvor:

odgovori na upitnik.

(c)   Prodajne cijene

(89)

Prosječne jedinične cijene mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova u Uniji malo su se povećale između 2008. i RRIP-a. Relativno smanjenje 2010. u usporedbi s 2009. povezano je s fluktuacijom cijena sirovina.

Tablica 13.

Jedinična cijena na tržištu Unije

 

2008.

2009.

2010.

RRIP

Indeks (2008. = 100)

100

103

101

104

Izvor:

odgovori na upitnik.

(d)   Profitabilnost

(90)

Marže profitabilnosti navedene u nastavku pokazuju financijski rezultat industrije Unije kao postotak prometa ostvarenog na tržištu Unije.

Tablica 14.

Profitabilnost

 

2008.

2009.

2010.

RRIP

Indeks (2008. = 100)

100

107

105

104

Izvor:

odgovori na upitnik.

(91)

Prije uvođenja konačnih mjera 2006. industrija Unije bilježila je znatne gubitke. Otada se gospodarska situacija industrije mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova poboljšala tijekom razmatranog razdoblja, no i dalje je ostala ispod ciljane dobiti od 5 % utvrđene u početnom ispitnom postupku tijekom RRIP-a.

(e)   Ulaganja, povrat ulaganja i novčani tok

(92)

Kretanja ulaganja, povrata ulaganja i novčanog toka prikazana su u sljedećoj tablici.

Tablica 15.

Ulaganja, povrat ulaganja i novčani tok

 

2008.

2009.

2010.

RRIP

Ulaganja

 

 

 

 

Indeks (2008. = 100)

100

152

41

51

Povrat ulaganja

 

 

 

 

Indeks (2008. = 100)

100

111

109

108

Novčani tok

 

 

 

 

Indeks (2008. = 100)

100

291

247

236

Izvor:

odgovori na upitnik.

(93)

Zbog oporavka nakon uvođenja mjera 2006., industrija je izvršila znatna ulaganja u modernizaciju i proširenje proizvodnih postrojenja, posebno 2008. i 2009. Poboljšana profitabilnost također je odražena u unaprijeđenom novčanom toku.

(f)   Sposobnost prikupljanja kapitala

(94)

Ispitni postupak nije pokazao nikakve posebne probleme koji se odnose na sposobnost prikupljanja kapitala industrije Unije.

6.3.   Zaključak o gospodarskom stanju industrije Unije

(95)

Na temelju gore navedene analize, gospodarsko stanje industrije Unije poboljšalo se i industrija se pokazala održivom nakon uvođenja mjera 2006. Međutim, s obzirom na to da su se gore navedena pozitivna kretanja dogodila tek nakon uvođenja mjera, zaposlenost se smanjuje, a profitabilnost je i dalje ispod ciljane razine, smatra se da je gospodarsko stanje industrije i dalje krhko i ranjivo. Stoga se može zaključiti da dokazi ukazuju na to da je do uklanjanja štete djelomično ili u potpunosti došlo zbog postojanja mjera.

F.   VJEROJATNOST PONAVLJANJA ŠTETE

(96)

Stanje industrije Unije znatno se poboljšalo od uvođenja mjera na snazi. Međutim, nalazi sadašnje analize pokazuju da je industrija Unije i dalje krhka i ranjiva.

(97)

U tim je okolnostima primjereno izvršiti analizu vjerojatnosti ponavljanja materijalne štete da bi se ispitalo, dođe li do ukidanja mjera, bi li najavljena kretanja u smislu obujma i cijena uvoza podrijetlom iz NRK-a oslabila sadašnju situaciju, kako je navedeno u nastavku u uvodnim izjavama 98. do 106.

(98)

Dva su glavna proizvođača mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova na svijetu — NRK i Unija. Unija je najveće svjetsko tržište za mehanizme s polužnim zatvaranjem lukova, a nakon nje slijede Južna Amerika i Rusija. U ostalim zemljama djeluju manji proizvođači, poput Indije, no oni su usmjereni prema vlastitim domaćim tržištima. SAD i Kanada imaju drukčije sustave arhiviranja.

(99)

Podsjeća se da NRK ima znatan rezervni kapacitet i da bi se proizvodnja mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova u NRK-u lako mogla povećati kako je navedeno u uvodnim izjavama 45. do 48.

(100)

Također se podsjeća da rezervni kapacitet dostupan u NRK-u približno odgovara potrošnji Unije (vidjeti uvodnu izjavu 45.).

