Svrha je ovog savjetovanja osmisliti/proizvesti privremenu izložbu Borba za mir Alberta Kahna (1860. – 1940.) (privremeni naziv) Muzeja odsjeka Alberta Kahna. Za razliku od stalnog putovanja, koje nudi pregled projekta Alberta Kahna i pristup usmjeren na biografiju osnivača, privremene izložbe dokumentarnim i osjetljivim pristupom produbljuju glavne teme rada koje rezoniraju s aktualnim društvenim pitanjima. Kako bi se susreli sa širokom publikom, nude se tijekom dugog vremenskog razdoblja. Dakle, izložba "Borba za mir, Albert Kahn (1860-1940) " (radni naslov) bit će ponuđen od sredine listopada 2026. (predviđeni datum), na cijelom platou posvećenom privremenim izložbama (572 m2) u približnom trajanju od osam mjeseci. Za svoju četvrtu veliku privremenu izložbu, novi Muzej odsjeka Albert-Kahn stavlja u središte svoje svrhe temeljna načela pacifizma prema Albertu Kahnu. Izložba se fokusira na odnos Alberta Kahna prema pacifizmu, njegovim motivima, izrazima i kontradikcijama. Iako je Albert Kahn posvetio svoj život i bogatstvo promicanju projekta usmjerenog na promicanje dijaloga među narodima i uspostavu mira, bio je svjedok ili glumac u trima ratovima koji su obilježili Treću Republiku: Francusko-njemački rat 1870. Prvi svjetski rat; 1940. francuska kampanja i okupacija. Izložba će analizirati utjecaj ratova na Kahnove pacifističke koncepcije, pružiti povijesni kontekst za ovaj projekt i pokazati kako se uklapa u širu dinamiku, otkrivajući napetosti između Kahnovih pacifističkih ideala i geopolitičkih stvarnosti, posebno u kontekstu u kojem su se napori za postizanje trajnog mira sukobili s nacionalističkim ambicijama i slabostima međunarodnih institucija, koje je Kahn pomogao stvoriti, 1920-ih i 1930-ih. Izložba će se temeljiti na zbirkama muzeja Albert Kahn: autokromatskih i monokromatskih fotografija, filmova i arhiva ili predmeta. Taj će se korpus nadopuniti zajmovima, osobito grafičkom umjetnošću, arhivima, dokumentacijom, a možda i predmetima, kako bi se dovršila razdoblja za koja su zbirke MDAK-a nepotpune (1870., zatim 1930.), ali i kako bi se kahnska produkcija stavila u povijesni i vizualni kontekst 20. stoljeća. Izložba će dočarati vizualne manifestacije Kahnova pacifizma, smjestiti ih u povijest prikazivanja rata i mira, te dočarati namjere, tehnička sredstva i prijeme ove produkcije. Projektom će se također nastojati upoznati javnost s osobama koje su razmišljale o miru početkom 20. stoljeća i ulozi Alberta Kahna, njegovim mrežama i zakladama kao što su stipendije diljem svijeta, Nacionalni odbor za društvene i političke studije ili financijska ulaganja za Sveučilište u Parizu ili stvaranje Cité Universitairea. Ove osobnosti mogu biti utjelovljene u "galeriji povijesti", autokromatskim portretima napravljenim u Kahnovom vrtu. Suvremena djela odgovorit će na ovaj povijesni korpus, otkrivajući rezonancije pobuđenih subjekata. Sa svojom univerzalnom, predanom i aktualnom dimenzijom, tema pacifizma je upućena širokoj publici, uključujući odrasle i starije ljubitelje povijesti, te mlađoj publici, u logici buđenja građana. Sinopsis, znanstvene namjere i opis radova ove izložbe detaljno su opisani u muzejskom programu.
Tekst automatski preveden na jezik pretraživanja