(101)

Također je utvrđeno da bi bilo kakvo povećanje proizvodnje mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova u NRK-u vjerojatno bilo izvezeno u Uniju, dođe li do ukidanja mjera (vidjeti uvodnu izjavu 53.). To se temelji na činjenici da tržište Unije ostaje najveće svjetsko tržište za mehanizme s polužnim zatvaranjem lukova, s relativno stabilnom potrošnjom, te činjenici da su prevladavajuće cijene obično više na tržištu Unije nego na ostalim izvoznim tržištima (vidjeti uvodnu izjavu 52.). Također treba uzeti u obzir da, osim Unije i NRK-a, nema drugih značajnih zemalja izvoznica koje proizvode mehanizme s polužnim zatvaranjem lukova.

(102)

Osim toga, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 41., proizvodni kapacitet u NRK-u može se lako povećati zapošljavanjem dodatne radne snage. Stoga bi izvoz NRK-a mogao zadovoljiti bilo koje povećanje potrošnje Unije. U pogledu potencijalno niske cijene kineskog uvoza, kako je pokazala usporedba s njihovim cijenama za tržišta trećih zemalja, i očite neograničene sposobnosti opskrbljivanja po niskim cijenama, industrija Unije najvjerojatnije ne bi mogla iskoristiti povećanje potražnje što bi dovelo do znatnih gubitaka tržišnog udjela dođe li do ukidanja mjera.

(103)

Na toj se osnovi očekuje da bi uvjeti bilo kakvog budućeg značajnog povećanja uvoza mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova iz NRK-a u Uniju imali ozbiljne negativne posljedice na stanje industrije Unije. Kako je gore navedeno, dođe li ukidanja mjera, očekuje se znatan obujam uvoza mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova iz NRK-a. Štoviše, navedeni bi uvoz najvjerojatnije izvršio snažan pritisak na cijene na tržištu Unije, i time na industriju Unije, kako pokazuju podaci vezani uz razinu cijena na tržištima trećih zemalja. Prema dostupnim podacima, procjenjuje se da trenutačne kineske cijene snižavaju cijene Unije za oko 20 % kako je navedeno u uvodnoj izjavi 69., što ukazuje na veliku vjerojatnost kineskog uvoza po cijenama puno nižima od cijena Unije dođe li do ukidanja mjera.

(104)

Privlačnost tržišta Unije kineskim izvoznicima također je naglašena pokušajima pogrešnog razvrstavanja da bi se izbjegle antidampinške mjere na snazi (vidjeti uvodnu izjavu 55.).

(105)

Na temelju gore navedenog, istek antidampinških mjera na uvoz mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova podrijetlom iz NRK-a vjerojatno bi doveo do znatnog povećanja obujma uvoza u Uniju po vrlo niskim cijenama i time, vrlo vjerojatno, znatno snizio prodajne cijene Unije. To bi uzrokovalo materijalnu štetu i poništilo ulaganja i napore industrije vezane uz oporavak tijekom posljednjih godina.

(106)

Na temelju toga se, stoga, zaključuje da bi stavljanje mjera na uvoz mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova podrijetlom iz NRK-a izvan snage vrlo vjerojatno dovelo do ponavljanja štete za industriju Unije.

G.   INTERES UNIJE

1.   Uvodna napomena

(107)

U skladu s člankom 21. osnovne Uredbe, ispitano je bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera bilo protivno interesu Unije kao cjeline.

(108)

Određivanje interesa Unije temeljilo se na uzimanju u obzir raznih uključenih interesa, tj. interesa industrije Unije, uvoznika i korisnika.

(109)

U početnom ispitnom postupku smatralo se da donošenje mjera nije protivno interesu Unije. Nadalje, sadašnji je ispitni postupak revizija nakon isteka mjere, što znači da analizira situaciju u kojoj su antidampinške mjere na snazi.

(110)

Na ovoj je osnovi ispitano postoje li, bez obzira na zaključak o vjerojatnosti za ponavljanjem dampinga i štete, razlozi koji bi doveli do zaključka da zadržavanje mjera u ovom konkretnom slučaju nije u interesu Unije.

2.   Interes industrije Unije

(111)

Nastavak antidampinških mjera na uvoz iz dotične zemlje povećao bi mogućnost industrije Unije da dosegne objektivnu razinu profitabilnosti jer bi to pomoglo spriječiti da industrija Unije bude istisnuta s tržišta zbog značajnog obujma dampinškog uvoza iz NRK-a.

(112)

Doista, postoji jasna vjerojatnost ponavljanja štetnog dampinga u značajnom obujmu, što industrija Unije ne bi mogla podnijeti. Industrija Unije stoga bi nastavila imati koristi od zadržavanja trenutačnih antidampinških mjera.

(113)

Prema tome, zaključuje se da bi zadržavanje antidampinških mjera protiv NRK-a jasno bilo u interesu industrije Unije.

3.   Interes uvoznika i korisnika

(114)

Kako je gore navedeno, ni jedan od utvrđenih nepovezanih uvoznika nije poslao odgovore na upitnik. Uvoznici mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova obično su i korisnici dotičnog proizvoda jer ga koriste za proizvodnju mapa s polužnim zatvaranjem lukova („LAF”).

(115)

Nekoliko je korisnika, odnosno proizvođača LAF-a, istupilo tijekom ispitnog postupka. Samo je jedan korisnik dao odgovore na upitnik koje je, s obzirom na kvalitetu priloženih podataka, bilo moguće provjeriti samo u određenoj mjeri tijekom posjeta radi provjere.

(116)

Korisnik koji je provjeren tvrdio je da bi se antidampinške mjere također trebale uvesti na uvoz LAF-a iz NRK-a. Međutim, te tvrdnje nisu poduprte dokazima.

(117)

Dva su korisnika izrazila neslaganje s nastavkom uvođenja mjera. Međutim, njihove tvrdnje nisu poduprte dokazima.

(118)

S druge strane, analiza je također pokazala da, ako Kinezi postanu jedini dobavljači mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova kao posljedica stavljanja mjera izvan snage, položaj proizvođača mapa s polužnim zatvaranjem lukova također bi bio ugrožen zbog manjka konkurencije na svjetskom tržištu mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova. Stoga se smatralo da postojeće mjere doprinose raznolikosti opskrbe i konkurenciji na svjetskom tržištu mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova što je konačno u interesu korisnika.

(119)

Ostala tri korisnika koji koriste samo mehanizme s polužnim zatvaranjem lukova proizvedene u Uniji ostali su nepristrani, a jedan je podupro nastavak uvođenja mjera.

(120)

S obzirom na to da trošak mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova predstavlja minimalni postotak maloprodajne cijene mapa s polužnim zatvaranjem lukova, mjere gotovo da nemaju učinka, ako ga imaju uopće, na cijenu konačnog proizvoda (LAF) i, stoga, nemaju učinak na krajnje korisnike.

4.   Zaključak o interesu Unije

(121)

Uzimajući u obzir sve gore navedene čimbenike, zaključuje se da ne postoje uvjerljivi razlozi protiv zadržavanja trenutačnih antidampinških mjera.

H.   ANTIDAMPINŠKE MJERE

(122)

Sve su stranke bile obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti zadržavanje postojećih mjera. Nakon te objave također im je dano razdoblje za podnošenja prigovora. Podnesci i komentari su analizirani, no nisu doveli do promjene bitnih činjenica i razmatranja na temelju kojih je odlučeno zadržati antidampinške mjere.

(123)

Iz gore navedenoga slijedi da, kao što se predviđa člankom 11. stavkom 2. osnovne Uredbe, antidampinške mjere koje se primjenjuju na uvoz mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova podrijetlom iz NRK-a, treba zadržati,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Uvodi se konačna antidampinška pristojba na uvoz mehanizama s polužnim zatvaranjem lukova koji se obično koriste za arhiviranje listova i ostalih dokumenata u registratore ili mape koji su trenutačno obuhvaćeni oznakom KN ex 8305 10 00 (oznaka TARIC 8305100050) te su podrijetlom iz Narodne Republike Kine. Navedeni se mehanizmi s polužnim zatvaranjem lukova sastoje od (obično dva) čvrsta metalna luka pričvršćena na pločicu i imaju najmanje jednu polugu za otvaranje koja omogućava umetanje i pohranjivanje listova i ostalih dokumenata.

2.   Stopa konačne antidampinške pristojbe koja se primjenjuje na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno, za proizvod opisan u stavku 1. koji proizvode dolje navedena trgovačka društva, jest sljedeća:

Proizvođač

Antidampinška pristojba

Dodatna oznaka TARIC

Dongguan Nanzha Leco Stationary

The First Industrial Camp, Nanzha, Humen, Dongguan, Kina

27,1 %

A729

Sva ostala trgovačka društva

47,4 %

A999

3.   Osim ako je drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinskim pristojbama.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 30. kolovoza 2012.

Za Vijeće

Predsjednik

A. D. MAVROYIANNIS


(1)  SL L 343, 22.12.2009., str. 51.

(2)  SL L 205, 27.7.2006., str. 1.

(3)  SL C 5, 8.1.2011., str. 11.

(4)  SL C 217, 23.7.2011., str. 35.